Majanski grad u meksičkoj džungli otkriven je upornošću arheologa koji su prepešačili mnogo kilometara na putu ka svom otkriću. Novootkriveni grad dobio je ime „Kameni stub“.Pronađeni lokalitet obuhvata tragove velike zgrade koja podseća na piramide, kao i koncentrično raspoređene kamene stubove
Veliki deo grada izgubljen je u vremenu, a arheolozi su istakli da su kameni stubovi ustvari bili ulazi u prostorije. Istraživano područje je tretirano Lidar tehnologijom, koja obuhvata skeniranje područja metodom laserskih zraka.
🇲🇽 Ocomtún: una antigua ciudad maya es descubierta en el sureste mexicano
Un equipo de investigadores mexicanos descubrió una antigua ciudad maya en la reserva ecológica Balamkú, Campeche (sureste), a la que nombraron Ocomtún —"columna de piedra", en lengua maya. pic.twitter.com/GGRcSQB0gE
„Kao najveće iznenađenje pokazalo se nalazište koje se nalazi na visokom poluostrvu, okruženo velikim močvarama. Njegovo monumentalno jezgro pokriva više od 50 hektara i ima velike zgrade, uključujući nekoliko piramidalnih struktura visokih preko 15 metara .Ove tropske šume su ogromne, a u ovom delu sveta postoji oko 3.000 kvadratnih kilometara nenaseljene džungle. Do danas se vrlo malo zna o tome šta ona krije. Jedan od razloga je gusto lišće“, rekao je arheolog i vođa tima Ivan Šprajc sa Slovačke akademije nauka i umetnosti.
Prema Šprajcu i njegovim kolegama, grad je bio važno lokalno središte između 250. i 1.000. godine nove ere, poznato kao klasično doba u smislu civilizacije Maja. Analiza fragmenata keramičkih posuda otkrivenih na lokalitetu trebalo bi da pomogne istraživačima da utvrde u kom periodu je region bio naseljen.
— MCN Comunicación Global (@MCN_ComGlobal) June 21, 2023
Vekovima je narod Maja bio dominantna civilizacija širom Mezoamerike, sadašnje Centralne Amerike i najjužnijeg dela Severne Amerike.
Maje su dobro poznate po svom napretku u arhitekturi, kulturi, kalendarskim sistemima, matematici…
Civilizacija Maja je pretrpela veliki kolaps tokom 9. veka nove ere, za koji se smatra da je izazvan kombinacijom građanskog rata, suše i drugih faktora životne sredine. Međutim, tek u 17. veku poslednji grad Maja je pao u ruke španskih osvajača.
Arheolozi rade na pronalaženju artefakata koji otkrivaju više o ljudima ove drevne civilizacije. Ovi fragmenti ostavljenih života pomažu da se utvrde datumi kada su ovi regioni bili naseljeni.
Grad Ocomtun se nalazi u ekološkom rezervatu Balamku na poluostrvu Jukatan i otkriven je tokom pretraživanja uglavnom neistraženog dela džungle, većeg od Luksemburga. Potraga se odvijala između marta i juna ove godine, korišćenjem tehnologije laserskog mapiranja iz vazduha.
Grad je imao i igralište. Igre s loptom bile su popularne u majanskoj civilizaciji,a sastoje se od prenošenja gumene lopte koja predstavlja sunce preko terena bez upotrebe ruku i provlačenja kroz mali kameni obruč. Veruje se da je igra imala važnu versku svrhu.
Grad je verovatno nestao između 800. do 1000. godine, sudeći prema materijalima koji su pronađen, piše RTS.
Novi izvršni direktor “ToMontenegra” Mark Anžur potpisao je nove ugovore za godinu sa tri kompanije “Oki Air” iz Podgorice, Ljubljane i Beograda, čiji je vlasnik Orhan Hodžić član Odbora direktora ove državne avio-kompanije.
Dva člana Odbora direktora Vukadin Stojanović i Mirko Škerović, prema dokumentaciji u koju su “Vijesti” imale uvod, su više puta u proteklih šest mjeseci upozoravali na problematičan ugovor sa “Oki Air”.
