Najavio da će kladionice i kazina do potpunog zatvaranja biti stavljeni u potpuno drugačiji sistem
Albanski forum pristao je da bude dije 44. Vlade Crne Gore, saopštio je Nik Đeljošaj.
„Albanski forum je uspio da tokom pregovora ispuni svoj program po kome ćemo imati decentralizaciju, kladionice i kazina će do potpunog zatvaranja biti stavljeni u potpuno drugačiji sistem od onoga što jesu i obezbijedićemo staračke penzije za sve građane“, rekao je Đeljošaj.
On je kazao i da će Albanski forum u vladi preuzeti odgovornost potpredsjednika vlade za kapitalne investicije i ministra javne uprave.
„Kao i uvijek, radićemo u javnom interesu, na unapređenju našeg programa, ravnopravnosti svih građana i nacija, a posebno na ekonomskom razvoju svih građana“, poručio je Đeljošaj.
Najmanje 15 ljudi je poginulo, a 36 je povrijeđeno u nesreći autobusa koji je prevozio uglavnom migrante iz Venecuele, saopštile su večeras meksičke vlasti.
Nesreća se dogodila na autoputu koji povezuje Oahaku na jugu sa Pueblom u centralnom dijelu Meksika.
Autobus je „udario u kamion“, saopštile su lokalne vlasti i dodale da su povrijeđeni prebačeni u obližnje bolnice.
Meksiko je tranzitna zemlja za migrante iz Centralne Amerike (Gvatemale, Hondurasa, Salvadora), Venecuele i Kariba (Haitija, Kube) na putu ka granici sa SAD.
Osnovno državno tužilaštvo u Baru odbacilo je krivičnu prijavu koju je komandir Saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Mladen Đuknić, podnio protiv državnog tužioca, upućenog na rad u Specijalno državno tužilaštvo Jovana Vukotića, jer je, navodno, od njega pokušao da iznudi iskaz.
„Utvrđeno je da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“, rekao je danas Libertasu rukovodilac barskog tužilaštva, Radovan Đurišić.
Policajac Đuknić nije želio da komentariše odbacivanje prijave koju je podnio protiv tužioca Vukotića.
„Neću o tome više da razmišljam“, rekao je Đuknić danas Libertasu.
Prema nezvaničnim saznanjima Libertasa, tužilac Vukotić je saslušavao policajca Đuknića u svojstvu svjedoka. Đuknić je odgovarao na sva pitanja tužioca Vukotića, ali se odgovori tužiocu nijesu svidjeli.
Tada je, navodno, počeo da viče na njega i da traži od njega da kaže ono što mu on sugeriše, što je policajac odbio i prijavio ga policiji.
Tužilac Vukotić rekao je ranije Libertasu da prvi put čuje da je policajac Đuknić protiv njega podnio krivičnu prijavu.
Policija je krivičnu prijavu podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, ali su je oni proslijedili kolegama u Podgorici jer je, navodno krivično djelo, počinjeno u prostorijama Specijalnog državnog tužilaštva u glavnom gradu.
S obzirom na to da je tužilac Vukotić zaposlen u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu, odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, prijava protiv kolege je dodijeljena barskom tužilaštvu na dalje postupanje.
Ibrahimović saopštio da je to informacija sa sinoćnjeg sastanka sa mandatarom
Predsjedništvo Bošnjačke stranke (BS) predložilo je Glavnom odboru da ta partija bude dio kabineta Milojka Spajića, u kome bi njeni funkcioneri pokrivali resore saobraćaja, energetike, dijaspore, poljoprivrede i potpredsjedničko mjesto, saznaju „Vijesti“.
O tome bi Glavni odbor trebalo da raspravlja na sjednici koja treba da počne u Rožajama.
Izvor „Vijesti“ tvrdi da je predsjednik partije Ervin Ibrahimović prenio kolegama da koalicija Za budućnost Crne Gore neće biti dio vlade, i rekao da je to informacija sa sinoćnjeg sastanka sa mandatarom Spajićem.
Italijanski pjevač Toto Kutunjo preminuo je u 81. godini.
Toto Kutunjo bio je poznati italijanski kantautor. Učestvovao je u brojnim izdanjima festivala u Sanremu.
Na Pjesmi Evrovizije 1990. godine u Zagrebu predstavljao je Italiju i sa pjesmom Insieme: 1992 zabilježio je drugu pobjedu za tu zemlju.
Kutunjo je autor nekoliko legendarnih šlagera, kao što su L’Italiano i Mediterraneo.
Toto Kutunjo je rođen u Fozdinovu, u sjevernoj Toskani. Njegov otac je bio vojnik sa Sicilije, a majka Toskanka; nedugo potom su se naselili u La Speciji.
Tokom detinjstva, učio je da svira bubnjeve, gitaru, klavir i saksofon. Svoju muzičku karijeru je počeo kao bubnjar, ali je kasnije osnovao sastav „Toto e i tati“ koji je izvodio njegove pjesme. 1971. godine se oženio Karlom i preselio u Milano.
