Povodom godišnjice od potpisivanja Temeljnog ugovora, Jovan Vučurović iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ za Radio Crne Gore je izjavio da je Srpska pravoslavna crkva već godinu dana „svoja na svome“ i najveća duhovna snaga. S druge strane, Aleksandra Vuković Kuč iz DPS-a poručuje da je premijer potpisao kupoprodajni ugovor kojim je prodao crnogorsku baštinu.
Vučurović ističe da je prije godinu Srpska pravoslavna crkva dobila mjesto koje joj pripada kao najveća duhovna snaga koja je i stvorila Crnu Goru kroz vjekove.
„Važno je prisjetiti se onih veličanstvenih litija koje su prethodile pobjedi 30.avgusta 2020. godine i potpisivanju Temeljnog ugovora.Sada možemo da zaključimo da je Srpska pravoslavna crkva konačno ‘svoja na svome’, kako je i davno trebalo da bude“, poručio je Vučurović.
Vuković Kuč iz DPS-a za Radio Crne Gore kaže da Abazović prije godinu prodao crnogorsku kulturnu baštinu da bi sebi kupio trajanje u vladi u kojoj je odgovarao jedino srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
„Poslije godinu dana može se zaključiti da je Temeljni ugovor svjedočanstvo Abazovićevog vlasništva nad Crnom Gorom,koju je klerikalizovao,te danas nema riječi o gradjanskoj državi.Zato Abazović piše pohvale Temeljnom ugovoru koji mu je omogućio pet minuta slave,a u stvari gotovo godinu i po dana mrcvarenja države Crne Gore“, zaključila je Vuković Kuč.
Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv F.E. (42) zbog sumnje da je vrbovao 13-godišnju djevojčicu radi sklapanja braka.
Pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po informacijama Centra za romske inicijative Nikšić.
„Državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli su krivičnu prijavu protiv F.E. (42) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima na štetu djevojčice stare 13 godina“, saopšteno je iz policije.
Muškarac je, kako se sumnja, 16. jula, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti vrbovao oštećenu djevojčicu u cilju sklapanja nedozvoljenog dječjeg braka, pri čemu je stekao protivpravnu korist, u iznosu od 10.000 eura.
Vlada u tehničkom mandatu je na danas održanoj 63. sjednici kojom je predsjedavao premijer Dritan Abazović, razmotrila više kadrovskih pitanja.
donijela Rješenje o određivanju Gazmenda Cuce za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva ljudskih i manjinskih prava,
donijela Rješenje o određivanju Ljudmile Popović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava,
donijela Rješenje o određivanju Arbena Džurete za v.d. generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava,
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti vršiteljke dužnosti pomoćnice direktora Uprave za kapitalne projekte Milice Bakić,
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. pomoćnice direktora Uprave za kapitalne projekte Maje Delić,
donijela Rješenje o postavljenju Milice Bakić za pomoćnicu direktora Uprave za kapitalne projekte – rukovoditeljku Sektora za finansije, javne nabavke i opšte poslove,
donijela Rješenje o postavljenju Maje Delić za pomoćnicu direktora Uprave za kapitalne projekte – rukovoditeljku Sektora za planiranje, tehničku pripremu i implementaciju kapitalnih projekata visokogradnje i turističke infrastrukture,
donijela Rješenje o postavljenju Damira Tuzovića za pomoćnika direktora Uprave za kapitalne projekte – ruukovodioca Sektora za planiranje, tehničku pripremu i implementaciju kapitalnih projekata saobraćaja i očuvanja životne sredine,
donijela Rješenje o razrješenju Savjeta JU Centar savremene umjetnosti Crne Gore, u sastavu: doc.dr Zdravko Delibašić, predsjednik i članovi mr Isidora Damjanović, dr Sonja Radović Jelovac, dr Tatjana Ćalasan i Svetlana Dukić,
donijela Rješenje o imenovanju Savjeta JU Muzej savremene umjetnosti u sastavu: doc. dr ZdravkoDelibašić, predsjednik i članovi mrIsidoraDamjanović, dr Sonja Radović Jelovac i drTatjanaĆalasan,
donijela Rješenje o određivanju Irene Popović za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Sektora za carinsku bezbjednost i kontrolu u Upravi prihoda i carina,
donijela Rješenje o određivanju Mijata Ilinčića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora u Sektoru za velike poreske obveznike u Upravi prihoda i carina,
donijela Rješenje o prestranku vršenja dužnosti v. d. pomoćnika direktora Uprave za kapitalne projekte DamiraTuzovića,
donijela Rješenje o razrješenju predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Nebojše Popovića,
donijela Rješenje o imenovanju Milanke Rakočević za zamjenicu Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore – kancelarija u Podgorici,