Upozoravali su na otvoreni konflikt interesa, da Hodžićeve firme ne prosljeđuju sav novac koji naplate od putnika avio-kompaniji, kao i da je ranija analiza “ToMontenegra” pokazala da je za kompaniju isplativo da sama otvore ispostavu na Aerodromu Podgorica, a ne da taj profitabilan posao ustupaju privatnoj firmi člana Odbora direktora.
Stojanović se tim povodom Anžuru dopisom obratio i prije pet dana, ali su dan nakon toga on i Škerović smijenjeni iz Odbora direktora.
“Vijesti” su poslale pitanja “ToMontenegru” da li su prije produženja ugovora sa kompanijama “Oki Air” tražili mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije o tome da li je Orhan Hodžić u konfliktu interesa, kao i da li su kompanije “Oki Air” izmirile obaveze prema “ToMontenegro” za prethodni period koji je istekao 31. maja. Iz kompanije je saopšteno da će danas poslati odgovore.
Hodžićeve firme “Oki Air Montenegro”, “Oki Air” Ljubljana i “Oki Air Internacional” Beograd, pružaju takozvane zemaljske usluge za “ToMontenegro” na aerodromima u Podgorici, Ljubljani i Beogradu (mjerenje prtljaga, prodaju karate, i slične usluge), ali i za druge kompanije. To su radile od osnivanja “ToMontenegra” u junu 2021. godine, ali sporan odnos počinje u septembru prošle godine kada je Hodžić izabran u Odbor direktora.
Stojanović je u posljednjem dopisu, kao član Odbora direktora, od Anžura zatražio da da urgentni nalog da se detaljno provjeri stvarno dugovanje “Oki Air” u periodu od osnivanja kompanije jer je iz dijela dosadašnjih kontrola zaključio da je Hodžićeva firma zadržala i više od 200 hiljada eura za sebe novca koji pripada “ToMontenegru”. On je zatražio i da ga o sadržini naloga Anžur obavijesti do srijede 28. juna, ali je Stojanovića Vlada smijenila dva dana ranije.
On je u dopisu Anžuru kazao i da u intervjuu “Vijestima”, koji je objavljen prošle sedmice, nije saopštio tačne informacije kada je na pitanja o o situaciji sa “Oki Air”, rekao da se “presjek dugova i potraživanja sa svim partnerima radi periodično i ne postoje naznake da postoji odstupanje u saradnji ni sa jednim partnerom”.
“Ta informacija prosto nije tačna, jer upravo kod tih partnera postoji ozbiljno odstupanje. Naime “Oki Air” (Podgorica, Beograd i Ljubljana), kontinuirano u produženom trajanju nijesu ‘ToMontenegru’ prijavljivali naplaćeni višak prtljaga, nijesu izdavali adekvatnu dokumentaciju koja omogućava brzu i laku provjeru (EMD) te blagovremeno fakturisanje. Samim tim, već duže vrijeme, moguće i od samog osnivanja kompanije, ‘Oki Air’ za račun ‘ToMontenegra’ naplaćuju određene usluge od putnika, a novac koji pripada kompaniji ne prijavljuju i mjesecima drže na sopstvenim računima. Kontrolom samo jedne pozicije, aerodroma u Podgorici, i to samo za period jun-decembar 2022. ustanovljeno je da ‘Oki Air’ nije ‘ToMontenegru’ prijavio sredstva u visini od 70.000 eura. Nije teško pretpostaviti, koliko će ova suma narasti kada se prekontroliše kompletan period od osnivanja kompanije do danas i sve tri pozicije na kojima “Oki Air” ima istu ulogu kao i u Podgorici. Prema mojim procjenama, suma može biti veća od 200.000 eura. Dakle prekontrolisan je jedan aerodrom za period od 6 mjeseci, a treba iskontrolisati 3 aerodroma za period od dvije godine”, naveo je Stojanović.
On predlaže Anžuru da napravi uvid u fakture koje su nastale u maju 2023. a odnose se na period od juna do decembra 2022, pa će mu biti jasno o čemu govori.