Tokom 1970-ih je pisao tekstove pjesama za Adrijana Čelentana, Dalidu (Monday Tuesday), Mirej Matjo, Mišela Sardua (En chantant), Džonija Halideja, Arvea Vilarda, Žerara Lenormana u Francuskoj, Domenika Modunja, Điljolu Činkveti i Ornelu Vanoni u Italiji.
Među pjesmama koje je pisao za popularnog franko-američkog pjevača Džoa Dasena su i neki od njegovih najpoznatijih, poput L’été indien, Et si tu n’existais pas i Le Jardin du Luxembourg (sa Vitom Palavičinijem).
Kutunjo 1975. godine osniva sastav „Albatros“, sa kojim je prvi put učestvovao na Festivalu u Sanremu 1976, osvojivši treće mjesto sa pjesmom Volo AZ504. Samostalnu karijeru je započeo 1978. Festival u Sanremu je osvojio 1980. sa pjesmom („Samo mi“) (ital. Solo noi), a drugo mjesto zauzeo čak šest puta.
(foto: Guliver)
Osim toga, 1985. je osvojila drugo mjesto pjesma „Noi ragazzi di oggi“, koju je Kutunjo komponovao, u izvedbi Luisa Miguela. Kutunjov najveći međunarodni uspjeh ostaje pesma L’Italiano („Lasciatemi cantare, con la chitarra in mano…“), broj 1 na ljestvicama u Italiji i Švajcarskoj, i broj 2 u Francuskoj.
Toto Kutunjo je predstavljao Italiju na Pjesmi Evrovizije 1990. u zagrebačkoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ sa svojom pjesmom Insieme: 1992, emotivnom mediteranskom pjesmom u čast ujedinjenja evropskog kontinenta.
Kutunjo je pobijedio sa 149 poena; bila je to druga pobjeda Italije nakon Điljole Činkveti 1964. u Kopenhagenu.
Prateće vokale Kutunju je pjevao jugoslovenski sastav „Pepel in kri“, koji su i sami učestvovali na Pjesmi Evrovizije 1975. Toto je nosio bijelo odjelo, pjesma je izvedena 19. po redu, a orkestrom je dirigovao Đani Madonini. Zajedno sa Činkveti, Kutunjo je vodio program Pjesme Evrovizije 1991. u Rimu.
Toto je vodio i nekoliko televizijskih programa, među kojima su najpoznatiji Piacere Raiuno i Domenica In. Do 2005. godine, Toto Kutunjo je prodao više od 95 miliona nosača zvuka.
„Upravo je Đurović sa pozicija predsjednice Skupštine preduzimala pojedine korake kojima se čudilo naše članstvo i zbog čega smo često svi bili kritikovani“
Malo koji funkcioner bilo koje partije je nanio toliku štetu svojoj partiji kakvu je Danijela Đurović u kontinuitetu nanosila Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), ocijenili su iz ove partije.
Oni su se oglasili povodom intervjua koji je doskorašnja predsjednica Skupštine i doskorašnja funkcionerka SNP dala „Vijestima“.
Đurović je kazala da zna se čija je krivica što SNP slavi cenzus.
Iz SNP su kazali da je nekoliko bivših funkcionera SNP-a, predvođenih Đurović, na Vidovdan ove godine krenulo „nemoralnim političkim putem“, odričući se načela i principa po kojima se SNP 25 godina prepoznaje kao časna partija poštenih i vrijednih ljudi.
„Najbolje svjedočanstvo ovoj tezi je današnje obraćanje Đurović kojim je potvrdila da su ona i još nekoliko naših bivših funkcionera već neko vrijeme predano radili kako bi nanijeli političku štetu SNP-u nadajući se da SNP neće preći cenzus. Taj cilj nijesu ostvarili. SNP je na izborima ostvario mnogo bolji rezultat nego što su oni očekivali i uprkos opstrukcijama koje su vršili“, navodi se u saopštenju.
Dodaju da je SNP jedan od ključnih konstituenata Vlade Crne Gore, a da će na žalost Đurović i ostalih biti jedan od najvažnijih aktera crnogorske politike i ubuduće.
Takav uticaj i snagu, kažu, SNP ostvaruje zahvaljujući svojoj politici i zahvaljući časnim članovima i glasačima SNP-a koji, kako tvrde, svi do jednoga osuđuju ove poteze Đurović i još nekih bivših funkcionera.
Iz SNP optužuju Đurović da je kriva za propadanje hercegnovskog odbora.
„Ono što sva Crna Gora danas zna jeste da je malo koji funkcioner bilo koje partije nanio toliku štetu svojoj partiji kakvu je Danijela Đurović u kontinuitetu nanosila SNP-u. Gospođa Đurović je odgovorna zato što je naš odbor u Herceg Novom sa pozicija apsolutne vlasti sveden na dva odbornika, koji su poslije nekog vremena odbjegli, a SNP ostao bez ijednog. Njen matični lokalni odbor u Herceg Novom je nije predložio ni za to da bude kandidat za poslaničku listu, a nakon što je izabrana za predsjednicu Skupštine Crne Gore ona nijednom nije kročila u svoj matični lokalni odbor. U izbornoj kampanji nije doprinosila, već se nadala da će SNP uzeti što je moguće manje glasova“, piše u saopštenju.