donijela Rješenje o produženju mandata Zoranu Radusinoviću oficiru za vezu – predstavniku Crne Gore u Centru za sprovođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC-u), u Bukureštu,
donijela Rješenje o imenovanju Marije Bošković za članicu Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje,
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. sekretarke Ministarstva kulture i medija MarijeTomović,
donijela Rješenje o određivanju MarijeTomović za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva kulture i medija,
donijela Rješenje o imenovanju Svetlane Dukić za članicu Savjeta JU Muzej savremene umjetnosti,
donijela Rješenje o razrješenju članova Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću lnovaciono preduzetnički centar „Tehnopolis” – Nikšić u sastavu: Marijeta Barjaktarović Lanzardi, Zoran Čolaković, Nikola Milić, Veselin Škuletić i Tijana Perović,
donijela Rješenje o imenovanju članova Odbora direktora Drustva sa ograničenom odgovornošću lnovaciono preduzetnički centar „Tehnopolis” – Nikšić u sastavu: Nevena Radović, ZoranČolaković, NikolaMilić, VeselinŠkuletić i TijanaŠućur,
donijela Rješenje o razrješenju članova Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore” Podgorica u sastavu: mr Vasilije Čarapić, mr Milica Marković, dr Milena Lipovina Božović, doktor ekonomskih nauka, prof. dr Ljiljana Kašćelan i prof. drAleksandarPopović,
donijela Rješenje o imenovanju članova Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore” Podgorica u sastavu: mr Marijeta Barjaktarović Lanzardi, Aleksandra Mugoša, mr Ivana Janković Mijanović, doc. dr Milena Lipovina Božović i prof. dr Aleksandar Popović,
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalnog direktora Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladislava Bojovića,
donijela Rješenje o postavljenju Aleksandra Radovića za pomoćnika direktora Uprave policije – rukovodioca Sektora za finansijsko obavještajne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova,
donijela Rješenje o prestanku mandata generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti u ranijem Ministarstvu ekonomskog razvoja Olivere Vukajlović,
donijela Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja BrankaVilotijevića,
donijela Rješenje o imenovanju Jonuza Mujevića za direktora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja,
donijela Rješenje o imenovanju Miljana Ivanovića za izvršnog direktora „Montenegro Bonus” d.o.o. Cetinje,
donijela Rješenje o prestanku mandata direktora Uprave policije Zorana Brđanina,
donijela Rješenje o opozivu izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore – stalne predstavnice – šefice Stalne misije Crne Gore pri NATO, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu Dubravke Lalović,
donijela Rješenje o razrješenju članova Odbora direktora „Monte-put” doo Podgorica u sastavu: AleksandarLjumović, NikolaMilićević i DušanGolović,
donijela Rješenje o imenovanju članova Odbora direktora „Monte-put” doo Podgorica u sastavu: Adis Kučević, NikolaMilićević i DušanGolović,
donijela Rješenje o razrješenju članova Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo u sastavu: Vladislav Vlahović i Tatjana Perović,
donijela Rješenje o imenovanju članova Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo u sastavu: MajaNišavić i ĆamilKujević,
odredila Ivana Pupovića za punomoćnika-predstavnika Vlade na redovnoj sjednici Skupštine akcionara Plodovi Crne Gore AD Podgorica,
predložila Skupštini akcionara Plodovi Crne Gore AD Podgorica da za članicu Odbora direktora ovog Društva izabere mr Amru Terzić,
donijela Rješenje o postavljenju mr Marijete Barjaktarovic Lanzardi za generalnu direktoricu Direktorata za inovacije i tehnoloski razvoj u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja,
predložila Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” a.d. Igalo da za članicu Odbora direktora ovog Društva izbere Mariju Miličković,
odredila Kostu Leovca za punomoćnika-predstavnika Vlade na redovnoj Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” a.d. Igalo,
Bivši premijer dvije i po godine primao poslaničku platu i punu penziju. Izvor “Vijesti” kazao da je u novom zahtjevu naveo netačnu informaciju da je korisnik prijevremene, a ne starosne penzije
Bivši predsjednik Vlade i donedavni poslanik DPS-a Duško Marković predao je Skupštini zahtjev da narednih 12 mjeseci prima naknadu po prestanku poslaničke funkcije, a istovremeno je Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja podnio zahtjev za obustavu isplate penzije, koju dobija od decembra 2020. godine, kako bi mogao da prima poslaničku naknadu.
