Prema prosječnoj mjesečnoj zaradi Crna Gora se nalazi na 55. mjestu, pokazuju statistički podaci obrađeni za mart ove godine koji su objavljeni na Twitteru Fact Protocola. Prema tim podacima, prosječna plata u Crnoj Gori je 769 dolara.
Međutim, prema podacima MONSTAT-a, prosječna zarada (bruto) u martu 2023. godine u Crnoj Gori iznosila je 970 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 781 euro.
Prema podacima koje je objavio Fact Protocol, najveća prosječna zarada je u Švajcarskoj (6.264,54 dolara), zatim u Luksemburgu (5.106,23 dolara), potom u Singapuru (4.960,32 dolara).
Nakon njih na listi je Amerika sa prosječnom zaradom od 4.668,81 dolara.
Na petoj poziciji nalazi se Island (4.362,84 dolara), zatim slijedi Katar (4.166,40 dolara). Sedmo mjesto zauzela je Njemačka sa prosječnom platom od 3.556,10 dolara.
Na samom kraju liste su Venecuela, Pakistan i Egipat.
Novak Đoković je deveti put u polufinalu Mastersa u Sinsinatiju.
Drugi reket svijeta je relativno lako stigao do pobjede nad devetim igračem svijeta, Amerikancem Tejlorom Fricom, 6:0, 6:4, poslije tačno 60 minuta igre.
Đoković će se u polufinalu sastati sa Aleksanderom Zverevom iz Njemačke.
On je bio bolji od Adrijana Manarina iz Francuske, 6:2, 6:3.
Biće to 12. okrđaj Đokovića i Zvereva, Novak u pobjedama vodi sa 7:4, ali nisu igrali još od polufinala ATP Tur Finala 2021. u Torinu kada je slavio Zverev.
Na sjeveru Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno povremeno sa kišom, popodne lokalni pljuskovi sa grmljavinom. Najviša dnevna temperatura vazduha od 22 do 30 stepeni. Na jugu, pretežno sunčano i veoma toplo, popodne u centralnim planinskim predjelima i u planinskom zaleđu Jadrana jači razvoj oblaka sa uslovima za lokalnu kratkotrajnu kišu sa grmljavinom. Temperatura do 36 stepeni.
Crna Gora – sjever
Na sjeveru Crne GORE, promjenljivo oblačno povremeno sa kišom, popodne lokalni pljuskovi sa grmljavinom. Krajem dana i tokom noći očekuje se umjeren do pojačan sjeverni vjetar. Najviša dnevna temperatura vazduha od 22 do 30 stepeni.
Crna Gora – jug
Na jugu, pretežno sunčano i veoma toplo, popodne u centralnim planinskim predjelima i u planinskom zaleđu Jadrana jači razvoj oblaka sa uslovima za lokalnu kratkotrajnu kišu sa grmljavinom. Krajem dana i tokom noći sjeveroistočni vjetar umjeren do jak.
Temperatura vazduha oko 36 stepeni.
More, malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, ujutru sjeveroistočni popodne umjeren sjeverozapadni, uveče u skretanju na sjeveroistočni, tokom noći jaki udari Bure. Temperatura mora oko 27 stepeni. UV index oko 7 UV jedinica.
Crna Gora tri dana – sjever
Na sjeveru, u nedjelju i ponedjeljak u jutarnjim satima moguća je niska oblačnost, tokom dana promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima, tokom popodneva u planinama pojačan razvoj oblaka sporadično moguća je kratkotrajna kiša ili samo pojava grmljavine. Duvaće umjeren povremeno posebno tokom noći pojačan do jak sjeverni vjetar.
Crna Gora tri dana – jug
Na jugu, u nedjelju i ponedjeljak pretežno sunčano i toplo sa umjerenim do jakim sjevernim vjetrom posebno u jutarnjim i noćnim satima očekuje se jak sjeveroistočni vjetar. U centralnim planinskim predjelima dolaziće do pojačanog razvoja oblaka.
Zanimljivost
U Podgorici je 18. avgusta 2003.godine izmjerena najviša temperatura u Crnoj Gori za jučerašnji dan od 41 stepen. Istog dana i na sjeveru su izmjerene najviše temperature od 36 stepeni koliko je bilo u Beranama.
