Pripadnici Uprave policije sinoć su u akciji u Podgorici uhapsili četiri osobe, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
🚔Sinoć su policijski službenici @PolicijaCG u #Podgorica izveli akciju "Alkohol" i podnijeli 9 prekršajnih prijava, izdali 5 novčanih naloga i 4 lica lišili slobode. Uhapšen je V.Z. (46) koji je upravljao vozilom sa 2,28 promila alkohola u krvi, kao i R.D. (58) sa 2,08 promila. pic.twitter.com/jLSOXkYPUk
U Crnoj Gori danas se očekuje promjenljivo vrijeme: na jugu će biti sunčano i toplo, a na sjeveru biće i sunčanih perioda, ali i kiše i pljuskova sa grmljavinom.
Na sjeveru biće oblaka i sunčanih perioda, a poslijepodne ponegdje je moguća i kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Tokom jutra po kotlinama moguća je ponegdje magla.
Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 25 do 32 stepena.
Na jugu će biti pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom južni i zapadni. Temperatura vazduha oko 36 stepeni.
Na sjeveru, za vikend i dalje promjenljivo sa sunčanim intervalima, u subotu sa velikim izgledima za popodnevnu kišu i grmljavinu, dok se nedjelju očekuje uglavnom suvo vrijeme. Od subote veče sjeverni vjetar će nešto pojačati.
Na jugu, u subotu pretežno sunčano, popodne umjeren ili pojačan razvoj oblaka, a u kontinentalnim predjelima ponegdje kiša ili pljusak sa grmljavinom. U nedjelju sunčano ili pretežno sunčano.
Od subote veče umjeren do pojačan sjeverni, a na primorju i sjeverozapadni vjetar. I dalje jako toplo vrijeme.
Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore odobrio je pozajmicu u iznosu od 600.000 eura Fondu za zdravstveno osiguranje koja će u okviru vanrednih transfera biti uplaćena Institutu „Dr Simo Milošević“.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin kazao je za RTHN da je inicijativu pokrenuo predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić nakon čega je upućen zvaničan dopis i iz Instituta Igalo. Predlog je proslijeđen Odboru direktora EPCG koji je dao saglasnost na ovu pozajmicu.
„To bi bila pozajmica za kratkoročno i srednjeročno rješavanje problema u Institutu Igalo sa nekim kratkim rokom otplate. EPCG kao društveno odgovorna kompanija trenutno je u poziciji i kao državna kompanija da pomogne državi u rješavanju tog problema“, kazao je za RTHN Rovčanin.
Novac još nije uplaćen na račun Fonda za zdravstveno osiguranje, a kako objašnjava Rovčanin, saglasnost na ugovor o pozajmici mora dati i Ministarstvo finansija.
„Primjerci nacrta Ugovora o zajmu su prosijeđeni Fondu za zdravstveno osiguranje i Ministarstvu finansija. Nakon njihovog sagledavanja i potpisivanja ja ću takođe ugovor potpisati i odmah sutra dan taj će novac biti uplaćen Fondu za zdravstveno osiguranje“, objasnio je Rovčanin.
Ističe da što se tiče EPCG novac može biti odmah uplaćen jer imaju punopravanu odluku za pozajmicu.
„Čuo sam se i danas sa predsjednikom Katićem koji u komunikaciji sa Fondom i Ministarstvom radi sve da se što prije ugovor potpiše i novac uplati“, rekao je Rovčanin.
Ponavlja da će novac biti uplaćen čim potpise na ugovor stave direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić i ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Pozajmica je namjenjena za isplatu dvije zarade zaposlenima u Institutu Igalo.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da će naredne sedmice sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarati o dugu Insitituta Dr Simo Milošević, te da će se zauzeti da ovaj zdravstveni centar opstane i povrati svoju staru slavu, i opet postane stub razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Dvojica uhapšenih se sumnjiče da su bivšem policajcu nožem zadali više ubodnih rana opasnih po život, trećem osumnjičenom se na teret stavlja krivično djelo – učestvovanje u tuči
Ulcinjska policija uhapsila je danas braću H.L. (18) i J.L. (17) iz Bara, zbog sumnje da su prije dvije noći na Adi, kod Ulcinja, bivšem pripadniku Uprave policije R.F. nožem zadali više ubodnih rana opasnih po život, saznaju „Vijesti“.
Prema istim saznanjima, oni će biti privedeni nadležnom tužilaštvu, koje ih tereti da su počinili krivično djelo – ubistvo u pokušaju.
