DNP Crne Gore iskazuje veliko zadovoljstvo što je njen predsjednik Milan Knežević, istinski borac za ljudska i građanska prava, profesor srpskog jezika i književnosti, i afirmisani književnik, dobitnik nagrade UKCG “Vidovdanska povelja” za roman “Obala Nesanice” (2021), objavljen u ediciji beogradskog izdavača “Štampar Makarije”.
Ovo izuzetno djelo Kneževića o imaginarnoj afričkoj državici, Obali Nesanice, obrascu diktature, korupcije, šverca i nepotizma, dosad je uspješno promovisano u više gradova kod nas i u okruženju, a pored “Vidovdanske povelje” već je ovjenčano i dvijema prestižnim nagradama međunarodnog karaktera.
Za “Obalu Nesanice” Milan Knežević je prvo u januaru 2022. dobio godišnju nagradu uredništva, saradnika i čitalaca „Ježa“, „Slobodan Kostić“, za humor u satiri, a proglašenje je obavljeno u beogradskom teatru “Slavija” uz prisustvo najeminentnijih pisaca i kritičara.
Za isti roman Knežević je u aprilu 2022. dobio i najznačajnije priznanje Udruženja književnika Srbije, književnu nagradu „Radoje Domanović“, za roman godine, najuspješniji satirični roman objavljen u prethodnoj godini.
U obrazloženju Žirija, kojim je predsjedavao Radomir Andrić, tada je naglašeno da je autor „uz autentičan literarni pristup sagledao fenomen diktature na svim svjetskim destinacijama i u svim vremenima, uzevši za mjesto radnje imaginarnu afričku državicu, Obalu Nesanice, u kojoj vladar drži u ropstvu svoju banana-državicu, praveći od nje privatni feud, mjesto kolektivne hipnoze nacije, zaljubljene u svog velikog Vođu, koji razvija poligon za procvat diktature uz obilatu podršku domaće i međunarodne mafije.“
Žiri je ocijenio da je Knežević građanski hrabro napisao roman o svakodnevnom posrnuću nacije, uz buđenje duha slobodarskog otpora.
Milan Knežević je dobitnik i drugih značajnih književnih priznanja, među kojima posebno treba izdvojiti dva. Nagradu “Mirko Banjević” za zbirku poezije „Robijaški refreni“ dobio je u decembru 2021. a dobitnik je i nagrade Književnog društva Kosova i Metohije za 2021. godinu, „Velika Gramata“, najveće priznanje za književno stvaralaštvo, očuvanje srpskog jezika i kulture, koje to Društvo tradicionalno dodjeljuje uglednim piscima srpskog govornog područja.
Knežević je član UKCG, a dosad je objavio šest knjiga pjesama, „Deponija snova“ (2007), „Avlija bivših“ (2011), „Dnevnik sitnih grehova“ (2014), „Elektronska identifikacija birača“ (2016). “Nijemi dijalozi” (2017) i “Robijaški refreni” (2020), i roman “Obala Nesanice”.
Nekadašnji direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević izjavio je Portalu RTCG da je dokument koji je poslat premijeru Dritanu Abazoviću o umiješanosti firme ‘Bemaks’, Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića u krijumčarenje cigareta autentičan i da je tužilaštvo obaviješteno o svemu. Milošević, koga Specijalno tužilaštvo sumnjiči za šverc cigreta i koji je uhapšen krajem prošle godine, predočio je da informacije nije sačinio on, nego posebni sektor unutar Uprave prihoda i carina.
Milošević, koji je u međuvremenu pušten iz pritvora, navodi da dokument, predat premijeru 25. avgusta prošle godine, ima i Specijalno državno tužilaštvo.
