Izmjenama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) treba smanjiti nadležnost tog tužilaštva, naročito za krivična djela koja počine javni funkcioneri, smatra specijalni tužilac Vladimir Novović.

Novović je, na okruglom stolu „Dokle je stigla reforma tužilaštva, izazovi i kako do rješenja“ koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo, kazao da je potrebno izabrati vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda, kako bi se sprovela adekvatna reforma u pravosuđu.

On je rekao da SDT nema adekvatne radne prostorije, ali se, kako je naveo, taj problem se počinje rješavati, jer je na sjednici Vlade odlučeno da se prostorije stare zgrade Vlade ustupe SDT-u, Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) i drugim organima.

Novović je pozvao međunarodne donatore da pomognu u tom procesu.

On je istakao da efikasnost ne zavisi samo od toga, već i od nadležnosti SDT-a.

Prema riječima Novovića, nadležnost SDT-a je preširoko postavljena, a predviđen je veoma mali broj tužilaca.

„Smatram da je potrebno izmijeniti Zakon o SDT i smanjiti nadležnost, pogotovo kada se tiče pojma javnog funkcionera i nadležnosti SDT-a za krivična djela koja počini javni funkcioner“, rekao je Novović.

On je ocijenio da treba uvesti pojam visokog javnog funkcionera, a da za ostale javne funkcionere budu nadležna viša i osnovna državna tužilaštva.

Novović smatra i da je neophodno izdvojiti SPO iz sektora Uprave policije i da treba pogledati šta je po tom pitanju urađeno u Albaniji i Hrvatskoj.

Kako je rekao, i dalje postoji nedovoljna popunjenost kapaciteta SPO-a, koji su na oko 50 odsto.

Novović je, govoreći o sporazumnom priznanju krivice, rekao da je odmah po stupanju na dužnost uputio dopis vrhovnoj državnoj tužiteljki i tražio izradu opštih smjernica za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.

On je ocijenio da možda treba promijeniti član Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koji se tiče funkcionalne nadležnosti sudija, tako što bi se propisala norma da sudija pojedinac može da sudi za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do 12 godina, a sada je to do deset godina.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović kazao je da je taj Vladin resor zajedno sa Radnom grupom pripremio izmjene i dopune ZKP-a i da čekaju komentare iz Brisela.

„Nadamo se da ćemo usvajanjem tog ZKP-a prevazići neke od poteškoća“, rekao je Božović.

On smatra da će novi ZKP, uz usvojene smjernice o sporazumu o priznanju krivice, biti dobra polazna osnova da se neke od opravdanih zamjerki ubuduće ne mogu očitavati.

Božović je rekao da će tim aktom biti omogućena brža i kvalitetnija procedura za krivična djela ratnih zločina.

„Novim ZKP-om biće pojednostavljena procedura krivičnog postupka i čini mi se da će mogućnost neopravdanog odugovlačenja biti smanjena“, rekao je Božović.

On je podsjetio da su na sjednici Vlade usvojili Predlog izmjena i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji sadrži određena rješenja koja se odnose na etičku i disciplinsku odgovornost.

Prema riječima Božovića, novim zakonom su predvidjeli mogućnost skraćenja obuke sa 18 mjeseci na 12.

„Ta obuka traje jako dugo, nedostatak je kadra i smatramo da će tim smanjenjem sa 18 na 12 mjeseci kandidati koji su izabrani za tužioce i sudije što prije ući u sistem aktivnosti“, istakao je Božović.

On je rekao da se nada da će makar dio pitanja prostora u kojima rade državna tužilaštva biti riješen kada pređu u staru zgradu Vlade i prostorije Ministarstva pravde.

„Svjesni smo da taj problem postoji i da ga je trebalo riješiti i ranije“, naveo je Božović.

On je ocijenio da na sjednicama Tužilačkog savjeta (TS) nije bilo uniformnog glasanja glasanja, što je bila jedna od opasnosti od novog Zakona o državnom tužilaštvu.

„Znam da je pred Državnim tužilaštvom jako težak period i da nas čekaju novi izazovi, nadam se da ćemo se svi truditi da im pomognemo, ili makar da ne odmažemo“, dodao je Božović.