Prema podacima iz imovinskog kartona poslanička naknada po prestanku funkcije iznosila bi mu oko 1.950, a penzija oko 1.200 eura. Tako da se Marković odlučio da prima naknadu je jer za oko 750 eura veća od penzije.
Međutim, izvor “Vijesti” je kazao da je Marković u zahtjevu naveo netačnu informaciju – da je korisnik prijevremene penzije, a ne da je korisnik pune starosne penzije sa više od 40 godina radnog staža. Prema tumačenju izvora “Vijesti” razlika je u tome što bi Marković, da je korisnik prijevremene penzije, imao pravo na poslaničku naknadu nakon prestanka te funcije, ako bi se odrekao te penzije, ali da nema pravo na poslaničku naknadu ako je korisnik staračke penzije bez obzira i ako zatraži obustavu njene isplate.
Marković je zahtjev za penzionisanje predao Fondu PIO 7. decembra 2020. godine, tri dana nakon što mu je prestao mandat predsjednika Vlade. Tada mu je izdato privremeno rješenje o priznanju starosne penzije sa 40 godina i pet mjeseci radnog staža. Prema podatku iz imovinskog kartona penzija za decembar 2020. godine iznosila mu je 948 eura.
Protekle dvije i po godine on je istovremeno primao poslaničku platu i penziju. Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2008. godine, omogućeno je starosnim penzionerima da dopunski mogu da budu radno angažovani i da za taj rad primaju platu.
On je tokom 2021. godine, prema imovinskom kartonu, primao i poslaničku platu koja je iznosila 1.901 euro mjesečno, kao i penziju od 968 eura. Odnosno ukupno je u toj godini primo 22.820 eura na ime poslaničke plate i 11.622 eura penzije.
Marković je u 2022. godini primao platu poslanika koja je zavisno od mjeseci iznosila od 1.901 do 1.949 eura, odnosno ukupno 22.974 eura. U toj godini je nastavio da prima starosnu penziju koja je zbog usklađivanja porasla sa 948 na 1.093 eura, što je ukupno za tu godinu 12.291 euro. Ukupno plate i penzije za tu godinu primio je 35.265 eura.
Na pitanje “Vijesti” o zahtjevu da prima poslaničku naknadu nakon prestanka funkcije, kao i o tome da li ima starosnu ili prijevremenu penziju, Marković je odgovorio da je podnio zahtjev za odobravanje naknade nakon prestanka funkcije i istovremeno zahtjev Fondu PIO da mu obustave isplatu privremene penzije ako mu se odobri naknada.
“Dakle, čekam odluku Administrativnog odbora da li imam pravo na naknadu i pod kojim uslovima. Pošto nijesam ispunio starosnu granicu za penzionisanje, penzija je privremena i konačno rješenje o stalnoj penziji se donosi nakon napunjenih 66 godina po Zakonu o radu ili 67 po Zakonu o državnim službenicima. U svakom slučaju, ne mogu primati penziju i naknadu. Podnio sam zahtjev Fondu PIO da mi zamrznu privremenu penziju ako ostvarim pravo na naknadu. Valjda kao i svaki drugi građanin mogu da se obratim institucijama. Zakon je jednak za sve i ne razumijem tu zabrinutost da li mogu ostvariti neko pravo mimo Zakona”, kazao je Marković.
Nedavno je u penziju otišao i dugogodišnji poslanik Predrag Bulatović, koji je kazao da zbog prijema starosne penzije nema pravo na poslaničku naknadu po prestanku funkcije već samo na otpremninu za odlazak u penziju od ukupno hiljadu i po eura.
