Home Blog Page 1545

DRI: Opština Nikšić probila budžet za više od 180 odsto, pod lupom javne nabavke, zarade zaposlenih…

0

Državna revizorska institucija (DRI) je izvršila finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti Završnog računa budžeta Opštine Nikšić za 2022.godinu, i izrazila uslovno mišljenje na finansijsku reviziju tog računa i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti.

Mišljenje je, kako je saopšteno, na bazi sprovedene revizije i Izjašnjenja Opštine Nikšić na Preliminarni izvještaj, donio nadležni Kolegijum DRI u sastavu: Zoran Jelić (član Senata – rukovodilac Kolegijuma) i Nikola N. Kovačević (predsjedavajući Senatom – član Kolegijuma).

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Opština Nikšić planirala Odlukom o budžetu iznos od 2.635.346 eura, dok je Odlukom o izmjenama Odluke o budžetu planiran iznos od 1.158.870 eura. U tom trenutku izvršenje budžeta Opštine iznosilo je 1.814.830,78 eura, odnosno, više za 655.960,78 eura nego što je planirano rebalansom.

Na kraju 2022. izvršenje budžeta Opštine iznosilo je 2.119.121,44 eura, odnosno 182,86 odsto u odnosu na plan.

Finansijskom revizijom je utvrđeno da podaci iskazani u Izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji za 2022, po pojedinim budžetskim pozicijama prihoda i rashoda, ne odgovoraju podacima utvrđenim u postupku revizije.

Revizijom pravilnosti Odluke o Završnom računu Opštine Nikšić za 2022. utvrđeno je da ta lokalna samouprava nije u svim aspektima uskladila poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima, saopšteno je iz DRI.

Revizijom su utvrđeni slučajevi neusklađenosti sa: Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o zaštiti i spašavanju, Zakonom o poreskoj administraciji, Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakonom o radu, Zakonom o volonterskom radu, Zakonom o javnim nabavkama, Uredbom o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave, Pravilnikom o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave, Uputstvom o bližem načinu rada radu trezora lokalne samouprave, Uputstvom o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini i Uputstvom o načinu obračuna zarade i naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Nadležni Kolegijum DRI naložio je da se, zbog obima i karaktera utvrđenih nepravilnosti i nedostataka kod subjekta revizije, sa Izvještajem o reviziji upozna: Skupština opštine Nikšić, radi preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti; te Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave, kao organi koji vrše nadzor nad radom lokalnih samouprava. Izvještaj DRI će se dostaviti skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, kao i Zajednici opština Crne Gore.

Opština Nikšić je dužna da do 15. septembra Državnoj revizorskoj instituciji dostavi Plan aktivnosti za realizaciju datih preporuka i do 31. januara iduće godine Izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.

Obradović: Institut „Dr Simo Milošević“ najbliže stečaju, blokada računa dodatno otežava situaciju

0

Predsjednica Sindikata Instituta „Dr Simo Milošević“ Marija Obradović kazala je da je ta ustanova najbliže stečaju, kao i da je blokada računa prethodne sedmice dodatno zakomplikovala situaciju.

Ona je u Bojama jutra na TV Vijesti rekla da Institut prolazi kroz najteži period od osnivanja prije sedam decenija.

Istakla je da zaposlenima više od godinu kasne po tri ili četiri plate, a da im se trenutno duguju majska, junska i julska zarada.

Ukazala je da rade i sa pola kapaciteta u odnosu na prošlu godinu, jer nema dovoljno zaposlenih.

Obradović je podsjetila da se dug zbog kojeg je račun blokiran odnosi na kredit iz osamdesetih godina prošlog vijeka, rekavši da je „zaista bilo vremena za 40 godina da se to riješi“.

Poručila je da zaposleni traže hitno potpisivanje kolektivnog ugovora, kao i da se što prije definiše da li će Institut biti u većinskom državnom vlasništvu ili ne.

„Stav zaposlenih je da je u interesu države i građana da Institut bude u državnom vlasništvu“, rekla je predsjednica sindikata te ustanove.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da i oni smatraju da Institut mora biti u državnom vlasništvu.