„Dokument je autentičan. Ima i djelovodni broj i zvanično je poslat premijeru Crne Gore Dritanu Abazoviću preko arhive i na način kako se šalju dokumenta. Druga bitna stvar, te informacije nijesam sastavljao ja nego sektor nadležan za borbu protiv krijumčarenja. Naravno, na čelu Uprave prihoda i carina u tom momentu bio sam ja i insistirao sam da se ide do kraja i da sve informacije koje se imaju i ono što smo uspjeli za to kratko vrijeme da objedinimo – dostavimo premijeru. Koliko sam ja upoznat, taj dokument se nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. To je bilo kada je on išao na saslušanje. Tako da je to tačno. Uz taj dokument je dostavljen i šematski prikaz koje firme su uključene, neke se tu pominju, ali ne bih dalje govorio o tome budući da je ta dokumentacija predata tamo gdje treba. Siguran sam da je predato tužilaštvu. I da je u momentu kada je pozvan premijer na saslušanje, neposredno prije njegovog dolaska, dostavljen taj dokument tužilaštvu“, naveo je Milošević, koji se u oktorbru prošle godine povukao sa mjesta direktora Uprave prihoda i carina.
Uhapšen je u decembru 2022. godine, a nedavno pušten iz pritvora.
Milošević napominje da sve što se navodi u dokumentu nije njegova privatna kreacija već stav službe.
„I u dokumentu piše da je informaciju sastavio nadležni sektor. Na moje insistiranje, zbog zaštite ljudi koji tamo rade, imajući u vidu ko se nalazi sa druge strane, koje su to grupe i da nijesu nimalo naivne, nijesu napisana imena i prezimena ljudi koji su sačinili tu zabilješku. Informacije je obradilo više ljudi, ne jedna osoba, i ta imena su poznata, ali u dokumentu se navodi da je te informacije sačinio sektor“, pojašnjava Milošević.
Po njegovom sudu, jedno je da znate a drugo je sprovesti dokazni postupak.
„Vidite i u slučaju sa mnom, nemate nijedan materijalni dokaz, ništa, dosta je bilo da vas dva čovjeka pomenu u izjavi pa da oni reaguju. I sreća u nesreći je što su se pojavile SKY poruke koje sad potvrđuju i tu našu informaciju. I ja se nadam da će u narednom periodu biti objavljene prepiske i svih ostalih koji su radili. U suštini, mislim da će se u narednom periodu otkriti i neke prepiske koje se tiču upravo ljudi koji se pominju u tim dokumentima. Evo, nije se znalo ni za ove ljude koji su sada pohapšeni. A kada ja budem odlučio da se obratim medijima, reći ću šta imam po svim tačkama. Nadam se da će mi se dati prilika da govorim vezano za sve što se meni stavlja na teret. Ali još optužnice nema pa ni ja sam ne znam detaljnije šta mi se stavlja na teret, ovo je do sada osnov sumnje“, ukazuje Milošević.
On navodi da „smo daleko od pravosnažne presude u mom slučaju“.
„Postupak je takav da je još u fazi istrage, to znači da nije podignuta optužnica, da nije potvrđena, suđenje je na dalekom štapu. Tako da ovaj proces, na moju žalost, mislim da se ne može završiti ni za pet ili šest godina. Što je više ljudi uključeno, to je teže. Ali sačekaćemo da vidimo kako će se stvari odvijati sa optužnicom“, ukazuje Milošević.
Podsjetimo, premijer Dritan Abazović saopštio je početkom septembra prošle godine da je u Specijalnom državnom tužilaštvu dao izjavu o švercu cigareta u Crnoj Gori i da je predočio šemu povezanih lica i kompanija.
“Morao sam da iskažem putokaz šverca cigareta u Crnoj Gori. Šverc cigareta uzima najveći udio u organizovanom kriminalu, moja teza ostaje, rušenjem šverca cigareta ruši se i piramida šverca kokaina“, rekao je Abazović novinarima 5. septembra nakon davanja iskaza u SDT-u.
On je kazao da se u dokumentaciji pominju i osobe za koje tvrdi da su umiješane u taj kriminalni posao, ne želeći da otkrije njihov identitet.
Premijer je predočio i kako očekuje da Specijalno državno tužilaštvo uradi sve što je u njegovoj nadležnosti i utvrdi da li je ono što je rekao u vezi šverca cigerata iz Slobodne zone Luke Bar tačno.
