Na sjeveru Crne Gore, danas duži sunčani periodi ali i nešto oblaka, pogotovo na krajnjem sjeveru gdje u popodnevnim satima u planinama lokalno može biti kratkotrajne kiše sa grmljavinom. Očekuje se na kratko blagi pad temperature u odnosu na danas. Najviša dnevna temperatura od 27 do 34 stepena.
Južni region:
Na jugu, sunčano i veoma toplo. U svim gradovima temperatura tropskog karaktera. Duvaće slab do umjeren južni i zapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura vazduha oko 38-39 stepeni.
More: malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren zapadnih smjerova. Temperatura mora do 27 stepeni. UV index, vrlo visok, oko 10 UV jedinica.
Crna Gora naredna tri dana:
Sjever:
Narednih dana, za vikend na sjeveru pretežno sunčano i još toplije vrijeme, naročito tokom nedjelje, povremeno uz nešto malo oblačnosti, a u jutarnjim satima po kotlinama kratkotrajno i magla. Vjetar slab do umjeren i promjenljivog smjera pri čemu će juži biti dominantni.
Jug:
Na jugu, sunčano i veoma toplo u najtoplijim dijelovima izuzetno toplo, jača tropski toplotni talas sa dodatnim prilivom toplote i donosi prave ljetnje vrućine. Temperatura vazduha na primorju od 35-38, a na širem prostoru Podgorice i Danilovgrada oko 40 stepeni.
Zanimljivost Na sjeveru Crne Gore, najtopliji 13.jul bio je 1984. godine sa temperaturom od 36 stepeni u Beranama i Bijelom Polju i skoro 30 stepeni na Žabljaku. Danas popodne u Beranama temperatura je bila oko 35 stepeni što je samo za 1 stepen ispod rekordne za današnji dan.
Nikakve definitivne raspodjele resora nije bilo, niti se došlo do konačnog dogovora, ne zato što ne postoji dobra volja među sagovornicima, već jer to nije ni moguće prije proglašenja rezultata izbora, kazao je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Filip Ivanović.
On je u objavi na Tviteru kazao da u išcekivanju konačnih rezultata parlamentarnih izbora, čije proglašenje iz različitih razloga neobično dugo traje, stranke sličnih programskih ciljeva komuniciraju i vode razgovore o tome kako bi buduća vlada trebalo da izgleda.
U išcekivanju konačnih rezultata parlamentarnih izbora, čije proglašenje iz različitih razloga neobično dugo traje, stranke sličnih programskih ciljeva komuniciraju i vode razgovore o tome kako bi buduća vlada trebalo da izgleda. Ti razgovori su prije svega otvoreni i iskreni, uz…
„Ti razgovori su prije svega otvoreni i iskreni, uz dozu realnog optimizma.Ono što je najvažnije je da će buduća vlada, na čelu sa Milojkom Spajićem biti reformska i evropska, u potpunosti okrenuta ključnim ciljevima – poboljšanju standarda građana Crne Gore, unaprjeđenju vladavine prava i što bržem učlanjenju naše zemlje u Evropsku uniju“, kaveo je Ivanović.
Povodom finalizacije radova u okviru kompleksa Žičare „Kotor – Lovćen“ večeras je u probnoj vožnji učestvovao i predsjednik Vlade Crne Gore Dritana Abazović. On je kazao da je žičara Kotor – Lovćen „najljepši infrastrukturni projekat koji je Crna Gora dosad vidjela“.
„Crna Gora dobija istorijski turistički objekat, žičaru Kotor – Lovćen. Radujemo se novim infrastrukturnim objektima koji će obogatiti našu ponudu. San mnogih generacija postaje stvarnost. Mijenjamo Crnu Goru nabolje. Srećan Dan državnosti Crne Gore“, napisao je Abazović na Tviteru,
Na Dan državnosti – 13. jul, obilasku finalnih radova prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović.
Domaćini radne posjete bili su predstavnici konzorcijuma Novi Volvox – LEITNER, koji stoji iza projekta izgradnje Žičare. Događaju je prisustvovao i gospodin Martin Leitner, vlasnik italijanske kompanije i vodeće svjetske kompanije za proizvodnju i ugradnju „ropeway“ transportnih sistema – LEITNER, koja je i djelimični vlasnik „Žičara Kotor – Lovćen“ DOO.