O Markovićevom zahtjevu, kao i o drugim, odlučivaće novi administrativni odbor Skupštine nakon što se formira.
Skupština: Penzionisani poslanici ne mogu primati naknade
Na pitanje “Vijesti” o tome da li Marković ima pravo da dobija poslaničku naknadu ako je otišao u starosnu penziju, iz Skupštine nisu direktno odgovorili.
Naveli su da u novom sazivu nema 50 poslanika iz prethodnog saziva i da oni mogu ostvariti pravo na naknadu po prestanku funkcije ako nisu ostvarili pravo na penziju ili nisu izabrani i imenovani na druge javne funkcije.
“Sekretarijat Administrativnog odbora nema u posjedu informacije ko je od poslanika 27. saziva Skupštine ostvario pravo na penziju ili je izabran ili imenovan na drugu funkciju. Navedene informacije imaćemo nakon isteka roka od 30 dana od prestanka njihove poslaničke funkcije, kada budu podnijeti zahtjevi za ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije. Svi poslanici 27. saziva Skupštine Crne Gore koji su profesionalno obavljali funkciju, kojima nije potvrđen mandat u 28. sazivu Skupštine Crne Gore, i koji takođe nijesu nakon poslaničkog mandata imenovani i izabrani na drugu funkciju, zaposleni ili koriste pravo na penziju, mogu u roku od 30 dana od prestanka poslaničkog mandata ostvariti pravo na naknadu po prestanku funkcije”, naveli su u odgovoru iz Skupštine.
„Računajući valjda na plitkoumnost i kratko pamćenje Crnogoraca, premijer nam sugeriše da je odricanje od sakralnog blaga i kulturno-istorijskog identiteta Crnogoraca politički podvig kojeg treba proslaviti. Za toliko bezobrazluka nije dovoljno biti samo veleizdajnik i patološki lažov, treba biti i bez trunke morala“
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović reagovao je na autorski tekst premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Reagovanje Đukanovića prenosimo u cjelosti:
„Nadao sam se da neću morati ponavljati veoma tešku, ali tačnu ocjenu-da je potpisivanje Temeljnog ugovora od strane premijera Dritana Abazovića sa SPC najveća izdaja Crne Gore nakon 1918. Ipak, moram, jer današnjim hvalospjevom povodom godišnjice te veleizdaje premijer potvrđuje i svoju osobinu besprizornog manipulatora.
Računajući valjda na plitkoumnost i kratko pamćenje Crnogoraca, premijer nam sugeriše da je odricanje od sakralnog blaga i kulturno-istorijskog identiteta Crnogoraca politički podvig kojeg treba proslaviti. Za toliko bezobrazluka nije dovoljno biti samo veleizdajnik i patološki lažov, treba biti i bez trunke morala.
Vrijeđajući zdrav razum Crnogoraca nadrobio je u obražloženju tog svog nedjela sve što jednom šarlatanu može pasti na pamet.
Sami taj čin ima dugu predistoriju složenosti crnogorsko-srpskih odnosa. Ali, da ne miješamo ozbiljne teme naših istorijskih nesporazuma sa političkim djelovanjem jednog lakosjenastog, vlastohlepnog, izdajničkog marginalca… Koji je sebi dao za pravo da u cilju dopadljivosti nekim inostranim mentorima ponavlja epohalnu političku glupost kako su tobože balkanski nacionalizmi inspirisani korupcijom. Pa ispada da je više od 8 hiljada ljudi u Srebrenici ubijeno iz koruptivnih pobuda. Tako sudi pamet i moral slučajnog premijera Crne Gore.
No, povodom njegovog današnjeg slavlja važno je podsjetiti se nekih datuma iz novijeg doba.
