Realizacija najava, posebno s državnih adresa, da će ova sezona oboriti rezultate rekordne 2019. na terenu se ne vidi, a toliko iščekivani špic nikako da počne. Analitičari za sve krive visoke cijene. Iz NTO kažu da su za visoko platežne turiste cijene prihvatljive, a niskoplatežnim ograničavaju potrošnju. Turistima je dovoljna i ljepota. Hrvati su već spustili cijene, kako bi spasili ostatak sezone, ali ne i u Dubrovniku gdje, kako kažu, drže nivo kvaliteta ponude upravo cjenovnom politikom.
Toliko najavljivani turistički bum koji bi ljeto 2023. popeo na tron najuspješnjih sezona u istoriji, svakim danom sve dublje pada u vodu. I umjesto da je na plažama više kupača, na crnogrskoj obali porasle su samo cijene, kako usluga tako i smještaja.
Najava obaranja rekorda je glavni razlog loše procjene i želje za brzim profitom srušila crnogrski san smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović.
“Kasno je za ovu sezonu, gdje informacije diktiraju sezonu, i mi predviđali kao najjaču i poredili je sa 2019. godinom, tako da je došlo i do nerealnog povećanja cijena hotelskog i vanhotelskog smještaja, cijena u restoranima. To je direktan uticaj informacija da ćemo imati najjaču sezonu”, kazao je ekonomski analitičar Oleg Filipović.
Od najjače do sezone ispod očekivanja za kratko vrijeme. Iz Nacionalne turističke organizcije kažu da još nemaju tačne podatke ali da još nismo preletjeli rekordnu 2019. godinu. Cjenovno prema određenim indeksima Crna Gora zajedno sa Turskom dobila je ocjenu pristupačne destinacije, iako se na terenu suočavamo s rastom cijena.
“Jasno je da smo za visko platežne goste cjenovno pristupačni, a za manje platežne moći taj rast cijena je uticao na odluku da dođu ili koliko će potrošiti”, rekla je direktorica NTO Ana Tripković Marković.
Dnevni troškovi se sabiraju, a noćenja skraćuju. Zato je, poručuje Filipović, neophodna dobra strategija za produžetak sezone.
“Da bi dobili prave efekte sezona mora da traje najmanje 270 dana”, smatra Filipović.
Ni u komšiluku ništa bolja situacija.
U Dubrovniku su očekivanja ostala neispunjena, ali ne brinu.
“Rekordna neće biti, glavna je za nama, da uđemo u špic očekivanja se neće ostvariti, posebno u privatnom smještaju, malo se radilo na smanjivanju cijena, ne smijemo se s cijenom igrati”, kazao je iz Udruženja ugostitelja Dubrovnik Dani Banovac.
U Dubrovniku ne, ali u ostalim hrvatskim gradovima počela je rasprodaja nepopunjenog smještaja u akcijama koje idu i do 50 posto. Optimizam s početka priče na Jadranu dala je krila ugostiteljima i izdavaocima smještaja da podignu cijene, dok su neki mudriji prošli dobro.
FBI istražuje da li ima još žrtava čovjeka koji je u američkom gradu Sijetlu oteo ženu i zatvorio je u kavez.
Negasi Zuberi je priveden i optužen za otmicu pošto je žena golim rukama razbila metalna vrata improvizovanog kaveza od građevinskih kamenih blokova i uspjela da pobjegne.
Napadač se predstavljao kao policajac na tajnom zadatku, a vlasti istražuju da li ima još žrtava jer je on povezan sa seksualnim napadima u najmanje četiri savezne američke države.
Ženu je oteo u Sijetlu, vezao joj ruke i noge i odvezao je kilometrima daleko u državu Oregon gdje ju je držao u kavezu, a usput ju je vezanu silovao.
„Ova žena je kidnapovana, vezana lancima, seksualno zlostavljana i zaključana u kavezu od kamenih blokova. Njena razboritost i želja da preživi su možda spasli druge žene od slične noćne more“, rekla je pomoćnica specijalnog agenta FBI u Portlandu Stefani Šark.
FBI kaže da je Zuberi koristio imena Sakima, Džastin Hajče i Džastin Kuasi, a od 2016. se selio po deset saveznih država.
U Crnoj Gori danas se očekuje sunčano i toplo vrijeme.