Radna posjeta podrazumijevala je obilazak kompleksa u okviru donje i gornje stanice Dub i Kuk, uz prezentaciju projekta i vožnju Žičarom.
Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović poručio je da Crna Gora nije mogla da dobije ljepši poklon za Dan državnosti od Žičare „Kotor-Lovćen“.
„Neću biti neskroman ako kažem da je ovo najznačajniji infrastrukturni projekat kada je u pitanju promocija naše države, u njenoj istoriji. Dugujemo veliku zahvalnost svima onima koji su omogućili da, u prilično kratkom roku, san brojnih generacija postane stvarnost. Vjerujem da smo danas, simbolično, otvorili novu stranicu, perspektivu i horizont koji treba da označi modernu, savremenu, Crnu Goru 21. vijeka. Crnu Goru iz koje će svi nositi lijepe uspomene. Čestitke svima, naročito ljudima sa vizijom, uvijek su dobrodošli sa ovakvim unikatnim projektima. Vjerujem da će Žičara ‘Kotor-Lovćen’ krasiti brojne svjetske magazine kada je u pitanju promocija turizma i privući još veći broj posjetilaca“, saopštio je Abazović.
Martin Leitner je kazao da je ovo jedan od najspektakularnijih projekata na kojem je radio te da je veliki uspjeh što je, za samo godinu, realizovan jedan od najvećih infrastrukturnih i graditeljskih objekata u Crnoj Gori. Vjeruje da će Žičara biti objekat prepoznatljiv po svojoj jedinstvenosti i to na svjetskom nivou.
„Veliki su izazovi za nama, prije svega loše vremenske prilike, dužina trase i teren koji su naše najstručnije inženjere i projektante stavili pred ozbiljan i složen zadatak. Međutim, kada se savlada izazov ovog ranga i zadovoljstvo je veće. Posebno želim da istaknem predanost i stručnost crnogorskih kompanija Novi Volvox, Briv Construction i Ramel, te da naglasim da je za nas ova saradnja i koordinacija u svim fazama projektovanja i izgradnje predstavljala zadovoljstvo. Takođe, velika je čast biti danas na ovoj lokaciji sa predsjednikom Vlade Crne Gore i gradonačelnicima čiji su doprinos i podrška nemjerljivi, koji su dali nezaustavljiv zamah kompletnom procesu. Implementirali smo najsavremenija rješenja, koja garantuju sigurnost i udobnost, tako da će Crna Gora uskoro imati Žičaru na lokaciji nevjerovatne ljepote, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima“, kazao je Leitner.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zahvalio je konzorcijumu Novi Volvox – LEITNER koji su, kako je rekao, uspjeli da učine ono što su mnogi smatrali nemogućim – da za samo godinu realizuju najzahtjevniji projekat u istoriji Crne Gore.
„Žičara služi na ponos ne samo Kotoru, već cijeloj Crnoj Gori. Mislim da je najveći njen doprinos u činjenici da će i nama pokazati još jednom da živimo u najljepšem dijelu svijeta i učiniti da se prema njemu ljepše ophodimo. Velika zahvalnost dugujemo Vladi Crne Gore, konzorcijumu, i svim izvođačima na ovakvom spektakularnom projektu jer ovo je vanserijsko dostignuće“, zaključio je Jokić.
Otvaranje Žičare „Kotor–Lovćen“ za komercijalne vožnje planirano je za kraj jula.
Ovaj projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – LEITNER na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine.
Projektovanje konstrukcije žičare realizovale su kompanije LEITNER, Novi Volvox i IMG iz Podgorice, dok je autor arhitektonskog rješenja kompleksa početne stanice Dub, kao i stanice Kuk Branislav Gregović iz arhitektonskog studija LXXVI, takođe iz Podgorice.
Strateški partner projekta, Crnogorska komercijalna banka (CKB), pružila je finansijsku podršku za izgradnju Žičare Kotor – Lovćen. CKB – najveća banka na tržištu, kroz projektno finansiranje podržava realizaciju najznačajnijih infrastrukturnih projekata kojima se unapređuju uslovi za život, rad i razvoj crnogorske ekonomije.
Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Bila je Crna Gora, toga 13. jula 1941, možda i poslednji put, koliko toliko jedinstvena, jer su u istom stroju bili oni koji su se zakleli kralju i oni koji su se zakleli partiji i komunizmu, odlučni u namjeri da zaustave izdaju od 12. jula i slome okupatora, poručio je funkcioner NSD-a Jovan Vučurović.
Prema njegovim riječima, danas je Crna Gora spala na to da joj vlade sastavljaju strane ambasade.
– Danas smo, međutim, kolonija…došli smo do takvog poniženja da nam vlade sastavljaju ambasade i da se veliki dio političke, medijske i NVO scene utrkuje u tome ko će prije da se prikači uz nogavicu tih novih namjesnika. Izgleda da je (pre)ostalo da se oslanjamo na primjere iz prošlosti, koji nam pokazuju da su dostojanstvo, integritet, ponos, ipak kategorije koje žive u Crnoj Gori i da su važnije od služenja, servilnosti i podaništva – poručio je Vučurović.
On je istakao da je zbog mladih ljudi potrebno stalno raskrinkavati falsifikate i neistine montenegrinskih ekstremista, posebno kada su u pitanju važni datumi za Crnu Goru, kakav je, nesumnjivo, 13. jul 1941. godine.
– I ovakvi događaji su važni kako bi se pravile paralele sa današnjim vremenom i pokušale izvući pouke, koje, inače, nikako da se izvuku. Zato je važno znati osnovno – da se ustanici tada nisu borili za nezavisnu Crnu Goru, kako danas umiju ,,izvaliti” neki likovi, nego za zajedničku državu – Jugoslaviju, neko za njeno komunističko, neko za monarhističko ustrojstvo. I zajednički su podigli ustanak, komunisti i monarhisti, naši preci, upravo protiv tadašnjih montenegrina, fašističkih i ustaških slugu, koji su Crnu Goru htjeli da vide kao Musolinijev protektorat i urediti je po uzoru na monstruoznu NDH. Decenijama kasnije, imamo na sceni istu politiku, koju smo, srećom, porazili 30. avgusta, ali se zbog kukavičluka i neodlučnosti dijela tridesetoavgustovskih pobjednika ta ideologija ponovo javlja, umjesto da je potpuno poražena i marginalizovana i da se krenulo u izmjene onoga što simbolizuje tu vladavinu – naveo je Vučurović i dodao da su se ustanici toga 13. jula, okupatoru suprotstavili pod trobojkom, a nikako pod ovom, aktuelnom, trenutnom, zastavom Crne Gore.
– Tako se danas mogu vidjeti tragikomične scene, na primjer, kako se spomenik Ljubu Čupiću u Nikšiću kiti raznim zastavama, čak i zelenim, osim onom pod kojom se i sam borio. I zato uvijek treba da se sjetimo i herojstva princa Mihaila Petrovića-Njegoša, unuka kralja Nikole, nepokolebljivog Srbina i Crnogorca, koji je odbio ponudu Italije da sjedne na presto tvorevine koju su uspostavili fašisti. Princ Mihailo će zbog svoje hrabrosti ,,zaraditi“ zatvor i patnju, ali i ostati upisan u svijetle primjere otpora okupatoru. Na ponudu italijanskih i montenegrinskih fašista, da preuzme presto tvorevine koja se stvarala po uzoru na zločinačku NDH, rekao je sledeće: ,,Bio sam oduvijek ubijeđeni i oduševljeni pristalica punog jugoslovenskog jedinstva. Pored toga, već odavno bio sam položio zakletvu na vjernost svom bratu od tetke, pokojnom kralju Aleksandru i tu zakletvu posle njegove smrti obnovio pod namjesnikom, knezom Pavlom. A nedavno sam, kao što mi je bila i dužnost, telegramom čestitao svome bratancu Kralju Petru preuzimanje Kraljevske vlasti. Ni za šta na svijetu ne bih odstupio od svoje čvrste riješenosti da ostanem na punoj liniji vjernosti svojoj otadžbini, Jugoslaviji! (,,Iz mojih memoara“, Princ Mihailo Petrović – Njegoš). Ovaj svijetli, srpski, crnogorski, petrovićki primjer otpora i patriotizma je jedna od tih luča koja nas vodi kroz mnoge tmine kojima smo izloženi…To je taj duh 13. jula i duh Crne Gore koji će uvijek poraziti izdajnički duh Montenegra i 12. jula 1941. Nažalost, taj duh je i dalje involviran u Crnoj Gori, i to direktno u neke njene simbole, odakle nam se ruga zločinac Sekula Drljević – istakao je Vučurović.