Gospodine Pejoviću, u javnosti je neopaženo prošla Vaša odluka da podnesete ostavku na sve političke funkcije i na taj način objavite kraj svoje dugogodišnje političke karijere?
Dostojevski je jednom prilikom zapisao:“Divan je osjećaj kada legneš noću u krevet i lako zaspiš, jer nema tamnih utvara da te progone zbog zlih djela. Čista savjest je od neprocjenjive važnosti“. Znati kada treba otići je mudrost. Biti u stanju to uraditi na vrijeme je hrabrost. Odlazak podignute glave je dostojanstvo i najveće bogastvo. Moja uloga u političkom životu je bila marginalna i gotovo ništa nije zavisilo od mene i mog mišljenja. Ulogu važnih prihvatili su oni koji su sebe smatrali najpametnijim i nerijetko u tome pretjerivali. Moja iskustva kroz dugogodišnji politički rad su mi pomogla da izbliza bolje upoznam ljude kojima sam manje ili više vjerovao, ali i one sa kojima se u ničemu nijesam slagao. Greške koje sam pravio nikome nijesu škodile osim meni, zato sam srećan što nakon svega svakome mogu pogledati u oči. Najvažnije mi je bilo u životu da ne izgubim sebe. Jer kad čovjek izgubi sebe, više se nikada ne pronađe. Kada sam osjetio da moj uticaj slabi, a doprinos i pozicije koje pokrivam se marginalizuju i da time mogu poništiti sve ono što sam radio, odlučio sam da se mirno povučem i tako pomognem onima koji su to priželjkivali da pokažu da mogu bolje i više od mene. No, plašim se da se ništa neće promijeniti, ako nam borba za fotelje bude mutila razum i okretala nas jedne protiv drugih.
U svom dugogodišnjem političkom radu bili ste u prilici da upoznate gotovo sve bivše i aktuelne aktere na političkoj sceni Crne Gore. Kakve utiske nosite o njima.
Mnogo puta sam se zapitao da li je Crna Gora zaslugom političara od zemlje za poželjeti, postala država za plakati. Politički život u partijama je centralizovan, a proces donošenja odluka sveden na lidere i njihovo najbliže okruženje. Mnogi stranački organi figuriraju kao mrtvo slovo na papiru. Borba za što bolje pozicioniranje na kadrovskim listama se doživljava kao pitanje života i smrti. Tako sam upoznao najviše političara bez vizije ili bolje rečeno komentatora dnevno političkih dešavanja i izvršilaca tuđih naloga. Zato sam siguran da će onaj ko pronađe formulu za pomirenje u Crnoj Gori sve njih poslati u političku penziju. Crna Gora decenijama nailazi na žestok otpor osrednjih ili manje od toga umova ustoličenim na važnim mjestima odlučivanja koji ne daju da se promijeni takvo stanje, jer oni samo tako mogu produžiti rok trajanja. Uostalom ne možete praviti violinu od drveta koje je raslo da bude drška za motiku. Isto važi i za ljude. Koliko će te voljeti otadžbinu najviše zavisi od toga koliko u njoj ima pravde. A u Crnoj Gori je na svim nivoima pravda pogažena.
Status srpskog naroda u Crnoj Gori nikada nije bio na većim iskušenjima. Koji su razlozi za takvo stanje?
U međunarodnoj zajednici i dijelu domaće javnosti na Srbe se gleda kao na remetilački faktor. U proteklih 30 godina skoro da nije riješeno ni jedno strateško pitanje od interesa za život Srba na svojim vjekovnim ognjištima. Čini se da su predstavnici srpskog naroda više vodili računa kako da za sebe osvoje simpatije srpskog biračkog tijela radi sticanja lične koristi nego kako da riješe status Srba u Crnoj Gori. Tako su Srbi rasuti u razne partije više vodili računa o partijskim nego srpskim interesima. Zato je neophodno uraditi platformu za dalje zaustavljanje diskriminacije Srba i definisati prioritete i rokove za njeno sprovođenje. Oko platforme treba okupiti svu intelektualnu elitu koja želi raditi na njenoj implementaciji. Nijedna srpska fotelja ni po dubini ni po širini ne smije biti razlog ili zamjena za odustajanje od trajnog rešavanja identitetskih pitanja Srba u Crnoj Gori. Niti srpski glasovi smiju biti ičija prćija sa kojom se raspolaže kako kome padne na pamet.