“Nije ni pametno ni u skladu sa moralnim normama da privredna društva, koja su u tijesnoj vezi sa javnim funkcionerom, duguju tolika sredstva organu u kome javni funkcioner obavlja javnu funkciju. Pogotovo nije pametno tako nešto prikrivati pred crnogorskom javnošću koja finansira i Vas i javnog funkcionera, i koja se već suočila sa gubitkom jedne avio-kompanije”, naveo je Stojanović. Ona navodi i da je Anžur u odgovoru na isto pitanje u intervjuu “Vijestima”, saopštili još jednu informaciju koja nije tačna.
“Rekli ste da ‘sve poslovne aranžmane prate odgovarajući zaštitni mehanizmi posredstvom bankarskih garancija i drugih vidova obezbjeđenja’. Ne postoje zaštitni mehanizmi kojima je kompanija zaštićena od duga za koji tek treba da utvrdimo koliki je u potpunosti, i to morate znati iz razloga što ste potpisali produženje ugovora sa ‘Oki Air’”, kazao je Stojanović.
On je naveo i da je Anžur u intervjuu kazao i da “niko neće, po bilo kom osnovu, imati privilegovan položaj”, pa ga upozorava da već postoji priča o upućivanju inicijative da se “Oki Air” oslobodi određenih obaveza prema ‘ToMontenegro’.
“Molim Vas da povedete računa da se za takve stvari ne ostavlja apsolutno nikakvoga materijala. Za ugled kompanije i funkciju izvršnog direktora, pogubno je kada mandat otpočne takvim stvarima, pa sve i da se svode na kuloarske priče. Ukoliko u tako nečemu ima istine, javljaju se dva ozbiljna problema. Jedan je da se ugrožava konkurencija, jer nije ‘Oki Air’ jedini agent koji za račun ‘ToMontenegro’ vrši naplatu promjena karata, pa bi takvi manevri omogućili povlašćen položaj. Drugi razlog, i mnogo opasnije, je da se otvara prostor za sumnju u eventualnu korupciju”, naveo je Stojanović u pismu Anžuru.
Odbor ranije odbacio predlog o otvaranju poslovnica
U dopisu od 26. januara Stojanović upozorava tadašnjeg vršioca dužnosti direktora “ToMontenegro” Sašu Radovića da je analiza opravdanosti pokazala da je isplativo da “ToMontenegro” otvori poslovnicu na Aerodromu Podgorica da direktno od putnika naplaćuje karte i druge naknade a ne preko posrednika “Oki Air”.
Kazao je da je dan prije na sjednici Odbora direktora taj predlog odbačen bez jasnog obrazloženja, zbog čega predlaže Radoviću da do 1. februara 2023. izađe sa konačnim stavom o otvaranju poslovnice što nije urađeno.
Stojanović u dopisu od 12. maja upozorava članove Odbora direktora da ugovori sa “Oki Air” ističu 31. maja, da se ta usluga ranije nabavljala putem javnih nabavki, kao i da ugovor sa Hodžićevom firmom ne bi mogao biti produžen, a da se prethodno ne pribavi mišljenje da li u ovom slučaju postoji konflikt interesa.
Kako nije bilo reakcije, Stojanović i Mirko Škerović 25. maja šalju Odboru direktora i Radoviću novi dopis u kojem ponovo upozoravaju na konflikt interesa i da se sa ovim kompanijama ne ulazi u novi pregovarački proces kako ne bi došlo do kršenja zakona i ulaženja u zonu ozbiljne odgovornosti.
Slovencu unaprijed dali strategiju koju je za raniji konkurs pripremio Stojanović
“Vijesti” imaju i uvid u materijal sa sastanka od 10. marta ove godine kojem su u “ToMontenegro” prisustvovala tri člana Odbora direktora Ljesar, Hodžić i Đelević, kao i izvršni direktor Saša Radović.
Dok razgovaraju o budućem konkursu za izbor direktora avio-kompanije, Hodžić kaže da će Slovencu ponuditi da ima unaprijed Vukovu strategiju. Dok Ljesar, navodno, potvrđuje sa “Neka kaže šta mu treba sve ćemo mu poslati. Ima i strategija od prošle godine da mu pošaljemo Vukovu”. Hodžić potvrđuje sa “Kvaran si brate”.