I, ako Crna Gora hoće da dostojno slavi 13. jul i iskreno, a ne deklarativno i folirantski, da bude antifašistička, mora pod hitno da se otarasi svega što ima veze sa Drljevićevskim izdajničkim ,,tekovinama” , jasan je Vučuović.
– Dug prema našim precima je da oslobodimo Crnu Goru od tih naslaga i da je vratimo njenoj duhovnoj, istorijskoj i tradicionalnoj misiji i vertikali iz koje su proisticali Vučji Do, Martinići, Fundina, Krusi, Grahovac, Skadar, Mojkovac, bokeljski i hercegovački ustanci – i 13. jul. Da povratimo dostojanstvo, da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, da se pita narod, a ne ambasade…jer narod će uvijek znati da odgovori, i namjesnicima i slugama. Neka je vječna slava našim precima koji su 13. jula 1941. zadivili Evropu, onu Evropu čiji je dobar dio, bez opaljenog metka, predao svoju slobodu nacistima – zaključio je on.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je u intervjuu Televiziji Crne Gore da naredne sedmice putuje u Brisel gdje će razgovarati sa evropskim parlamentarcima. Tada će, kaže, tražiti da Evropska komisija odloži objavljivanje izvještaja o napretku kako bi se Vladi i Parlamentu dalo više vremena za postizanje rezultata. Kaže da je ranije postojala uslovno rečeno politička stabilnost koja je prikrivala nedostatke našeg sistema.
„Izvještaj Evropske komisije jedna je dobra refleksija stanja, ali kada ga analizirate, shvatate da mnoge stvari koje su napisane su rezultat jedne institucionalne nestabilnosti u prethodne tri godine. Dvije vlade nijesu uspjele da u sprezi sa parlamentom zaokruže ključne reforme koje su bile potrebne u vladavini prava, pravosuđu i sluično. U tom pravcu odlučio sam da već naredne sedmice otputujem u Brisel, gdje ću u razgovoru sa poslanicima objasniti stvari, predstaviti drugačiju vizuru, i nadam se da će im nakon razgovora neke stvari biti jasnije i da će razgovor uticati na Deklaraciju o Crnoj Gori koju treba da da donesu u septembru-oktobru. Tražiću i pomjeranje izvještaja o progresu kako bi dali vrijeme novom parlamentu i vladi da malo pokrenu stvari“, najavio je Milatović.
Prema njegovim riječima, jasno je da je lopta na našem terenu.
(Foto: tvcg/printscreen)
„Očekujem zrelost novog saziva Skupštine Crne Gore, da dođe do koncenzusa i da dođe do imenovanja u pravosuđu kako bismo napravili pomak. Nadam se da ćemo nakon toga dobiti dodatan vjetar u leđa od strane Brisela“, naveo je Milatović.
Kaže da je ranije postojala uslovno rečeno politička stabilnost koja je prikrivala nedostatke našeg sistema.
„Institucije su postojale samo na površini, ali suštinski ble zarobljene u rukama organizovanog kriminala, i korupcije, te ljude sad procesiuiramo“, kazao je Milatović.
Podsjetio je da su bivša predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Upravnog suda, ljudi iz tužilaštva i mnogi drugi procesuirani zbog sumnje da su dio organizovanog kriminala.
„Oni koji su trebali da se bore protiv organizovanih kriminalnih grupa radili su za njih. Mislim da smo mi napravili značaj iskorak i da se te stvari ne mogu nikada više dogoditi u Crnoj Gori. Borba protiv kriminala i korupcije biće u fokusu nove Vlade, i vladavina prava preduslov je svih preduslova. Podržavam unaprjeđenje vladavine prava i oslobađanja instituicija i od poitičkog uticaja i od kriminalnog uticaja“, kazao je Milatović.