Zašto se svi pregovori o sastavu novih Vlada nakon istorijske pobjede od 30. avgusta 2020. godine u pobjedničkoj većini vode u atmosferi povećanih tenzija i nepovjerenja?
Crv karijerizma i poltronizma nadgriza političku scenu Crne Gore i ne dozvoljava da država razgrne paučinu u koju je upleo režim Mila Đukanovića. Aktivnostima za izbor nove vlade se kroz borbu za fotelje kupuje mir unutar partija jer nema funkcija koliko čeka krokoodila, zbog čega se u drugi plan potiskuju predizborna obećanja i velike ideje. U pregovorima ima puno onih koji nemaju politički, intelektualni i mentalni kapacitet da se bave važnim državničkim poslovima. U sveopštoj cirkusijadi najbolje će proći već mnogo puta iskazani šibiceri koji ucjenama i pritiscima kontrolišu političke procese.
Vas gospodine Pejovću pamtimo kao nekog ko je bio i na udaru bivšeg režima, ali i rukovodstava partija u kojima ste djelovali. Što imate da kažete stim u vezi?
U partijama gdje svi misle isto niko ne misli dovoljno. Ja se nikada nijesam krio iza svojih pogleda i stavova što me je poprilično koštalo u životu. Među prvima sam se našao na udaru režima Mila Đukanovića i 17 godina vodio borbu pred sudskim organima za rješavanje radnog statusa. Zbog svojih političkih stavova često sam bio u nemilosti rukovostava partija, ali nikada nijesam pristao da budem dio izdaja velikih ideja. Na kraju sam saznao i ko su bili moji takozvani prijatelji koji su činili sve da se moja uloga i doprinos u borbi protiv bivšeg režima što više marginalizuje.
Da li ste na kraju zadovoljni onim što ste postigli u životu?
Vjerovatno bi neko na mom mjestu rekao ne. Jer kada nakon 41 godine radnog staža pođete u penziju bez stana i stambenog kredita u firmi gdje su svi dobili stan i kredit i kada ostvarite skromnu penziju, kada vas nazovi prijatelji zaborave brže nego što ste to očekivali onda se ponekad zapitam da li je sve bilo vrijedno tolikog truda. Međutim, moja sreća se ogleda u mojoj porodici u kojoj imam toliko visoko obrazovanih članova, koji govore po nekoliko svjetskih jezika zbog čega često kažem u šali da bih mogao sastaviti kredibilnu vladu, onda moram reći da sam izuzetno bogat i srećan čovjek. I pored uspona i padova kada bih ponovo počinjao svoju političku karijeru ne bih ništa mijenjao. Danas se jedino kajem što sam u par navrata mimo svoje volje podržao neke odluke i ljude za koje sam u tom trenutku mislio da ne treba i što sam godinama mislio da su mi neki političari sa kojima sam provodio dosta vremena bili moji prijatelji. Na kraju sam najviše ponosan na dane svoje mladosti kada sam, ma koliko to nekima čudno zvučalo, mnogo toga naučio baveći se omladinskim radom, gdje sam kroz radne akcije i goranske aktivnosti dao pečat u izgradnji Podgorice.
Jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić kazao je večeras da sa velikom zainteresovanošću čekaju nastavak razgovora sa mandatarom Milojkom Spajićem.
On je kazao da bi tako, uz poštovanje demokratskih principa i bez bilo kakvih uplitanja sa strane, dogovorili novu Vladu „za koju se jasno na izborima izjasnila Crna Gora“.
„Ako ima dobre namjere, ništa nam neće biti teško jer je svima dobro poznata narodna volja. Koalicija ZBCG je jedan od pobjednika na izborima i mi želimo da pregovaramo sa kolegama koji su takođe učestvovali u pobjedi nad bivšim režimom“, dodao je Mandić.
Mandić je takođe prokomentarisao današnju izjavu v.d. predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića, koji je danas kazao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vrši pritisak na Spajića kako bi koalicija ZBCG ušla u Vladu.
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao da se Srbi u Crnoj Gori ništa ne pitaju, vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da Vučić vrši pritisak na mandatara Milojka Spajića kako bi koalicija ZBCG ušla u vladu.