Crna Gora je i u ratovima 90-ih i u bombardovanju SRJ ‘99. potvrdila svoju otvorenost, humanost, požrtvovanost, solidarnost…Da to nije bio slučajan uzlet potvrdila je politički i 2022. godine dajući najvažniju političku poziciju u državi pripadniku manjinskog naroda, koji je na izborima zavrijedio nekoliko procenata podrške. Možda bi neko mogao pokušati da relativizuje taj veliki iskorak savremene Crne Gore u afirmaciji multietničke demokratije tvrdnjom da je to bilo iznuđeno oslobađanjem od dotadašnje apostolske Vlade koja je sve radila da građansku i sekularnu Crnu Goru preobrati u srpsku i teokratsku državu pod upravom SPC. Ali i to bi bila manipulacija Abazovićevog tipa po receptu vlasnika Vijesti, njegovih kreatora, da se napravi što mutnija močvara u kojoj se sve što vrijedi obesmišljava i relativizuje. Ali niko ne može da ospori da je Crna Gora davanjem premijerske funkcije predstavniku manjinskog naroda bez izbornog povjerenja napravila korak od sedam milja, što je nezamislivo ne samo u regionu, nego i u širem okruženju, u demonstraciji iskrene pripadnosti političkom modelu multietničke demokratije.
I kako nam je to Abazović vratio? Tako što je dao sebi za pravo da zakulisno (ubijeđen sam iz koristoljublja) iza leđa stručne, naučne i dobrog dijela politički relevantne javnosti, preko koljena presijeca istorijske, viševjekovne kontroverze crnogorsko-srpskih odnosa. Tako što će se tim potpisom odreći kulturno-istorijskog i nacionalnog identiteta Crnogoraca, a time i realnog osnova za postojanje nezavisne države Crne Gore. Izlazeći u susret ideolozima i političkim protagonistima velikosrpske ideje o Crnogorcima kao cvijetu srpstva i Crnoj Gori kao ‘srpskoj Sparti’. Poništavajući time herojsku tekovinu odbranjenog prava na slobodu i nezavisnost naših predaka, od Petrovića, preko komitskog pokreta, 13.julskih ustanika i partizana do političke generacije Jovanovića, Milatovića, Đuranovica, Žarkovića, Brajovića, Orlandića… koji su se u vremenu socijalističke Jugoslavije promišljeno i hrabro suprostsvljali asimilatorskim nastojanjima iz susjedstva. Naš nesrećni premijer bi sve to da poništi i da zatre i sjećanja na ta istorijska dostignuća. Ne vodeći računa o činjenici da to njemu ne pripada. Ni po kojem osnovu.
Sjetimo se samo koliko smo puta od predstavnika bošnjačkog i albanskog naroda u Parlamentu čuli da ne žele da presuđuju u crnogorsko-srpskim političkim nesporazumima koji imaju duboke istorijske korijene. Iako je građanska Crna Gora državni dom svih nas zajedno, ovaj rezon poštenih i odgovornih ljudi zasluživao je i zaslužuje apsolutno poštovanje. Ali ne i Abazovića. Mnogi ljudi znaju kako sam se energično suprotstavljao svima koji su zamjerali što smo dali podršku jednom Albancu da dođe na čelo Vlade. Govorio sam i opet ponavljam: jedino što u njemu vrijedi je to što je Albanac. Koliko i sledbenik autentične ukorijenjene tradicije Albanaca u Crnoj Gori, to je drugo pitanje.
Njemu svakako ne pripada pravo da rješava tako značajne probleme ni po osnovu niskoprocentnog izbornog legitimiteta. A još manje da tu veleizdaju proslavlja kao podvig i da se ruga sa zdravim razumom i dostojanstvom Crnogoraca. Mogao je sačekati jos 20-ak dana pa da slavi nezapamćeni jednogodišnji rekord vršenja vlasti nakon izgubljenog povjerenja u Parlamentu. Izgubljenog upravo zbog tog istorijskog nedjela kojim se hvali. Vjerujem da nije daleko dan kad će Abazović za veleizdaju snositi odgovornost, ne samo politički. Čega se pametan stidi, Abazović se očigledno time ponosi. Ne vidi da je politički osramoćen za sva vremena“, navodi se u reagovanju Đukanovića.
Ovo je drugi put da Vlada smjenjuje Brđanina, nakon što ga je razriješila dužnosti u martu, kada je na tadašnjoj sjednici izvršne vlasti saopšteno da je nacionalna bezbjednost ugrožena i da država mora hitno da reaguje
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila predlog za prestanak mandata direktora Uprave policije Zorana Brđanina.
Tokom rasprave o kadrovskim rješenjima premijer Dritan Abazović samo je pročitao taj predlog, nakon čega je usvojen.