Borba protiv kriminala i korupcije biće u fokusu nove Vlade, i vladavina prava preduslov je svih preduslova
Milatović je zabrinut medijskim napisima da će buduća Vlada biti glomazna i smatra da će ako se to desi, biti jasno da su se zadovoljavali politički apetiti.
„Ja očekujem da ta vlada bude evropska, i da bude orjentisana na reforme. Zabrinjavaju me medijski navodi da će biti velika, glomazna, da je akcenat na podjeli resora u političkom smislu. Ako se po jutru dan poznaje, onda mislim da treba neke svari promijeniti dok smo na vrijeme. Jer građani očekuju jednu vladu koja će suštinski promijeniti stvari. Ne volim što vidim potkusurivanja i mislim da svi politički subjekti treba da se slože oko stvari koja nam je zajednički imenitelj, a to je evropski put“, navodi Milatović.
Kaže da se neće miješati u sastav Vlade, već da samo skreće pažnju javnosti šta se dešava trenutno.
U meni će i parlament i vlada imati najvećeg prijatelja pri ostvarivanju ključnih ciljeva, a to su: evropski put, vladavina prava i poboljšanje standarda
Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, ocijenio je da je dobro što smo imali vanredne parlamentarne izbore i da će novi saziv parlamenta bolje reflektovati realnost u Crnoj Gori.
„Imaćemo nove partije u parlamentu, nekih nema, imaćemo saziv koji mnogo ljepše oslikava realnost. Očekuje se od parlamenta da formira vladu koja može da odgovori na sve izazove. U meni će i parlament i vlada imati najvećeg prijatelja pri ostvarivanju ključnih ciljeva, a to su: evropski put, vladavina prava i poboljšanje standarda“, dodao je Milatović.
Kazao je da će mandat dati onome ko ga uvjeri da ima najviše šanse da sastavi vladu, ali i da će tome prethoditi konsultacije nakon konstituisanja parlamenta.
Dodaje da se, naravno, mora sačekati objavljivanje konačnih rezultata izbora.
Kaže da mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vućić rekao da novi ambasador Srbije u Podgorici neće biti Vladimir Božović.
Predsjednik Milatović otputovaće u službenu posjetu Francuskoj u narednih dva mjeseca, na poziv Emanuela Makrona.
Požar koji je buknuo danas oko 11 sati prijepodne u Grebaštici nedaleko od Šibenika gasi 155 vatrogasaca, 57 vatrogasnih vozila, dva air traktora i svih pet kanadera MORH-a, a gašenje otežava jak vjetar.
“Primili smo dojavu o požaru u Gornjim Banovcima u 11 i 11 sati. Intervencija je u toku”, kazali su za Šibenik.in vatrogasci.
“Stanje nije dobro, vatra se širi. Povećava se južni vjetar, pored dva kanadera tražili smo dodatnu pomoć”, rekao je Volimir Milošević, glavni vatrogasni zapovjednik JVP-a Šibenik za N1 Zagreb.
Iz Hrvatske vatrogasne zajednice za N1 Zagreb potvrđuju da su povrijeđeni jedan vatrogasac i još jedna osoba u požaru.
Neće biti problem da imenom i prezimenom pročitam informaciju ko nije poštovao odluku Vlade, poručio je Damjanović
Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će tražiti smjene svih članova odbora direktora ukoliko ne bude realizovali zaključke Vlade, da prenesu 70 odsto dobiti iz 2022. i 30 odsto dobiti iz 2021. godine u državni budžet. Vlada je početkom juna donijela te zaključke, a „Dan“ je juče ukazao da nekoliko preudzeća nije poštovalo njihovu odluku već je dobit ostavilo na računima firme.
Predlogom rebalansa, Vlada je predvidjela 40 miliona eura po osnovu uplate dobiti državne preduzeća u budžet.