„Djeluje tragikomično kada DPS brine o interesima bilo kojeg naroda u Crnoj Gori. Oni su sprovodili najgoru antisrpsku politiku i takva diskriminacija nije zabilježena u poslednje tri decenije u Evropi“, tvrdi Mandić.
Navodi da se Vučić nije miješao u formiranje Vlade Crne Gore, niti je vršio pritisak na bilo koga.
„On je vrlo precizno uporedio stanje u Sjevernoj Makedoniji, gdje Albanci drže skoro sve poluge moći, sa dešavanjima u Crnoj Gori, u kojoj se problematizuje i sami ulazak predstavnika Srba u Vladu“, istakao je Mandić.
Prema njegovim riječima, koalicija ZBCG je jedan od pobjednika izbora 11. juna.
„Na jednoj strani smo mi i ostali koji su porazili DPS, a na drugoj strani su isti taj DPS i svi oni koji su i na predsjedničkim izborima podržali Mila Đukanovića i koji su i tokom kampanje za parlamentarne izbore imali stav da će zajedno formirati vlast. Dobro znaju građani ko se konstantno miješa u formiranje vlasti u Crnoj Gori. Nismo uzalud, tokom kampanje, pominjali ambasade koje gotovo svakodnevno vrše pritisak na političke subjekte u Crnoj Gori“, zaključio je Mandić.
Iz kompanije Fidelity consulting kazali su da se postavlja pitanje kako to da cijene hrane globalno padaju a lokalno rastu. Kako su naveli, da li je konačno vrijeme da par ljudi u ovoj zemlji spuste loptu prilikom formiranja cijena u trgovinama, pitanje je teško par stotina miliona eura na godišnjem nivou.
Iz kompanije Fidelity consulting kazali su da se postavlja pitanje kako to da cijene hrane globalno padaju a lokalno rastu. Kako su naveli, da li je konačno vrijeme da par ljudi u ovoj zemlji spuste loptu prilikom formiranja cijena u trgovinama, pitanje je teško par stotina miliona eura na godišnjem nivou.
„Umjereno do znatno vrele avgustovske ferije obezbjeđuju tešku dokolicu u ladovini zimzelenih čempresa, te su idealne za proučavanje jednog od onih neobičnih paradoksa, kada se čini da je ekonomija odlučila da se poigra s našim razumom. Jer, kako zbilja drugačije objasniti pojavu da su prethodnih 12 mjeseci na globalnom nivou cijene hrane pale a u Crnoj Gori porasle“, rekli su iz Fidelity consulting.
Naime, prema podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu cijene hrane na globalnom nivou u julu 2023. godine u odnosu na jul 2022. godine, pale su za 11,8%.
„Istovremeno, prema podacima Monstata, za isti period, u Crnoj Gori su cijene hrane porasle za 10,2%. Po kategorijama, situacija je sljedeća: cijene hleba i žitarica globalno su pale 14,5%, dok su u Crnoj Gori porasle 5,5%. Cijene mlijeka globalno su pale 20,6%, dok su u Crnoj Gori porasle 13,5%. Cijene mesa globalno su pale 5,1%, dok su u Crnoj Gori porasle 13,5% a c ijene ulja globalno su pale 23%, dok su u Crnoj Gori pale 22%“, poručuju iz Fidelity consulting.
Kako su kazali, da li je konačno vrijeme da par ljudi u ovoj zemlji spuste loptu prilikom formiranja cijena u trgovinama, pitanje je teško par stotina miliona eura na godišnjem nivou.
„A možda odgovori na ova teška avgustovska pitanja leže negdje dublje, toplo sakriveni – u šumi“, zaključuju iz Fidelity consulting.
U Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici sljedeće sedmice stiže ikona Presvete Bogorodice iz Rusije pod nazivom „Umekšanje zlih srca“, saopštila je Mitropolija crnogorsko-primorska.
Kako je najavljeno, svečani doček svetinje biće priređen u hramu u utorak 22. avgusta, u 8 sati.
Ikona će biti u hramu dostupna na cjelivanje i blagoslov od utorka 22. avgusta zaključno sa 28. avgustom.
Ikona će biti izložena svakog dana u periodu od 8 do 13 sati i od 17 do 20 sati.
Ikona jedino neće biti izložena u Hramu u četvrtak 24. avgusta, kada će ova svetinja obići i manastir Ostrog.
