Home Blog Page 1615

Država u naredne četiri godine mora da vrati 2,6 milijardi starih dugova

0

EKONOMISTI UPOZORAVAJU

U naredne četiri godine država mora da vrati dvije milijarde i 648 miliona eura starih dugova, a kako će se obezbijediti novac za to za sada nije poznato. U Ministarstvu finansija kažu da su najveće obaveze po osnovu državnih obveznica koje dolaze na naplatu, dok ekonomisti upozoravaju da će država, bez razvoja ekonomije i smanjenja javne potrošnje, da ulazi u nova, skupa zaduženja.

Četiri milijarde i 102 miliona eura, toliko je na kraju prošle godine bio javni dug Crne Gore, u koji su pored države, uključena i dugovanja opština. U Ministarstvu finansija kažu da su za tri mjeseca ove godine uspjeli da otplate 44 miliona eura starih obaveza, ali i da se zaduže 100 miliona kod Dojče banke. U ovom trenutku najviše dugujemo bankama i kupcima crnogorskih obveznica.

„Najveće obaveze čine obaveze po osnovu euroobveznica u iznosu od 1,75 milijardi eura, obaveze prema komercijalnim bankama u iznosu od 420 miliona i obaveze prema Exim Kina banci za auto-put“, navodi Svetlana Vukićević. 

U naredne četiri godine Crna Gora treba da vrati dvije milijarde i 648 miliona eura starih dugova, dok će do 2025. samo na kamate otići više od 300 miliona.

„Otplata u 2024. godini 537 miliona, 2025. godine kada imamo euro obveznicu od 500 miliona imamo 855 miliona otplate i 2026. to je godina kada smo relaksirani od obveznica, otplata duga je 306 miliona, međutim 2027. nas čeka značajan skok zbog obeznice iz 2020. i tu je dug 950 miliona“, navodi Vukićević. 

Iz kojih izvora ćemo finansirati dugove i redovne obaveze pitanja su na koja se za sada niko ne usuđuje da odgovori.

Ekonomisti upozoravaju da državi ne ide u prilog što se posljednjih godina povećava javna potrošnja, kao ni to što nemamo dugoročno upravljanje javnim finansijama.

„Kad imate povećane zarada dovodite u situacijuzemlju da ne može da otplaćuje dugove koji nam dolaze u narednom periodu. Čini mi se u narednih šest godina da ćemo morati da vratimo jedan BDP Crne Gore samoza otplatu dugova“, ističe Mirza Mulešković. 

To, kako ističe Mulešković, jasno govori da ćemo morati da pokrenemo ekonomiju, da bismo redovno servisirali sve otplate.

„Ako bismo pričali o tome na koji način ćemo tosve da vratimo, jedini način ako želimo održivo da vodimo javne finansije je razvoj ekonomije. U slučaju da ne dođe do toga? U slučaju da ne dođe do toga moraćemo da imamo nova zaduženja“, kaže Mulešković. 

Najzaduženije zemlje Evropske unije su Grčka, Italija i Španija, čiji je javni dug daleko iznad Mastriških kriterijuma od 60 odsto učešća u bruto društvenom proizvodu. Javni dug Crne Gore čini 70,7 odsto BDP-a, a Mulešković ne isključuje ni saradanju sa MMF-om kako bi smanjili dug i potrošnju. 

Preminuo Đorđe Mihajlović, čuvar Zejtinlika

0

Đorđe Mihailović, čuvar srpskog groblja Zejtinlik u Solunu, preminuo je danas u 96. godini.

Vest o smrti Đorđa Mihailovića objavio je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić..

„Još jedna tužna vest danas – u 17:30 časova, u 96. godini umro je čika Đorđe Mihailović, čuvar Zejtinlika, srpskog groblja u Solunu. Bio je treća generacija čuvara srpske istorije i grobova srpskih junaka. Životna želja mu je bila da dobije srpski pasoš i ta želja mu je ispunjena. Iskreno saučešće porodici i svim prijateljima. Neka mu je večna slava!“, napisao je Dačić na Instagramu*.

Na savezničkom groblju Zejtinlik u Solunu sahranjeno je 21.000 vojnika koji su dali živote u borbi za slobodu tokom Prvog svetskog rata. Zajedno počivaju srpski, ruski, italijanski, francuski i britanski vojnici, a među njima i jedna žena.

