Pregledom 11 objekata na teritoriji Nikšića oduzeto je ukupno 47,5 kilograma duvana, 1.051 paklica cigareta raznih brendova, i 1.240 komada ručno pravljenih cigareta, ukupne vrijednosti oko 7.750 eura. Akciju su sproveli pripadnici Uprave policije u saradnji sa službenicima Uprave prihoda i carina. Kako je saopšteno iz UP, protiv četiri osobe podnešene su krivične prijave, a prekršajna protiv jedne.
„Sa preduzetim aktivnostima upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama V.D., M.G., L.M. i S.Č. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljena trgovina i protiv njih su podnijete krivične prijave u redovnom postupku“, navodn se u saopštenju.
Kažu da su zajedničke aktivnosti službenika Uprave policije i službenika Uprave prihoda i carina u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom jedan od primjera sistemskog pristupa-sinhronizovanog djelovanja odnosno mehanizma u borbi protiv kriminala koje nastavljaju kontinuitet u cilju suzbijanja sive ekonomije, nedozvoljene trgovine i svakog drugog nezakonitog djelovanja.
Najviše opštinsko priznaje, nagradu “21. jul” u Beranama dobila je doktorka i književnica Slavica Knežević.
To je većinom glasova odlučio žiri na sjednici koja je održana danas.
Nagrada će biti uručena dobitnici na Svečanoj sjednici Skupštine opštine Berane, koja će se održati 21. jula 2023. godine, povodom Dana Opštine Berane.
Kneževićeva je jedini dobitnik nagrade ove godine, među jedanaest kandidata.
Osim što je doktorka medicine rada pred penzijom, ona je i autorka desetak knjiga u oblasti književnosti.
Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović danas je kao svjedok na suđenju kriminalnoj grupi koja je, navodno, planirala njegovo ubistvo kazao da se cijelog života borio protiv kriminalnih grupa, i da su rezultati rada govorili da treba da bude nagrađen, a ne smijenjen.
Svjedočeći u svojstvu oštećenog, Lazović je kazao da je na svojoj koži osjetio da je na sceni selektivna primjena pravde.
„Ne vidim pravično suđenje, niti postoji poštovanje prezumpcije nevinosti“, izjavio je Lazović.
On je danas, u sudnici Višeg suda u Podgorici, rekao da se ne pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenih.
Nakon što je Lazović kazao da se ne sjeća ranijeg iskaza, sudija Radović mu ga je pročitao.
Lazović je, tada, između ostalog, naveo da nijednim svojim postupkom nije dao nekom razlog da prijeti njemu i njegovoj porodici.
“Duže od 30 godina sam u sektoru bezbjednosti. Najveći dio vremena se odnosio na borbu protiv kriminalnih grupa”, dio je iskaza koji je Lazović tužilaštvu dao u februaru prošle godine.
Sa pozicije pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor borbe protiv organizovanog kriminala, rekao je tada Lazović, smijenjen je nezakonito.
“Moji rezultati rada su govorili da treba da budem nagrađen, a ne smijenjen”, smatrao je Lazović.
Nerijetko mu je, rekao je on prošle godine, pripisivano da je na nekoj političkoj strani. Te optužbe je odbacio, smatrajući sebe profesionalcem, iza kojeg stoje rezultat. Vjerovao je, naveo je tada, u institucije.
“Sa ove vremenske distance, imam drugačiji odnos prema pojedincima u institucijama, odnosno prema pojedincima iz izvršne i sudske vlasti, kao i tužilačke organizacije”, nadovezao se danas Lazović, navodeći da su “na sceni selektivno sprovođenje pravde, nepravično suđenje i nepoštovanje prava na prezumpciju nevinosti”.
Sudija Radović je, potom, prekinuo njegovo izlaganje jer, obrazložio je, “Lazović iznosi mišljenje koje nema veze s predmetom”.
Nakon zahtjeva advokata Damira Lekića da Lazović obrazloži to što je na svojoj koži osjetio selektivno sprovođenje pravde, kao i da je odbrana dekor u sudnici, sudija Radović je zabranio odgovor.
Kriminalna grupa, protiv koje se vodi postupak, navodno je, osim Lazovića, planirala ubistvo i njegovog sina Petra, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića i policajca Ivana Đokovića.U planu kriminalne organizacije, koju čine Emil Tuzović, Stefan Đukić, Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin Salić, Branko Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan Lopičić, bio je, navodno, i fizički napad na sutkinju Biljanu Uskoković.