“Vijesti” su “ToMontenegru” poslali i pitanje da li su Ljesar, Hodžić, Đelović i Radović tada imali formalni ili neformalni sastanak na kojem su dogovorili da prije konkursa za izvršnog direktora Marku Anžuru pošalju prijavu i strategiju rada koju je na prošlogodišnjem konkursu za izvršnog direktora uradio i predao Vukadin Stojanović, kako bi Anžuru olakšali učešće i pobjedu na novom konkursu, kao i da li su ovi članovi uprave na istom sastanku dogovorili i da proceduru konkursa produže za 45 dana.
Dva dana prije raspisivanja konkursa 23. marta, Hodžić i Ljesar su imali sastanak sa Anžurom u Ljubljani što su ranije i zvanično potvrdili.
Od 3. jula imaćemo pojačan inspekcijski nazdor u šest primorskih opština, a na terenu će biti 80 inspektora, kazala je u emisiji “Mreža” na TVCG direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević. Istakla je da će inspekcija biti prisutna u svim vremenskim intervalima, te da je dezinformacija da im je radno vrijeme samo do 15 sati.
“Od ponedjeljka 3. jula do 1. septembra vršiće se pojačan ispekcijski nadzor u šest primorskih opština Ulcinj, Bar, Budva, Kotor Tivat i Herceg Novi. Biće prisustvo od oko 80 inspektora, 45 angažovanih i 35 domicilnih”, kazala je Vujošević.
Istakla je da svaka lokalna samouprava ima svoje potrebe i u skladu sa njima asistiraće u onim najkritičnijim zonama.
“Inspektori će kontrolisati sve objekte koji pružaju bilo koju vrstu usluga, to su kupališta, restorani hoteli, suvenirnice, zdravstvene usluge privatne i javne. Akcenat će biti na inicijativama građana ali i na redovan nazdor koji podrazumijeva rad u dvije smjene, i diskoteke, naravno u periodu poslije ponoći”, kazala je Vujošević.
Upozorila je građane da će inspekcija biti prisutna u svim intervalima, da se ne opuštaju i ne smatraju da imaju radno vrijeme samo do 15 časova.
“Odgovorna lica treba da posjeduju dokumentaciju, prije svega odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Ukoliko su u pitanju restorani i hoteli obavezan je zdravstveno-sanitarni pregled odrađen od strane zaposlenih, moraju imati i sklopljene ugovore u radu sa svim radnicima, moraju biti prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje, moraju poštovati radno vrijeme, prekovremeni rad, rad u smjenama, moraju poštovati neradnu nedjelju, neradne dane bilo da su to državni ili drugi praznici”, kazala je Vujošević.
Istakla je da su u prethodnom periodu u svim opštinama bio pojačan nadzor, i provjeravalo se da li subjekti koji ne bi trebalo da rade nedjeljom poštuju tu odluku i u tom smislu je izdato 52 rješenja o zabrani obavljanja rada nedjeljom i izdato je prekršajnih naloga u iznosu od preko 10.000 eura.
“U zavisnosti od vrste prekršaja, trudimo se na početku preventivno da djelujemo, da se ta nepravilnost otkloni u određenom roku. Postoje novčane kazne i zatvaranje objekata do otklanjanja nepravilnosti ili trajno”, kazala je Vujošević.
Podgorica od novembra ostaje bez avio konekcije sa nekoliko značajnih evropakih metropola. Ryanair, prema podacima sa sajta kompanije od novembra obustavlja letove ka Barseloni i Zagrebu, dok Wizz Air obustavlja letove ka Rimu i Beču. Tako će građani Crne Gore biti uskraćeni za letove ka nekim od najznačajnijih centara Evrope do kojih su letjeli kupujući avio karte po povoljnjim cijenama.
CdM je razloge ovakvih odluka juče tražio i od kompanija Ryanair i Wizz Air, ali odgovore nijesmo dobili.