Uz plate, članovi Vlade imaju naknade, službena auta, plaćene telefone, varijabile. Zanimljivo je kako ljudi koji su došli na talasu kritike loših praksi prethodne vlasti, sada prisvajaju ono protiv čega su se borili dok su bili opozicija, kaže Mirza Krnić iz Preokreta
Iako su iz opozicionih klupa kritikovali tadašnje ministre Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih koalicionih partnera za privilegije o trošku građana, dio članova Vlade sada se ponaša uglavnom istovjetno.
Pored osnovne plate koja uglavnom prelazi 1,5 hiljada eura mjesečno, većina njih prima naknade za članstvo u raznim komisijama i savjetima.
Pored toga, koriste luksuzna službena auta, dobijaju dnevnice, varijabile… Većina tih naknada je daleko od očiju javnosti, a na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) mogu se naći samo naknade za članstvo u radnim tijelima Vlade, koje su ministri obavezni da prijave u imovinskim kartonima.
Mirza Krnić iz Preokreta kaže da je zanimljivo kako ljudi koji su došli na talasu kritike loših praksi prethodne vlasti, sada prisvajaju ono protiv čega su se borili dok su bili opozicija. Smatra da logičnog ni etičkog opravdanja za ovu praksu nema.
Prema javno dostupnim podacima iz imovinskih kartona za prošlu godinu (ovogodišnji će biti objavljeni tek nakon 31. marta 2024), zaključuje se da je ministar pravde Marko Kovač najviše prihodovao po osnovu članstva u komisijama i savjetima.
On, međutim, za “Vijesti” kaže da je primio samo naknade koje su utemeljene u zakonu, jer on u međuvremenu nije promijenjen, a da je ostalo poklonio u dobrotvorne svrhe.
Podaci iz imovinskog kartona ministra, objavljeni na sajtu ASK-a, pokazuju da je za rad u raznim komisijama i savjetima, prošle godine dobio naknadu od 7.731 euro.
Kovač je član pet komisija, tri savjeta (uključujući Sudski), Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu komunikaciju. Za članstvo u savjetima za prava djeteta, vladavinu prava, održivi razvoj, Vijeću za nacionalnu bezbjednost, Komisiji za pravna pitanja i Birou za operativnu koordinaciju ne dobija naknadu.
U Sudskom savjetu, od izbora za ministra 28. aprila 2022, ukupno je primio naknadu od 5.138 eura, ili mjesečno 634,4 eura.
Naknada za Komisiju za izradu građanskog zakonika iznosila je 1.665,3, a primio je za oktobar, novembar i decembar.
U Komisiji za polaganje notarskog ispita imao je naknadu od 198,4 eura, za novembar i decembar, a u Komisiji za polagaje pravosudnog ispita 1.427,4 eura za jun, novembar i decembar. Naknade za pravosudni se primaju samo u rokovima kada se on održava, objašnjava Kovač za “Vijesti”, navodeći da je primio pet naknada, a zadržao jednu.
Njegova plata kao ministra pravde iznosila je prošle godine 1.629 eura mjesečno.
U izjavi “Vijestima” Kovač kaže da je Zakonom o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu propisana naknada za predsjednika, što je on po funkciji. Njen iznos, kako je rekao, određuje Vlada i ona iznosi 60 odsto prosječne bruto zarade u prethodnoj godini.
“Samo tu i mjesečnu naknadu za rad u Sudskom savjetu sam primio, dok sam ostale, kao i dio dnevnica iz Vlade, dao u humanitarne svrhe. Za to imam dokaze”, rekao je ministar.
Kovač kaže da nije primjer funkcionera koji se rasipa jer službeni auto, kako kaže, ne koristi van radnog vremena, odrekao se policijskog obezbjeđenja koje mu je zakonom predviđeno, a i telefonske troškove plaća sam.
Iako ministri i dalje imaju značajne naknade, to je manje u odnosu na vlade DPS-a, posebno u periodu kada su ministri bili članovi više upravnih odbora preduzeća.
Tako je ministar pravde iz Vlade Duška Markovića (DPS) Zoran Pažin bio član skoro 20 savjeta i komisija. Naknade je primao za članstvo samo u nekima, ali je u 2020. godini po tom osnovu zaradio ukupno 12,4 hiljade eura (Sudski savjet, Komisija za izradu građanskog zakonika i Komisija za polaganje pravosudnog ispita).