Osim 40 miliona dobiti od državnih firmi, Damjanović je ukazao i na problem u vezi sa ekonomskim državljanstvom. On je kazao da je između 90 i 100 miliona eura na eksrou (prelaznim) računima po osnovu aplikacija za dobijanje državljanstva, te da zbog sporog rada državnih službi da sredstva ne mogu da se sliju u budžet. Program ekonomskog državljanstva je završen 31. decembra, a aplikacije se odnose na period do tog datuma.
– Svaka neriješena aplikacija je ostanak novca na eskrou računu, umjesto unutar budžeta. Neophodno je da se jasno identifikuju odgovornosti, dinamika i procedure. Ako treba da čekamo da 50,60 miliona bude na prelaznim računima, umjesto u budžetu, zbog nekativnosti, ili ako budemo „milostivi“ prema predstavnicima državnog kapitala u državnim firmama koji glasaju protiv zaključaka Vlade da se prenese dividenda u budžet, onda ću tražiti odgovornost. U prvom slučaju zbog zastoja, a u drugom poimenice zbog toga što su glasali protiv zaključaka Vlade na skupštinama akcionara – rekao je Damjanović na sjednici Vlade.
Precizirao je da je na eskrou računu 90 do 100 miliona koje u svakom momentu mogu uzeti i 40 miliona dividende državnih preduzeća.
– Hoćemo li da se zadužujemo 150 miliona na tržištu osam i devet odsto ili ćemo da pustimo jedne i druge da neradom, nečinjenjem i beobrazlukom ne poštuju odluke ove vlade – pitao je Damjanović.
Istakao je da desetine miliona leže na računima preduzeća koja uspješno posluju i to po jedan odsto kamate u bankama, umjesto da idu u budžet.
– Bili smo tolerantni i povodom davanja saglasnosti po pitanju zapošljavanja, kadrovskog jačanja, povećanja zarada, posebno odborima direktora i neće biti problem da imenom i prezimenom pročitam ko nije poštovao odluku Vlade i da, ukoliko ne bude realizovan zaključak Vlade, tražim razrješenje svih članova odbora direktora koji su se oglušili o zaključke Vlade – poručio je Damjanović.
„Poštujemo prošlost, ali nijesmo njeni robovi, jer želimo i gradimo budućnost“, napisao je predsjednik Opštine Tuzi
Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj reagovao je na današnju izjavu građanskog aktiviste Dževdeta Pepića, koji je nazvao sramnim to što na ulicama u Tuzima, kako je kazao, nisu istaknuta državna obilježja povodom Dana državnosti.
Đeljošaj je kazao da je lokalna samouprava na čijem je čelu „najveći poštovalac svih zakona države Crne Gore u svakom smislu i pogledu“.
„Poštujemo prošlost, ali nijesmo njeni robovi, jer želimo i gradimo budućnost“, napisao je Đeljošaj, između ostalog, na Fejsbuku.
Državna zastava je u Tuzima, kako je kazao, „i sačuvana i istaknuta uvijek i na svakom mjestu kako je definisano zakonom“.
„Građanima Crne Gore čestitam Dan ustanka u borbi protiv okupatora, svim Crnogorcima čestitam Dan državnosti, 13. jul 1878. godine, dan kada je formirana crnogorska država“, napisao je Đeljošaj.
Rekao je da je Pepić na izborima 11. juna „dobio 0,0001 odsto glasova građana Malesije“ i da su mu oni „najbolje dali mjeru ko je i šta je u Malesiji“.
„Mržnju koju ima prema opštinskoj vlasti, ne prestaje da pokazuje iz dana u dan, ali za vrijeme DPS vlasti se nikad nije čuo, nijednu riječ! Nakon što nije uspio na lokalnim izborima da Malesiju podijeli na vjerskoj osnovi kako je pokušao i lobirao, sada nastavlja da piše nebuloze“, napisao je Đeljošaj.
Poručio je da zastave ne koriste da prikriju neznanje i nerad, ističući da je „zastava simbol države“.
„Mi se ne kitimo i krijemo iza nijedne zastave, mi se kitimo fabrikama, novim putevima, novim radnim mjestima, novim trgovima, novim stadionima, kitimo se našom dugovječnošću promovisajući džubljetu, sajmovima poljoprivrede i knjiga…“, dodao je Đeljojšaj.
