Dvoje ljudi je poginulo u sudaru dva aviona u Australiji danas objavila je policija, prenosi Avaz.ba.
Policija u saveznoj državi Kvinslend je rekla da su hitne službe pozvane u vazdušnu luku u Kabultureu, blizu grada Brisbena, nakon što je objavljeno da je došlo do sudara dva manja aviona blizu tla.
– Dvoje ljudi koji su putovali u istom avionu poginuli su u sudaru – rekla je policija u saopštenju. Pilot drugog aviona, u kojem je bio sam, nije ozbiljno povrijeđen, prema policiji.
Australski kabinet za siguran promet (ATSB) će istražiti uzrok nesreće.
Uprava Barske plovidbe se povodom odluke o kupovini plovila starog 43 godine nije konsultovala sa Ministarstvom kapitalnih investicija
Iz MKI su naveli da je dnevni red za Skupštinu akcionara Barske plovidbe proširen od strane članova Odbora direktora tačkom koja se odnosi na kupovinu broda ,,Af Franceska“, bez bilo kakve prethodne konsultacije ili saglasnosti od strane MKI
Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) iz medija je saznalo da je uprava Barske plovidbe donijela odluku da kupi feribot ,,Af Franceska“ star 43 godine, kazali su Pobjedi iz tog Vladinog resora, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović. Iako je Vlada ovlastila opunomoćenog predstavnika državnog akcijskog kapitala da na Skupštini akcionara glasa za kupovinu broda, prilično je čudno da MKI kao resorno ministarstvo za djelatnost, koju obavlja Barska plovidba, ne bude konsultovano o toj odluci.
– Odbor direktora Barske plovidbe nije u postupku koji je prethodio donošenju odluke o kupovini broda ,,Af Franceska“ tražio mišljenje MKI-a, niti je ovo ministarstvo na bilo koji način učestvovalo u procesu odabira broda čija kupovina je predložena od strane Odbora direktora Skupštini akcionara. Ovo ministarstvo je sa kupovinom broda upoznato istovremeno kada i ostatak javnosti, odnosno kada su elektronski mediji prenijeli saopštenje za javnost Odbora direktora Barske plovidbe, a koje se odnosilo na odluku o kupovini broda ,,Af Franceska“ – kazali su iz MKI-a našoj redakciji.
Bez konsultacija i saglasnosti
Iz MKI-a su dodali i da je dnevni red za Skupštinu akcionara proširen od strane članova Odbora direktora tačkom koja se odnosi na kupovinu ovog broda, bez bilo kakve prethodne konsultacije ili saglasnosti od strane Ministarstva kapitalnih investicija.
Ipak vlada u tehničkom mandatu je dala zeleno svjetlo za kupovinu ovog feribota.
– Konačni stav u odnosu na kupovinu broda dala je Vlada kao vlasnik akcijskog kapitala, te je shodno tome Vlada ovlastila opunomoćenog predstavnika državnog akcijskog kapitala da na Skupštini akcionara glasa za kupovinu broda. Dakle, MKI nije vlasnik akcijskog kapitala, nego država, tako da Vlada u konačnom iskazuje svoj stav (a ne pojedinačno Ministarstvo) u odnosu na prijedloge odluka koje razmatra Skupština akcionara u privrednom društvu, a Vlada je iskazala svoj stav da se podrži kupovina broda ,,Af Franceska“ – rekli su iz MKI-a.
Zakonska procedura
Oni su podsjetili da su Zakonom o privrednim društvima decidno propisane nadležnosti svih organa upravljanja jednim privrednim društvom.
– Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na privredna društva u većinskom državnom vlasništvu. U skladu sa odredbama ovog zakona, organi upravljanja u Barskoj plovidbi su Skupština akcionara, Odbor direktora i izvršni direktor. Odluku o kupovini broda ,,Af Franceska“ donijela je, shodno zakonskim ovlašćenjima, Skupština akcionara, na prijedlog Odbora direktora – pojasnili su iz MKI-a.
Iz MKI-a dodaju da su kao resorno ministarstvo odgovorno pristupili i ovome pitanju.