Vlada je danas na 61. sjednici razmotrila više kadrovskih pitanja, a između ostalog donijela je Rješenje o razrješenju predsjednika Upravnog odbora JU Ispitni centar Crne Gore Miomira Đurišića, kao i Rješenje o imenovanju Gorana Drobnjaka za predsjednika Upravnog odbora JU Ispitni centar Crne Gore
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju predsjednika Upravnog odbora JU Ispitni centar Crne Gore Miomira Đurišića.
Donijela je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. pomoćnice direktora Državnog arhiva Vesne Đuričković.
Vlada je takođe donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. pomoćnice direktora Državnog arhiva Tanje Kalezić.
Donijela je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. pomoćnika direktora Državnog arhiva Željka Miranovića.
Na sjednici Vlade donijeto je i Rješenje o postavljenju Željka Miranovića za pomoćnika direktora Državnog arhiva; Rješenje o postavljenju Srđana Pejovića za pomoćnika direktora Državnog arhiva; Rješenje o postavljenju Dragoslava Bojovića za pomoćnika direktora Državnog arhiva.
Donijela je i Rješenje o razrješenju članice Savjeta za reformu javne uprave Biljane Papović; Rješenje o postavljenju Draška Lončara za pomoćnika direktora Uprave za inspekcijske poslove; Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora Fonda rada Crne Gore Nađe Pekić,
Vlada je donijela Rješenje o imenovanju Durković Ane za predsjednicu i članicu Upravnog odbora Fonda rada Crne Gore i predložila Skupštini akcionara „Luštica Development“ AD Tivat da članove Odbora direktora ovog društva izabere Marjana Brčića i Armenda Millu.
Na današnjoj sjednici Vlade razmatran je Izvještaj o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija za period od 5. decembra 2022. do 23. juna 2023. godine. Pomenuta je i aktuelna Sky aplikacija a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da građani trebaju da pripremaju kokice da vide šta će sve da se desi u narednom periodu.
Abazović je rekao da su u toku mandata ove i prethodne vlade svi slučajevi napada na novinare riješeni.
“Atmosfera u Crnoj Gori je sve bolja i bolja”, kazao je Abazović.
Osvrnuo se i na Sky prepiske, Abazović je podsjetio da je rekao da je “u šali sa puno istine” rekao da građani trebaju da pripremaju kokice da vide šta će sve da se desi u narednom periodu.
“Iako je to tužna zbilja naša. Sa čime smo se mi suočili, a ne neki drugi. Takvih ljudi ima i dalje po institucijama, saznaće javnost”, naglasio je on.
Stao je u odbranu istraživačkih novinara koji, kako je kazao, koji transparentno iznose stvari i svoja saznanja.
“Da stanem u odbranu njihovog prava da svoj posao obavljaju krajnje profesionalno u kontekstu zaštite javnog interesa Crne Gore. I kada je u pitanju novinarka Olivera Lakić i Jelena Jovanović. To što neki mediji, kao što su nas političare šikaniraju, i zbog svojih kriminalnih veza ljude na silu guraju kao da su članovi nekih suparnički strana i da to rade iz drugih a ne zaštite javnog interesa, to je za Vladu neprihvatljivo. Pružamo punu podršku novinarkama, novinarima i istraživačima, da sve što je u skladu sa profesionalnim standardima sve što misle da je javni interes iznesu na profesionalan način”, poručio je Abazović.
Dodao je da vjerovatno niko neće sjedjeti skrštenih ruku, dodajući da neki novinari imaju zaštitu policije 24 sata.
“I treba, jer mislim da se radi o otkrićima koji su epohalni za Crnu Goru”, dodao je.
Poručio je “ljudima koji su se upleli u kriminalnu mrežu neka svoj bijes ne svaljuju – niti na političare koji se bore za pravdu, niti novinare koji iznose istinu, nego neka vide sopstvenu odgovornost”.
Iz Uprave policije saopšteno je da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili dvije teške krađe, kao i uhapsili jednu osobu zbog sumnje da je ukrala vozilo.
Podgorička policija uhapsila je N.P. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo oduzimanje vozila, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se sumnja, 9. jula, iz ulice Spasoja Raspopovića oduzeo vozilo marke „Fiat Stilo“.
Policija je, kako su naveli, državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv M.M. (28) zbog sumnje da je izvršio dva krivična djela teška krađa.
On je, kako se sumnja, 11. juna, provalio u dvije kuće u ulici Admirala Zmajevića, gdje je izvršio premetačine i ukrao novac.
