Home Blog Page 1549

Državni dug na kraju juna 4,02 milijarde eura

0

Spoljni dug iznosio je 3,61 milijardu eura, odnosno 56,05 odsto BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 411,07 miliona eura, odnosno 6,38 odsto BDP-a

Ukupan državni dug, bez depozita, na kraju juna, iznosio je 4,02 milijarde eura ili 62,42 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

– Ukupan državni dug sa depozitima, na kraju juna iznosio je 3,75 milijardi eura ili 58,19 odsto BDP-a- navodi se u danas objavljenom izvještaju Ministarstva.

Spoljni dug iznosio je 3,61 milijardu eura, odnosno 56,05 odsto BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 411,07 miliona eura, odnosno 6,38 odsto BDP-a. Depoziti na kraju juna iznosili su 273,22 miliona eura, uključujući 38,45 hiljada unci zlata, čija je vrijednost na kraju juna 67,27 miliona eura ili 4,24 odsto BDP-a.

– Tokom drugog kvartala došlo je do smanjenja državnog duga u odnosu na prvi kvartal oko 56 miliona eura. Na smanjenje duga je u najvećoj mjeri uticala otplata državnih zapisa u iznosu od 39 miliona eura, kao i redovna otplata obaveza po osnovu duga- navodi se u izvještaju.

Za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, unapređenja putne infrastrukture i slično u toku drugog kvartala povučeno je oko 12,53 miliona eura, dok u istom kvartalu nije bilo novih zaduživanja za potrebe finansiranja budžeta.

– Tokom drugog kvartala, realizovana je otplata državnog duga po osnovu glavnice, u ukupnom iznosu od 115,84 miliona eura, od čega se 50,76 miliona eura odnosilo na otplatu duga rezidentima, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 65,08 miliona eura. U istom periodu otplaćena je i kamata u iznosu od 40,72 miliona eura, od čega je otplata domaće kamate iznosila 7,18 miliona eura, dok je otplata ino kamate iznosila 33,54 miliona eura- rekli su iz Ministarstva.

U toku drugog kvartala, nakon detaljne analize mogućnosti u vezi sa daljom realizacijom hedžing aranžmana i zaključka Vlade, Ministarstvo finansija je realizovalo prekid hedžing aranžmana.

– Prekidom transakcije država je prihodovala oko 64 miliona dolara. Izlaskom iz hedžing aranžmana došlo je do povećanja vrijednosti duga prema kineskoj Exim banci u eurima, imajući u vidu da se postojeći dolarski dug više ne prikazuje po kursu EUR/USD iz hedžing aranžmana od 1,18, već po srednjem kursu Centralne banke (CBCG) na dan izvještavanja- objasnili su iz Ministarstva.

U drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal došlo je do porasta duga prema Exim banci za 47,1 milioneura. Valutna struktura je takođe pretrpjela promjene pa je, na kraju drugog kvartala, udio eurskog duga u ukupnom državnom dugu, u odnosu na kraj prvog kvartala opao sa 95,58 na 79,68 odsto.

Sastanak SNP-a i CIVIS-a: Neophodna jasna vizija

0

UOČI KONSULTACIJA SA MILATOVIĆEM

Povodom aktuelne političke situacije i u susret konsultacijama sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, danas su odžane konsultacije predstavnika Socijalističke narodne partije Crne Gore i Saveza građana CIVIS.

“Na sastanku je konstatovano da se Crna Gora nalazi pred velikim izazovima, zbog čega je neophodna jasna vizija, koja će dovesti do kvalitativnog preoblikovanja crnogorske političke realnosti”, saopšteno je iz ove dvije partije.

Sa sastanka je, dodaje se, poručeno da je potrebna što tješnja saradnja u cilju afirmisanja jedne apsolutno imperativne vizije, što šire političke podrške i što snažnije inkluzije u pravcu formiranja 44. Vlade, koja će se pune četiri godine posvetiti neophodnim reformama za dobrobit svih građana Crne Gore.

U ime SNP-a sastanku su prisustvovali predsjednik Vladimir Joković, sekretar IO GO Dragan Vukić i članica Predsjedništva Slađana Kaluđerović, dok su ispred CIVIS-a prisustvovali lider Srđan Pavićević, generalni sekretar Zoran Miljanić i članica Predsjedništva Renata Milutinović.