Đurović: Otkazivanje letova low cost kompanija uobičajena pojava u regiji i širom EU

0

Traže maksimalan profit u datom trenutku i ne funkcionišu na principu emocija, dodao je ministar

Otkazivanje letova low cost kompanija je uobičajena pojava koja se dešava kako u regiji tako i širom EU, naveo je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

– Te kompanije optimizuju svoje poslovanje i traže maksimalan profit u datom trenutku i ne funkcionišu na principu emocija, naveo je on na Tviteru.

Navodi sa sigurnošću da podizanje takse nije presudno u odluci jer je ona najniža u regiji.

– Letovi su otkazani tek od jeseni što neće uticati na ovu ljetnju sezonu. Vjerujem da će se ubrzo naći alternative a nije neočekivano da i oni opet uvedu letove. Ono što je sigurno jeste,da ni jedna ni druga kompanija neće prekidati letove tokom ljeta iz razloga što im garantuju profitabilnost, istakao je Đurović.

Poručio je da je Crna Gora ovo ljeto povezana sa brojnim destinacijama.

– I zato hitamo ka rekordnoj sezoni, na žalost onih pojedinaca koji bi voljeli da vide Crnu Goru na koljenima, naglašava Đurović.

Medenica pred sudom u utorak, pod lupom i njena uloga u istrazi o ubistvu Jovanovića

0

BROJNE OPTUŽBE

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, njenom sin Milošu i ostalim okrivljenima za stvaranje kriminalne organizacije, šverc i zloupotrebe, zakazano je za 4. jul u Višem sudu u Podgorici. S druge strane, dok se čeka početak suđenja, Više državno tužilaštvo provjerava kakva je bila uloga Medenice u eventualnoj opstrukciji istrage o ubistvu Duška Jovanovića.

Medenica je polovinom juna saslušana u Višem državnom tužilaštvu kao svjedok u predmetu formiranom povodom ubistva Duška Jovanovića. Zbog opstrukcija u istrazi, nerazriješeno ubistvo Jovanovića prije 19 godina, nedavno je ponovo dospjelo u fokus istražnih organa Crne Gore.

Bivši načelnik Centra bezbjednosti (CB) Podgorica Milan Vujanović kazao je 2021. godine da je Medenica, nekadašnja vrhovna državna tužiteljka, opstruirala istragu ubistva Jovanovića.

Vujanović tvrdi da je Medenica znala od samog starta za službenu zabilješku, odnosno priznanje danas jedinog osuđenog zbog ubistva Damira Mandića, ali da nije reagovala i odmah uputila tužioca u CB Podgorica. Kako se kasnije ispostavilo to je ključna stvar, koja je uticala da se ubistvo nikada potpuno ne rasvijetli.

Dok se čeka epilog istrage Višeg državnog tužilaštva o atentatu na Jovanovića, drugi postupak koji je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo stigao je do suda. 

Suđenje Medeničinoj grupi u Višem sudu u Podgorici prethodno je u maju odloženo odlukom sutkinje Nade Rabrenović na osnovu zahtjeva advokata Damira Lekića, koji je ukazao da njegov klijent Marko Popović nije primio poziv za sud, već poziv Uprave policije radi davanja iskaza u svojstvu građanina.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv okrivljenih Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad kompani“ Nikšić.

Optužnica je podignuta za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, i omogućavanje uživanja opojnih droga.

Medenica je uhapšena 17. aprila prošle godine nakon objave dokumentacije iz Europola, to jest presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije SKY između njenog sina Miloša i njenog tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta.

Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine, stvorio kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljena Vesna Medenica i još devet osoba, u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.

On je, kako se navodi, iz Slobodne carinske zone luke Bar, krijumčario cigarete, radi prodaje, uz pomoć lažne dokumentacije i davanja mita okrivljenim carinskim službenicima.

optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Vesna Medenica se tereti da se od 2019. godine do 2021. godine obavezala da će korišćenjem položaja posredovati da se određeni predmeti pred Vrhovnim sudom završe u korist privrednih društava „Fab Lajv“ i „Cijevna Komerc“, bez obzira na činjenično stanje.

U tome joj je, kako piše, pomagao okrivljeni Miloš Medenica i pojedini pripadnici kriminalne organizacije, te da je za njeno posredovanje dat mito.