– Nakon saznanja da je Odbor direktora predložio donošenje odluke o kupovini broda ,,Af Franceska“ uputili smo Odboru direktora zahtjev za dostavljanje određenih relevantnih informacija – kazali su iz MKI-a.
U odgovoru na upit MKI, Odbor direktora je, pored ostalog, naveo da feribot ,,Af Franceska“ ima obnovljenu klasu do 2028. godine i da je u ,,jako dobrom stanju“ iako je star 43 godine, što, kako je navedeno, garantuje njegovu eksploataciju i održavanje linije za barem deset godina uz neophodna ulaganja po pitanju produženja klase tokom 2028. godine. Uprava barske kompanije je navela i da je procjena da je u ovom trenutku vrijednost broda u „scrap-u“ oko tri miliona eura, što garantuje povrat polovine uložene vrijednosti u njegovu kupovinu nakon isteka perioda njegove eksploatacije.
Navedeno je da će sredstva za njegovu kupovinu biti obezbijeđena iz sopstvenih izvora prodajom stanova na tržištu, odnosno realizacijom projekta „Stara upravna zgrada“, čime se, kako kažu, štedi na troškovima kamata.
Bezbjednjaci Ljubo Milović i Petar Lazović oteli su u ljeto 2020. godine škaljarca Edmonda Mustafu, a potom ga danima držali u svom štek stanu u podgoričkom City kvartu, tražeći od njega da optuži više pripadnika kriminalne ekipe, kojoj pripada, za dvadesetak ubistava.
Prema telefonskoj komunikaciji sa Skaj aplikacije, to su učinili u dogovoru sa šefom kavačkog klana Radojem Zvicerom, uz, kako tvrde, pomoć nekadašnjeg kolege – policajca Zorana Stanovića, oca osuđenog za ubistvo Anastasije Lašmanove, pišu Vijesti.
Prepiske sa kriptovanog programa, jasno pokazuju da su razradili plan, prvobitno dogovorivši da prepadaju Mustafu…
U jednom od razgovora, Milović, koji je i inicijator otimanja škaljarca, predlaže da mu bace bombu na kuću, kako bi ga ubrzali.
Dokazi koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol pokazuju i da je tadašnji pripadnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kojim je upravljao njegov otac Zoran Lazović, koristio policijske resurse za lociranje Mustafe – prisluškivali su ga i locirali preko baznih stanica.
O tome ga je, vidi se iz fotografija koje šalje Zviceru i Miloviću, obavještavao neko od kolega iz Uprave policije.
Mlađi Lazović u porukama navodi i da su za taj posao imali podršku starijeg Lazovića, u to vrijeme pomoćnika direktora Uprave policije.
“Šta častite ako obezbijedim svjedoka za jedno 20 ubistava? Počinje osipanje”, pita Zvicera i Lazovića sada odbjegli policajac 31. jula 2020. godine.
ZVICER NA ČET GRUPI SA POLICAJCIMA DIKTIRA ŠTO MUSTAFA TREBA DA KAŽE: ‘MILI BAJRAMOVIĆ JE UBIO VAKU, BRKA, ŠĆEPA I MOGUCE LENCA. SVAKO DJELO SU KOTORANI IŠLI PREKO NJIH. DOK NE PRISTANE, DAJTE GA MENI NA ČUVANJE’”, PIŠE ŠEF KAVAČKOG KLANA LAZOVIĆU I MILOVIĆU
Nakon Lazovićevog odgovora: “Šta tebe čovjek može častiti? Jedino neđe da te vodimo u prirodu, nisi bio odavno”, Milović ga pita – “Đe je ‘Z’. Moramo reagovati brzo. Da se čovjek ne predomisli.”
Pripadnici kavačkog klana u međusobnoj komunikacija inicijalom “Z” označavaju Zorana Lazovića, tadašnjeg glavnog čovjeka u policiji za borbu protiv organizovanog kriminala…
Njegov sin odgovara Miloviću da je u “Staroj kući” i da kreće doma, a potom pita kolegu iz klana i policije da li da to kaže “V”.
U transkriptima u koje “Vijesti” imaju uvid, mlađi Lazović nekoliko puta inicijalom “V” označava Veselina Veljovića, tadašnjeg direktora policije.
