“Volio bih da se vlada formira što prije”, kazao je Abazović i ponovio da kad god vlada bude formirana „torta koja je najavljena čeka ih“.
Na pitanje da li je imao razgovore o formiranje vlade, premijer je kazao:
“Razgovarao sam sa svim subjektima i to nije stvar koja bi sada bila zanimljiva za kontekst konstituisanja 44. vlade”, kazao je Abazović novinarima, na svečanosti kojom je ozvaničio početak rekonstrukcije magistralnog puta Tivat – Jaz.
“Rekao sam i ranije želim im uspjeh, što porije budemo imali 44. vladu prije ćemo imati i 45. vladu”, naveo je premijer.
Na pitanje da li će se nakon formiranja 44. vlade povući iz politike on je odgovorio:
“Zašto bih se povlačio iz politike…Ja sam u politici ostvario sve. U politiku sam ušao da bih dao doprinos da se Crna Gora mijenja na bolje i bude članica EU i u tom kontekstu želim da dam doprinos”, kazao je Abazović.
“Prilikom pretresa prostorija koje koristi I.Č., pronađena je i oduzeta ručna bomba M-57, 13 komada municije različitog kalibra i jedan okvir za pištolj”, saopšteno je iz policije.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji je naložio da se protiv I.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Turski ministar zdravstva Fahretin Koča rekao je da je većina povreda nastala usled padova ili skokova s velike visine.
Centar za praćenje zemljotresa u Istanbulu izvestio je da se potres dogodio u četvrtak u 20:47 sati po lokalnom vremenu. Njegov epicentar bio je u gradiću Jesiljurtu u pokrajini Malatiji.
Pokrajina Malatija bila je među onima koje je teško oštetio potres 6. februara. Gradonačelnik Selahatin Guerkan rekao je da je u Malatiji poginulo oko 2.300 ljudi.
Dana 6. februara, dva velika i mnogi naknadni potresi razorili su jugoistočnu Tursku i severnu Siriju, usmrtivši više od 50.000 ljudi.
Pažnju mještana sela Bijedići, u kojem se nalazi poznato arheološko nalazište, privukle su izjave direktora Centra za konzervaciju i arheologiju kao i rukovodioca arheoloških iskopavanja u tom mjestu. Gospodin Mile Baković, rukovodilac istraživanja, u svojoj izjavi je naveo da se radi o manjem naselju, u kojem su bile 3-4 kuće. Na koliko lokacija je gospodin Baković uradio istraživanje, da li samo vrše istraživanje na dijelu puta koji je koncesionar napravio kroz arheološko nalazište i da li je uzeo u obzir lokacije koje je istraživao arheolog Predrag Lutovac – pitaju mještani Bijedića. Izjava direktora Centra za konzervaciju i arheologiju, vjerovatno da bi nalaziste čekalo bolja vremena, da se ovo nije desilo i kad se vec desilo da je izazov za struku, kao i da se istraživanja vrše već mjesec dana, posebno je izazvala revolt kod mještana-kazao je predstavnik GI „Zaštitimo Bijediće“ Krsto Tvrdišić Da li je istraživanja moguće završiti za desetak dana koliko su do sada aktivno radili,kao i za jos mjesec-dva koliko kažu da im je ostalo-pitao je Krsto Tvrdišić Zašto istraživanje finansira koncesionar koji je vec uništio dio lokaliteta. Da li je to način da se spasi od krivičnih prijava koje u podnešene i koje će tek biti podnešene. Koncesionar je i pored upozorenja napravio put kroz arheološko nalazište, odvezao ogromne količine materijala sa parcela koje nisu pod koncesijom prilikom probijanja puta-naveo je Krsto Tvrdišić. Koliko je koncesionar unistio arheološkog nalazišta i odvezao ga zajedno sa kamenom, ko će odgovarati za to pitaju se mjestani.