U posljednjih sedam godina država Crna Gora je od korišćenja internet domena „me“ prihodovala 17,7 miliona eura, dok je privatniku, koji upravlja registracijom ovog domena, pripao znatno veći dio kolača od preko 32,9 miliona eura, u odnosu na oko 50,6 miliona prikazanih prihoda od registracija nacionalnog domena, saopštila je Akcija za socijalnu pravdu.
To pokazuju informacije u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i odnose se na period 2016-2022 godina, te se može ocijeniti da je, kako kažu, urušena finansijska ravnoteža Ugovora o Agentu registracije domena „me“, koji je zaključen sa privatnom firmom „Domen“, jer obezbjeđuje znatno veće prihode privatniku, a ne državi i njenim građanima.
Ni 15 godina od prvog zaključenja ugovora za domen „me“, država nije našla za shodno da formira svoje preduzeće i preuzme ovaj profitabilni posao.
Podgorička firma „Domen“ na kraju prošle godine prikazuje manje od deset zaposlenih, a u posljednjih sedam godina se prihod od domena realizuje u godišnjem obimu od preko 6,3 miliona, pa do više od osam miliona (zadnje dvije godine), od čega državi pripada prosječno do 35 odsto.
Kako navodi Akcija za socijalnu pravdu ugovor o Agentu registracije domena „me“ prvi put je zaključen 14. novembra 2007. godine, na petogodišnji period, a jedan od njegovih potpisnika je Oleg Obradović, kao suosnivač firme „Me-net“, koja je sa inostranim „Godaddy“ i „Afilias Limited“ osnivač firme „Domen“, sa kojom je zaključen ovaj Ugovor o Agentu registracije domena „me“.
Akcija za socijalnu pravdu podsjeća da je protiv Olega Obradovića pred domaćim pravosudnim organima pokrenut postupak zbog poznate afere prodaje Telekoma, za koju su pred međunarodnim sudovima dokazane koruptivne radnje.
Ugovor o Agentu registracije domena „me“ je u ime tadašnje vlade novembra 2007. godine potpisao njen potpredsjednik Vujica Lazović. Tadašnji tender pokrenut je na osnovu zaključka Vlade i odluke o dodjeli nacionalnog internet domena od Međunarodne asocijacije za raspodjelu nacionalnih internet domena (ICANN).
“Dakle, pokrenut je bez pravnog osnova u nekom zakonu, a Crna Gora u međuvremenu ima usvojene Zakon o koncesijama i Zakon o javno privatnom partnerstvu”, navodi Akcija za socijalnu pravdu.
Sa firmom „Domen“ je, kako podsjećaju, decembra 2009. godine Vujica Lazović potpisao prvi aneks, koji je proširio opseg usluga i na razvojne projekte, dok je jula 2012. godine zaključen novi aneks, kojim je produžen rok trajanja za punih deset godina, odnosno do 31. marta ove godine.
“Frapantno je da je aneksom produžen rok trajanja ugovora za čak deset godina, dok je osnovni ugovor bio zaključen na duplo manji rok, odnosno pet godina, te je osnovana indicija da se radilo o arbitrernoj odluci na štetu javnog interesa sa potencijalnom zonom krivične odgovornosti. Vujica Lazović je potpisao ne samo ugovorna dokumenta (osim trećeg aneksa iz 2019. godine, kojeg je potpisala bivša ministara ekonomije Dragica Sekulić), već je, prema raspoloživim podacima, punih devet godina istovremeno bio ccTLD manager, odnosno po Ugovoru osoba od vlade zadužena za administraciju i upravljanje nacionalnim internet domenom, što praktično znači da je sam kontrolisao ono što je prethodno ugovorio kroz Ugovor o Agentu registracije domena „me“, navodi Akcija za socijalnu pravdu.
Prema pomenutom Ugovoru, koji je u posjedu ASP-a, država Crna Gora ima pravo na 33 odsto prihoda ostvarenog od takozvanih redovnih registracija domena „me“, dok ostvaruje 70 odsto prihoda od takozvanih premium registracija i razvojnih programa.
Podaci ASP-a za posljednjih sedam godina pokazuju da je od redovnih registracija prihod bio 16,7 miliona eura, a od premium registracija 1,9 miliona, što je nešto preko 10 odsto od ukupnog prikazanog prihoda od 18,7 miliona.