CETINjE: Milatović sa Mandićem o mandataru

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem na Cetinju povodom konsultacija o mandataru za sastav nove vlade.

Milatović je prethodno obavio konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa predstavnicima Pokreta Evropa sad i DPS Crne Gore. 

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem kazao je da misli da su ubijedili predsjednika da imaju većinu za mandatara i formiranje vlade. Iz DPS-a su kazali da većine za formiranje vlade nema. 

Iako ima rok od 30 dana, Milatović je ranije rekao da očekuje da će konsultacije završiti i prije predviđenog roka, odnosno u okviru narednih 15 dana.

“Potreba je da što prije dobijemo stabilnu i evropsku vladu. Ja ću uraditi svoj dio posla, a mislim da bi trebalo na svim stranama političkog spektra da bude dovoljno odgovornosti i ozbiljnosti”, naveo je Milatović.

Mandatar saopštava u Skupštini svoj program i predlaže sastav vlade.

O programu mandatara i predlogu za sastav vlade parlament odlučuje istovremeno.

Živković: Niko nije došao s potrebnim nivoom podrške da bi dobio mandat, bez DPS-a nema stabilne i evropske vlade

0

„Moramo biti ozbiljni i odgovorni prema državnim interesima. Ne hitrimo da budemo vlast u Crnoj Gori, želimo da budemo dio one vlasti koja poštuje osnovne principe i vrijednosti“

Vršilac dužnosti (v. d.) predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, kazao je danas da je na bazi razgovora sa šefom države Jakovom Milatovićem zaključio da za sada niko nema potreban nivo podrške da bi dobio mandat za formiranje nove vlade.

Upitan da li je između Pokreta Evropa sad (PES) i DPS-a bilo pregovora o konstituisanju izvršne vlasti, Živković je odgovorio da nije.

„Moramo biti ozbiljni i odgovorni prema državnim interesima. Ne hitrimo da budemo vlast u Crnoj Gori, želimo da budemo dio one vlasti koja poštuje osnovne principe i vrijednosti. Ti principi podrazumijevaju očuvanje građanskog karaktera društva i ostvarivanje ključnog vanjskopolitičkog cilja, a to je članstvo Crne Gore u EU. To su vrijednosni principi na kojima možemo sarađivati. Da smo dobili poziv za to, sigurno bismo razgovarali. Za sada tih razgovora nije bilo. Ako ih bude, bićete obaviješteni“, rekao je Živković novinarima nakon konsultacija o mandataru s Milatovićem, koje su održane na Cetinju.

On je ponovio da je, na osnovu razgovora s Milatovićem, zaključio da sada nema većine od četrdeset jednog poslaniku, na osnovu koje bi šef države mogao da odredi mandatara.

„Šta god (lider PES-a Milojko) Spajić mislio u ovom momentu ili kako god razmišljao, vjerovatno je to na bazi njegovog utiska koji je podijelio sa svojim partijskim kolegom koji se nalazi u ulozi predsjednika države“, istakao je Živković.

Na pitanje da li mu je Milatović kazao da ga Spajić nije uvjerio da ima 41 potpis da bi postao mandatar, šef DPS-a je odgovorio:

„To sam zaključio na osnovu razgovora s g. Milatovićem, da za sada nema utisak da neko ima potreban nivo podrške u Skupštini Crne Gore da bi mu se mogao povjeriti mandat. Odnosno, da budemo konkretniji – do sada, na osnovu ovih razgovora, niko nije donio 41 potpis podrške na osnovu koji bi on (Milatović) bio uvjeren da taj mandat može povjeriti. Zaključio sam da će se ovi razgovori obavljati u narednih mjesec dana, i da će nakon toga, bez obzira da li će potpisi doći ili ne, na bazi utiska vjerovatno nekome biti povjeren mandat ili ćemo ići na nove izbore“, naveo je.

Živković je ocijenio da bez DPS-a i koalicione lista koju je predvodila ta partija („Zajedno“) na junskim parlamentarnim izborima, nema stabilne evropske vlade.