“’Oćemo reći V. Idem odmah kod njega”, piše Lazović, što Milović ne dozvoljava, objasnivši da niko ne smije da zna, osim oni.
“To im je gore nego da znaju svi”, konstatuje Lazović, nakon čega mu Milović traži da odmah ode kod svog oca i objašnjava da Mustafa hoće da im ispriča sve što zna za 25 – 30 ubistava.
U prepisku se tada uključuje šef kavčana, pitanjem: “Okle to?”.
Milović nakon toga šefu klana objašnjava da je Alan Kožar, koji je ubijen samo par dana prije toga, Mustafi bio sve i da on nije dozvoljavao škaljarcima da ga “oderu” zbog jedne ženske osobe…
Oficire, budi tu
Petnaestak minuta kasnije, Lazović šalje fotografiju porodične kuće svog oca i poručuje Miloviću da bude spreman:
“Oficire, Oficire, budi tu, stiže Z. Pričaj brate”, šalje policajac.
Milović odgovara da je Mustafa preko Arsenija Stanovića tražio kontakt da se nađe sa Zoranom Lazovićem, na šta mu Petar odgovara:
“Šta ćemo, on je u ziks. Z kaže da zove Katu. Oće li da odemo?”, prenosi mlađi Lazović što, navodno, predlaže njegov otac.
Milović objašnjava da je Mustafa izašao iz zatvora, da je upravo sjedio sa Zoranom Stanovićem, kojem je obećao da će zakazati sastanak sa starijim Lazovićem.
“Zoranu sam rekao da pođe kod njega i da ga štekne neđe u kakav stan. Prepao se ovaj da ga ne fiknu”, piše Milović.
Mlađi Lazović nudi da on ide sa Zoranom Stanovićem, a zatim predlaže da to učine odmah, nakon čega mu Milović objašnjava da to ne može tako.
“Polako brate, ne može to tako, tražio je od njega da mu provjeri i da vidi šta može”, piše Milović.
Lazović mu se tada pravda da je mislio da će ih Mustafa ozbiljnije shvatiti ako on ode sa Zoranom Stanovićem i kaže mu ko je.
Zvicer se uključuje u prepisku informacijom da je taj Baranin još u pritvoru, da je u sobi Jovana Vukotića, kog naziva “šklempo”, što potvrđuje i Petar Lazović.
“Zato sam htio da Z zove Katu i da ga tužilac, kao sasluša, a mi ga čekamo. Pa možemo ja i Zoćo”, piše on.
Milović, tada, šalje slikan ekran prepiske sa Zoranom Stanovićem, iz kog se vidi odgovor Tivćanina da je Mustafa izašao.
“Vidi sa Z šta može Zoran da mu kaže. Šta mu možemo ponuditi”, insistira Milović.
Mlađi Lazović odgovara:
“OK. Ali ako mu Zoćo kaže ko smo, i kaže da veruje meni i da ćemo odma’ da ga uštekamo onda, jer me strah da posle toga da se ne sastanči puno, jer Zoćo ne može znati šta da mu kaže, nego on kaže mogu to i to, mi zovemo Z on će to da vidi sa Katom”, piše Lazović.
Nakon toga ponovo članovima klana šalje informacije koje dobija od kolega, koje je prethodno pitao je li Mustafa izašao…
Milović predlaže rješenje – da Stanović ode da se vidi sa škaljarcem, obeća mu pomoć “po dogovoru sa Z” i da ga “šteknu” negdje do sjutra.
“Pokupit sjutra ture đe dogovorimo i povest ga u tajnosti strogoj.”
Lazović pristaje, a Zvicer diktira što Mustafa treba da kaže:
“Mili Bajramović je ubio Vaku, Brka, Šćepa i moguce Lenca. Svako djelo su Kotorani išli preko njih. Dok ne pristane, dajte ga meni na čuvanje”, piše šef kavačkog klana.
Petar Lazović pristaje i govori da će Mustafi dati zaštitu i status zaštićenog svjedoka, te da neće pominjati ubistva u kojima je on učestvovao.
Traži i da ga daju njemu na čuvanje.
“Odakle on da vjeruje Zoranu. Preko sina? Treba on da ga uvati za ruku i direkt kod Kate, prije toga ga vi ohrabrite”, poručuje Zvicer.