“To znači da je u korist države bio da se ugovori što veći procenat od redovne registracije, a ne premium registracija (koje Agent očito nije uspio da razvije, a moguće da mu nije ni bilo u posebnom interesu, jer država od premium registracije dobija 70 odsto). Ipak, država je u pomenutom periodu ostvarila prihod od 17,7 miliona, jer se od ukupnog prihoda odbija dio za promo programe, koje je prikazivao Agennt registracije domena „me“, zaključuju u Akciji za socijalnu pravdu.
Crnogorska Vlada nedavno je raspisala javni poziv za izbor agenta za registraciju “me” domena.
Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović saslušan je u Višem državnom tužilaštvu (VDT) kao svjedok u predmetu formiranom povodom ubistva Duška Jovanovića. Ta informacija potvrđena je Portalu RTCG. Da je dao izjavu, potvrdio nam je i Veljović ali je naglasio da zbog tajnosti postupka ne može saopštavati više detalja.
Veljović (Foto: gov.me, arhiva)
Duško Jovanović je ubijen u noći 27. maja 2004. godine u Podgorici, nakon što je izašao iz redakcije.
Prema našim nezvaničnim saznanjima, Veljović je naveo pred tužiocem da službena zabilješka o ubistvu Jovanovića, tokom saslušanja jedinog osuđenog Damira Mandića desetak dana nakon ubistva, nije zvanično zavedena u spisima predmeta. On je kazao i da nije obavljao dužnost direktora policije u vremenu ubistva Jovanovića, 2004. godine, te da nije učestvovao u istrazi o ovom zločinu.
Inače, Veljović je saslušan u Višem tužilaštvu prije desetak dana.
Službena zabilješka nastala je 5. juna 2004. godine, tokom saslušanja Mandića u prostorijama CB Podgorica, kada je on policajcima ispričao detalje kako je počinjen zločin. No, tužilac nije došao u policijske prostorije, dokument nije zaveden, niti se poudano zna kako je nestao iz arhive, i nije korišćen tokom sudskog postupka.
Veljović je prije sedam godina potvrdio u jednom medijskom nastupu da je još 2006. godine na zahtjev nadležnog suda, kao čelnik službe dostavio pisani odgovor da u evidencijama Uprave policije Crne Gore ne postoji zaveden konkretan dokument ili baš ta službena zabilješka sačinjena na okolnosti razgovora sa osumnjičenim za ubistvo Jovanovića. Tvrdio je i da mu osim toga, nijesu poznate druge činjenice u odnosu na konkretni događaj.
Nedavno je u Višem državnom tužilaštvu u okviru ovog predmeta saslušana i ranija predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Zbog opstrukcija u istrazi, nerazriješeno ubistvo Jovanovića od prije 19 godina, nedavno je ponovo dospjelo u fokus istražnih organa Crne Gore.
Bivši načelnik Centra bezbjednosti (CB) Podgorica Milan Vujanović kazao je 2021. godine da je bivša vrhovna državna tužiteljka Vesna Medenica opstruirala istragu ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića.
Vujanović tvrdi da je Medenica znala od samog starta za službenu zabilješku, odnosno priznanje danas jedinog osuđenog zbog ubistva Damira Mandića, ali da nije reagovala i odmah uputila tužioca u CB Podgorica. Kako se kasnije ispostavilo to je ključna stvar, koja je uticala da se ubistvo nikada potpuno ne rasvijetli.
Jovanović je ubijen u maju 2014. (Foto: RTCG)
Famozna službena zabilješka sačinjena je u CB Podgorica 5. juna 2004. godine, svega nekoliko dana nakon ubistva Jovanovića. U njoj je evidentirano da je Mandić detaljno opisao i ulogu u tom zločinu Vuka Vulevića, koji nikada nije procesuiran. Vujanović je spreman o opstrukcijama istrage da svjedoči pred državnim organima.