„Ako neko želi da se bavi određenim političkim manevrima, ako želi ponovo da eksperimentiše – nikakav problem. Mi ćemo opet biti državotvorna, jaka, kritički nastrojena opozicija“, zaključio je.

INCIDENT U ULCINjU: Medicinskog tehničara napali na radnom mjestu

0

Ekipa jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Ulcinju fizički je napadnuta sinoć oko tri sata iza ponoći, tokom pružanja hitne medicinske pomoći, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

Medicinski tehničar je, kako tvrde, povrijeđen i zadobio je otvorenu ranu na slijepoočnici.

Transportovan je u Opštu bolnicu Bar i trenutno je na bolovanju.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković apelovao je na građane da poštuju ljekare i medicinske tehničare.

“Napadi na zaposlene Zavoda za hitnu medicinsku pomoć učestali su u posljednje vrijeme. Apelujemo na građane da na dostojanstven način dolaze u hitnu medicinsku pomoć i da razumiju da od zdravstvenih radnika ne mogu očekivati da rade pod pritiskom i prijetnjama, a da ne govorimo o nanošenju teških tjelesnih povreda. Zakon je jasan – počiniteljima prijeti kazna od tri do pet godina zatvora. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore stoji uz svoje zaposlene. Insistiramo da MUP i tužilaštvo pod hitno procesuiraju počinioce. Ljekari i medicinski tehničari Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore rade ozbiljan i odgovoran posao u cilju zaštite zdravlja građana i neprihvatljiva je svaka vrsta napada na njih“, zaključio je on. 

Spajić nakon razgovora sa Milatovićem: Mislim da smo ga ubijedili da imamo većinu za mandatara i formiranje vlade

0

„Zadatak mandatara je da traži većinu od 41 poslanika. Većinska vlada je optimalan scenario, da ne bi ponavljali greške prethodnika“

„Mislim da smo ubijedili predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da imamo većinu za mandatara, ali i za formiranje vlade“.

To je danas, nakon konsultacije o mandataru s Milatovićem, saopštio lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić.

Milatović je danas otpočeo konsultacije o izboru mandatara za sastav vlade sastankom s Spajićem.

Osim Spajića, sastanku su prisustvovali član Predsjedništva PES-a Boris Pejović, poslanik s liste tog pokreta Seid Hadžić i poslanica s liste PES-a i članica Alternative Jelena Nedović.

Spajić nije želio da odgovori na pitanje novinara ko čini tu većinu i kolika je ona, rekavši da ne bi sad da govori o tome. Upitan očekuje li da će imati podršku četrdeset jednog poslanika, koliko je potrebno za izbor vlade, Spajić je odgovorio potvrdno.

„Ubijeđeni smo da imamo većinu za mandatara, i da ćemo poslije toga imati i većinu za formiranje vlade… Zadatak mandatara je da traži većinu od 41, odnosno aktivno učešće četrdeset jednog poslanika. Vidjeli smo da je većinska vlada, a ne manjinska, nešto što je optimalan scenario. Da ne bismo ponavljali greške prethodnika, mislimo da treba težiti većinskoj vladi i vladi koja bi na taj način imala stabilnu podršku u parlamentu“, rekao je on novinarima na Cetinju, nakon sastanka s Milatovićem.

Spajić je rekao da je imao neformalne razgovore s predstavnicima koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), ali da su se, kako tvrdi, na sastancima „prvenstveno držali principa buduće vlade i toga ko bi trebalo da bude mandatar“.

„Ta faza je u pitanju, a poslije kad neko dobije mandat – bavio bi se time kako sprovesti programske principe kroz resore“, dodao je.

Govoreći o pregovorima s Bošnjačkom strankom (BS), Spajić je rekao da se i ti razgovori takođe tiču programskih principa buduće vlade i toga ko bi trebalo da bude mandatar.

Lisice na ruke jer je vozio pijan, prekoračio brzinu i nije se zaustavio na znak stop

0

Kako je saopšteno iz policije K.M. je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,37 g/kg.

Takođe, vozio je 104 km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 50 km/h.