Marković je bio član deset radnih tijela, a naknadu je primao kao član Savjeta za privatizaciju. Po tom osnovu je 2020. godine primio 4.280 eura.
Premijer prijavio jednu naknadu
Premijer Dritan Abazović od članstva u komisijama i savjetima prošle godine je prijavio naknadu od 881,84 eura.
Prema imovinskom kartonu za prošlu godinu, on je bio član desetak komisija i savjeta, uključujući Vijeće za nacionalnu bezbjednost, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, Komisiju za politički sistem….
U kartonu je naveo da je primio naknade samo u Savjetu za kontrolu biračkog spiska od 881,84 eura mjesečno (za januar, februar, mart i april, dok je bio potpredsjednik vlade).
Premijerska plata Abazovića u prošloj godini je iznosila mjesečno 1,9 hiljada.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prijavio je da je član Nacionalnog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma. Za to je prošle godine dobio naknadu od ukupno pet hiljada eura.
On je predsjednik Komisije za kadrovska i administrativna pitanja, ali nema podataka da li za to dobija naknadu.
Potpredsjednik Vlade i ministar kapitalih investicija Ervin Ibrahimović prijavio je prošle godine, uz osnovnu zaradu, u novembru samo naknadu od Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima od 600 eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković za učešće u radnim tijelima Vlade prošle godine je dobio naknade od ukupno 1.975 eura. On je kao član Komisije za rješavanje statusa bolnice Meljine u novembru prošle godine primio 500 eura, a od Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte je imao 875 eura (maj – decembar). Naknadu od 600 eura dobio je u novembru prošle godine kao član Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima.
Njegova osnovna plata kao ministra i potpredsjednika vlade iznosila je prošle godine 1.867 eura mjesečno.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović primao je naknadu kao član Savjeta za finansijsku stabilnost gdje je prošle godine imao mjesečnu naknadu od 700 eura, odnosno 5.600 eura u prošloj godini (za period od stupanja na funkciju ministra 28. aprila).
On je prošle godine imao ministarsku platu od oko 1,8 hiljada eura.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović prijavila je u kartonu samo naknadu od Savjeta za privatizaciju od ukupno 875 eura ili 125 eura mjesečno (od stupanja na funkciju). Njena osnovna plata kao ministarke prošle godine je iznosila oko 1,7 hiljada eura mjesečno.
Plaća se i briga za privatizacije
Ministar javne uprave Maraš Dukaj, pored ministarske plate, prošle godine je dobijao naknadu kao predsjednik Savjeta za informacionu bezbjednost od ukupno 2.160 eura. Naknadu je primio za avgust, septembar, oktobar, novembar i decembar. Njegova ministarska plata prošle godine je bila 1.685 eura.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović prošle godine je za članstvo u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava dobio naknadu od 1.400 eura. Od stupanja na funkciju ministra, od maja do decembra, je primao naknadu kao član Socijalnog savjeta od ukupno 643 eura. On bio član osam radnih tijela za koje nije dobijao naknadu. Kao ministar prošle godine je imao platu od 1.653 eura mjesečno.
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić je kao član Komisije za istraživanje napada nad novinarima primio naknadu od 2.394 eura, od marta do decembra. On je bio član Odbora direktora preduzeća Wireless Montenegro za šta je dobio naknadu od 5.500 eura za period februar – decembar. Kao ministar primao je prošle godine platu od 1.945 eura mjesečno.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je za članstvo u Savjetu za privatizaciju prošle godine dobio 875 eura (period maj – decembar). Kao ministar imao je platu oko 1.700 eura mjesečno.
Ministarka nauke Biljana Šćepanović je kao predsjednica Savjeta za naučno-istraživačku djelatnost u novembru prošle godine dobila 408,33 eura. Njena redovna plata iznosi 1.833 eura.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović u kartonu je naveo da prima naknadu za članstvo u Socijalnom savjetu, ali nije naveo kolika je.
Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović nije prijavio da ima naknade u nekom od radnih tijela. On je član Savjeta za privatizaciju, ali u kartonu nije to naveo, niti da li ima naknadu po tom osnovu.