“Imamo privedeno lice koje sumnjičimo za učešće u djelu. Ono je privedeno negdje oko ponoći. Po zakonu imali smo mogućnost da uzmemo kvalitetnu izjavu, koja bi bila dokaz u krivičnom postupku, a uslov za to je da tu izjavu uzima državni tužilac, službeno lice iz policije, advokat osumnjičenog I osumnjičeni. To se nije desilo iz razloga što su nadležni tužioci došli da to rade 13 sati poslije poziva, odnosno lišenja slobode”, rekao je. Vujanović za Mrežu za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA u avgustu 2021. godine.
Nakon sastanka sa tužiocima i policijom, o slučaju istrage Jovanovićevog ubistva premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da je bilo „epskih opstrukcija“ svih državnih organa iz tog vremena.
„Slučaj Duška Jovanovića je prioritet i očekujemo da, nakon što se neke personalne promjene dese, ovome damo poseban značaj“, rekao je Abazović nakon sastanka u Vladi u vezi napada na novinare u maju ove godine..
Abazović je kazao kasnije i da će Crna Gora pitanje ubistva Duška Jovanovića aktuelizovati kroz Savjet Evrope.
Izbori su pokazali da je koalicija „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) jedan od najvažnijih političkih faktora u državi. I pored kontinuiranih napada na nas, koji su mjesecima stizali sa raznih adresa, i pored brojnih spinova i podmetanja, dokazali smo snagu i žilavost i pokazali da će naša koalicija i srpski narod biti stožer buduće vlade i nosilac demokratskih procesa, kazao je u razgovoru za „Dan“ poslanik i član Predsjedništva Nove srpske demokratije Jovan Vučurović.
Upitan ko bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da bude u novoj izvršnoj vlasti, naglašava da se nikada više ne smije eskivirati izborna volja građana prilikom formiranja Vlade.
–To su demokratski postulati i politička logika koja nam je neophodna nakon svih onih loših eksperimenata i iskustava koja smo imali sa 42. i 43. vladom. Želimo da svi imaju korektan i pošten pristup u pregovorima i ne sumnjam da ćemo onda brzo doći do dogovora. Naravno, shodno izbornoj volji naroda, smatram da će koalicija „Za budućnost Crne Gore“ biti jedan od najvažnijih faktora nove vlade – rekao je Vučurović.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke saopštila je da koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera. Vučurović je istakao da ne žele da se Crna Gora podešava prema željama pojedinih ambasadora, već prema interesima svojih građana.
– Upozoravali smo i tokom predizborne kampanje, ali i godinama unazad, na taj loš uticaj sa nekih adresa, kao i na poniženja koja Crna Gora trpi od strane pojedinih ambasada, koje bukvalno treniraju strogoću u Crnoj Gori. To kod nas ne prolazi, ali, nažalost, ima i onih koji slijepo slijede te naloge. Ipak, uzdamo se u zrelost svih političkih aktera koji treba da formiraju Vladu, i to shodno rezultatima izbora, a ne prema željama pojedinih ambasadorki koje su umislile da su okupacione vlasti. Dakle, da se pita narod, a ne ambasade. I da bude potpuno jasno: mi želimo saradnju sa svima, i sa SAD i sa EU, ali na partnerskim osnovama, a ne da neko pokušava da nas uvede u kolonijalni status – poručio je Vučurović.
Vladavina prava u fokusu
Naš sagovornik navodi nekoliko prioriteta koji će biti pred novom vladom.
– Što se tiče koalicije „Za budućnost Crne Gore“, u fokusu moraju biti vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, potpuna demontaža bivšeg režima, posebno u tužilaštvu, sudstvu, ANB-u i policiji, ekonomske reforme koje će omogućiti bolji život građana i stvaranje društva u kome će svi narodi i građani biti ravnopravni, gdje neće biti diskriminacije. Mi ćemo, kao stožer te vlade, dati svoj puni doprinos da se ostvare ti principi, koji su i najvažniji na putu ka EU – rekao je Vučurović.
Ističe da je srpski narod izborio promjene i dominantno uticao na to da se Crna Gora oslobodi nakon 30 godina diktature, zbog čega je zaslužio da ima svoje predstavnike u Vladi.