“Samo me strah da dovoljno ne doživi ozbiljno Zorana samog. Da ne kaže ti da možeš sebi i sinu bi pomogao, a ne zna da Zoran može pomoći, ozbiljan i sve… Zato ja to pričam. Još nam Z daje podršku… Ali bih ja da Zoćo ode i kaže – vidi potegao sam veze, zvaću sina tog, njegovi te jedino mogu spasiti, ima služba info da Janković oće da te uklone”, objašnjava bezbjednjak svoj plan.
Zvicer dodaje i da mu Mustafi prenesu da kavčani samo njega traže da oderu.
“I da kavčani samo tebe traže, jer si najlakša sad meta. I ćao. Ima da umre”, dodaje Lazović.
Šef kavačkog klana piše: “E to je dobro, jer on nije dobro sa Jankovićem. A bili su kumovi”.
Na to mu mlađi Lazović odgovara:
“Jer mu niko ne može pomoći bez Z i Kata. Ni Lomi ni niko”, poručuje tajni agent.
Milović dodaje da će Stanović te noći “pokupiti” Mustafu: “I šteknut, i reći mu da je direkt sa Z i Katom. I onda ga ja saslušavam, pa vi ga predajem.”
Mustafu su oteli dan kasnije…
Šta častite ako obezbijedim svjedoka za jedno 20 ubistava? Počinje osipanje, pita Zvicera i Lazovića sada odbjegli policajac Ljubo Milović, 31. jula 2020. godine
Iz AMSCG savjetovali su vozačima da oprezno voze i poštuju pravila saobraćaja, kao i da izbjegavaju duža putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata poslije ponoći.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
„Mislim da je jako važno da se raspodjela pozicija u izvršnoj vlasti obavi na onaj način koji će zaista reflektovati izbornu volju građana jer će to obezbijediti i najefikasniju i nastabilniju vlast. Ta stabilnost veoma važna za funkcionisanje čitavog sistema i za napredak građana Crne Gore“, kazala je Kordić.
Navela je da u tom smislu i pozicija predsjednika Skupštine treba da odražava to da koalicija koja je druga po snazi dobija mjesto iza premijera, a to je, kako je kazala, mjesto predsjednika parlamenta.
„Pregovori su u toku, i kako će oni na kraju izgledati vidjećemo. Vrlo je važno da se ustanove ti temeljni principi i mislim da je najvažnije upravo poštovanje te izborne volje“, kazala je Kordić.
Navela je da to ko će biti konstituenti vlasti zavisi od Pokreta Evropa sad (PES).
„Mi smo o principima već razgovarali, i PES je na početku pregovora predložio niz principa koji je prihvatljiv za sve ove strane koje su do sada obavile te razgovore iza nas. Vidim da je u međuvremenu došlo do nekakvih inicijativa od strane određenih učesnika da dođe do određenih principa. Kažem da ti principi koji su već ponuđeni odražavaju upravo i ovo pravilo koje govorim, a to je poštovanje izborne volje građana“, kazala je Kordić.
Navela je da su već imali loše iskustvo sa vladama eksperimenata, te da su se one pokazale kao recept za nestabilnost i neprofesionalnost.
U Crnoj Gori se očekuje pretežno sunčano vrijeme, a najviša dnevna temperatura biće 34 stepena.
Na sjeveru Crne Gore, ujutru po kotlinama ponegdje kratkotrajno magla, tokom dana pretežno sunčano, a poslijepodne lokalno umjeren razvoj oblačnosti. Očekuje se toplije vrijeme, a duvaće slab do umjeren vjetar promjenljiv. Temperatura od 22 do 30 stepeni. Na jugu, pretežno sunčano, uz blagi porast dnevne temperature. Vjetar će biti slab do umjeren, najčešće jugozapadni i zapadni.Temperatura u najtoplijim mjestima od 30 do 34 stepena.
More, malo talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren zapadnih smjerova. Temperatura mora oko 27 stepeni. UV index,vrlo visok, oko 9 UV jedinica.
