Prema njegovim riječima, preko 80 odsto kupališta ove godine bilo je spremno i uređeno, još tokom maja.
– To se gotovo nikada nije desilo u Crnoj Gori i moram priznati da su kapaciteti kupališta tokom maja mjeseca bili značajno veći od broja turista koji su u tom periodu boravili u Crnoj Gori, što govori o tome da smo na jedan kvalitetan način bili spremni za predsezonu – kaže on, ističući da je saradanja sa zakupcima kupališta ove godine na zavidnom nivou.
Kako kaže, plažni mobilijar nakon 17 sati je besplatan.
– Bićemo jako rigorozni prema zakupcima koji ne budu poštovali to pravilo, tu nema kompromisa sa zakupcima, svi koji budu naplaćivali mobilijar nakon 17 časova biće adekvatno sankcionisani. Prvo opomenom pred raskid ugovora, a ukoliko se desi ponovni prekrašaj po istom pitanju pristupiće se raskidu ugovora sa svakim zakupcem koji ne bude poštovao to pravilo – dodaje Mikijelj.
On je dodao da će sjutra o tome detaljno govoriti.
Vučić je, prenosi RTS, rekao i da nije primijetio „da je kokain pronađen u kabinetu Aleksandra Vulina nego u Bijeloj kući“.
„Imaju oni kakvim istagama da se bave, ali ja smatram da je veoma važno, da je strašno važno da se sporovede istraga. Ja mislim da je to neki opšti član koji oni koriste da nešto napišu“, rekao je Vučić.
Vulin je stavljen je na listu osoba koje su pod sankcijama američke administracije zbog, kako se navodi, „umiješanosti u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije u vezi sa narkoticima i zloupotrebu javne funkcije“.
Američke vlasti tvrde da je Vulin „zloupotrebom javne funkcije“ pomagao trgovcu oružjem Slobodanu Tešiću da se njegove „ilegalne pošiljke oružja slobodno kreću preko granica Srbije“, a Rusiji obezbjeđivao „platformu za dalji, zlonamjerni uticaj u regionu“.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica stigla je u Specijalno državno tužilaštvo (SDT) gdje će biti saslušana u svojstvu osumnjičene za zloupotrebu službenog položaja u okviru nove istage koju je otvorilo SDT.
Ona je u zgradu SDT-a stigla u pratnji advokata Zdravka Begovića.
Riječ je o novoj istrazi SDT-a protiv Medenice zbog krivičnog djela – zloupotreba službenog položaja.
Za sada se još ne zna u okviru koje nove istrage će Medenica biti saslušana u svojstvu osumnjičene niti je te detalje tužilaštvo navelo u pozivnom obraćanju Medenici.
U prvom predmetu SDT-a, koji je otvoren u aprilu prošle godine, Medenica je uhapšena nakon čega je više od pola godine provela u spuškom pritvoru.
U februaru ove godine, SDT je podiglo optužnicu koja je kasnije i potvrđena pred Višim sudom u Podgorici, zbog optužbi da je bila član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš.
Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, njenom sinu i ostalim okrivljenima za stvaranje kriminalne organizacije, šverc i brojne zloupotrebe, odgođeno je za 6. septembar u Višem sudu u Podgorici.
Sudski proces trebalo je da počne prije sedam dana ali je sutkinja Nada Rabrenović odlučila da se suđenje odloži kako bi se dio odbrane upoznao sa spisima predmeta.
“Očekivala sam da sudska aktivnost bude efikasnija i sa više aktivizma. Ja razumijem da su ovo teški predmeti i razumijem da ih imate mnogo, ali ja već sedam mjeseci ne mogu da iznesem svoju odbranu. I mi hoćemo svoja prava”, poručila je Medenica u sudnici.
Viši sud u Podgorici je nedavno donio rješenje kojim spaja postupak protiv Miloša i Vesne Medenice i postupak protiv Vojina Perunovića i Jovana Mikovića, okrivljenih za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje. Rješenje o spajanju ova dva postupka donijelo je vijeće na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem, a na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
“Između krivičnih djela postoje međusobna veza i dokazi, te ovo vijeće nalazi da je neophodno spojiti ove postupke kako bi se sproveo jedinstveni postupak i donijela jedna odluka”, navodi se u rješenju.