Ovo je drugi put da Vlada smjenjuje Brđanina, nakon što ga je razriješila dužnosti u martu, kada je na tadašnjoj sjednici izvršne vlasti saopšteno da je nacionalna bezbjednost ugrožena i da država mora hitno da reaguje.
Brđanin se tada žalio Upravnom sudu koji je u julu poništio rješenje Vlade kojim je Brđaninu utvrđen prestanak mandata direktora policije, prije isteka vremena na koje je postavljen.
Sud je konstatovao da je nekadašnji direktor UP smijenjen mimo propisa.
„Da je Zoran Brđanin legalno mogao biti smijenjen sa mjesta direktora Uprave policije, morala su biti ispunjena bar dva zakonska preduslova – da skupštinski Odbor za bezbjednost ne prihvati policijski izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ili da je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu… S obzirom na to da se ništa od toga nije dogodilo, Vlada je donijela nezakonito rješenje o prestanku njegovog mandata na čelu policijskog aparta“, kazali su tada iz Upravnog suda.
Nakon toga na snazi je bilo samo rješenje o njegovom postavljenju iz avgusta 2021. godine.
Portparol Osnovnog suda Veljko Bulatović potvrdio je „Vijestima“ da je sudija za istragu Pavićević saslušao jutros u prisustvu branioca osumnjičenog, odredio pritvor do 30 dana, te je upućen u Istražni zatvor u Spuž.
Sudija za istragu kotorskog Osnovnog suda Špiro Pavićević odredio je pritvor do 30 dana Budvaninu M. Z. koji se tereti da se izvršio krivično djelo zelenaštvo.
Portparol Osnovnog suda Veljko Bulatović potvrdio je „Vijestima“ da je sudija za istragu Pavićević saslušao jutros u prisustvu branioca osumnjičenog, odredio pritvor do 30 dana, te je upućen u Istražni zatvor u Spuž.
Podsjećamo, budvanska policija uhapsila je prije tri dana M. Z. koga terete da je jednoj osobi, od 2018. do kraja 2022. godine, davao na zajam novac i dogovarao nesrazmjernu imovinsku korist.
“M. Z. je oštećenom, u naznačenom vremenskom periodu, davao na pozajmicu različite novčane iznose, u ukupnom iznosu od 300.000 eura, a koji su predstavljali glavnicu duga i na njih je obračunavao kamatu na mjesečnom nivou od 8 – 10%. On je od oštećenog, na ime ugovorene kamate, svakog mjeseca naplaćivao različite iznose, na koji način je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 400.000 eura”, saopšteno je iz policije.
Osumnjičeni je oštećenog, dodaju, na dan kada je uhapšen, dužio za iznos od 300.000 eura, na ime neisplaćenih kamata i glavnice.
Po nalogu postupajućeg tužioca, M. Z. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo – zelenaštvo.
Protiv osamdesetogodišnjeg M.K. sa Cetinja pokrenut je prošlog mjeseca prekršajni postupak zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru, jer se, kako su utvrdili tužioci, ponašao na naročito drzak, bestidan i uvredljiv način prema desetogodišnjoj djevojčici. Za samo mjesec dana to je treći događaj u kojem su djeca bila seksualno uznemiravana, a odlukom tužilaštava svi slučajevi su kvalifikovani kao prekršaj, a ne krivično djelo, piše portal Roditelji.me.
Iako je sudija cetinjskog odjeljenja Suda za prekršaje tražio dodatnu procjenu u ovom slučaju od osnovne tužiteljke, koja je donijela prvu odluku, ali i od Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, prema nezvaničnim saznanjima portala Roditelji.me, potvrđeno je da je optuženi samo prekršio javni red i mir i da nije riječ o nedozvoljenim polnim radnjama.
Stariji muškarac je 10. jula oko podne na Dvorskog trgu prijestonice prišao djevojčici, pozvao je da sjedne na klupu sa njim, stavljajući joj ruku na leđa i govoreći joj: Kako se zoveš? Koliko imaš godina? Imaš li p….? Nakon što je ona odmah ustala i trčeći krenula kući, M.K. je pitao zašto bježi. Prema izjavi svjedoka, datoj policiji, djevojčici je uputio još neke vulgarnosti, a nakon što su to čuli građani koji su se tu zatekli su ga otjerali.