– Mi to pravo ne sporimo ni ostalima. Mislim da je to pošteno i jasno je da u ovom trenutku naša koalicija čuva dostojanstvo Crne Gore – kazao je Vučurović.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su danas, u akciji pojačane kontrole migranata na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi, pronašli 43 iregularna migranta, koji su prevezeni u prihvatne centre.
Tokom akcije koja je sprovedena je na području opština Kanjiža i Novi Kneževac policija je pretragom terena pronašla dve automatske puške, 28 komada municije, kao i maskirne uniforme.
Zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, policija je uhapsila državljanina Avganistana i on će uz krivičnu prijavu biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti.
Nekadašnji direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, osumnjičen da je učestvovao u švercu cigareta, u dopisu premijeru Dritanu Abazoviću optužio je firmu ‘Bemaks’, Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića da su umiješani u krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori.
Milošević, koji je prvi put saslušan u oktobru prošle godine a uhapšen u decembru, poslao je prije tih događaja dopis premijeru Abazoviću u kojem ga obavještava o šemi šverca cigareta i ulozi ‘Bemaksa’.
Pravni zastupnik Ranka Ubovića, advokat Zoran Piperović, odbacio je navode iz ovog dopisa, ističući da je to izgleda bio partijski akt zarad drugih potreba.
Portalu RTCG saopšteno je iz više izvora da je dokument poslat premijeru.
U šemi šverca cigareta u Crnoj Gori, kako navodi Milošević, skreće se pažnja na ulogu koju imaju Ranko Ubović i Aleksandar Aco Mijajlović, to jest, kako tvrdi, klan ‘Grand-Bemaks’. Brendovi cigareta koje se švercuju su Merilin, Trocadero, FM, King i Manchester, navedeno je. Cigarete, prema šemi, idu na domaće tržište, u države regiona i države Evropske unije.
Pravni zastupnik Ranka Ubovića, advokat Zoran Piperović u izjavi za RTCG kazao je da pismo nema djelovodni broj.
„Ako je to pismo operativna informacija onda Rade Milošević nije znao da sačin operativnu informaciju. Jasno je da je on nije ni pisao. Vidim da pismo nema djelovodni broj, što znači da nije zavedeno. Moralo je jer ima pečat na kraju. Operativna informacija koju ćemo smjestiti u ruke Rada Miloševića vrvi od lijepih želja i neprofesionalizma. Rekao je ono što zadnju godinu dana uporno reciklira moj komšija. A to su brod ‘Rafaelo’, ‘Bemaks’, Ubović, Pavićević. U tom pismu oni nisu šverceri već logistička podrška švercu. U tom pismu su Ubović i Pavićević logistika i to u trenucima kad kamioni napuste slobodnu carinsku zonu“, navodi Piperović.
On pita „kako nijesu otkrili ko prije toga sav posao završava jer po ovome ispada da su Ubović i Pavćević preuzimali posao kad se sve završi unutar slobodne carinske zone“.
„Ovo pismo je valjda kod Specijalnog državnog tužilaštva. Ne znam da li je kod Uprave policije jer se u tom pismu optužuju i pojedini visoki funkcioneri, Europol i Interpol. Ovdje se ne zna ko je sačinio operativnu informaciju, vidi se da nije određena stepenom tajnosti. Ali nikako da nauče jednu stvar, operativna informacija je interni akt i ona ne završava kod političara već kod službi bezbjednosti. Ovo je bio izgleda partijski akt zarad drugih potreba. Biću fin pa neću da kažem ko je na kraju gdje i kako završio“, zaključio je Piperović.
Milošević je premijeru 28. avgusta prošle godine dostavio „Operativnu informaciju u vezi krijumčarenja duvanskih proizvoda – cigareta“.