Crna Gora tri dana – sjever
Narednih dana, za vikend na sjeveru, dosta sunčanih intervala, u popodnevnim satima i dosta oblaka, u subotu uglavnom bez kiše.U nedjelju su realni izgledi za prolaznu kišu ili grmljavinu ponegdje.Duvaće slab do umjeren južni i zapadni vjetar, temperatura i dalje u porastu.
Crna Gora tri dana – jug
Na jugu, vikend sunčan, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost, i porast dnevne temperature.Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i jugozapadni.
Selo Velika danas obilježava 79 godina od najstravičnijeg zločina koji su počinile divizije Skenderbeg i Princ Eugen, mučenički ubivši preko 600 nenaooružanih žena, djece i staraca u ovom selu 1944. godine.
Velika je treće selo u Evropi po broju žrtava u jednom danu tokom Drugog svjetskog rata, a ni dan danas ovaj zločin zvanično nije proglašen genocidom. S obzirom na broj ubijen osoba u odnosu na broj stanovništva, isti sadrži i elemente etnocida, jer je u pitanju bila namjera i pokušaj potpunog fizičkog istrebljenja jedne plemenske, odnosno etničke zajednice.
Foto: Najnovije/N.D.
Ovo selo ispod Čakora svake godine na današnji dan je sjeća svojih žrtava, a i selu gotovo da nema kuće u kojoj je stradalo makar dvoje.
Klub Velika, koji okuplja najveće istoričare, književnike i stručnjake, radi na tačnom utvrđivanju žrtava. Pretpostavlja se da je broj mnogo veći, jer se računaju i žrtve koje su ubijane u susjednom selu Gornja Ržanica.
Foto: Najnovije/N.D.
Rezoluciju o genocidu u Velici prvi je predložio klub poslanika radašnjeg Demokratskog fronta predložio je još u decembru 2021. godine.
Poslanik DNP-a i predstavnik saveza ZBCG Milun Zogović kazao je za Portal RTCG da je iskreno suočavanje sa prošlošću najbolji put za izvlačenje pouke da se zločini kakav je bio genocid u Velici nikada i nikom ne ponove.
„Genocid u Velici je decenijama bio tabu tema o kojoj se nije smjelo ni privatno razgovarati a kamoli javno svjedočiti surovu istinu o žločinačkom smrtonosnom fašističkom piru u kojem je zaklano, zapaljeno i ubijeno više od 500 djece, žena, staraca i ljudi u podčakorskim selima“, kazao je Zogović.
Foto: Najnovije/N.D.
Podsjetio je da je Demokratski front predlogom rezolucije o osudi genocida u Velici prekinuo ćutanje i pokrenuo proces suočavanja sa istinom.
„Kasnije se u Skupštini Crne Gore stvorio ambijent da rezolucija o osudi genocida u Velici i Pivi dobije potrebnu podršku za usvajanje, čime je pokazana istorijska zrelost i odgovornost prema nevinim žrtvama. Nadam se da će se ovim zločinom baviti i udžbenici istorije iz kojih se obrazuju mladi naraštaji. Ovaj fašističko-vulentarski zločin ušao je u anale beščašća i neljudskosti i kao takav treba da udje i u istorijske udžbenike kao svjedočanstvo zlih i najgorih vremena. Istina je najmanje što dugujemo nevinim veličkim stradalnicima. Upravo je suočavanje sa istinom najbolji prilog da se takvo zlo više nikada ne ponovi“, naveo je on.
Njihovim putem krenula je Demokratska Crna Gora koja je prošle godine podnijela predlog za rezoluciju o priznavanju genocida, a ista je usvojena na Skupštini 30.jula prošle godine.
Foto: Najnovije/N.D.
Funkcioner Demokrata Momo Koprivica kazao je za Portal RTCG da je usvajanjem Rezolucije Skupština definisala civilizacijski odnos prema ovim žrtvama nacifašizma.
„To je izraz privrženosti antifašističkoj tradiciji naše države, ali i dug prema nevinim stradalnicima. Ona je osnova kulture sjećanja i potvrda istorijskog pamćenja. Velika, kao i Piva, prošla je kroz stradanje i raspeće. Veličke, kao i pivske žrtve, i sve žrtve nacifašizma, ugrađene su u vječni temelj slobode i dostojanstva našeg naroda“, kazao je on.