Na sjeveru će biti pretežno sunčano i osjetno toplije.
Ujutru po kotlinama očekuje se kratkotrajno magla, a poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar će biti umjeren, ponegdje i pojačan, južni i jugozapadni.
Najviša dnevna temperatura kretaće se od 27 do 33 stepena.
Na jugu će biti sunčano iili pretežno sunčano i veoma toplo.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje i pojačan južni. Temperatura u najtoplijim mjestima oko 35 do 36 stepeni.
More će biti malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno i pojačan, uglavnom, južni i jugoistočni.
Temperatura mora oko 28 stepeni. UV indeks biće vrlo visok, oko 9 UV jedinica.
Narednih dana na sjeveru Crne Gore u petak pretežno sunčano i veoma toplo, a u subotu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima.
Uglavnom u drugom dijelu dana očekuju se kiša, pljuskovi i grmljavina.
Ujutru po kotlinama moguća je kratkotrajna magla.
Vjetar će biti umjeren, a u planinama pojačan i jak južni i jugozapadni. U petak već će biti svježije.
Na jugu, u petak sunčano i veoma toplo. U subotu promjenljivo i nestabilno, tokom većeg dijela dana povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina.
Ponegdje su moguće umjerene do obilne padavina. Vjetar umjeren, do jak južni. Temperatura u subotu u padu.
U julu je NASA slučajno izgubila kontakt sa sondom Vojadžera 2, koja je poslata u svemir 1977. Danas je ponovo detektovala signal sonde.
„Vidjeli smo signal otkucaja srca Vojadžera. Tako znamo da je živ i zdrav. To nam je dalo podsticaj“, rekla je menadžerka projekta Vojadžer Suzan Dod.
Američka svemirska agencija NASA danas je ponovo detektovala signal sonde Vojadžer 2, koja je trenutno skoro 20 milijardi kilometara udaljena od Zemlje. U julu je tim koji je nadgledao misiju Voiager slučajno izgubio kontakt sa sondom, koja je poslata u svemir davne 1977. godine.
U ljeto 1977. NASA je poslala dvije sonde u svemir – Vojadžer 1 i Vojadžer 2. Obje su trebalo da istražuju udaljene planete i istovremeno nose informacije o Zemlji i čovječanstvu kroz svemir, za slučaj da na svom putu naiđu na inteligentni život .
Dana 21. jula ove godine, menadžeri misije poslali su Vojadžer 2 signal zbog kojeg se njegova antena lagano pomjerila i spriječila ga da šalje signale nazad ili da prima signale sa Zemlje, saopštila je NASA.
Otkriven „otkucaj srca“ Vojadžer 2
Menadžerka projekta Vojadžer Suzan Dod izjavila je danas francuskoj novinskoj agenciji AFP da je njen tim zatražio pomoć od međunarodne mreže dubokog svemira u posljednjem pokušaju da se ponovo uspostavi kontakt sa sondom. Na njihovo iznenađenje, potez je bio uspješan.
„Vidjeli smo signal otkucaja srca svemirske letjelice. Tako znamo da je Vojadžer2 živ i zdrav. To nam je podiglo raspoloženje“, rekla je ona. Tim sada priprema novu komandu da „pokuša da usmjeri antenu svemirske letjelice ka Zemlji“, dodala je Dod, iako je upozorila da su male šanse za uspjeh.
Oba Vojadžera nose podatke o planeti Zemlji
Vojadžer 2 napustio je heliosferu – zaštitni magnetni mehur koji obezbjeđuje Sunce – u decembru 2018. godine i trenutno putuje kroz međuzvjezdani prostor. Prije nego što je napustila naš solarni sistem, sonda je istraživala Jupiter i Saturn, postavši prva i do sada jedina svemirska letjelica koja je posjetila Uran i Neptun.
Vojadžer 1 je bio prva svemirska letjelica koja je ušla u međuzvjezdani prostor 2012. godine, a Vojadžer 2 je to učinio ponovo 2018. godine.
Obje letjelice nose pozlaćene bakarne diskove koji sadrže podatke o planeti Zemlji. Među njima su mapa Sunčevog sistema, komad uranijuma koji služi kao radioaktivni sat koji primaoci mogu da koriste da odrede datum lansiranja sondi, i simbolična uputstva koja govore kako se pušta ploča.