Prema optužbama Specijalnog državnog tužilaštva, bivša prva žena pravosuđa je kao član 16-člane kriminalne organizacije, kojom je rukovodio njen sin Miloš Medenica, koristeći funkciju navodno uticala na određene kolege u donošenju sudskih odluka u korist kompanija „Carine“, „Fab Live“ i „Cijevna komerc“…
Optužnica je podignuta i protiv Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise i izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata poslije ponoći.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog asfalterskih radova u okviru redovnog održavanja puteva na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica-Ribarevina,saobraćaj će se odvijati jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na dionici magistralnog puta M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Ovim danom završava se petrovski post i to svetim pričešćem.
Ko su bili Petar i Pavle?
Petar je rođen u mjestu Vitsaida, na obalama Galilejskog jezera, i bio je jedan od dvanaestorice apostola i nerazdvojni Hristov prijatelj i sledbenik.
„Ti si, Petre, stijena na kojoj ću sagraditi crkvu svoju i vrata paklena neće joj ništa moći“, kaže Jevanđelje po Mateju.
Nakon Hristovog vaznesenja i silaska Svetog Duha na apostole, propovijedao je vjeru po Palestini, Siriji, Antiohiji, Maloj Aziji i Rimu, gdje je dva puta boravio. Kao episkop proveo je sedam godina u Antiohiji i tada je za sledbenike Hristovog učenja nastao pojam hrišćani. Za vrijeme vladavine imperatora Nerona u progonu hrišćana uhvaćen je i bačen u tamnicu.
Pavle, koji se pre krštenja zvao Savle, rođen je u Tarsu. Bio je veoma obrazovan i imao je status građanina Rima. Pavle nije spadao u grupu prve dvanaestorice apostola, već u sedamdeset drugih apostola.
U mladosti je bio revnosan progonitelj hrišćana, vjere koju su tadašnji Judejci smatrali za jeres. Kada je krenuo u Damask, na putu je sevnula munja i začuo se glas s neba: „Savle, Savle, zašto me progoniš“, nakon čega je oslijepeo. Savle je tri dana bio sijlep, ali mu se vid vratio posle krštenja.
Uzevši ime Pavle, od reči „paulus“ što znači mali, propovijedao je hrišćanstvo na većem području Mediterana. Dvanaest poslanica svetog Pavla čini dio Novog zavjeta.
Pavle je uhapšen u Rimu i bačen u tamnicu. Pogubljen je zajedno sa Petrom. Pavlu je odrubljena glava, a Petar je razapet na krst naopačke. Na ikonama ova dva sveca predstavljaju se zajedno – Petar drži ključeve u ruci, a Pavle mač.
Jeknić je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), u godišnjem izvještaju o prihodima i imovini po prestanku funkcije, navela da je na poziciji ministra-savjetnika u toku prošle godine prihodovala 10.896 eura.
Prema podacima koje je prijavila, u januaru je primila 1.217 eura, u februaru 1.163, a u junu 3.193 eura. Od jula do decembra plata joj je iznosila 887 eura.
U imovinskom kartonu je prijavila da je vlasnica stana od 187 kvadrata, koji je dobila u nasljedstvo, te još jedne stambene jedinice od 87 metara kvadratnih, koju je kupila.
Jeknić vozi „mini kupera“ proizvedenog 2020. godine, kojeg je kupila 2021. za 39.900 eura.
Prijavila je oročen štedni ulog od 22.000 eura. Kreditno je zadužena od marta prošle godine u iznosu od 20.000 eura. Mjesečna rata joj iznosi 581 euro.
Iako je u prethodnom periodu dozvoljavala Agenciji da joj kontroliše bankovne račune, tu dozvolu nije dala u posljednjem izvještaju podnijetom nakon prestanka funkcije.
Jeknić je na funkciji ambasadora Crne Gore u UAE bila od 2019. a opozvana je 2021. godine, zajedno sa još sedam ambasadora.