Mještani Bijedića su ogorčeni na institucije koje su ih dovele u ovu situaciju.Ni jedan posao oko davanja koncesije nije uradjen kako treba i transparentno. Nisu održane javne rasprave, i ako jesu mjestani nisu upoznati sa tim. Nije uradjen ekološki elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Mještani neće pristati na dalju devastaciju i neće pristati na raseljavanje sa ovog područja. Mnogo je pitanja bez odgovora. Pitamo se sta se dešava sa krivičnim prijavama koje smo podnijeli protiv koncesionara. Nemamo nikakvih informacija u vezi prijava koje smo podnijeli inspektoru za privredni kriminal gospodinu Salemoviću. Naši utisci prilikom razgovora sa njim su takvi, kao da smo mi, oni protiv kojih se podnosi prijava-rekao je Krsto Tvrdišić Šta se dešava sa prijavom protiv bivšeg direktora Uprave za kulturna dobra Božidara Božovića?Da li su prijave u fiokama ili će institucije početi da rade svoj posao-pitali su iz GI „Zaštitimo Bijediće“ Poručujemo Vladi CG, Ministarstvu kapitalnih investicija i svim institucijama koje su dovele do potpisivanja ugovora, da nećemo odustati od naših zahtjeva za raskidanjem i da je krajnji rok 25 oktobar 2023 do kada mu vazi rjesenje od JU Zavod za geološka istraživanja kojim mu je dozvoljeno istraživanje.
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krivični predmet zbog sumnje da je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, u 2020. godini, oštetio državni budžet za skoro 90.300 eura, piše portal Libertas.
Taj iznos se, saznaje Libertas, odnosi na neuplaćene poreze na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, a koji je utvrđen inspekcijskom kontrolom koju je, u tom državnom fondu, prošlog mjeseca sprovela Uprava prihoda i carina (UPC), na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Od 80.669 eura ukupnih poreza na dohodak fizičkih lica, koliko su, prema informacijama Libertasa, utvrdili inspektori UPC, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava prijavio je i platio državi 17 puta manji iznos – 4.740 eura.
Samo na osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, kojima je 2020. uplaćeno 716 hiljada eura za 147 projekata koje su te godine kandidovali u cilju, uglavnom, afirmacije i poboljšanja prava nacionalnih i vjerskih manjina, piše Libertas, državni fond je trebalo da plati skoro 71 hiljadu eura.
Zbog čega su obračunali i državi platili znatno manje, Libertas nije saznao u tom državnom fondu, na čijem čelu su 2020. godine bili Elmir Kurtagić, kao vršilac dužnosti, a potom aktuelni direktor Emir Dacić.
– U toku su godišnji odmori. Direktor će biti ovdje naredne sedmice, tako da ćete tada dobiti odgovore na pitanja koja ste nam poslali prije nekoliko dana – kazali su danas Libertasu u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Kada je riječ o doprinosima za 2020. godinu, inspekcija UPC je obračunala ukupno 14.421 euro tih dažbina, od čega je fond u državnu kasu uplatio 122 eura i 40 centi.
Sa druge strane, te 2020. godine, Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava uplaćeno je 1,5 miliona eura iz budžeta Crne Gore.
– Vrhovno državno tužilaštvo je, 23. februara prošle godine, SDT-u dostavilo izvještaj Državne revizorske institucije o finansijskom poslovanju Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2020. godinu, po osnovu kojeg je formiran krivični predmet, u cilju utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti iz stvarne nadležnosti ovog tužilaštva – potvrdio je Libertasu državni tužilac Vukas Radonjić, ujedno i portparol SDT-a.
Predmet je nedavno preuzeo specijalni tužilac Miroslav Turković, nakon što je, odlukom Tužilačkog savjeta od 23. juna, suspendovana njegova koleginica Lidija Mitrović, kojoj je slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava prvobitno bio dodijeljen.
– Specijalni tužilac kojem je predmet dodijeljen je, 24. jula ove godine, prikupio određene dokaze, podatke i obavještenja od Uprave prihoda i carina, čije razmatranje predstoji – kazao je Radonjić.