Osim toga, posredovala je kod sudija Vrhovnog suda Crne Gore i sudije Osnovnog suda u Herceg Novom da postupe suprotno zakonu donesu odluku u predmetu korist privrednog društva „Carine“.

SJEDNICA SJUTRA: Vijeće za nacionalnu bezbjednost o aferi SKY

0

Predsjednik Vlade tehničkom mandatu Dritan Abazović za sjutra je zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će se govoriti o jačanju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i najnovijoj aferi koja se odnosi na presretnutu telefonsku komunikaciju osumnjičenih članova kriminalne grupe Radoja Zvicera. U toj komunikaciji pominju se i bivši šef države Milo Đukanović i nekadašnji oficir policije Zoran Lazović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i pojedine političke partije zatražile su od tužilaštva da hitno ispita navode da li je bivši predsjednik Milo Đukanović dobijao novac od šverca cigareta. To su tvrdnje iz navodne prepiske na aplikaciji SKY u kojoj se pominje da je Đukanoviću mjesečno od šverca cigareta isplaćivano po 300.000 eura, dok je Demokratska partija socijalista saopštila da je riječ o izmišljenoj aferi o neuspjelom pokušaju da se diskredituje njihov dugogodišnji predsjednik.

Portal RTCG uputio je pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) povodom prepiske na aplikaciji SKY i čeka odgovore. 

Reakciju tužilaštva zatražio je sinoć šef države Jakov Milatović. 

„Prethodno kreirana realnost Crne Gore, kao države stavljene u funkciju organizovanih kriminalnih grupa, mora se mijenjati u cilju evropske budućnosti“, naveo je Milatović na Tviteru.

Dio prepiske u kojoj se uhapšeni agent ANB-a Petar Lazović hvalio šefu kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru oduzimanjem cigareta, sadrži i dio gdje se, lažno se potpisujući kao njegov brat od strica, dopisivao o švercu cigareta, pominjući tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića i njegovog savjetnika Milana Roćena.

„Ne pominji Milana Roćena. Nemoj kazati da Milu nosimo pare. Milu Đukanoviću lično na svakih mjesec dana 300.000 na ruke da nosi moj striko“, piše u poruci.

Iz DPS Crne Gore su kazali da je žalosno što poslije toliko godina pregalačkog rada, i decenija medijske kampanje u pokušaju da se uništi ta partija, svi koji u tome učestvuju nijesu shvatili da je to jalov posao, čak i u sistemu koji su prilagodili toj funkciji, podredivši institucije svojoj političkoj potrebi.

„Jer, ma koliko da se svima koji atakuju na DPS čini da su blizu cilja, svaki put se na izborima neprijatno iznenade“, naveli su iz te stranke. 

Đukanović i Roćen se direktno zasad nijesu oglašavali povodom ovih navoda. 

S druge strane, predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da prepiske „potvrđuju sve ono što su tvrdili godinama“.

„Nema veće bruke, sramote i izdaje svoje države i svojih građana nego služiti kriminalnim kartelima i pretvoriti državne institucije u sluganske ispostave kriminalnih grupa“, kazao je Bečić, navodi se u saopštenju Demokrata.

Socijalistička narodna partija (SNP) saopštila je očekuje da tužilaštvo pokaže neselektivnost i da se privedu „pravdi oni koji su prepoznati u Sky  aplikaciji, bez odlaganja, odmah“.

Član predsjedništva Pokreta Evropa sad Andrej Milović pozvao je tužilaštvo i policiju da „po hitnom postupku ispitaju“ bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Specijalno državno tužilaštvo tereti Petra Lazovića da je kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, privremeno raspoređen u policijski Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, radio za organizovanu kriminalnu grupu „kavčani“.

SDT je početkom januara podiglo optužnicu protiv njega, odbjeglog policajca Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Radoja Živkovića, Nikole Spasojevića, Milana Vujotića, Duška Roganovića, Radovana Mujovića, Radovana Pantovića i Nikše Perovića. Optuženi se terete za više teških krivičnih djela, kao što su teška ubistva, pokušaji ubistava, šverc droge, oružja i cigareta, kao i zloupotreba položaja.

Lazović je obuhvaćen i u još nekoliko predmeta SDT-a, a svi se odnose na organizovanu kriminalnu grupu „kavčani“. U više predmeta pominju se i Zvicer i Milović. Uz to, Milović je za slična krivična djela optužen i u Srbiji.