Otac djevojčice koja je bila žrtva ovog napadača ne krije razočarenje odlukom tužilaca. Kaže da su kada su prijavili ono što je dijete doživjelo postupili onako kako bi, vjeruje, trebalo da postupe svi roditelji, uz očekivanje da je interes i bezbjednost djece iznad svega. Ono što je uslijedilo kasnije, ipak ih, kako kaže on, obeshrabruje.
“Dok počinioci ovakvih djela slobodno šetaju, bez odgovornosti i adekvatnih sankcija, roditelji i djeca žive u strahu. Upravo ovakvim postupanjima nadležnih šalje se poruka da se ne vodi računa o interesima najmlađih“, kaže otac djevojčice.
Optuženi je pred sudijom izjavio da ne prihvata odgovornost.
“Ja se ničega ne mogu sjetiti, ali negiram izvršenje navedenog prekršaja. Hodao sam kao svaki građanin. Ja se ne mogu sjetiti da li sam tog dana bio na Dvorskom trgu oko 12 časova. Sa mnom na klupi nije sjedjela nikakava malodobna osoba, niti velika, nije bilo nikakvih osoba u blizini, u mojoj posrednoj ili neposrednoj. Nikome u navedenom periodu nijesam upućivao riječi“, kazao je optuženi na prvom ročištu.
Sudija tražio novu procjenu tužioca
Nakon što se ovaj slučaj našao pred Sudom za prekršaje Podgorica – Odjeljenjem na Cetinju i održanog prvog ročišta, sudija Ivan Popović je 19. jula zatražio od državne tužiteljke ODT-a Cetinje Sanje Radunović ponovnu procjenu da li ima elemenata za krivično gonjenje, imajući u vidu, kako je naveo, da su u međuvremenu izvršene i nove radnje u izviđaju policije i da se došlo do novih saznanja.
Ona mu je, tim povodom, odgovorila da je tog dana kontaktirala dežurnog tužioca u Višem tiužilaštvu u Podgorici, Armina Selmanovića, upoznala ga sa slučajem zbog sumnje da bi se moglo raditi o nedozvoljenim polnim radnjama, ali je on naveo da u opisanim radnjama okrivljenog nema elemenata krivičnog djela.
Uputila je sudiju da i on uputi spise predmeta na uvid i ocjenu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Prema nezvaničnim saznanjima portala Roditelji.me iz tog Tužilaštva stigao je isti odgovor na ovaj zahtjev Suda.
Odluka u rukama višeg tužioca
Rukovoditeljka cetinjskog ODT-a, tužiteljka Sanja Radunović uputila je i Roditelji.me da se za dalje informacije o ovom slučaju obratimo Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
“S obzirom da je iz cjelokupnih spisa predmeta proizilazilo da bi se u konkretnom slučaju, eventualno moglo raditi o krivičnom djelu nedozvoljene polne radnje iz člana 208, stav 2, u vezi člana 206 stav 1, Krivičnog zakonika Crne Gore, koje djelo je u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti Višeg suda u Podgorici, pred kojim je ovlašćeno za postupanje Više državno tužilaštvo u Podgorici, to sam o događaju upoznala dežurnog tužioca u Višem tužilaštvu, pa se za sve dalje informacije možete obratiti tom tužilaštvu“, navela je Radunović.
Nije željela da pojasni na osnovu čega je ODT Cetinje nakon događaja ustanovilo da je riječ o kršenju Zakona o javnom redu i miru, odnosno da se okrivljeni samo ponašao na naročito drzak, bestidan i uvredljiv način prema djevojčici, te da u njegovom postupanju nije bilo nekih drugih namjera koje bi ugrozile dijete. Zanimalo ih je i šta bi to trebalo da se desi da bi neko postupanje bilo kvalifikovano kao nedozvoljene polne radnje na štetu maloljetnika, ali nije bilo odgovora ni na to pitanje.