Sadržaj diska, koji je za NASA odabrala komisija koju predvodi legendarni astronom Karl Sagan, uključuje kodirane slike života na Zemlji, kao i muziku i druge zvukove koji se mogu puštati uz priloženu olovku.
Predsjednik DNP-a i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) Milan Knežević rekao je da taj savez neće dati manjinsku podršku 44. Vladi i potencijalnom mandataru Milojku Spajiću, ističući da traže da budu ravnopravan činilac nove izvršne vlasti. Knežević je kazao da ako se primijene demokratski standardi, ZBCG treba da dobije sedam resora, ali da su spremni na ustupke. Naglasio je da ZBCG hoće da bude pošteno tretirana i da ne pristaju na poniženja.
„Imali smo konstruktivan razgovor sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, i ponovili smo da novu vladu treba da čine subjekti koji su iz avgustovske većine, i naravno stranke manjina koje to žele“, kazao je Knežević.
On je naveo da su saopštili i da na osnovu principa koje je pregovaračima za formiranje nove vlade dostavila Evropa sad ima li princip broj sedam koji se odnosi na podjelu funkcija i resora shodno brojnu osvojenih glasova.
„Ukoliko Spajić bude dobio 41 potpis podrške poslanika, onda je Milatović dužan da mu povjeri mandat. Koliko sada vidim, on može da računa na eksplicitnu podšku samo poslaniku Demokratske Crne Gore. Tražimo da se poštuje princip sedam. Saopštili smo da PES treba da delegira mandatara, a Spajić je bio nosilac liste. Ne mislimo da ima nešto dubiozno u tome da bude predložen za mandatara“, rekao je Knežević za TV E.
On je rekao da osim formiranja vlade, treba da se podijele funkcije i u parlamentu. Podsjetio je da i za SNP nema ništa sporno da Spajić bude mandatar ali se postavlja pitanje treba li nova vlada da ima podršku 49 ili 41 poslanika.
Knežević navodi da je na Spajiću najveća odgovornost i potrebno je aktivira pregovore opet. Naveo je da unutar same liste Evrope sad ima različitih mišljeta, te da su čuli stavove UCG i Civisa koji se zalažu za vladu koju će podržati 49 poslanika
„U ovom trenutku proces niko ne može da kontroliše ali svako može da bude dio vlade u manjinskom ili nekom drugom formatu. Sa DPS i strankama koje su bili s njom u koaliciji mi nećemo praviti koalicione aranžmane“, rekao je Knežević.
On je rekao da nema potrebe da ZBCG posebno insistira na mjestu predsjednika parlamenta već na tome insistira Evropa sad pošto su u predloženim principima naveli princip koji kaže da se funkcije i resori dijele shodno izbornoj snazi.
„Nama su ti principi prihvatljivi i tražimo da se ne devalvira broj glasova koje je dobila naša koalicija. Mi smo drugi po snazi, ako se pravi koalicija po modelu avgustovske većine. Mi smo imali ponudu da manjinski podržimo Spajićevu vladu ali to nećemo uraditi. Nećemo da pristanemo na manjinsku podršku kao što je bio slučaj sa 42. vladom, tražimo da budemo ravnopravno zastupljeni. Ako se primjenjuju demokratski standardi, onda bi ZBCG trebalo da pripadne sedam ministarskih mjesta. Ne tražimo sedam resora, pravimo ustupke ali ne pristajemo na poniženja“, kazao je Knežević.
Predsjednik Demosa Miodrag Lekić saopštio je nakon konsultacija kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da umjesto pristupa formiranju vlade kao dioničarsko-trgovačkog društvu, treba okupiti snage koje će kompetentno moći da pokrenu ekonomsku, političku i moralnu reformu crnogorskog društva.
U objavi na Fejsbuku izrazio je priznanje Milatoviću za korektan postupak konsultacija oko izbora mandatara koji se, prema njegovim riječima, obavlja na demokratsko-ustavan način.
„Sasvim suprotno prethodnom predsjedniku i privatnom biznismenu koji je i ustavom predviđen postupak konsultacija vodio u odomaćenom stilu privatne države“, navodi se u saopštenju.