Naglasio je da tokom njegovih razgovora sa stranim zvaničnicima nije bilo riječi o tome ko može, a ko ne, biti dio vlade. Iskazao je uvjerenje da će uskoro biti proglašeni rezultati izbora, kako bi mogao da počne konsultacije sa predstavnicima stranaka o formiranju vlade.
Naveo je da ima povjerenje kako može brzo da završi konsultacije sa predstavnicima stranaka, i da mandat za formiranje vlade onome ko ga uvjeri da može da sastavi vladu na najbolji način.
Milatović je naglasio da je njegov savjetnik Dejan Vukšić dobio funkciju na osnovu akademskih i profesionalnih referenci, te da ima povjerenje u njega da će svoj posao obavljati na pravi način.
Naglasio je da svako ko je krivično procesuiran u Crnoj Gori, treba da odgovara, i to je jedini način da zemlja igradi društvo vladavine prava. Podsjetio je da je nedavno u Srbiji predmet Svetozara Marovića, koga Crna Gora potražuje radi izdržavanja zatvorske kazne, iznio pred zvaniničke Srbije.
„I dobio sam uvjeravanja da će se oni prema tome odnijeti odgovorno. Ako želimo da izgradimo odnose povjerenja, ja se nadam da će uskoro doći do izručenja Svetozara Marovića“, kazao je Milatović.
On je rekao da bi bilo dobro da do kraja godine bude održana zajednička sjednica vlada Crne Gore i Srbije, te da je o tome razgovarano tokom njegove nedavne posjete Beogradu. Kazao je i da je siguran da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uskoro zvanično posjetiti Crnu Goru.
On je rekao da mu je drago što je imao priliku da predvodi crnogorsku delegaciju na NATO samitu.
„Ovaj samit se organizuje u kritičnom trenutku za evroatlantsku bezbjednost. Želim da čestitam našim domaćinima, našem savezniku, Litvaniji, na gostoprimstvu i svim naporima koje su uložili kako bi ovaj samit bio uspješan. U kontekstu najizazovnije bezbjednosne situacije u Evropi, još od perioda hladnog rata, dok traje neopravdan i ničim izazvan ruski rat u Ukrajini, NATO je kao i uvijek u svojoj 75 godina dugoj istoriji demonstrirao jedinstvo. Mislim da je to najvažnija poruka“, rekao je Milatović.
On je naglasio i da mu je posebno drago što je savez danas jači i sigurniji za dvije nove članice, Finsku, i uskoro i Švedsku.
„To smatram posebno važnim u kontekstu aktuelnih geopolitičkih prilika. Na samitu su donijete ključne odluke za jačanje politike odvraćanja i odbrane, i usvojeni su novi regionalni planovi za odbranu savezničke teritorije“, rekao je crnogorski predsjednik.
Govoreći o podršci Ukrajini, on je naglasio kako je odlučeno da se obnvi obaveza ulaganja u odbranu, ovoga puta sa najmanje dva odsto BDP-a. Naveo je da je srećan što je Crna Gora ostvarila taj cilj i nastaviće da to ispunjava.
„Imali smo priliku da razgovaramo sa predsjednikom Zelenskim o evroatlantskoj perspektivi Ukrajine. Stav Crne Gore je jasan – svaka država ima suvereno pravo da bira svoje spoljnopolitičko opredjeljenje, uključujući članstvo u međunarodnim organizacijama, i uvijek ćemo djelovati u odbrani tog principa. U tom smislu podignut je odnos NATO i Ukrajine na viši novo, formiranjem savjeta NATO-Ukrajine. Poslata je snažna poruka da je Ukrajina buduća članica NATO“, rekao je Milatović.
On je naveo da Crna Gora kredibilan partner alijanse, koja se konstruktivnom ulogom u reginu trudi da afirmiše stabilnost i demokratiju.
„Dijelimo zabrinutost alijanse povodom dešavanja na Kosovu, i pozivamo obje strane na deeskalaciju tenziju i dijalog radi normalizacije odnosa u okviru platforme koju je ponudila EU“, kazao je Milatović.
On je naglasio da mu je drago što je delegacija BiH bila na samitu, ističući da Crna Gora podržava reformske procese u toj zemlji.
„Prilikom prisustva na samitu, obavio sam više razgovora sa više šefova i vlada naših saveznika, koje sam informisao o prilikamam u našoj zemlji posebno u konktekstu formiranja nove, proevropske vlade“, rekao je Milatović.
On je naveo da je na samitu poslata snažna poruka Ukrajini da ima perspektivu budućeg članstva u NATO.
Proslavio se posebno po romanima „Šala“ i „Nepodnošljiva lakoća postojanja“.