Trećem osumnjičenom, A.Č (22) iz Srbije, na teret se stavlja krivično djelo – učestvovanje u tuči.
Počinioci su se nakon teškog incidenta udaljili sa lica mjesta, ali ih je policija locirala danas i uhapsila u Štoju, u blizini Ade.
„Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici rasvijetlili krivično djelo ubistvo u pokušaju i lišili slobode osumnjičene. Naime, 15. avgusta oko 18.30 časova u blizini jednog ugostiteljskog objekta na Adi Bojani došlo je do upotrebe noža od strane tada nepoznatih lica prema oštećenom koji je tom prilikom zadobio povrede. Intenzivnim aktivnostima koje su sprovedene u cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, identifikacije počinilaca, te u konačnom rasvjetljavanja krivičnog djela ubistvo u pokušaju, policijski službenici došli su do sumnje da su izvršioci H.L. (18) i maloljetno lice staro 17 godina, oba iz Bara, dok se trećem osumnjičenom – A.Č (22) iz Republike Srbije, na teret stavlja krivično djelo učestvovanje u tuči“, saopšteno je zvanično iz Uprave policije.
Kako dodaju, sumnja se da su sedamnaestogodišnji maloljetnik i H.L. 15. avgusta, u naznačenom periodu, na parking prostoru jedne plaže na Adi Bojani prišli parkiranom vozilu u kojem se nalazio oštećeni, i da su mu nakon kraćeg verbalnog sukoba upotrebom noža nanijeli povrede u predjelu grudnog koša, abdomena i ekstremiteta.
„Nakon toga, A.Č. je fizički napao oštećenog koji je odmah potom vozilo stavio u pogon i uputio se ka Ulcinju, na ukazivanje ljekarske pomoći. Izvršioci su se nakon počinjenih krivičnih djela koja im se stavljaju na teret dali u bjekstvo. Lišeni su slobode i uz krivične prijave biće privedeni postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost“, zaključuju iz policije.
Odbor direktora DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ je 15. avgusta 2023. godine, na redovnom zasijedanju ovog tijela (IX sjednica), shodno ustaljenoj, dobroj praksi, razmatrao pitanja od značaja za tekuće poslovanje Društva kao i za njegove dugoročne razvojne pravce.
Na dnevnom redu sjednice našlo se mnoštvo pitanja o kojima je bilo neophodno donijeti odluke u cilju nesmetanog funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema u punim kapacitetima, tokom vrlo prometne ljetnje turističke sezone, ali i utvrđivanja bitnih strategijskih ciljeva.
Prilikom ovog zasijedanja, usvojen je polugodišnji finansijski izvještaj za 2023. godinu, koji ukazuje na činjenicu da je Društvo za prvih šest mjeseci tekuće godine ostvarilo pozitvan neto rezultat (dobitak) u iznosu od 353.066,00 €.
Dodatno, kada je riječ o finansijskom stanju Društva, Odbor direktora je ponovo razmotrio Zaključak Vlade Crne Gore u vezi sa uplatom dobiti privrednih subjekata u većinskom vlasništvu države u budžet države, te jednoglasno zaključio da su obaveze i odgovornost prema Državi apsolutni imperativ i da se predmetni zaključak u zadatom roku mora realizovati. U tom pravcu, Odbor direktora je donio odluku kojom je zadužio izvršnog direktora Društva da sprovede propisanu proceduru i izvrši uplatu odgovarajućeg dijela dobiti u budžet države, u roku od 8 dana od dana donošenja predmetne odluke.
Posebna pažnja članova Odbora direktora bila je usmjerena na Elaborat o stanju i mogućnostima proširenja i optimizacije kapaciteta vodoizvorišta Bolje sestre, u kojem je istaknuto nekoliko prijedloga rješenja za sanaciju trenutno nepovoljnog stanja vodoizvorišta. Na osnovu rezultata sprovedenih kompleksnih hidrogeoloških, hidroloških, hidrohemijskih i geofizičkih istraživanja, razmotreno je sedam opcija među kojima se, kao najprihvatljivija u trenutnim okolnostima, izdvojila opcija koja podrazumijeva tretman jezerske vode, odnosno, nabavku i instalaciju stacionarnog postrojenja za prečišćavanje vode, čime bi se nadoknadio eventualni deficit u količinama vode u kriznom, najsušnijem periodu godine.