Treći slučaj za mjesec dana
Nakon događaja iz Podgorice i Kotora, za samo mjesec dana ovo je treći slučaj u kojem su odrasle osobe ugrožavale djecu – seksualno ih uznemiravajući, ali su tužioci i ovog puta procijenili da nema elemenata krivičnih djela. Time je nastavljena praksa da se ovakva i slična djela, učinjena na štetu maloljetnika, kvalifikuju kao drsko i bezobrazno ponašanje, odnosno kršenje Zakona o javnom redu i miru. U slučajevima koji su se dogodili u julu u Podgorici i Kotoru, počinioci su kažnjeni novčanim kaznama u iznosu od po 1.000 eura.
Izmjene Krivičnog zakonika usvojene su još prije godinu i po i iako propisuju strože kazne za počinioce svih djela protiv polne slobode maloljetnika, kao i registar i nadzor tih osoba, u praksi se i dalje ne primjenjuju, jer procjenama tužilaštava u najvećem broju slučajevi se i dalje kvalifikuju samo kao prekršaji.
Čak i tada, u pojedinim slučajevima sudski procesi traju mjesecima, a počinioci su u međuvremenu na slobodi. Primjer takvih postupanja je i slučaj u kojem je mladić prije skoro dvije godine presrijetao i uznemiravao djevojčice u blizini podgoričke OŠ Oktoih, pokazujući im eksplicitni sadržaj na telefonu. Taj predmet je od decembra 2021. godine u nadležnosti Suda za prekršaje Podgorica, a optuženi do sada nije prisustvovao nijednom zakazanom ročištu.
Radovi na rekonstrukciji magistralnog puta M2 od Lepenca do Berana ukupne dužine 40km počinju sjutra, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. Ugovorena vrijednost radova, kako su kazali, iznosi 35.731.859,52 eura bez PDV-a.
Početku radova na dionici Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, kako se navodi u najavi, prisustvovaće i predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović sa saradnicima.
„Rekonstrukcijom je predviđena zamjena kolovozne konstrukcije, izrada potpornih zidova, sanacija/rekonstrukcija kosina, mostova i tunela, kao i rekonstrukcija raskrsnice putnih pravaca: Berane centar, Andrijevica i Aerodrom. Ugovorena vrijednost radova iznosi 35.731.859,52 eura bez PDV-a“, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
„Godinu dana je od potpisivanja Temeljnog ugovora i onoga što je Socijalistička narodna partija (SNP) ispunila ulaskom u 43. Vladu. Godinu dana je od postavljanja kamena temeljca u odnosima između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, u koji je utkana sva borba ovog naroda za vjeru, na koju smo ponosni“
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) saopšteno je da je Temeljni ugovor kamen temeljac u odnosima između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC), „u koji je utkana sva borba ovog naroda za vjeru, na koju smo ponosni.“
„Godinu dana je od potpisivanja Temeljnog ugovora i onoga što je Socijalistička narodna partija (SNP) ispunila ulaskom u 43. Vladu. Godinu dana je od postavljanja kamena temeljca u odnosima između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, u koji je utkana sva borba ovog naroda za vjeru, na koju smo ponosni“, navodi se u saopštenju.
Oni su poručili da su bili svjesni da će nakon „ispunjenog obećanja koje smo dali građanima Crne Gore 43. Vlada izgubiti povjerenje u Skupštini Crne Gore, svjesni i toga da nam mnogi nijesu vjerovali, potpisali smo Temeljni ugovor sa SPC i na taj način Crkvi dali legitimitet i vjekovni kontinuitet koji je stvorio Crnu Goru.“
„Više od godinu dana borbe naroda za vjeru, dostojanstvena borba iskazana veličanstvenim litijama koje su našu zemlju i narod približili nebeskom svodu ponosnih i doslednih, koje su naš narod i naciju uzdigle u očima svih naroda i nacija na svijetu – kako se dostojanstveno boriti za svoju vjeru“, dodaje se.
Istakli su da su „ključnom ulogom u 43. Vladi svim vjerskim zajednicama dali potpuno identična prava.“
„Ponosni smo i srećni što smo u tome uspjeli. Na ovaj način poslali smo poruku mira i tolerancije i izgradili društvo pravde i jednakosti kada su u pitanju vjerske zajednice u našoj državi.“
Zaključili su da ovaj dan treba da bude ispisan u istoriji kao dan borbe za vjeru i slobodu, te da će oni uvijek biti ponosni na trajni pečat koji su ostavili narodu.