Opozvani su odlukom tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, ali na predlog vlade Zdravka Krivokapića, koja je tražila njihov opoziv tvrdeći da su razlozi za to političko agitovanje neprimjereno diplomatskoj funkciji.
Jeknić je u Ministarstvu vanjskih poslova angažovana rješenjem Upravne inspekcije. Inspekcija je obavezala MVP da je vrati u puni radno-pravni odnos i na odgovarajuće radno mjesto nakon opoziva s funkcije ambasadora. Jeknić je u tom resoru angažovana od 2003. godine, a prije funkcije ambasadora, u Emiratima je godinama bila dio diplomatskog osoblja tog diplomatskog predstavništva.
Na studijskim programima medicina i stomatologija mjesta ima i za naredni upisni rok
Od 99 kandidata za upis na studijski program medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG), 35 je položilo prijemni ispit, dok 64 nije, a polovina onih koji nijesu pokazali znanje za upis u julskom roku, iz srednjih škola su izašli sa diplomom “Luča”.
To pokazuju konačne rang-liste, objavljene na sajtu Medicinskog fakulteta.
Prijemni za studijski program stomatologija od 21 kandidata, položilo je 7. Od 14, koliko nije uspjelo da se izbori sa biologijom i hemijom na prijemnom ispitu, pet je “lučonoša”.
Vuksanović-Božarić, Foto: ucg.ac.me
Prodekanka za nastavu na Medicinskom fakultetu Aleksandra Vuksanović-Božarić kazala je “Vijestima” da je interesovanje najboljih učenika za upis na akademske studijske programe Medicinskog fakulteta reprezent njegovog statusa u domaćem obrazovnom sistemu.
Ona je precizirala da je, od 64 kandidata koji nijesu prošli prijemni, 26 završilo gimnaziju, a 38 stručnu medicinsku školu.
“Prijemni ispit je položilo 35 kandidata. Nije uobičajen procenat kandidata, jer je u studijskoj 2022/2023. godini na studijskom programu medicina u prvom upisnom roku 57 kandidata položilo prijemni ispit “, kazala je Vuksanović-Božarić.
Prema konkursu, Medicinski fakultet na programu medicina ima mjesta za 40, a na programu stomatologija 20 novih studenata.
“Od 14 kandidata koji nisu položili prijemni ispit za upis na studijski program stomatologija, sedam je iz stručne medicinske škole, a sedam iz gimnazija”, objasnila je.
Prema njenim riječima, literatura za polaganje prijemnog ispita za studijski program medicina i stomatologija su, kako kaže, udžbenici za gimnazije, u kojima se nadograđuje naučeno gradivo tokom osnovnog obrazovanja.
“Kandidati su imali i mogućnost besplatne pripreme i konsultacija za predmete Biologija i Hemija na Medicinskom fakultetu, posle završenog polaganja eksterne mature”, zaključila je Vuksanović-Božarić.
Nepopunjena mjesta fakultet će oglasiti u narednom upisnom roku.
Vuksanović-Božarić naglašava da je Medicinski fakultet za 25 godina postojanja ostvario “krucijalnu ulogu u razvoju zdravstvene misli u Crnoj Gori”.
“Od svog postojanja, na svim studijskim programima Medicinskog fakulteta upisano je 5.500, a diplomiralo 3.125 studenata. Od tog broja, 1.186 doktora medicine, stomatologije i farmacije. Medicinski fakultet UCG u četvrtvjekovnom trajanju ostvario je krucijalnu ulogu u razvoju zdravstvene misli u Crnoj Gori. Najveći uspjeh društva leži u obrazovanju”, kazala je Vuksanović-Božarić.
Iz UPC “Vijestima” je rečeno da im se Morsko dobro 10. marta obratilo zahtjevom za dobijanje dozvole za oslobođenog korisnika akciznih proizvoda i da je nakon sprovedenog postupka ispitivanja ispunjenosti uslova donijela odluka 27. aprila o izdavanju dozvole
Uprava prihoda i carina (UPC) oslobodila je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom plaćanja akcize na gorivo za tri trajekta: “Vasilije”, “Ruka pravde” i “Trideseti avgust”.