Iz Lazovićevog pravnog tima ranije su saopštili da nema validnih dokaza protiv njega, a tražili su da bude pušten da se brani sa slobode.  

Vuksanović: Dug Plantaža je 44 miliona eura, između 50 i 100 zaposlenih su višak

0

Dobre vijesti su da ove godine 14 hiljada flaša vina ide u Keniju, a 18 hiljada u zemlju na Bosforu

Predsjednik Odbora direktora Plantaža, Nebojša Vuksanović, potvrdio je Televiziji Vijesti da će do kraja godine biti završena Strategija razvoja ove kompanije kao i sistematizacija radnih mjesta, ali je već sada evidentno da je između 50 i 100 zaposlenih – višak.

Dug kompanije Plantaže je 44 miliona eura.

Dobra stvar je, prema riječima Vuksanovića, što je eliminisan dug prema zaposlenima, a neki reprogramirani.

Ipak, ostaju dugovanja prema državi, koja se pokušavaju riješititi u dogovoru sa Vladom i Upravom prihoda i carina.

Moraće se prodavati i dio imovine.

Prije tri godine, za plate 750 zaposlenih, Plantaže su godišnje izdvajale skoro 15 miliona eura.

U međuvremenu, plate su smanjene, neki su ostali bez posla, a prekobrojnih ima i dalje…

Vuksanović kaže da su u kompaniji svjesni pravila i procedura koje propisuje Agencija za zaštitu konkurencije, pa od države ne očekuju finansijsku pomoć, već podršku za izlazak iz teške situacije.

Dobre vijesti su da ove godine 14 hiljada flaša vina ide u Keniju, a 18 hiljada u zemlju na Bosforu…

Ove godine Plantaže slave 60 godina postojanja i 30 godina Vranca Pro corde.

Ponosni su danas i na njihovo maslinovo ulje, ali i rezultate u ugostiteljstvu, tj. rad njihova dva restorana.

Razmišlja se i o obnovi restorana na Marezi, srušenog 2020. godine, iako je decenijama bio prepoznat kao jedno od omiljenih mjesta Podgoričana.

Novi predsjednik ne želi Žugića na čelu CBCG: Milatović povlači Đukanovićev predlog za guvernera

0

Milatović je kazao da će povući predlog svog prethodnika da Radoje Žugić ponovo bude izabran za guvernera, a da će po konstituisanju novog saziva Skupštine uputiti predlog za novog guvernera

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povući će iz skupštinske procedure predlog za imenovanje Radoja Žugića za guvernera Centralne banke (CBCG), koji je dao njegov prethodnik Milo Đukanović. To je „Danu“ potvrđeno iz službe za informisanje predsjednika Crne Gore.

Žugiću je mandat istekao polovinom oktobra i on je jedan od rijetkih, ako ne i jedini, funkcioner koji nije smijenjen ni nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, ni nakon formiranja manjinske vlade. Polovinom aprila u Skupštini su usvojene izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci, kojima je guverner trebalo da se bira na konkursu koji bi sprovela skupštinska tijela, a ne na predlog predsjednika države, i prema kojima jedno lice ne može tri puta da bude guverner.

Predlog će uputiti kad se konstituiše novi saziv Skupštine

Milatovića smo pitali i da li je razmišljao o kandidatima za guvernera
i da li već ima osobu koju će predložiti za tu funkciju.
– Predlog za imenovanje guvernera Centralne banke, u skladu sa
ovlašćenjem iz člana 49 stav 1 Zakona o Centralnoj banci, predsjednik Milatović daće po konstituisanju novog saziva Skupštine. Imajući u vidu važnost Centralne banke za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema u zemlji, predsjednik
Milatović predložiće kandidata vrednujući njegove/ njene stručne reference i dosadašnja radna dostignuća, kao i doprinos koji kandidat može dati u cilju stabilnosti finansijskog sektora i približavanja Crne Gore Evropskoj uniji – poručili su iz Službe za informisanje.

Žugiću je ovo drugi mandat na čelu CBCG. Prvi je prekinuo usred mandata zbog prelaska na mjesto ministra finansija. Izmjene i dopune Zakona o CBCG, iako su usvojene polovinom aprila, nisu stupile na snagu, jer ih Đukanović nije potpisao nakon što je raspustio Skupštinu, tako da je po zakonu i dalje u nadležnosti predsjednika da predlaže Skupštini guvernera. Milatović vjeruje da će tako i ostati i nakon formiranja novog saziva Skupštine.