On je naveo da treba voditi politiku demokratskog sporazumijevanja i kompromisa, pritom ne žrtvovati državno dostojanstvo, kako na unutrašnjem, tako i na spoljno-političkom planu.
Poručio je da dubina krize u zemlji zahtijeva ozbiljno suočavanje sa realnošću i pravovremeno prepoznavanje već viđene ambicije nekompetentnog vođenja državne politike, sa dominantno propagandnim i estradnim efektima.
„Umjesto pristupa formiranja vlade kao dioničarsko-trgovačkog društva koje teži parcijalnim interesima, potrebno je okupiti snage koje će kompetentno moći da pokrenu ekonomsku, političku i moralnu reformu crnogorskog društva. Prije svega, izgradnju demokratsko- funkcionalne države i duhovno integrisane zemlje“, dodaje Lekić.
Lider Demosa je iznio mišljenje da je neophodno vratiti pravce političkog djelovanja i promjena u društvu na istorijske zahtjeve građana od 30. avgusta 2020. koji, nažalost, u dobrom dijelu nisu ispunjeni.
„Zato buduća vlada treba da bude dostojna trenutka i da ima i u svom sastavu politički osnov iz 30. avgusta. Pritom, otvoreni za druge snage koji prihvataju takav vrijednosni pravac reforme društva, u prvom redu njegovu dekriminalizaciju. Taj prioritet, uostalom, zahtijeva EU ispunjavanjem obaveza iz poglavlja 23 i 24“, piše u saopštenju.
Lekić je zaključio da deblokiranju evropskog puta ne vode deklarativno zakletve već konkretni rezultati na usvajanju evropskih standarda, prije svega pravne države.
Hrvatska građanska inicijativa (HGI) neće pristati da bude dio izvršne vlasti, ukoliko koalicija “Za budućnost Crne Gore” bude u novoj vladi, saopštio je danas nakon sastanka na Cetinju lider HGI Adrijan Vuksanović.
Istakao je da se HGI vodi određenim principima i vrijednostima, pa nisu spremni da stave moratorijum na određene kategorije.
“Potpuno je legitimno da imamo različita mišljenja i to je dio političkom pluralizma. Ali, shodno našim politikama, politika ZBCG nije komplementarna. Tako da ukoliko oni budu u Vladi, mi nećemo pristati da budemo dio izvršne vlasti”, kazao je Vuksanović.
Dodao je takođe da lideru Pokreta Evropa sad Milojko Spajić treba dati priliku da formira Vladu.
“Iskazali smo svoj stav, samo sam podsjetio na demokratski standard i sa te strane Spajić ima našu podršku da dobije mandat”, zaključio je Vuksanović.
Podsjećamo, Milatović je prethodno održao sastanak sa predstavnicima Socijaldemokrata, Građanskog pokreta URA, Demosa i Socijalističke narodne partije (SNP).
Nema napretka oko utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu
Specijalni tužilac Saša Čađenović disciplinski je kažnjen prije 11 godina, zato što je, kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, samovoljno oduzeo predmet dodijeljen drugom tužiocu. Čađenović je trenutno u zatvoru zbog optužbi da je bio dio kriminalnog klana.
(CIN-CG) imao uvid, Čađenović je kažnjen sa 15 odsto od plate na tri mjeseca, za neuredno vršenje tužilačke funkcije:
“Tako što je 24.10. 2012. zahtijevao od tehničkog sekretara ODT Podgorica V. M. da mu preda predmet, koji je osnovni državni tužilac u Podgorici LJ. K. dodijelila u rad zamjeniku tužioca I. P., a zatim je bez znanja tužioca i obrađivača predmeta spriječio ekspedovanje odluke koju je obrađivač donio i sa kojom odlukom se prethodno državni tužilac saglasio, neovlašćeno izradio drugu odluku, potpisao se kao obrađivač i predao tužiocu na kontrolu”.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT), 11 godina kasnije, podiglo je optužnicu protiv Čađenovića zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja.
Čađenović je optužen da je sredinom 2020. postao pripadnik kriminalne organizacije “kavački klan”, sa zadatkom da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće postupke protiv organizatora i članova te kriminalne organizacije. Čađenović je onemogućavao otkrivanje izvršioca najtežih krivičnih djela, da im se odredi pritvor, iz spisa uklanjao izvještaje koje je EUROPOL dostavljao, ali i krivične prijave koje je policija podnosila protiv njih, piše, između ostalog, u optužnici.