„Ne mora svaka investicija da donese profit u novcu, ovdje štitimo zdravlje građana“, istakao je.

Keković je naveo da USSCG, u saradnji sa Opštinom Herceg Novom, kreće u kampanju „za spas Instituta“ širom Crne Gore, a pokrenuta je i peticija.

AMSCG: Pojačan intenzitet saobraćaja prema turističkim centrima

0

Iz AMSCG savjetovali su vozačima opreznu vožnju, prilagođenu stanju na putu, kao i da poštuju pravila saobraćaja.

Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.

Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.

Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog radova saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata prije ponoći.

Zbog izvođenja minerskih radova na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od devet do 12 i od 13 do 16 sati.

Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.

Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.

Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.

Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.

Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog šenlučenja na svadbi prekršajna prijava

0

„Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever” – Odjeljenja bezbjednosti Rožaje su protiv E.K. (20) iz Rožaja podnijeli prekršajnu prijavu zbog šenlučenja. E.K. je u nedelju, 31. jula oko 13.00 časova, narušio javni red i mir na način što je na jednoj privatnoj proslavi – svadbi, upotrijebio gasni pištolj i iz vozila ispalio više metaka“, navodi se us aopštenju policije. 

Kako ističu, od njega su prikupljena obavještenja i oduzet je predmeti gasni pištolj marke „Blow“.

„O svemu je obaviješten nadležni državni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama ovog lica ne stiču elementi krivično djela. Protiv njega je podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz člana 13 Zakona o javnom redu i miru“, zaključuje se u saopštenju. 

Kolašin: Uhapšen osumnjičeni za krađu 1.000 eura

0

Kolašinska policija je u kratkom roku identifikovali, locirali i lišili slobode osumnjičenog za krađu.

Policiji je 31. jula, u ranim jutarnjim časovima, jedno lice podnijelo prijavu da ne pronalazi svoj novčanik u kojem se nalazio novac u iznosu od 1.000 eura.

– Nakon preduzetih aktivnosti kolašinska policija je došla do saznanja da mu je novčanik otuđen prilikom kupovine u jednom marketu od strane M.F. (49) iz Prijepolja, koji se nakon izvršenog djela vozilom udaljio sa lica mjesta- rečeno je iz policije.

Kolašinska policija je istog dana locirala i lišila slobode M.F. (49) iz Prijepolja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa.

Otuđeni novac je pronađen i vraćen vlasniku.

Danas je Sveti Ilija, Ilindan

0

Postoji stara izreka “od Svetog Ilije Sunce sve milije”, jer se na ovaj praznik nagovještava prolazak vrućina i dolazak ljepših sunčanih dana

Sveti Ilija, veoma poštovan u pravoslavlju kao strog i nepokolebljiv propovjednik etičkih vrijednosti, prisutan je u Starom i u Novom zavjetu kao prorok čije je osobine preuzelo hrišćanstvo dovodeći ga u vezu sa nastankom nove vjere i novim Hristovim dolaskom.

Prema predanju, Sveti Ilija je bio među prorocima koji su se na Tavoru poklonili Isusu Hristu na dan Preobraženja Gospodnjeg, kada se javio svojim učenicima sa poukama nove vjere, pa se zato lik svetog Ilije slika na preobraženskim prazničnim ikonama.

Sveti Ilija Gromovnik, kako ga još zovu u narodu, pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na njegov praznik ne radi u polju, da se ne bi navukao gnijev svetitelja. Sveti Ilija je slava vazduhoplovaca u Srbiji, obnarodovana ukazom iz 1924. godine. Propašću kraljevine Jugoslavije ta tradicija vazduhoplovaca je prekinuta, ali je obnovljena 1992. godine

Sveti Ilija je bio rodom iz Aronoba iz grada Tesvita. Po predanju, kada se Ilija rodio, njegov otac Sabah je vidio oko njega anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile ognjene. Mladost je proveo u dubokom razmišljanju i molitvi, često sam u pustinji.