Slavni pisac je 2019. godine dobio državljanstvo Češke, 40 godina nakon što mu je oduzeto.
Kundera je napustio komunističku Čehoslovačku i u Francuskoj živi od 1975. godine, gdje je i objavio neka od najčuvenijih djela – „Knjiga smjeha i zaborava“, „Umjetnost romana“ i „Besmrtnost“.
Njegova kasnija djela, pisana na francuskom jeziku, nisu prevođena na češki.
“Svako ko može da radi fer biznis na transparentan način je dobrodošao”, rekao je Abazović.
Kazao je da vjeruje da će se pojavljivati sve više kompanija koje žele da bud dio projekta nastavka gradnje autoputa.
“Naravno obratićemo pažnju, ne možemo više praviti ugovore gdje nacionalni interes nije u potpunosti zaštićen”, istakao je premijer u tehničkom mandatu.
Damjanović: Nastavak gradnje autoputa najhitniji prioritet, nekoliko kompanija najavilo da bi željeli da budu dio projekta
Ministar finansija, Aleksandar Damjanović saopštio je da su 3. jula imali sastanak sa predstavnicima CRBC o namjeri za saradnju i eventualni nastavak gradnje autoputa. Kazao je da su neke kompanije najavile da bi željeli da budu dio projekta nastavka gradnje autoputa.
“Pošto je određeni broj drugih kompanija najavilo da bi željeli da budu dio ovog projekta, smatramo da obraćanja bilo koje druge kompanije prema ministarstvu moraju da budu predstavljeni na Vladi. Zadužuje se MKI da nastavi razgovore u cilju definisanja potencijalne saradnje. Bez ikakvih obaveza koje namećemo, samo da se zaprimi i ovo interesovanje kao vid davanja značaja nastavku gradnje autoputa što bi trebalo da bude strateški i najhitniji prioritet Crne Gore”, kazao je Damjanović.
Rekao je da se od 13. jula prošle godine, kada je otvoren autoput, malo odmaklo u definisanju i pripremama za nastavak gradnje.
“To se mora preokrenuti. Gubljenje vremena je najveći problem za Crnu Goru. Da li će ova kompanija ili neka druga iz bilo koje države biti naš partner od manjeg je značaja u odnosu na ono što bi trebalo da bude strateški prioritet za nastavak gradnje i povezivanje Srbije i Crne Gore autoputem”, istakao je Damjanović.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović je kazao da je infrastruktura gorući problem.
“Mislim da kasnimo u ovim realizacijama i ne smijemo dozvoliti da prođu decenije dok ne završimo autoput… Doći ćemo u situaciju da nećemo moći da servisiramo naše obaveze”, rekao je Đurović.
Đurović o nesuglasicama sa doMEnom: Poštovaćemo odluku Privrednog suda, biće uložena žalba
Đurović je govoreći o situaciji i nesuglasicama sa kompanijom doMEn vezano za domen .me.
“Mi smatramo da nakon 15 godina što je jedna kompanija koristila taj resurs, ispunjeni svi uslovi da se raspiše tender i prilika da vidimo da li Crna Gora može na bolji način da iskoristi taj resurs i valorizuje sredstva”, rekao je on.
Kazao je da je kompanija doMEn uložila prigovor Privrednom sudu da se ne otvara taj tender. Đurović je rekao da će poštovati odluku Privrednog suda, ali i da će zaštitnici uložiti žalbu.
“Privremenu zabranu otvaranja i daljeg postupa u rekordnom roku je urađeno u Privrednom sudu i pored toga što je zaštitnica imovinskih prava Crne Gore Bojana Ćirović uložila sve relevantne prigovore i uputila da nema potrebe za tim. Nažalost nisu usvojene njene pritužbe i zahtjevi, i argumenti koji su potpuno validni. Poštovaćemo odluku Privrednog suda, jer moramo da se držimo zakona štop ej red. Zaštitnici će uložiti žalbu i nadam se da će vijeeće Privrednog suda razmotriti na drugačiji način argumente koje će predočiti zaštitnica i shvatiti da se u ovom slučaju štiti javni interes Crne Gore”, rekao je Đurović.
Napad u utorak uveče na državnu policiju i zvaničnike iz kancelarije državnog tužioca je „čin bez presedana i pokazuje za šta su organizovane kriminalne grupe sposobne“, rekao je Alfaro.
Dodao je da je zbog incidenta kabinet za bezbednost Haliska u stalnom zasedanju.
Krajem prošlog meseca u susednoj državi Gvanahuato, u eksploziji automobila tokom noći povređena su najmanje četiri pripadnika Nacionalne garde.