„U Crnoj Gori, kao i u Evropskoj uniji i zemljma regiona, izražena je problematika krijumčarenja i nedozvoljene trgovine akciznim robama, prije svega – cigaretama. Ova kriminalna aktivnost dovodi do gubitka prihoda od akciza, poreza i carina, odnosno prouzrokuje značajan gubitak za Budžet Crne Gore i dovodi do destabilizacije tržišta i ugrožavanja legalnih poslovnih struktura. U skladu sa aktivnostima koje preduzima Uprava prihoda i carina, sa posebnim akcentom na otkrivanje, sprečavanje svih negativnih pojava, koje za posljedicu mogu imati vršenje krivičnih djela i tim nanijeti višemilionsku štetu po Budžet Crne Gore, službenici Sektora za carinsku bezbjednost i kontrolu su pojačali intezitet mjera i radnji iz svojih nadležnosti, kako bi u potpunosti iskorijenili ovu negativnu pojavu i identifikovali su nelegalan protok cigareta unutar i van teritorije Crne Gore, odnosno, locirali put kretanja od mjesta porijekla, tranzita i krajnjeg odredišta“, napisao je Milošević u dopisu premijeru.
Ističe se da na osnovu analize rizika iz prethodnih predmeta koji su procesuirani pred Višim i Specijalnim državnim tužilaštvom ima osnova za tvrdnju da se krijumčarenje duvanskih proizvoda javlja u različitim oblicima. Roba može biti krijumčarena u komercijalnim i manjim pakovanjima, može se transportovati samostalno ili skriveno u drugim proizvodima.
„Kako smo u saznanju da se organizovane kriminalne grupe iz zemlje i regiona ad hok ili u kontinuitetu bave ovom kriminalnom aktivnošću i stiču značajna novčana sredstva koja koriste za finansiranje drugih ilegalnih aktivnosti ili ulaganje u legalne poslove. Zabilježeno je i da se angažuju ekonomski i pravni eksperti, kao i lica sa iskustvom u oblasti špedicije, u cilju prilagođavanja promjenama u zakonodavstvu“; piše u dokumentu.
Milošević uz to navodi da se najčešći tranzit cigareta odvijao preko Slobodne carinske zone Luke Bar.
„Kao zemlje porijekla javljaju se zemlje of-šor zone, Bliski istok, sjevernoafričke države, Ruska Federacija, UAE, Kina, Turska, Moldavija, Bugarska, Ukrajina, Bjelorusija, Albanija, Grčka, Kipar, a krajnja destinacija je tržište EU – Italija, Španija, Grčka i Velika Britanija“, navodi se u dopisu.
Na osnovu operativnih podataka službenika Sektora za carinsku bezbjednost i kontrolu, tvrdi Milošević, došli su do pouzdanih informacija i saznanja vezano za nelegalni protok cigareta unutar i van teritorije Cre Gore, koji se odvijao decenijama unazad, a koje je, kaže, prema ovim saznanjima organizovao takozvani „klan GRAND“.
„Čiji su dominantno istaknuti članovi i organizatori lica Ranko Ubović i Aco Mijajlović, a današnji takozvani ‘Bemaks’ – građevinska firma, koja se po operativnim sananjima, pored legalnih poslova bavi i krijumčarenjem duvanskih proizvoda – cigareta i drugim nedozvoljenim aktivnostima. Službenici ovog Sektora su radom na terenu došli do operativnih saznanja da su lica koja čine takozvanu grupu ‘Bemaks’ u sprovođenju aktivnosti, cigarete dopremali inostranim brodovima u Slobodnu zonu Luke Bar, od kojih je jedan identifikovan pod nazivom „RAFAELO“. Po prispjeću, roba je je skladištena u Slobodnoj zoni Luke Bar kako bi kasnije nakon stvorenih mogućnosti za krijumčare odnosno stvaranja povoljnog momenta od organizatora ušla u dalji postupak ilegalnog tranzita kroz Crnu Goru. Ovu aktivnost, prema operativnim sananjima, u prethodnom periodu su snažno podržavali određeni visokopozicionirani pripadnici Uprave policije koji su involvirani u kriminalnim strukturama, o čemu svjedoče i brojni izvještaji EUROPOL-a i međunarodnih istraga“, piše u dopisu.
Izlazak cigareta izvan Slobodne zone Luke Bar se, tvrdi se, vršio kamionima koji su prijavljivani kao prazni.