Koprivica smatra da je potrebni da ova istorijski nepobitna istina o ovom strahovitom zločinu napokon dobije odgovarajuće mjesto u obrazovnom programu.
„Tako bi se njegovala kultura sjećanja, ali i da se zločin nikad, nigdje i nikome ne ponovi“, naveo je on.
Mada su Demokrate prošle godine pozvale Vladu da u najkraćem mogućem roku planiraju izgradnju memorijalnog centra u selu i i da se za to odobri dovoljan obim budžetskih sredstava, ovo selo je i dan danas bez adekvatnog obilježja u čast žrtvama.
U Velici će danas, kao i svake godine, biti održan pomen žrtvama. Pomen i liturgiju služiće episkop budimljansko-nikšićki Metodije i episkop Jovan Ćulibrk. Pomenu svake godine prisustvuju i članovi porodica iz Pivskih dola, koji su se pobratimili sa mještanima Velike.
Sličan zločin dogodio se 7. juna 1943. godine kada su pripadnici SS divizije „Princ Eugen” uz podršku zloglasne Handžar divizije, ubili preko 522 civila, od kojih je bilo 109 djece.
Predstavnik Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić saopštio je da vjeruje da će u narednom periodu doći do rješenja, da je optimista i da smatra da će svi znati da vrednuju politički rezultat ostvaren na prethodnim izborima. On je istakao i činjenicu da je Bošnjačka stranka ostvarila šest mandata, te da shodno tome želi adekvatnu participaciju u izvršnoj vlasti i aktivno sudjelovanje po svim državnim pitanjima.
„Smatramo da manjinski narodi nijesu ništa manje kadri od ostalih da učestvuju u rješavanju svih državnih pitanja“, poručio je Mustafić.
Na pitanje o raspodjeli resora, kazao je da to nije bila tema razgovora sa predstavnicima Pokreta „Evropa sad“.
„Više je priče bilo o načelima i da neka načela koja mi smatramo bitnim budu dio vlade, ako dođe do njenog formiranja“, istakao je Mustafić.
Kako će vlada izgledati, kome će koji resori pripasti i da li će uopšte doći do dogovora stvar je, kako je rekao, daljih pregovora.
Premijer je naveo i da njegov komšija iz Ulcinja, advokat Zoran Piperović podnosi stalno krivične prijave protiv njega, te da on to radi da bi zaradio honorar od svojih vlastodavaca, a to je ekipa iz „Bemaksa“
Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović pozdravio je hapšenje bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, ali je istakao da je to samo još jedan korak u borbi protiv kriminalne piramide u Crnoj Gori, prenosi Portal RTCG.
Abazović je novinarima u Podgorici nakon panela „Civilizacija“ rekao i da ne može da dijeli sa medijima da li eventualno ima novih informacija o mjestima gdje se nalaze navodni šef kavačkog klana Radoje Zvicer i odbjegli policajac Ljubo Milović.
Premijer je naveo i da njegov komšija iz Ulcinja, advokat Zoran Piperović podnosi stalno krivične prijave protiv njega, te da on to radi da bi zaradio honorar od svojih vlastodavaca, a to je ekipa iz „Bemaksa“.
„Kad je riječ o Veselinu Veljoviću, on je jedan od ljudi koji su pri vrhu te piramide, ne na samom vrhu ali pri vrhu i ja pozdravljam akciju SDT-a i Uprave policije koja se odnosi na njega“, kazao je Abazović.
Naveo je da je ovo već sada „malo konkretizacija kada je u pitanju demistifikovanje šverca cigareta“.
„Ovo do sada što je bilo ne potcjenjujem, ali sada je već to počelo da ide u tom pravcu. Međutim, ni on nije na vrhu, tako da bih volio i afirmišem da se nastavi u tom pravcu. Naravno, da treba vremena i mislim da je to jako važan istorijski proces koji je počeo“, kazao je Abazović.
Istakao je da je Veljović dio, glavna karika ili među glavnim karikama „mojkovačkog klana“, sada da vidimo da li će se poći na „grandovce“.
„Informacije gdje su Zvicer i Milović ne mogu da dijelim sa medijima“, kazao je Abazović.