Najviše novca za socijalnu pomoć svojim zaposlenima
Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koji je, u februaru 2008, formirala Skupština Crne Gore u cilju podrške aktivnostima značajnim za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta, za jednokratne socijalne pomoći uplatio je, tokom 2020. godine, skoro 9.000 eura. Od toga je najviše novca – 6.800 eura izdvojio za svojih 11 zaposlenih, koji su dobili po 618 eura jednokratne socijalne pomoći.
Osim za svoje radnike, jednokratnu pomoć u ukupnom iznosu od 1.690 eura, fond je uplatilo za još troje ljudi. Inspekcija je utvrdila i jednu uplatu od 500 eura, za koju fond nije dokumentovao osnov isplate.
Iste godine, odlukom uprave, za 14 koleginica, zaposlenih u fondu i upravnom odboru, uplaćeno je ukupno 1.400 eura, kao poklon povodom Dana žena.
Tokom posljednja dva mjeseca 2020. godine, za 11 zaposlenih isplaćeno je ukupno 1.980 eura naknada na ime zimnice.
Mandat za sastav 44. Vlade Crne Gore koji je danas predsjednik Crne Gore nakon transparentih konsultacija dao lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću jeste izraz demokratske izborne volje građana, poručuju iz PES-a.
„Očekujemo nastavak pregovora o sastavljanju 44. Vlade koji sada dobijaju formalni karakter, sa ciljem da se što prije postigne dogovor, čime će se spriječiti gubitak vremena na teme i pitanja od kojih je korist imala privilegovana grupa ljudi“, poručuju iz PES-a.
Mandatar za sastav nove evropske Vlade će, kako kažu, imati zadatak da konstituiše novu izvršnu vlast koja će unaprijediti životni standard svih građana Crne Gore i ubrzati put ka punopravnom članstvu naše zemlje u Evropsku uniju.
„Zahvaljujemo na podršci svim poslanicima novog saziva Skupštine Crne Gore koji su na principijelnoj demokratskoj osnovi podrškom za mandat pobjedniku parlamentarnih izbora dali i mogućnost da se realizuje vizija Pokreta Evropa sad“, zaključuje se u saopštenju PES-a.
Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ očekuje da bude snažan faktor u budućoj Vladi kako bi doprinijela da se stvore uslovi za bolji život građana Crne Gore, kazao je poslanik „Za budućnost Crne Gore“ Jovan Vučurović za portal RTCG.
Vučurovićev komentar dolazi nakon današnje konferencije predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je zvanično dao mandat lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dao je mandat za sastav nove vlade lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću. To je saopštio na konferenciji za medije koja je počela u 12 časova u Rezidenciji na Cetinju. Kazao je da od Spajića očekuje odgovornost i ekspeditivnost u ovom procesu. ‘Kao predsjednik Crne Gore smatram da nam je potrebna politička i reformska vlada’, kazao je Milatović.
„Da se konačno krene u odlučniju borbu protiv kriminala i korupcije, da se nastave integracije ka EU i da se iskorijeni diskriminacija“, poručio je Vučurović.
Kako je dodao, sada je važno da se proces formiranja vlade uvede u novu, odnosno završnu fazu.
Advokat Veselin Radulović u razgovoru za Portal RTCG objasnio je da lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji je danas dobio mandat za sastav nove vlade, od momenta kada je postao mandatar, ima ustavni rok od 90 dana koji mora ispoštovati za formiranje Vlade.
„Situacija je jasna, nema razloga da se odugovlači, već da se dogovori konkretizuju i dođe do rješenja“, smatra Vučurović.
Podsjetio je da su građani su 11. juna na izborima rekli svoje.
Današnja odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da mandat za sastav nove Vlade povjeri lideru PES-a Milojku Spajiću je očekivana i važno je da Crna Gora dobije novu Vladu, kazao je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić za Portal RTCG.