Nijedan tužilac od početka rada TS u Crnoj Gori nikada nije razriješen. Samo je tužiteljka Romina Vlahović bila otpuštena zbog nestručnog i nesavjesnog rada, ali je ubrzo vraćena na posao, jer je odluka TS o njenom razrješenju poništena.
U posljednjih deset godina, nije čak bilo ni novčanih kazni u disciplinskim postupcima koje je vodio TS, osim za tužioca ODT u Podgorici Nikolu Boričića, ali je i ta odluka ukinuta, pa je tužilac u ponovnom postupku oslobođen.
Mnogi su tužioci, međutim, dali ostavku prije pokretanja postupka za razrješenje, te time spriječili vođenje disciplinskih postupaka. Protiv pojedinih koji su pravili ozbiljne greške, postupci nijesu ni pokretani, a neki su, u međuvremenu, i napredovali.
Ako i dođe do krivičnih postupaka protiv tužilaca i sudija, obično se odugovlače godinama i često “neslavno” završe. U disciplinskim postupcima u najboljem slučaju izricane su simbolične kazne – smanjenje plate par mjeseci.
U posljednjem nezvaničnom dokumentu tkz. non paper Evropske komisije (EK), ističe se da praktično nema napretka kada je riječ o utvrđivanju odgovornosti sudija i tužilaca:
“Promovisanje i sprovođenje profesionalnih standarda i etike sudija i tužilaca i dalje predstavljaju izazov. Ograničeni rezultati i nedostatak proaktivnosti od strane oba Savjeta”.
Iz TS za to krive zakonska rješenja koja, kažu, nijesu dobra jer ostavljaju prostor za slobodno tumačenje.
U posljednje vrijeme pokrenuti su postupci protiv nekih od čelnika pravosuđa, uključujući nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, specijalnog tužioca Sašu Čađenovića…
“Koliko je temelj pravosuđa i pravde u Crnoj Gori poljuljan, najbolje svjedoče slučajevi hapšenja onih koji su je dijelili, sa oprezom na sklonost ka selektivnoj pravdi, koja za Crnu Goru nažalost nije izuzetak, već više pravilo”, ističe direktorka Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić.
Ona ocjenjuje da je za dalju reformu potrebno popuniti sva mjesta u sudskoj i tužilačkoj organizaciji što kvalitetnijim kadrovima, ali i razmotriti uvođenje “vetinga”.
foto: CEGAS
Direktorka CEGAS-a naglašava da bi TS, kao i Sudski savjet (SS), trebalo da učine značajno više, kako bi do ključnih promjena što prije došlo:
“Funkcionalnost oba savjeta, ali i transparentnost, mora biti povećana i voditi do konkretnih rezultata”.
Vlahović razriješena pa vraćena na posao
Jedina odluka TS o razrješenju protiv Romine Vlahović kasnije je poništena i ona je vraćena na posao.
Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Romina Vlahović razriješena je u disciplinskom postupku u aprilu 2013. zbog nestručnog i nesavjesnog vršenja tužilačke funkcije. U toj odluci piše da je tužiteljka donosila nezakonite odluke u određenim predmetima, da, bez opravdanih razloga, nije postupala u predmetima koji su joj dodijeljeni u rad, da je predmete držala u kući i na zahtjev tužioca odbijala da ih vrati. Da predmete nije razmatrala sa dovoljno pažnje i stručnosti i odugovlačila postupke, piše u obrazloženju. Njena postupanja dovodila su do toga da su se krivične prijave morale odbaciti u nekim predmetima, piše u poništenoj odluci TS.
Nekoliko dana prije donošenja ove odluke, Vlahović je podnijela ostavku, međutim, TS je tada ocijenio “bespredmetnom”.
Protiv Vlahović je prije disciplinskog pokrenut i krivični postupak – u januaru 2013. zbog krađe dvije kreme u “Kozmetiks marketu”. Prvostepenom presudom proglašena je krivom, ali je Viši sud oborio tu odluku. Predmet je vraćen na ponovno suđenje, koje je obustavljeno zbog izmjene zakona da se gonjenje za krađe čija je vrijednost manja od 150 eura preduzima po privatnoj tužbi. Vlasnik radnje nije gonio Vlahović.