On se nije zaustavio ni na znak „Stop“.

Abazović je mislio da će dogovor o Vladi ići brže, gužve kod trajekta ne vidi

0

“Navijam da se što prije dođe do dogovora. Lično sam mislio da će to da ide brže, takve su bile najave, evo se završi i jul, ali građani nema razloga da se brinu što se tiče servisa države, tu neće biti nikakvih problema”, kazao je Abazović, odgovarajući na pitanja novinara u Tivtu.

Kilometarske kolone vozila i velike gužve jutros se mogu vidjeti iz pravca Herceg Novog.I prethodnih dana bile su slične guzve jer u ranim jutarnjim satima ne radi dovoljan broj trajekata. Abazović to ne vidi.

“Putovao sam za vikend od Ulcinja do Herceg Novog, jedino mjesto u Crnoj Gori gdje se ne čeka je trajekt. Nisam putovao jutros, upoznat sam sa gužvama…Vezano za trajekt -pravi se priča što je država uzela nešto od privatnika. Milion eura čiste dobiti je zarađeno samo u julu”, istakao je on.

Kovačević: Pojedini imaju problem sa Petrovićima, Crnom Gorom i njenom istorijom, ne znam zašto sam ih ja kriv

0

“Kao i obično određene strukture u našem društvu nemaju problem sa mnom i onim što sam ja rekao već imaju problem sa Petrovićima i samom Crnom Gorom i njenom istorijom. Poštujem činjenicu da svi možemo da napravimo izbor i istupimo iz istorije sopstvenog naroda, ali ono što je bilo ostaje takvo kako je bilo bez obzira na trenutne okolnosti”, navodi Kovačević.

Kako je dooda, zvanično glasilo Knjaževine Crne Gore “Glas Crnogorca” donosi, neposredno nakon bitke, niz kazivanja sličnih mome koje je određenim strukturama problem, o boju na Vučjem dolu, poput ovoga- “otud se pobjeda naša na Vučjem dolu ima smatrati kao znameniti uspjeh ujedinjenog oružja srpskoga, a mogao bi Bog dati, da bude vjesnik konačne propasti turske, i prethodnica sunca slobode sviju naroda balkanskijeh”.

“Ja sam izdvojio samo jedno od njih kao i jedan od prvih novinskih izvještaja sa bojnog polja na Fundini gdje se kaže da: “Crna Gora slavi drugu Vučijdolsku pobjedu, a oružje srpsko u ratu za oslobođenje ukupnog naroda srpskoga drugi veliki uspjeh nad neprijateljem!” Ja ne želim da ulazim u razloge brojnih frustracija povodom godišnjice bitke na Vučjem dolu ali ne znam zašto sam im ja kriv zbog toga. Mogu se ljutiti na knjaza Nikolu, tadašnje Crnogorce i Hercegovce što su o sebi mislili tako kako su mislili i bili to što su bili, a na mene samo zato što sam isto što i oni”, ističe Kovačević.

Prosječna plata u junu 795 eura

0

Prosječna zarada (bruto) u junu 2023. godine u Crnoj Gori iznosila je 991 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 795 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

Prosječna (neto) zarada u junu 2023. godine u odnosu na maj 2023. godine zabilježila je rast od 0,3 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u junu ove u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 12,3 odsto.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu u odnosu na maj zabilježile rast od 0,9 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto.

– Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u junu 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (3,7 odsto), Prerađivačka industrija (1,8 odsto), Snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (1,6 odsto), Saobraćaj i skladištenje (1,4 odsto), Usluge smještaja i ishrane (1,3 odsto), Snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,2 odsto), Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,1 odsto), Državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (1,1 odsto), Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (jedan odsto), Građevinarstvo (0,8 odsto), Ostale uslužne djelatnosti (0,5 odsto), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,5 odsto), Informisanje i komunikacije (0,3 odsto) i Umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,3 odsto)- navode iz Monstata.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u junu 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sljedećim sektorima: Obrazovanje (1,4 odsto), Zdravstvena i socijalna zaštita (1,3 odsto), Poslovanje nekretninama (0,4 odsto), Finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,2 odsto) i Vađenje ruda i kamena (0,1 odsto).