Ime mu potiče od Peruna, staroslovenskog boga gromova, koji je imao najveći utićaj u vjerovanju naroda, pa su njegove osobine prenijeli na Svetog Iliju, kojeg u narodu nazivaju još i Gromovnik. Prema narodnom vjerovanju Sveti Ilija se vozi u vatrenim kočijama koja vuku četiri konja iz čijih nozdrava izbija plamen, a kretanje kočija po nebu i oblacima stvara grmljavinu i Na dan kad se slavi Sveti Ilija u dosta gradova i sela organizuju se vašari, a on spada u najpoštovanije svetitelje među pravoslavnim vjernicima.

Običaji i vjerovanja na Svetog Iliju

Kada na Svetog Iliju pucaju gromovi narod kaže da to svetac gađa đavole, pa se ne valja krstiti da se đavo ne bi sakrio pod krst u koji grom ne udara. Takođe, narod kaže, treba dobro gledati mjesto gdje grom udari jer je to znak da se tu krije nečastivi.

Sveti Ilija Gromovnik pada u najsušnije i najtoplije doba godine. Postoji priča da je upravo Ilija taj koji određuje kada i gdje će padati kiša, a kada će da bude suša, pa većina ljudi ne radi na ovog sveca, kako ne bi navukli njegov gnijev.

Sveti Ilija Gromovnik se slavi kao krsna slava, ali se ne kuva žito, upravo jer se smatra da je i danas ovaj svetitelj živ. Takođe, postoji vjerovanje da se ne valja kupati u rijekama nakon Svetog Ilije.

Postoji stara izreka “od Svetog Ilije Sunce sve milije”, jer se na ovaj praznik nagovještava prolazak vrućina i dolazak ljepših sunčanih dana. Vjeruje se da Sveti Ilija gromom uništava mračne sile na zemlji. Takođe, med koji se vadi iz košnica na Ilindan služi kao lijek.

Snažan tornado pogodio Sloveniju

0

VJETAR BIO 107 KM/H

Superćelijska oluja pogodila je italijanski region Veneto, potom se obrušila na Sloveniju. Građani su na društvenim mrežama podijelili snimke na kojima je u obje države snimljen tornado.

Slovenska agencija za zaštitu životne sredine navela je da se nad Ilirskom Bistricom razvio tornado. Saopštili su kako se razvio relativno širok vrtlog unutar kojeg su postojali i vrlo jaki, ali mali vrtlozi promjera nekoliko metara. Fenomen je trajao nekoliko minuta.

Na stanici Koseze kod Ilirske Bistrice najjači izmjereni udar vjetra iznosio je 107 km/h, javila Agencija za zaštitu životne sredine (Arso). Kako su objasnili za slovenski 24ur.com, vjetar u vrtlogu vjerovatno je bio i jači, ali istovremeno na širem području nije bilo jačih udara vjetra.

„Brojne intervencije u zadnjih sat vremena na području Ilirske Bistrice ukazuju na priličnu štetu“, javlja Arso, dodajući da su tornada izuzetno rijetka.

U Hrvatskoj je izdato upozorenje za jače nevrijeme sa grmljavinom koje može prouzrokovati veliku štetu i bujične poplave.

Osam autobusa beranskog „Simon vojaža“ otišlo u bescjenje

0

VOZILA U PODGORICI

Stečajna uprava beranske autoprevozne kompanije „Simon vojaž“ prodala je prije nekoliko dana podgoričkoj firmi BLT osam autobusa u voznom stanju za svega 34 hiljade eura, iako vrijednost samo jednog autobusa prelazi tu cijenu.

Autobuska stanica u Beranama  Autobuska stanica u Beranama (foto: T. Softić, Arhiva)

To je Portalu RTCG kazao dobro obaviješteni sagovornik, koji je dodao da stečajni upravnik Lado Šekularac nije sačekao ni rok za žalbe od osam dana, već su autobusi odmah sjutradan prevezeni u Podgoricu.

“Oglas je objavljen 6. jula. Licitacija je bila 27. jula, a mehaničari firme BLT su već 28. ujutru stigli u Berane, upalili autobuse koji su bili parkirani u krugu autobuske stanice, i u konvoju ih odvezli”, kazao je taj sagovornik.