Osim što je vraćena na posao, dobila je i odštetu od 21.000 eura za zarade koje su joj umanjene ili nijesu isplaćene, od februara 2013. do avgusta 2014., ali i za neisplaćene stanarine za taj period.
Tužilac istog tužilaštva Nikola Boričić se, u disciplinskom postupku, teretio da je nepostupanjem doveo do zastare u 13 krivičnih predmeta i zbog toga ga je TS kažnio simbolično – 20 odsto od plate, tri mjeseca. Vrhovni sud je ukinuo tu odluku, sa obrazloženjem da nema dokaza da je postupanje tužioca uticalo na zastaru predmeta, pa ga je Disciplinsko vijeće TS oslobodilo odgovornosti.
Boričić je tvrdio da je ovaj postupak bio odmazda rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Lepe Medenice i bivšeg v. d. VDT-a Dražena Burića, jer je odbio da postupa po njihovim nezakonitim nalozima, a posebno nakon što je odbio da nezakonito djeluje u predmetu koji je javnosti poznat kao Belivuk – Miljković, odnosno da nije htio da učestvuje u ukidanju zabrane za ulazak tih osoba u Crnu Goru.
Zbog tog predmeta nedavno je pokrenut i disciplinski postupak protiv Medenice, koji se takođe neslavno završio. TS je odbio da raspravlja o predlogu za razrješenje Medenice, jer nije dobro sastavljen optužni akt. I ova odluka će se, prema saznanjima CIN-CG-a, naći na Vrhovnom sudu (VS).
Zamjenica disciplinske tužiteljke Tanja Nišavić podnijela je VS žalbu, kojom traži da se ukine odluka TS i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Tužilac optužen za kamatašenje čeka Viši sud
Iz TS je, na zahtjev CIN-CG-a da dostave sve odluke o razrješenju i privremenom udaljenju tužioca, rečeno da su na sajtu objavljeni podaci od 2015. od kada funkcioniše Sekretarijat TS, te da oni trenutno nemaju uvid u arhivu te institucije, jer još nije u elektronskoj formi.
Na sajtu se nalaze samo tri odluke o privremenom udaljenju Saše Čađenovića, Gruja Radonjića i Lidije Mitrović.
Iz Osnovnog suda u Kotoru saopšteno je za CIN-CG da se postupak protiv suspendovanog tužioca Višeg državnog tužilaštva Gruja Radonjića već godinu dana nalazi u Višem sudu, po žalbi na prvostepenu presudu.
Postupak protiv Radonjića pokrenut je još 2018. godine. On je u aprilu prošle godine prvostepeno osuđen na minimalnu kaznu od godinu dana zatvora zbog produženog zelenaštva i 1.000 eura. Optužen da je kamatašenjem “zaradio” oko 44.000 eura. Prema Krivičnom zakoniku (KZ) za zelenaštvo je predviđena novčana kazna i kazna zatvora od jedne do osam godina.
Tužiteljka SDT Lidija Mitrović je optužena da je zloupotrijebila položaj u slučaju “Klap”, zato što je petorici optuženih omogućila da izbjegnu krivično gonjenje.
SDT je u predmetu “Klap” optužilo 19 osoba za utaju poreza i doprinosa, čime je državni budžet oštećen za 2,6 miliona eura.
CIN-CG je ranije pisao i da je većina optuženih pripadnika kriminalnih grupa koje su utajile milione eura, među kojima su i lica iz slučaja “Klap” sporazumno osuđeno samo na uslovne kazne i da plate po par hiljada eura. Sve ove sporazume odobrio je sudija Boris Savić, a većinu dogovora sklopila je tužiteljka Mitrović.
Tužilac Srđa Jovanović iz Kotora podnio je ostavku, nakon postupka koji je SDT pokrenuo protiv njega, čime je izbjegao vođenje disciplinskog postupka. SDT je pokrenuo postupak protiv Jovanovića prije više od godinu dana zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Iz SDT-a nijesu odgovorili u kojoj je fazi ovaj postupak, te da li je podignuta optužnica protiv bivšeg tužioca.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću rečeno je za CIN-CG i da je postupak protiv tužioca Vukasa Radonjića, zbog sumnji u porodično nasilje, još u fazi izviđaja.