„Ti rezultati treba da budu glavni orijentir i najvažnija pomoć mandataru Spajiću u poslu koji ga čeka“, zaključio je Vučurović.
Cijene eurosupera 95 i 98 skočiće na 1,69, odnosno 1,73 eura. Po trenutnim kotacijama na berzi za 10 centi biće skuplji i dizel, čija će nova cijena biti 1,54 eura.
Od utorka novo, osjetnije poskupljenje goriva – i to između devet i 11 centi, saznaje nezvanično Televizija Vijesti iz naftnih kompanija.
Cijene eurosupera 95 i 98 skočiće na 1,69, odnosno 1,73 eura. Po trenutnim kotacijama na berzi za 10 centi biće skuplji i dizel, čija će nova cijena biti 1,54 eura.
Konačne cijene biće poznate nakon još dva usklađivanja na berzi, a biće objavljene početkom naredne sedmice. Ovo će istovremeno biti deveto poskupljenje goriva od početka godine.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dao je mandat za sastav nove vlade lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću. To je saopštio na konferenciji za medije koja je počela u 12 časova u Rezidenciji na Cetinju. Kazao je da od Spajića očekuje odgovornost i ekspeditivnost u ovom procesu. „Kao predsjednik Crne Gore smatram da nam je potrebna politička i reformska vlada“, kazao je Milatović.
„Iako je utvrđeni rok za okončanje konsultacije 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, smatrao sam da se moraju realizovati u što kraćem roku. Crnoj Gori je potrebna stabilna izvršna vlast. U procesu sprovođenja konsultacija poštovao sam svoje ustavne nadležnosti. Konsultacije predstavljaju dobar primjer unaprjeđnja političke prakse, i uvjeren sam da smo rpevazišli formalistički pristup iz prošlosti. Konsultacije su doprinijele demokratskom sazrijevanju“, kazao je Milatović.
Dodaje da su konsultacije pokazale da postoji opšti konsenzus sa svim političkim subjektima i odnosi se na ubrzanje EU integracija, borbu protiv kriminala i korupcije i poboljšanja životnog standarda.
Niko od učesnika konsultacija ne dovodi u pitanje članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, kazao je Milatović.
Od svih političkih subjekata tražio sam eksplicitnod ase izjasne da li podržavaju nekog kandidata za mandatara za sastav 44. vlade, i iskristalisao se gospodin Milojko Sopajić. Njega jsu podržali politički subjekti koji u zbiru imaju 44 poslanička mjesta u parlamentu Crne Gore, i to PES, DCG, BS, SNP, AA i DUA koji su nastupali u okviru Albanskog foruma, Forca i HGI.
Određeni broj sibjekata iz koalicije ZBCG iskazao ej spremnost da podrži Spajića nakon dogovora o Vladi.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović završio je formalne konsultacije oko izbora mandatara za formiranje 44. vlade.
Policija u Baru uhapsila je A. P. (28) i F.S. (42) osumnjičene da su u noći između 5. i 6. avgusta obili dva automobila iz kojih su ukrali akumulatore.
“Službenici Regionalnog centra bezbjedosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Bar su, preduzimajući mjere i radnje na rasvijetljavanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, uhapsili dvije osobe zbog teških krađa, a protiv jedne podnijeli krivičnu prijavu zbog krađe. Barska policija uhapsila je A.P. (28) i F.S. (42) oba iz Podgorice zbog sumnje da su izvršili dva krivična djela teška krađa”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
A. P. i F.S., kako se sumnja, u noći između 5. i 6. avgusta, su podesnim sredstvom obili dva parkirana vozila, izvršili premetačinu i ukrali akumulatore.
Osim toga, kako još dodaju, policija u Baru je podnijela krivičnu prijavu protiv N.T. (49) iz Srbije zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa.
“N.T je, kako se sumnja, iz dvorišta jedne kuće u Sutomoru ukrala više komada odjeće veće vrijednosti”, kazali su iz policije.