Morsko dobro je operater jedine trajektne linije u državi Kamenare-Lepetani i preuzelo je od Pomorskog saobraćaja koje takođe nije plaćao akcize na gorivo za svojih šest trajekata koje je državna firma preuzela. “Vasilije” je nedavno vraćen kotorskoj kompabniji “Briv construction” od koje je unajmljen.
Iz UPC “Vijestima” je rečeno da im se Morsko dobro 10. marta obratilo zahtjevom za dobijanje dozvole za oslobođenog korisnika akciznih proizvoda i da je nakon sprovedenog postupka ispitivanja ispunjenosti uslova donijela odluka 27. aprila o izdavanju dozvole.
“Na osnovu te dozvole Morsko dobro može, u okviru svoje djelatnosti za namjene iz čl. 54 Zakona o akcizama, nabavljati akcizne proizvode bez plaćanja akcize, odnosno za upotrebu mineralnih ulja kao gorivo u pomorskom saobraćaju. tj. za trajektnu liniju Kamenare-Lepetane. Odluka je u skladu sa odredbama Zakona o akcizama, kojima je regulisan institut oslobođenog korisnika akciznih proizvoda. Dozvola je izdata za trajekt “Vasilije” na 80.000 litara dizel goriva, sa rokom važenja do 22. avgusta i za trajekt “Trideseti avgust” na 450.000 litara dizel goriva na rok od 12 mjeseci od dana izdavanja dozvole”, kazali su iz UPC.
Kako su naveli, 30. juna Morsko dobro je podnijelo dopunu zahtjeva za nabavljanje mineralnih ulja – dizel goriva bez plaćanja akcize za brod “Ruka pravde”, po kojem će UPC nakon sprovedenog postupka, donijeti zakonitu odluku.
Ujed mačke po tužbi jednog građanina koštao je Opštinu Berane 572,20 eura, i to je prvi slučaj takve vrste u ovom gradu, gdje se, kao i u svakom drugom, najveći broj odšteta građanima isplaćuje zbog ujeda pasa. U opštinskoj Direkciji za imovinu Portalu RTCG rečeno je da je predmet završen vansudskim poravnanjem, kako bi se izbjegli veći troškovi.
„Čovjek je parkirao automobil blizu kontejnera i ostavio poluotvoren prozor. Kada se vratio, u autu je zatekao mačku. Pokušao je da je istjera i tada ga je mačka ujela i izgrebala, zbog čega je tužio Opštinu i JP Komunalno. Šteta je soliradno isplaćena“, rečeno je u ovoj direkciji.
Dok je slučaj ujeda mačke ostao usamljen, slučajevi ujeda pasa i plaćanja odštete zbog toga dostigli su, kako kažu, zabrinjavajući broj.
„Samo u prvih šest mjeseci ove godine zabilježena su 32 ujeda pasa i toliko tužbi po tom osnovu. Neki slučajevi su u toku, a većina je riješena sudskim putem, medijacijom, ili pred opštinskom komisijom za vansudsko poravnanje“, kažu u Direkciji za imovinu.
Sve to je Opštinu Berane i ovdašnje komunalno preduzeće samo u ovoj godini, do sada, koštalo oko deset hiljada eura, što je skoro duplo više nego za čitavu prethodnu godinu.
U JP Komunalno Portalu RTCG je rečeno da ovoliki broj slučajeva ujeda pasa budi sumnju da stvari nijesu potpuno čiste, odnosno da često dolazi i do zloupotreba.
„Za neke slučajeve znamo da se radi o ujedima vlasničkih pasa, a ne pasa lutalica. Sa druge strane u nekim slučajevima otvoreno sumnjamo da se ne radi o ujedu psa, ali je to na sudu teško dokazivo“, kazali su u komunalnom preduzeću.
Oni su podsjetili da je Berane jedina opština na sjeveru koja ima izgrađen azil za zbrinjavanje pasa lutalica, i da često izlaze u susret i drugim gradovima u rješavanju tog problema, u skladu sa kapacitetima azila.