Tužioca SDT-a je još u maju mjesecu supruga prijavila za porodično nasilje, ali nikšićko tužilaštvo već tri mjeseca ne donosi odluku da li će goniti Radonjića.
Nema napretka u odgovornosti sudija i tužilaca
Evropski zvaničnici ističu i da je u Crnoj Gori potreban bolji nadzor nad radom pravosuđa, uključujući temeljnije i nenajavljene inspekcije:
“Etičke komisije Sudskog i Tužilačkog saveta u postupanju u predmetima nijesu dovoljno djelotvorne i konzistentne”.
I direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić za CIN-CG ocjenjuje da je (ne)sprovođenje i (ne)funkcionisanje sistema unutrašnje kontrole, ali i spoljne, ključni razlog neprocesuiranja sudija i tužilaca:
“Specijalno državno tužilaštvo za pet godina zaredom, nijednom nije imalo kontrolu od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, a kašnjenja kontrole od strane viših nad osnovnim, takođe nije bila novina”.
Ona naglašava i da je za sedam godina rada Komisije za odlučivanje po pritužbama u pogledu utvrđivanja zakonitosti rada tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, podneseno 667 pritužbi, od čega je svega 39 proglašeno osnovanim.
“Za posljednjih sedam godina, utvrđeno je i samo 10 disciplinskih prekršaja (kažnjenih najnižim sankcijama) i šest slučajeva povrede načela Etičkog kodeksa, koje neposredno ne mogu uticati na ocjenjivanje rada, jasno je koliko je svrsihodan i uspješan sistem same kontrole”.
Evropski zvaničnici napominju i na različitu praksu SS i TS kada je u pitanju netačno prijavljivanje imovine Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
Objašnjavaju da disciplinska komisija SS nije sankcionisala sudije za tu vrstu nedoličnog ponašanja, dok je TS sankcionisao tužioce smanjenjem njihove plate za 20 odsto.
“Nezavisnost, odgovornost i profesionalizam pravosuđa mora se unaprijediti”, zaključuju iz EK.
Popović Kalezić ističe da kontrolu najbolje oslikava činjenica da je do sada samo jedan tužilac u Crnoj Gori dobio tri, a da su svi ostali ocijenjeni najvisočijom ocjenom, koja im daje mogućnost za dalje napredovanje. Zaključuje da su nužne zakonske izmjene oko kontrole i utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu.
TS čeka zakonske izmjene
Član TS Stevo Muk ocjenjuje da odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti treba vratiti svim članovima TS, jer je sada ta odgovornost i pravo u najvećem dijelu u Disciplinskom vijeću TS. Muk ističe da je to loša praksa, koja mora biti prevaziđena “uz malo dobre volje koje na čelu Savjeta u proteklih godinu i po dana nije bilo”.
I on naglašava da su neophodne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kako u dijelu koji propisuje sam postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, tako i u dijelu opisa disciplinskih prekršaja:
“Moguće da je potrebno proširiti krug inicijatora disciplinskog postupka ili eventualno utvrditi da svako može podnijeti inicijativu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Odluka o pokretanju disciplinskog postupka bi u krajnjem ostala na disciplinskom tužiocu”, kaže Muk za CIN-CG.
Objašnjava da je zabluda da TS odlučuje o disciplinskoj odgovornosti.
“Jedini takav slučaj je bila inicijativa za razrješenje rukovoditeljke Višeg tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice, a on je zaustavljen prije nego je Tužilacki savjet došao u priliku da utvrdi istinu i donese odluku”, navodi Muk.
Prema Zakonu o državnom tužilaštvu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mogu podnijeti rukovodilac državnog tužilaštva, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužilac, ministar pravde i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca.
Pod nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatra se ako državni tužilac: bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 50 odsto rezultata u pogledu kvantiteta rada, osim ako državni tužilac ne da valjane razloge zbog kojih nije ostvario rezultate; započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavljanje druge djelatnosti; bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava; ima dva puta izrečenu disciplinsku sankciju za teže disciplinske prekršaje; učini teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po ugled državnog tužilaštva.
Vd VDT Tatjana Begović je za CIN-CG istakla da je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu: “Predstavnici Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, članovi Radne grupe, nastoje da konkretnim predlozima daju doprinos da se određene norme koje se odnose i na disciplinsku odgovornost dodatno preciziraju”.