Na sajtu Ryanair-a sinoć je nastala prava zbrka. Naime, nakon što je prvobitno jasno vidljivo bilo da letova ka Barseloni i Zagrebu nema od novembra, kasnije je nastao haos jer su se pojavili svi datumi u mjesecu kao mogućnost da letite.
Međutim, da to nije tačna informacija postaje jasno kada kliknete da kartu rezervišete za neki od “fiktivnh datuma”, što je nemoguće. Međutim, detaljnom pretragom za datumima, jasno je da od kraja oktobra letova nema iz Podgorice do ova dva grada. Ista situacija bila je za Barselonu i Zagreb, do kojih je Ryanair letio dva puta sedmično.
Sajt Wizz Air-a nije imao tih problema. Tamo je jasno vidljivo da letova ka Beču i Rimu nema od kraja oktobra.
Koliko je linija Podgorica-Barselona bila dugo očekivana i značajna, govorio je 2019. godine, kada je linija uspostavljena, tadašnji Izvršni direktor Aeodroma, Danilo Orlandić. On je tada kazao da je interesovanje za otvaranje linije ka Barseloni bilo veliko, te da je kompanija uložila veliki napor da tu liniju uvede.
Treba istaći da su Rim, Beč i Barselona izuzetne turističke destinacije za putnike iz cijelog svijeta, pa je jasno da će ovo biti udarac za avio povezanost Crne Gore, a osim što će brojni turisti biti uskraćeno da kupe jeftine avio karte da dođu u Crnu Goru, ovo je poseban udarac i za sve crnogorske građane koji su low cost koristili da posjete ove destinacije, čak i po više puta godišnje.
Inspektora Komunalne inspekcije i policije Budva danas je prilikom vršenja službene dužnosti u Bečićima fizički napao V.R. zbog čega je Odjeljenju bezbjednosti Budva podnesena odgovarajuća prijava, saopšteno je RTV Budva iz budvanske Komunalne policije.
“Vršilac duznosti načelnika Komunalne inspekcije i komunalne policije opštine Budva, Miloš Tajić obavještava građane da će službenici navedene službe raditi povjerene poslove kako je to zakonom definisano, bez obzira na prijetnje i fizičke napade kojima su izloženi, i da neće u tome posustati”, naveli su iz Komunalne inspekcije i policije.
U toku ljetnje sezone, jedno od glavnih pitanja je koliko košta plažni mobilijar. Ekipa TVCG obišla je dio primorja, a cijene ležaljki i suncobrana idu i do stotinu osamdeset eura, u zavisnost od želja i dubine džepa. U špicu sezone očekuje se poskupljenje, a dok nekim turistima cijene ne smetaju, drugi ih nazivaju legalnom pljačkom.
Cijene plažnog mobiljara različite su od Ulcinja do na kraj Boke. Visinu cijene ne određuje samo plaža na kojoj ležite, već i red ležaljke koju ste odabrali.
Negdje su cijene plažnog mobiljara 20, 40, a na pojedinim plažama čak i 180 eura.
Cijena zavisi i od toga da li želite da je plićak ispred vas, pa ćete tu ležaljku platiti nekoliko desetina eura više od one od koje ćete do vode morati pružiti korak.
Talas poskupljenja nije zaobisao ni primorje. Tražnja diktira ponudu, a sezona 2023. će, smatra profesor Miško Rađenović, biti odlična. Ipak poručuje da je jedan dio ponude preskup.
„Siguran sam da već u ovom momentu jedan veliki dio ponude na plažama premnogo uvećao cijene“, kaže Rađenović na TVCG i kaže da možemo očekivati i poskupljenja.
„Cijene po mojim informacijama mobiljara neće ostati na ovom nivou, nego se znatno mijenjaju sa prvim danima mjeseca jula i takve će ostat do početka septembra ili kraja avgusta“, kaže Rađenović.
Mobilijar nije jedino što turista koristi kada se spusti na more. Ako tome dodamo smještaj, hranu, piće ili neki izlet, rashlađenje mu neće trebati, jer će se od cijena smrznuti.
Na sjeveru Crne Gore danas promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Ujutru će ponegdje još biti povećane oblačnosti, a po kotlinama je moguća i kratkotrajno magla. Vjetar uglavnom slab do umjeren sjeverni, a temperatura će biti viša i prijatnija nego danas.