– Pitanja od značaja za predlaganje guvernera Centralne banke uređena su Zakonom o Centralnoj banci, a članom 49 stav 1 tog Zakona propisano je da guvernera imenuje Skupština, na predlog predsjednika Crne Gore. Djelovanje Skupštine, u smislu izmjena i dopuna citiranog zakona, koje je bilo kritikovano od strane naših partnera iz međunarodnih finansijskih institucija, predsjednik Milatović vidi kao reakciju na odluku bivšeg predsjednika Crne Gore da Skupštini za guvernera Centralne banke ponovo predloži Radoja Žugića. Stav predsjednika Milatovića o zakonima koji su usvojeni od strane Skupštine Crne Gore, nakon njenog raspuštanja, a u odnosu na koje bivši predsjednik Crne Gore nije preduzimao Ustavom utvrđene obaveze, više puta je saopšten javnosti. Predsjednik Milatović očekuje da će novi saziv Skupštine Crne Gore konstatovati nesvrsishodnost izmjena i dopuna Zakona o Centralnoj banci, koje je usvojio prethodni saziv, u kontekstu nove institucionalne realnosti i visokog stepena legitimiteta novoizabranog predsjednika Crne Gore, čime bi se dodatno Centralna banka sačuvala od direktnog političkog uticaja – kazali su iz Službe za informisanje predsjednika države.

Istakli su da je predsjednik Milatović uvjeren da je pred nama period pune institucionalne konsolidacije, u kome neće biti potrebe da se zakonodavna aktivnost koristi kao retroaktivni mehanizam u odnosu na nepostupanje bilo koje institucije.

Milatović brao povrće: Razvoj poljoprivrede i sela nasušna potreba Crne Gore

0

Danas sam brao povrće iz naše male bašte na selu. Razonoda i potreba. Povratak prirodi, napisao je on na Tviteru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je brao povrće iz bašte na selu, a tom prilikom je poručio da je razvoj poljoprivrede i sela nasušna potreba Crne Gore.

– Danas sam brao povrće iz naše male bašte na selu. Razonoda i potreba. Povratak prirodi. Razvoj poljoprivrede i sela je nasušna potreba Crne Gore i ako ne možda naš najveći, a onda sigurno najljepši, razvojni potencijal. Predsjednik – poljoprivrednik – napisao je on na Tviteru.

Herceg Novi: U saobraćajnoj nezgodi jedna osoba povrijeđena

0

UČESTVOVALA TRI VOZILA

Na Jadranskoj magistrali, na Zmijicama, nešto iza 12 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su prema informacijama iz Odeljenja bezbjednosti Herceg Novi učestvovala tri vozila.

U nezgodi jsu učestvovali Ž.I. (1981.), G.R. (1964.) državljani Crne Gore i V.G. (1977.) državljanin Hrvatske, piše RTHN.

Lakše tjelesne povrede je zadobio G.R. kome je ukazana pomoć u bolnici Meljine.

Obaviješeteno je ODT u Herceg Novom koje je ovlastilo službenike Centra bezbjednosti da izvrši uviđaj zajedno sa krim-tehničarom.

Saobraćaj se tokom uviđaja odvijao usporeno.

Vijest o ograničenju broja tvitova bila samo ironična šala Ilona Maska

0

POST DOSTIGAO REKORDAN BROJ PREGLEDA

Saopštenje vlasnika kompanije Tviter Ilona Maska da je ta društvena mreža u subotu uspostavila privremeno ograničenje u broju tvitova koje korisnici mogu da pročitaju dnevno, napravila je pravu pometnju među članovima te zajednice, ali se dan kasnije ispostavilo da je u pitanju samo „vježba ironije“, kako ju je nazvao Mask.

„U još jednoj vježbi ironije, ovaj post je postigao rekordan broj pregleda!“, osvrnuo se Mask na svoj tvit koji je za nepunih 20 sati „zaradio“ više od 445 miliona pregleda.

U tom tvitu, Mask je naveo da korisnici neverifikovanih naloga mogu da pročitaju do 600 tvitova na dan, dok novi neverifikovani korisnici mogu svega 300 tvitova.