Begović naglašava da Državno tužilaštvo u svom radu prepoznaje isključivo učinioce krivičnih djela, ko god oni bili i koju god funkciju obavljali: “Ukoliko postoji sumnja da je neko učinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, prema njemu se postupa na isti način, bez obzira na to da li je riječ o državnom tužiocu, sudiji ili predstavniku bilo koje druge profesije”.
U odnosu na državne tužioce protiv kojih je pokrenut krivični postupak, TS u trenutnim fazama postupaka, pojašnjava Begović, donio je jedine moguće odluke, a to su odluke o suspendovanju: “Zakonom o državnom tužilaštvu je propisano da ukoliko je državni tužilac osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije to predstavlja najteži disciplinski prekršaj”.
Međutim, to nije i jedini način da tužilac bude razriješen. To se, prema zakonu, može uraditi i zbog nestručnog i nesavjesnog rada. Takvih slučajeva, sudeći po odlukama TS, nije bilo u Crnoj Gori.
Vesković: Katnića trebalo disciplinski kazniti
Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava Marija Vesković ocjenjuje za CIN-CG da bi trebalo dati disciplinskom tužiocu ovlašćenje da inicira pokretanje disciplinskih postupaka. Takođe, ističe ona, treba uzeti u obzir i predlog Venecijanske komisije iz 2015. godine da se za disciplinskog tužioca izabere osoba van tužilaštva, čime bi se povećao demokratski legitimitet i kredibilitet utvrđivanja odgovornosti.
Kao primjer navodi slučaj bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji nikada nije odgovarao zbog objavljivanja saopštenja sa izvodima iz transkripata materijala dobijenog primjenom mjera tajnog nadzora, a što predstavlja teži disciplinski prekršaj. Katnić je iznosio informacije koje je saznao u predmetima i koristio funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa.
“Ni tadašnji v. d. VDT-a Ivica Stanković, ni ministar pravde Vladimir Leposavić nijesu uradili ništa iako su imali zakonsko ovlašćenje da pokrenu postupak protiv Katnića”.
SD je partija koja se posljednjih godina potpuno reformisala, ocijenio je predsjednik Albanske alternative, Nik Đeljošaj. On je komentarišući izjavu lidera SD-a Damira Šehovića koji je, između ostalog, kazao da je “logično da Spajić bude mandatar”, rekao da SD mora da bude činilac nove Vlade.
“Reforma, koja je i danas slikovito pokazala njihov stav nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore, a radi se o stavu u vezi sa mandatom za sastav 44. Vlade Crne Gore. SD smatra da Spajiću treba dati mandat, što je pokazatelj da je Crna Gora poštovana kao parlamentarna demokratija, da je SD partija koja prerasta u ozbiljnu političku ideju i kojom upravljaju mladi i obrazovani pojedinci”, kazao je Đeljošaj.
Takođe, dodaje, nakon kraha SDP-a na parlamentarnim izborima, SD kao dio koji se izdvojio, ali koji je sada nasljednik te ideje SDP-a iz 90-ih, prema mišljenju Đeljošaja, mora da bude činilac nove Vlade.
Đeljošaj je kazao da ako se principijelno zalažemo da SNP bude činilac, “tako mislim da treba da bude i SD”.
“Uostalom, to su dvije različite strane medalje Crne Gore, ali kao takve su dio našeg društva”, naglasio je on.
Prema riječima Đeljošaja, svoj demokratski kapacitet pokazao je upravo i SNP, jasno izjavljujući da mandat za formiranje vlasti pripada Spajiću.
“Ovo je dokaz poštovanja volje naroda, kao i parlamentarnih i izbornih procedura i pravila. S obzirom da danas svi imaju stav da manjine treba da budu činioci Vlade, treba svima nama, ozbiljan, i mislim veoma dobronamjeran stav, da dio vlade moraju biti i SNP i SD. Nadam se da će sve političke partije koje budu činile novu većinu imati ovakav stav i princip, ali i mandatar Spajić”, naglasio je on.
Poručuje da Crna Gora želi razvoj, kao i da radimo zajedno, ali i da se, kako ističe, pomirimo i poštujemo prošlost, i na taj način možemo graditi zajedničku budućnost.
Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