Prema njegovim riječima, komisijski procijenjena vrijednost tih autobusa je bila preko 170.000 eura.

 (foto: T. Softić, Arhiva)

„Od tih osam autobusa, tri su bila u izuzetnom stanju. Dva su bila turističke klase i korišteni su u međunarodnom prevozu za Luksemburg, dok ‘Simon vojaž’ nije otišao u stečaj, kada su parkirani. Jedan takav luksuzni autobus brat bratu ne bi dao ispod 40 hiljada eura”, rekao je sagovornik našeg portala.

On je kazao da je bilo zainteresovanih prevoznika iz Berana, i da je trebalo sačekati rok za žalbe.

„Prema mojim saznanjima krivična prijava zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno nepoštovanja roka za žalbu, što može ukazivati na dogovoreni posao, već je predata tužilaštvu”, rekao je taj sagovornik.

Šekularac nije odgovarao na pitanja koja mu je Portal RTCG proslijedio. On ni dan ranije nije odgovorio na pitanje da li je upoznat sa informacijom da je raniji vlasnik Mehmed Adrović otuđio mašine iz fabrike za proizvodnju peškira, koja je bila u stečajnoj masi, a o čemu je naš portal juče pisao.

Radnici “Simon vojaža” su ranije zahtijevali i od bivšeg stečajnog upravnika Saše Zejaka, i od sadašnjeg Šekularca, da organizuju posao i da dozvole da makar sa autobusima koji su bili u voznom stanju održavaju neke od lokalnih međugradskih linija. 

Kriza u najvećem autoprevoznom preduzeću na sjeveru države započela je davno, a kulminirala je u maju 2020., kada su radnici stupili u generalni štrajk.

Tada su im vlasnici bili dužni plate i druga potraživanja za pune dvije godine. Vjerovalo se da će uvođenjem stečaja da se prekine haotično stanje na ulicama u pogledu parkiranja autobusa, ali se to nije dogodilo.

Grupa prevoznika je, zbog ranijih potraživanja na osnovu prodatih karata, odbijala da koristi usluge autobuske stanice, a Direkcija za drumski saobraćaj je na njihov zatjev ukinula licencu autobuskoj stanici. 

Beransko autoprevozno preduzeće “Simon vojaž” nastalo je od nekadašnjeg Jugoprevoza, odnosno “Ivangradprevoza”, koji je bilo među najjačima u bivšoj Jugoslaviji.

Poslije zapadanja u krizu 2004. godine uveden je prvi stečaj i preduzeće godinu kasnije prodato mješovitoj firmi “Simon vojaž”. Ta firma je odmah rasprodala kamionski vozni park i samo od toga povratila sva uložena sredstva. Nastavila je da radi sa stotinu radnika, a onda i ona počela da posustaje i ukida linije, kada su prije dvije godine radnici i započeli štrajk.

 (foto: T. Softić, Arhiva)

U međuvremenu je lukseburgški državljanin Simon Bernard podnio krivičnu prijavu protiv svog partnera u Crnoj Gori Mehmeda Adrovića, visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) za zloupotrebu službenog položaja i navodnog falsifikovanja njegovog potpisa.

Ta krivična prijava je završila u specijalnom tužilaštvu, i pokrenut je izviđaj, ali za sada bez epiloga.

Autobuska stanica u Beranama je do zatvaranja bila najprometnija na sjeveru Crne Gore i među najprometnijima u državi. Prodajom autobusa koji su bili u odličnom stanju, i koje je bivši luksemburški vlasnik Bernard uvezao iz te zemlje, zatvorena je priča o mogućnosti ponovnog aktiviranja autoprevoznog preduzeća.

Nestankom “Simon vojaža” trpi ne samo Berane, već čitav sjeveroistok Crne Gore, jer je ova kompanija održavala međugradski linijski prevoz. Građani ovog dijela države sada su prepušteni taksistima, koji imaju najviše koristi od ukidanja međugradskog linijskog prevoza.

Svi pozivi bivših radnika državnim organima da se umiješaju u slučaj “Simon vojaža”, koji je od opšteg, odnosno javnog interesa, do sada nisu imali nikakvog efekta.