„Roba je nakon napuštanja Slobodne zone Luke Bar, uz logističku podršku upravo ekipe takozvanog klana “Bemaks’ završavala u magacinima na teritoriji Crne Gore, odakle se dio iste distribuirao za teritoriju Crne Gore, a većina je tranzitirala ka zemljama regiona (Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Albanija), kao i prema zemljama EU. Kako bi roba bila razdužena podnošen je brodski manifest kojim su otpremani prazni kontejneri (trebali su biti puni), a roba – cigarete, kamionima izvožena iz Luke. Na osnovu svega gore navedenog, raspolažemo operativnim sananjima da se po jednom brodskom manifestu kojim je prijavljen jedan kontejner, otpremalo i do pedeset hiljada paketa cigareta. Cijeli postupak je odrađen uz logističku podršku špedicije“, navedeno je u dokumentu Miloševića.
Pominje i firme „Playmaker“ i ‘RIP ŠPED“, te firmu iz Podgorice ‘TEHNO MAX’. Predstavnici tih kompanija su ranije odbacili optužbe za šverc cigareta.
„Prazni kontejneri koji su napuštali brodovima Luku Bar, navodno su otpremani u UAE, Egipat…Nakon odluke Vlade Crne Gore od 2021. godine, da se u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar više ne mogu skladištiti cigarete, iste su dolazile i izlazile iz slobodne carinske zone. „pod maskom“ druge robe (plastične čase, staklene čase, hrana za kućne ljubimce, namještaj…). Na osnovu operativnih aktivnosti službenika Uprave prihoda i carina, došli smo do operativnih saznanja da je jedan dio cigareta nelegalnim kanalima plasiran na sivo tržište na teritoriji Crne Gore, dok je drugi, odnosno, veći dio distribuiran prema zemljama iz okruženja, a skrivane su na ‘štek lokacijama’ u magacinima na široj teritoriji Podgorice – Tuzi, Danilovgrada i slično“, poručio je u dopisu premijeru bivši čelnik Uprave prihoda i carina.
Prema njegovoj tvrdnji, dosad „dobijene informacije su uzete u sopstvenu realizaciju na produbljavanju istih, identifikaciji drugih i povezanih lica, koja su integrisana u ovim kriminalnim aktivnostima“.
„O čijem ishodu će biti upoznato nadležno tužilaštvo i službenici Uprave policije. Informaciju su sačinili službenici iz Sektora za carinsku bezbjednost i kontrolu“, zaključuje se u dopisu.
Podsjetimo, Specijalno tužilaštvo sumnjiči Rada Miloševića da je, kao službeno lice i javni funkcioner, direktor Uprave prihoda i carina, u toku maja prošle godine stvorio kriminalnu grupu. Istraga je pokrenuta pošto je na putu Podgorica-Nikšić nestao kamion sa cigaretama zaplijenjenim u Slobodnoj zoni Luke Bar, a koje su trebalo da budu uništene u Nikšiću. Na teret im je stavljeno stvaranje kriminalne organizacije, primanje mita i zloupotreba službenog položaja. Milošević je nedavno pušten iz zatvora, a tada je medijima rekao da nije uradio ništa mimo zakona i da je slučaj protiv njega namještaljka.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović domaćin je Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u utorak (27. juna) u Podgorici, kojim se završava predsjedavanje naše zemlje ovoj regionalnoj inicijativi.
Iz Kabineta Milatovića se navodi da će Samitu kojem će biti usvojena zajednička Deklaracija, odobrena na sastanku ministara vanjskih poslova u Budvi početkom juna, prisustvovati najviši zvaničnici učesnica SEECP-a: predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Bugarske Rumen Radev, predsjednik Albanije Bajram Begaj, predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, potpredsjednik Vlade Moldavije Oleg Serebrian, ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan.
Takođe, stiže i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu, kao i predstavnici Evropske Službe za spoljne poslove, Rumunije, Grčke i Slovenije.
Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) je regionalni okvir saradnje osnovan juna 1996. godine, sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa između zemalja jugoistočne Evrope.
Članice SEECP-a su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija, Turska i Kosovo. Izvršno tijelo SEECP– Savjet za regionalnu saradnju (RCC), broji 46 država, organizacija i međunarodnih finansijskih institucija.
Predsjedavanje SEECP-u od Crne Gore preuzima 1. jula Sjeverna Makedonija.