„Generalno je to problem i u drugim gradovima, ali bi bilo logično da upravo zbog toga što imamo azil, imamo i manje slučajeva ujeda pasa lutalica“ , smatraju u JP Komunalno.
U Opštini Berane i JP Komunalno smatraju da sve manje pasa na ulicama, a sve više tužbi za ujede, ne korenspondira jedno sa drugim, i apelovali su na ljekare da budu maksimalno oprezni kod prijave takvih slučajeva i izdavanja medicinske dokumentacije na osnovu koje se kasnije podnose tužbe.
U Beranama je prije više godina otvoren prvi azil za pse lutalice i druge napuštene životinje na sjeveru Crne Gore. Taj projekat je realizovan sredstvima lokalnog budžeta, a upravljanje je povjereno JP “Komunalno”.
Tada je izraženo očekivanje da se na taj način rješava i pitanje bezbjednosti građana Berana, odnosno da se smanji broj napada pasa lutalica.
“Jedini na sjeveru Crne Gore imamo azil za napuštene životinje, a umjesto da se smanji broj tužbi, one su povećane. Tu nešto nije u redu”, kažu u Opštini Berane i JP Komunalnom.
Shodno ugovoru o redefinisanju ugovornih obaveza, nakon proglašenja tendera neuspjelim, Savjet je u obavezi da savjetniku isplati naknadu za konsultantske usluge u iznosu od 126.000 eura – 30 odsto od ugovorenog iznosa od 420 hiljada
Iako je tender za prodaju većinskog paketa akcija Vlade u Institutu Igalo propao, savjetnicima iz Zagreba izvršna vlast mora da isplati 126.000 eura. To će i uraditi, nakon što je na posljednjoj sjednici usvojen predlog o korišćenju sredstava iz tekuće budžetske rezerve.
Savjet za privatizaciju je predložio Vladi da iz tekuće rezerve isplati Horwath i Horwath Consulting Zagreb za pružanje usluga savjetovanja za privatizaciju između ostalih i društva Institut Igalo.
– Shodno ugovoru o redefinisanju ugovornih obaveza, nakon proglašenja tendera neuspjelim Savjet je u obavezi da savjetniku isplati naknadu za konsultantske usluge u iznosu od 126.000 eura (30 odsto od ugovorenog iznosa od 420 hiljada). Imajući u vidu da je tender za privatizaciju Instituta nastavljen na osnovu presuda Upravnog suda U. br. 2266/2020 od 15.9.2022. godine, Savjet prilikom izrade Budžeta za 2023. godinu nije planirao troškove za ove konsultantske usluge – navedeno je u informaciji Vlade, koja je dala saglasnost za isplatu sredstava sa tekuće rezerve.
Tender za privatizaciju 56,5 odsto akcija države je propao u maju, nakon što je češko-crnogorski konzorcijum Filibert i Vile „Oliva“ obavijestio tendersku komisiju da u ovom trenutku ne može da nastavi pregovore. Ove godine su pregovori obnovljeni, nakon presude Upravnog suda, koji je presudio da odluka Savjeta na čijem je čelu bio Duško Marković (DPS) nije bila u skladu sa propisima, ali nisu bili uspješni, pa su Česi odustali.
Oni su, kako je „Dan“ tada pisao, kazali u obavještenju da se situacija u Institutu drastično promijenila u odnosu na 2019. godinu, kada su prvi put vodili pregovore oko kupovine akcija Vlade u tom preduzeću i kada je Vlada Duška Markovića, odnosno Savjet za privatizaciju, obustavila postupak privatizacije. Istakli su da sadašnja Vlada nema potrebnu podršku.
– Imajući u vidu ove činjenice, u ovom momentu ne možemo da potvrdimo naše interesovanje u nastavak pregovora i davanje dodatnog novca i ulaganje dodatnog napora. Ako se situacija stabilizuje nakon izbora i država i dalje bude zainteresovana da proda državni udio u Institutu, mi ćemo razmotriti našu odluku – naveli su Česi između ostalog u pismu tenderskoj komisiji.