DEMOKRATSKA CG: Kukavičluk je svojstven DPS koji se godinama krio iza kodnih imena

0

U Demokratskoj Crnoj Gori su reagovali na saopštenje DPS, ističući da iz te partije kukavičluk pripisuju političkom subjektu čije je rukovodstvo o njihovim prijateljima iz kriminalnog svijeta govorilo i u vrijeme kad su institucije sistema pretvorili u sluganske ispostave Kavačkog, Škaljarskog i drugih klanova.

Kako navode u reagovanju, nijesu Demokrate mogli uplašiti ni dok su DSP kadrovi iz kriminalnih klanova hapsili i prebijali poštene ljude po Budvi, likvidirali ljude po Danilovgradu ili zajedno sa Belivukom mljeli i pravili ćevape od ljudskog mesa širom regiona, najavljujući da će ih sušiti na Njegušima.

„Ovakvo podmuklo savezništvo između politike i kriminala izaziva jezu i gnijev kod svih čestitih građana Crne Gore, ali i kod prijatelja iz Evrope. Zato su vas se svi odrekli. Vaša podrška je prepolovljena. Sa 143 na 70 hiljada glasova, od čega su 40.000 obezbijedila lica sa kodnim imenima, da ne kažemo DPS-ovi kriminalci. Dakle, pali ste na svega tridesetak hiljada regularnih glasova. Tako da već sad na Skaju možete da se registrujete pod kodnim imenom: ‘partija za posprdavanje’, jer te registracije vam nisu strane“, navode u reagovanju.

Kako dodaju, kukavičluk je svojstven DPS-u koji se 20 godina krije iza kodnih imena Skaj aplikacija, digitalne tehnologije i par preduzetnika koji su svoje imperije sagradile u saradnji sa Kavačkim, Škaljarskim i drugim klanovima širom Crne Gore i regiona.

„Za svaku pohvalu je vaše hrabro ćutanje u kom nijeste smjeli ni pisnuti na brutalnosti koje smo ovih dana čitali, a i kako bi reagovali kad ste vi samo njihove sluge i podanici. Vaša odanost aplikacijama, derikožama, secikesama i šumama je stvarno dostojna divljenja. Divi se Crna Gora vašim šefovima bordova direktora, izvršnim direktorima, nekim poslanicima, nekim bivšim ministrima i drugim javnim funkcionerima koji su opljačkali preduzeća, uprave, insititucije, jendom riječju državu, ali su se neki makar predali, jer imaju zeru hrabrosti i dostojanstva za razliku od vas i vašeg funkcionera Ljuba Milovića koji je ‘mafijao’ po aplikacijama, pa šturnuo po šumama i gorama. Taman kao i vi kad ste smjehotresno prijetili da ćete braniti državu iz šume. A, ustvari ste govorili da se vraćate tamo odakle ste i došli“, zaključuju u reagovanju Demokratske Crne Gore.

Promjenljivo sunčano, moguća slaba kiša

0

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo sunčano, a moguća je i slaba kiša, kao i pljuskovi sa grmljavinom.

Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali već ujutru ponegdje može biti slabe kiše.

Poslijepodne lokalno biće i koji pljusak sa grmljavinom. Mjestimično će duvati umjeren do pojačan južni i jugozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura od 22 do 30 stepeni.

Na jugu biće dužih sunčanih intervala, ali uz promjenljivu oblačnost. Prijepodne ili sredinom dana ponegdje je moguća kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar će biti slab do umjeren, prijepodne ponegdje i pojačan južni i jugoistočni. Temperatura u najtoplijim mjestima do 34 stepena.

More je malo do umjereno talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren, južni i jugoistočni. Temperatura mora oko 28 stepeni. UV indeks je visok, oko 7 UV jedinica.

Narednih dana, na sjeveru, u četvrtak i petak pretežno sunčano i toplije vrijeme. Ujutru po kotlinama kratkotrajno magla, a poslijepodne ponegdje umjerena oblačnost. U petak pojačan i jak južni vjetar.

Na jugu, u četvrtak i petak sunčano ili pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, u petak pojačan i jak južni. Temperatura vazduha u manjem porastu.