Tvrdi da Pepić „pati zbog toga što se Malesija razvija“. „Biće još razvoja i razvoja i ujedno poštovanja svih zakonskih propisa, ponovo ćemo dobiti pozitivno mišljenje na završni račun budžeta, pati još, donijećemo odluku za koji dan da postavimo spomenik Skenderbegu, pa pati još… daćemo veliki doprinos da naša država Crna Gora bude jaka, ekonomski prosperitetna i poštovana. Istorija je tvoja budućnost, naša budućnost je evropska Crna Gora, poštujući i uvažavajući istoriju, ali prije svega gradeći budućnost“, kazao je Đeljošaj.
Rekao je da je Pepić „rob prošlosti“.
„Naravno da je jako važan datum 13. jul, dan ustanaka, kao i 15. decembar dan oslobođenja Tuzi, veoma vazan za Malesiju je 24. mart 1911. početak Malisorskog ustanka i 6. april 1911. oslobođenja od Turskog okupatora… Mi u Malesiji najbolje znamo i poštujemo šta znači ustati i boriti se i osloboditi se od okupatora!
„Ne pravimo razliku između okupatora, onaj njemački prije nekoliko decenija ili turski od prije vijek i više, za nas je okupator okupator, i svaki put i uvijek ćemo se odnositi i poštovati borbe predaka protiv okupatora! Razlika je velika u shvatanju i djelovanju, ti si rob prošlosti, rob mržnje, nacionalne i vjerske“, rekao je Đeljošaj.
Na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica sinoć je uhapšen H.B. (66), državljanin Kosova i Sjedinjenih Američkih Država. međunarodno traženo lice.
“On se potražuje radi obezbjeđenja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je izvršio krivična djela: organizovani kriminal, teška prevara, podstrekivanje na vršenje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja, izdavanje nezakonitih sudskih odluka i prevara na dužnosti, legalizovanje lažnog sadržaja, pranje novca i krivično djelo utaja poreza”, navodi policija.
H.B. je u vremenskom period od 2006. do 2016. godine aktivno učestvovao u kriminalnim aktivnostima organizovane kriminalne grupe koju je navodno osnovao A.S., na sledeći način: falsifikovanjem sudskih i notarskih dokumenata, davanjem mita, a na način što je navodno postao vlasnik nekoliko zemljišnih posjeda pod lažnim identitetom i učestvovanjem u aktivnostima pranja novca, sa ciljem da nelegalno stekne vlasništvo nad zemljišnim posjedima u društvenom i privatnom vlasništvu na Kosovu.
Sudija za istragu je odredio ekstradicioni pritvor ovom licu.
“Slijedi dalja komunikacija pravosudnih organa Crne Gore i Kosova”, navodi policija.
Policija je u Budvi podnijela krivične prijave protiv tri maloljetnika iz Rožaja osumnjičenih da su u Budvi ukrali automobil, vozili se po gradu, izazvali udes pa pobjegli sa lica mjesta.
„Policijski službenici Regionlnog centra bezbjednosti ‘Jug’, Odjeljenja bezbjednosti Budva su 9. jula obaviješteni da su u Rafailovićima u 3.40 časova tri nepoznata muška lica sa parking prostora otuđila vozilo marke Daimler Crysler, nakon čega su se odvezli do Budve i sa vozilom na Bulevaru jadranski put izazvali saobraćajnu nezgodu“, saopšteno je iz Uprave policije.
Tom prilikom je, kako su kazali, na vozilu nastala materijalna šteta, oštećena je putna infrastruktura, a oni koji su ukrali vozilo su izazivanjem nezgode ugrozili svoju bezbjednost i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju, nakon čega su pobjegli sa lica mjesta.
Iz policije su dodali da su njihovi službenici preduzimanjem operativno taktičkih mjera i radnji identifikovali tri maloljetnika iz Rožaja.
„Od njih su na okolnosti događaja prikupljena obavještenja, te je sa svim upoznat nadležni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama pomenuta tri lica stiču elementi krivičnog djela oduzimanje vozila i krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja. Protiv njih je, po nalogu tužioca, podnijeta krivična prijava u redovnom postupku“, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.
(Foto: tvcg/printscreen)