Na jugu, sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, tokom jutra ponegdje umjeren do pojačan sjeveroistočni.Temperatura u najtoplijem dijelu dana uglavnom od 30 do 32 stepena.
More, malo do umjereno talasasto.Vjetar slab do umjeren sjeverozapadni, a ujutru ili prijepodne na jugoistoku pojačan sjeveroistočni. Temperatura mora oko 25 stepeni. UV indeks vrlo visok, oko 9 UV jedinica.
Crna Gora tri dana – Sjever
Na sjeveru: U petak pretežno sunčano, a u subotu promjenljivo oblačno. Prijepodne sunčani periodi, a poslijepodne i tokom noći mjestimično kiša ili pljusak s grmljavinom.U subotu vjetar umjeren do pojačan južni i malo svježije.
Crna Gora tri dana – Jug
Na jugu: U petak pretežno sunčano, a u subotu promjenljivo i nestabilno, s kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći.
Aktuelni ministar pravde Marko Kovač napustio je Socijalističku narodnu partiju (SNP), potvrđeno je Portalu RTCG. Kovač nije odgovoarao na poruke i pozive našeg portala da prokomentariše ovu informaciju.
Zasad nije poznato kakvi su dalji politički tonovi aktuelnog ministra pravde.
Uoči parlamentarnih izbora 11. juna Kovač je odbio da bude kandidat za poslanika na listi SNP-a.
Porodica djevojčice Nine Ninković (11) koja je prodavala krofne da bi skupila novac za liječenje svog oca objavila je da je novac skupljen i da uskoro planiraju let za Moskvu.
Nina svakodnevno prodaje krofne po simboličnoj cijeni od 100 dinara na Adicama od 17 do 19 časova, kako bi skupila pare za skupo liječenje svog oca u glavnom gradu Rusije, prenosi Danas.
Ova dirljiva priča ujedinila je Novosađanke i Novosađane, ali i ljude širom regije koji su poželjeli da im pomognu.
Sinoć je Nina prodavala krofne na Trgu slobode, a već od 19 časova kada je događaj počeo bila je velika gužva.
Uskoro je oko čitavog trga napravljen red humanih ljudi koji su željeli da pomognu Nini na ovaj način. Kad su nestale krofne, stigle su palačinke i gomboce, a točila se i limunada.
Ustavu Crne Gore potrebna je dodatna regulativa o formiranju Vlade, saopštio je funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nakon što je juče Ustavni sud Crne Gore jednoglasno ukinuo i proglasio neustavnim izmjene Zakona o predsjedniku usvojene krajem prošle godine od strane vladajuće većine – DF, Demokrata i GP URA.
“Kada je riječ o odgovornosti za podignutu ruku, nakon odluke Ustavnog suda svaki ozbiljan političar će je osjetiti, ali, kao što je ocijenila i sama Venecijanska komisija, Ustavu je potrebna dodatna regulativa o formiranju Vlade. Posebno kako bi se spriječili zastoji i institucionani ćorsokak, i to je bila naša namjera. Sada je očigledno da smo napravili propust u želji da se izborimo sa opstrukcijom Mila Đukanovića”, kazao je Bogdanović u izjavi za Al Džaziru.
Advokat Veselin Radulović kazao je da je ova odluka Ustavnog suda očekivana.
“Veoma je loše što je tadašnja parlamentrana većina zloupotrijebila svoja ovlašćenja. To su pokušali da pravdaju nekim većim ciljevima i interesima”, kazao je Radulović.
Ocjenu ustavnosti tražili su nevladina organizacija Centar za demokratsku tranziciju i savjetnik bivšeg predsjednika Mila Đukanovića tvrdeći da izmjene derogiraju Ustav i oduzimaju ustavna ovlaštenja predsjednika države tako što Skupština dobija ovlaštenja da imenuje mandatara za sastav Vlade.
Istog mišljenja bio je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore.
Vladajuća većina izmjene je donijela nakon što je vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje, a Đukanović odbio dati mandat Miodragu Lekiću.