Još jedna od važnih tema ove sjednice bio je i zahtjev DOO „Vodovod i kanalizacija“ Herceg Novi za dostavljanjem ponude za kratkoročnu isporuku vode iz regionalnog vodovodnog sistema u toku septembra mjeseca. Uprkos činjenici da ovo vodovodno preduzeće ne preuzima vodu iz RVS u kontinuitetu kao ostala vodovodna preduzeća na Primorju, Odbor direktora i menadžment Regionalnog vodovoda, stava su da se mora voditi briga o javnom interesu i da se voda Crnogorskom primorju mora obezbiejditi po svaku cijenu. Stoga, donijeta je odluka da se sa ovim vodovodnim preduzećem zaključi ugovor o isporuci vode na tri mjeseca, što je minimalni rok koji se mora ispoštovati shodno Zakonu o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja i Zaključku Vlade kojim je data saglasnost na način i cijene isporuke vode iz regionalnog vodovodnog sistema.
Članovi Odbora direktora su i na ovoj sjednici još jednom demonstrirali spremnost i želju da rade na unaprjeđivanju funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, kao i posvećenost vrijednostima koje ovo Društvo baštini.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da će naredne sedmice sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarati o dugu Insitituta Dr Simo Milošević, te da će se zauzeti da ovaj zdravstveni centar opstane i povrati svoju staru slavu, i opet postane stub razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
„Kao predsjednik svih građana Crne Gore, brinem i želim da pomognem da dostojno žive, redovno primaju plate, a da kompanije u vlasništvu države rade i ne idu u stečaj da bi se prodavale u bescijenje, a trud generacija bivao obesmišljen, kakva je često bila praksa u prethodnih 30 godina“, napisao je Milatović.
Obratio se zaposlenima u Institutu i kazao da zna da su u teškim materijalnim uslovima, da mjesecima ne primaju plate, i da mnogi od njih razmišljaju da napuste Institut.
Kao predsjednik svih građana 🇲🇪, brinem i želim da pomognem da dostojno žive, redovno primaju plate, a da kompanije u vlasništvu države rade i ne idu u stečaj da bi se prodavale u bescijenje, a trud generacija bivao obesmišljen, kakva je često bila praksa u prethodnih 30 god. 1/3 pic.twitter.com/Ga3LL5VpUg
„Zauzeću se da ovaj čuveni zdravstveni centar opstane i povrati svoju staru slavu, te opet postane stub razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. Uskoro ću sa svojim saradnicima posjetiti Institut, a već naredne sedmice sa predsjednikom Srbije razgovarati o dugu. Institut ima budućnost!“ napisao je Milatović na Tviteru.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma kazao je da je od decembra 2022. do juna 2023. godine prosječna plata u Crnoj Gori porasla za 9,4 odsto.
Za isti period, kako je kazao, rast vrijednosti potrošačke korpe iznosio je 2,2 odsto.
„To je jasan pokazatelj da je 43. Vlada bila posvećena rastu standarda građana Crne Gore“, napisao je Đurović na Tviteru.
U periodu decembar 2022 – jun 2023. godine, rast prosječne neto plate bio je 9.4% a rast vrijednosti potrošačke korpe 2.2% Jasan pokazatelj da je 43. Vlada 🇲🇪 bila posvećena rastu standarda građana Crne Gore 👍 pic.twitter.com/ei2frycWZ9
Predsjednik SNP-a Vladimir Joković vjeruje da je izvjesno da će proces koji vodi mandatar Mikojko Spajić rezultirati formiranjem 44. Vlade. Za CdM kaže da bi, ukoliko vlada ne bude formirana, to vodilo u nestabilnost, nove izbore.
“Na posljednjem sastanku smo se u visokom stepenu usaglasali oko priotiteta. To su člasnstvo Crne Gore u EU, ekonomski prosperitet, borba protiv korupcije i krimjnala, jačanje vladavine prava…”, navodi Joković za CdM.
Napominje da je stav SNP-a da vlada treba da bude što inkluzivnija i šira.
“SNP zna sa kim neće u vladu, a na Spajiću je da odredi kakav će sastav te vlade biti. Naša zelja je da pobjednici 30. avgusta budu dio vlade”, istakao je Joković.
Lider SNP-a za CdM je rekao da je na mandataru da kaže ko će činiti vladu i da da predlog raspodjele resora.
“Fokus je trenutno na principima i modalitetu funkciionisanja buduće vlade. Vjerujem da će proces ovih pregovora biti završen formiranjem vlade jer bi u suprotnom išli na nove izbore, a ne znam šta bi nam oni dobro donijeli”, zaključio je Joković.
Izgradnja privremene ustave na rijeci Morači, između Lekića i ušća u Cijevnu!