Član TS Stevo Muk ocijenio je da reforma tužilaštva u Crnoj Gori nije stigla ni do pola.

„Dobro smo krenuli, onda kad smo na početku našeg mandata donijeli neke važne odluke, prije svega odluke o prestanku funkcija jednom broju tužilaca i imenovanju glavnog specijalnog tužioca“, rekao je Muk.

On je naveo da od uspjeha SDT-a zavisi i sudbina vladavine prava i demokratije u Crnoj Gori.

„Bez SDT-a kojem će sve druge institucije dati svoju podršku i pomoć, neće biti obračuna sa nečim čije dimenzije tek možemo da naslutimo iz svega što pročitali u posljednjih nekoliko mjeseci“, rekao je Muk.

On je istakao da je saglasan da parlament treba da izabere vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu ali, kako je rekao, ne bilo kojeg.

„Znate da sam ja bio član Savjeta koji nije podržao predlog ovog TS-a, i mislim i dalje da je taj predlog pogrešan“, rekao je Muk.

Prema njegovim riječima, kada neko kaže da ne može da uradi jer nije u punom mandatu vrhovnog državnog tužioca, ne treba da mu se vjeruje.

„Sve što može u punom mandatu, može i u mandatu v.d. VDT-a, samo je pitanje hoće li ili neće da radi“, istakao je Muk.

Kako je rekao, personalna reforma u tužilačkoj organizaciji nije mogla biti sprovedena, zbog određenih zakonskih ograničenja.

Muk je ocijenio da treba da se mijenjaju zakoni o Državnom tužilaštvu, o SDT-u i ZKP-u.

On je rekao da će biti potrebno da se veoma entuzijastično krene u set zakonskih izmjena i da se time „odvežu ruke“ TS-u koji, prema riječima Muka, samo na papiru upravlja ljudskih resursima.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević kazala je da su rad i reforma Državnog tužilaštva neophodoni za ostvarenje vladavine prava.

„Vladavina prava mora da podrazumijeva zaštitu ljudskih prava“, rekla je Gorjanc Prelević.

Ona je istakla da, dok se ne uspostavi jasna volja i djelovanje u utvrđivanju odgovornosti za nedjelotvorne istrage u kršenju ljudskih prava, neće biti vladavine prava u Crnoj Gori ni učlanjenja države u Evropsku uniju.

Gorjanc Prelević je naglasila da je neophodno da hitno budu izabrani nedostajući članovi Sudskog savjeta, kao i sedmi sudija Ustavnog suda.

„Ustavni sud mora da ima neparan broj članova. Smatram da nema nikakvog obrazloženja ne glasati za sedmog sudiju koji se već nalazi u proceduri, radi se o profesionalcu za kog nijesmo čuli nikakvu primjedbu“, kazala je Gorjanc Prelević.

Izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje Ana Nenezić rekla je da napretka ne može biti bez postojanja političke volje.

Nenezić je rekla da je veliko pitanje šta će se dešavati i šta to garantuje da će predložena rješenja aktuelnog Ministarstva pravde biti implementirana, po dolasku neke druge vlade i drugih ljudi.

Ona je ocijenila da je jedini način da se objektivno sagleda stanje u oblasti tužilaštva kroz dokumenta od međunarodnih partnera.

„Nije bilo prijatno vidjeti da nakon smjene vlasti, dolaska novih ljudi, imenovanja u pravosuđu, mi dobijamo non-pejper koji nikad nije bio kritičniji, precizniji i koji čak nije sadržao ni opšte poznate diplomatske fraze“, rekla je Nenezić.

Ona je istakla da je zabrinjavajuće što nakon non-pejpera nije bilo izjašenjanja TS-a.

Nenezić je rekla da, ukoliko država ne isupuni privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, ne postoji način da se može zatvoriti nijedno drugo poglavlje, zbog nove metodologije.

Ona je, govoreći o sporazumnom priznanju krivice, kazala da brine obuhvat krivičnih djela koji se mogu riješiti na taj način.

„Sada imamo sporazume koji se zaključuju za najteža krivična djela među kojima su trgovina ljudima, silovanje, obljuba nad maloljetnim djetetom, nasilje u porodici“, dodala je Nenezić.

DIK odbacio prigovor SDP-a kao neblagovremen