Naknade po osnovu članstva u radnim tijelima nijesu prijavili ministri sporta i ljudskih i manjinskih prava Vasilije Lalošević i Fatmir Đeka, kao ni ministarka kulture Maša Vlaović.
Krnić: Za promjenu loše prakse neophodan stalan pritisak javnosti
“Svi se sjećamo odioznosti javnosti kada su poslanici ili ministri bili članovi upravnih odbora državnih preduzeća i time dobijali ne samo velike nadoknade, već i ogroman uticaj mimo politike”, rekao je Mirza Krnić za “Vijesti”.
To su aktivnosti po automatizmu funkcije: Mirza Krnićfoto: Preokret
Prema njegovim riječima, ako recimo ministar ili drugi “visoki funkcioner” obavlja neke aktivnosti po automatizmu funkcije, onda bi bilo u redu da se to računa kao dio njegovog osnovnog angažmana.
“On ili ona, čim postane ministar ili ministarka ili drugi funkcioner, zna da će biti u određenim radnim tijelima – jer to predviđa zakon ili akt nižeg reda. Nije to sada neka aktivnost za koju se ne zna da pripada recimo ministru. A čak i da postoji neka aktivnost koja traži značajan angažman mimo redovnih aktivnosti, zar nije onda prirodno vidjeti na tržištu rada ko bi taj posao mogao obaviti i za to raspisati odgovarajući konkurs”, pitao je on.
Smatra da je recept za uklanjanje ove prakse kao i sa prethodnom vlašću: stalan pritisak javnosti, medija, civilnog sektora i političkih subjekata koji žele da podrede svoje djelovanje opštem interesu. “Drugog puta očigledno nema, jer je takvo ponašanje očigledno duboko ukorijenjeno što znači da onda i upornost u otklanjanju ove prakse mora biti stalna – bez obzira ko je na vlasti”, poručio je.
Medicinska sestra koja je radila u britanskoj državnoj bolnici Lucy Letby proglašena je krivom za ubistvo sedam beba, objavio je Mirror.
Ova 33-godišnjakinja je bila zaposlena od strane državnog NHS-a i radila je na neonatalnom odeljenju u britanskoj bolnici Countess of Chester gdje je optužena da je povrijedila i na kraju usmrtila dojenčad.
Porota na Krunskom sudu u Manchesteru proglasili su je krivom za sedam tačaka optužnice za ubistvo i šest tačaka za pokušaj ubistva. Letby je takođe proglašena nevinom za još dvije tačke optužnice za pokušaj ubistva. Porota je 22 dana raspravljala o nizu optužbi protiv medicinske sestre.
Letby iz Hereforda namjerno je povrijedila bebe na različite načine, uključujući intravenozno ubrizgavanje vazduha i davanje vazduha i/ili mlijeka u želudac putem sonde. Tužilaštvo je takođe otkrilo da je dodavala insulin kao otrov u intravenoznu hranu, ometala disajne cijevi i u nekim slučajevima nanosila traume.
Letby je negirala sve optužbe dok je 14 dana svjedočila na klupi za svjedoke tokom suđenja koje je počelo prošlog oktobra. Negirala je da je učinila bilo što štetno bilo kojem djetetu i da su iznenadni kolapsi i smrti mogli biti posljedica prirodnih uzroka, ili iz nekog neutvrđenog razloga, ili zato što drugi nisu pružili odgovarajuću njegu.
Uhapšenima se na teret stavlja krivično djelo – nasilničko ponašanje
Foto: Cetinjski list
Podgoričani I.D. (34) i R.D. (49) uhapšeni su zbog sumnje da su fizički napali Cetinjanina I.B. (47) ispred jednog ugostiteljskog objekta u Dodošima, u srijedu 16. avgusta, prenosi Cetinjski list.
Taj medij navodi da se uhapšeni sumnjiče da su, nakon svađe, u kojoj je vlasnik lokala V.P. razdvajao zavađene, motornim testerama demolirali taj objekat, slomili vanbrodski motor na gliseru, oštetili auta BMV i „reno klio“ koji su bili na parkingu i pobjegli.
foto: Cetinjski list
Osnovna državna tužiteljka Sanja Radunović sa Cetinja naložila je da se privedu osumnjičeni i da se od njih prikupe informacije, kao i izjave od eventualnih svjedoka.
Uhapšenima se na teret stavlja krivično djelo – nasilničko ponašanje.