Po procjeni, ukoliko se nebi nastavila dalja rksplotacija šljunka u koritu Morače, godišnje taloženje i nanosi šljunka zajedno sa sitnijim frakcijama sedimenta u koritu iznosili bi oko 100.000 m2.
Taj podatak nas dalje vodi do zaključka da je potrebno minimum 100 godina da se izgubljeno nadoknadi i dođe do potpunog prirodnog oporavka korita Morače.
Iz ovog razloga potrebna je intervencija čovjeka kako bi se oporavilo korito Morače i izvorište Bolje Sestre. Jedna od predloženih mjera je izgradnja ustava na rijeci Morači.
Mjerenja Izdašnosti izvorišta Bolje Sestre, koja se sprovode redovno i sve češće, pokazala su padajući trend, koji je posebno bio izražen od 2017. godine. Međutim, u 2020. godini došlo je do dodatnog, drastičnog, pada izdašnosti u odnosu na prethodni period.
Kako bi se povratio proticaj izvora Bolje sestre, koji se smanjio tokom nekoliko posljednjih godina, i stabilizovao na 800 l/s što je registrovano u ljetnjim mjesecima 2020. i 2021.godine, ili čak povećao na nekih 900 l/s kao “garantovani protok”, planirane su sanacione mjere i tehnička rješenja.
Neke od njih su prekid ljudskih aktivnosti na dragocjenim prirodnim izdanskim sistemima – aluvijalnim i karstnim. Ovo se, uglavnom, odnosi na zabranu svakog daljeg iskopa šljunčanih i pjeskovitih materijala iz korita i obala Morače i Cijevne.
Osim toga, predlaže se izgradnja ustave na rijeci Morači, između Lekića i ušća u Cijevnu. Cilj je da se poveća nivo vode u koritu, kreira mala akumulacija i ojača hidraulička veza između površinskih i podzemnih voda, i tako indirektno prihranjuje karstna izdan Boljih sestara, što je i bio slučaj prije uzurpacije i degradacije korita Morače.
U naučno Tehničko-ekonomskoj studiji proširenja kapaciteta izvorišta Bolje Sestre predložene su sljedeće aktivnosti kao dio programa za sanaciju izvorišta Bolje Sestre:
Ponoviti eksperimentalno i privremeno pregrađivanje vodotoka Morače, kako je to preduzeto 2020. godine kada je rovokopačima izveden dugački nasip kako bi se olakšala dalja eksploatacija. Za direktnu i neposrednu posljedicu ove nelegalne radnje imali smo povećanu izdašnost izvorišta Bolje Sestre.
Nakon toga, potrebno je izraditi projekat izgradnje stalne niske brane – kaskade preko korita Morače između Lekića i ušća Cijevne u Moraču. Cilj je usporiti rječnu vodu i omogućiti duži kontakt između površinskih voda i aluvijuma, kao i stimulisati prihranjivanje posljednjeg.
default
Brana bi trebala da ima pokretnu ustavu kroz koju bi poplavne vode mogle da nesmetano otiču.
Osim toga, predlaže se izgradnja ustave na rijeci Morači, između Lekića i ušća u Cijevnu. Cilj je da se poveća nivo vode u koritu, kreira mala akumulacija i ojača hidraulička veza između površinskih i podzemnih voda, i tako indirektno prihranjuje karstna izdan Boljih sestara, što je i bio slučaj prije uzurpacije i degradacije korita Morače.
U naučno Tehničko-ekonomskoj studiji proširenja kapaciteta izvorišta Bolje Sestre predložene su sljedeće aktivnosti kao dio programa za sanaciju izvorišta Bolje Sestre:
Ponoviti eksperimentalno i privremeno pregrađivanje vodotoka Morače, kako je to preduzeto 2020. godine kada je rovokopačima izveden dugački nasip kako bi se olakšala dalja eksploatacija. Za direktnu i neposrednu posljedicu ove nelegalne radnje imali smo povećanu izdašnost izvorišta Bolje Sestre.
Nakon toga, potrebno je izraditi projekat izgradnje stalne niske brane – kaskade preko korita Morače između Lekića i ušća Cijevne u Moraču. Cilj je usporiti rječnu vodu i omogućiti duži kontakt između površinskih voda i aluvijuma, kao i stimulisati prihranjivanje posljednjeg.
Brana bi trebala da ima pokretnu ustavu kroz koju bi poplavne vode mogle da nesmetano otiču – zaključuje se u saopštenju predsjednika borda direktora „Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“ Zorana Lakušića