Kažu i da o tome u kojoj mjeri su Đurović i još neki bivši funkcioneri potpali pod uticaj DPS-ovog načina vođenja politike najbolje govori podatak da su se oni odrekli stranačkih funkcija u SNP-u, ali se niko od njih nije odrekao nijedne državne funkcije na koje su došli zahvaljujući isključivo SNP-u.
„To je politički nemoral koji će ući u udžbenike kao klasični primjer političke pokvarenosti, neetičnosti i zaslijepljenosti funkcijama. Upravo je Đurović sa pozicija predsjednice Skupštine preduzimala pojedine korake kojima se čudilo naše članstvo i zbog čega smo često svi bili kritikovani. Podsjećamo građane da je Danijela Đurović u dogovoru sa DPS-om zaslužna za to što je Radoje Žugić i dan danas guverner Centralne banke Crne Gore. Ona je direktno odgovorna za to što radnici KAP-a, kojima je zahvaljujući SNP-u omogućen odlazak u penziju po povlašćenim uslovima, ni dan danas nijesu ostvarili to pravo jer se gospođa Đurović više nudila za ambasadorsku poziciju nego za to da se mnogo više založi da radnici KAP-a ostvare prava koja im pripadaju“, tvrde iz SNP.
Iz ove partije navode i da su ih u vrijeme lokalnih izbora koštali postupci Đurović koja je, kako tvrde, sa DPS-om dogovara izglasavanje tzv. zetskih zakona.
„Da paradoks bude doveden do maksimuma, za svoj izborni neuspjeh na lokalnim izborima u Podgorici Nebojša Vuksanović, koji je tada nosio izbornu listu SNP-a, a koji je sada prvi saradnik Đurović, najviše je optuživao upravo Đurović. Danas je to izgleda potisnuto u zaborav, ali i to i svu drugu štetu koju su nam stvarali u poslednje vrijeme pamte članovi i glasači SNP-a i poručuju i gospođi Đurović i ostalim našim bivšim funkcionerima da im svima zajedno želimo srećan put u zagrljaj Đukanovićevog DPS-a“.
Poručuju i da nije bilo jasnije poruke da je Đurović sebe politički dalje vezala za DPS od odluke DPS-a da sruši vladu zbog potpisivanja Temeljnog ugovora, a da samo mjesec dana kasnije nju sačuva na mjestu predsjednice Skupštine.
„Sve što gledamo ovih dana povodom djelovanja pojedinih naših bivših funkcionera predvođenima Danijelom Đurović direktna je posledica direktnih dogovora koje su iza naših leđa pravili sa Đukanovićevim DPS-om“.
Dodaju i da se Miomir Vojinović, bivši ministar prosvjete svojski potrudio da im našteti, te da je smjenjivao sa državnih pozicija pojedine funkcionere koji su bili privrženi reformama i idealima pobjede od 30. avgusta, a promovisao pojedince koji su jedino bili lojalni DPS-u ili DPS-ovim satelitima.
„Nijesmo se mogli načuditi zašto to radi, ali vrijeme je riješilo rebus i otkrilo da i Vojinović i Đurović i svi drugi naši bivši funkcioneri koji se ovih dana okupljaju oko nove političke opcije odavno kuju plan kako da iznevjere SNP, a da se što je moguće više približe poraženom DPS-u. Četvrt vijeka SNP se u Crnoj Gori borio za razvlašćivanje DPS-a i taj cilj je izboren 30. avgusta 2020. godine. Nekada dominantna, najmoćnija partija u Crnoj Gori danas je duboka opozicija. SNP je, dakle, uspio da pobijedi mnogo ozbiljnije i teže protivnike od prebjega kao što su Đurović i još neki naši bivši funkcioneri“, navodi se u saopštenju.
Iz SNP zaključuju da partija može biti samo uticajnija i jača bez ljudi poput Đurović koju su optužili za nemoram i gramzivost.
Podgorička policija sinoć je uhapsila G.V. (43) osumnjičenog da je jednu osobu protiv njene volje držao zatvorenu u stanu u Podgorici.
“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su uhapsili su osobu koja se sumnjiči za krivično djelo protivpravno lišenje slobode”, navodi se u saopštenju Uprave policije (UP).
Iz Uprave policije kazali su da se G.V. na teret stavlja pomenuto krivično djelo koje je sinoć, kako se sumnja, izvršio nad osobom od 23 godine.
“G.V. je ovu osobu protivno njenoj volji držao zatvorenu u stanu u Podgorici”, navodi se u saopštenju.
Ističu da se pripadnici podgoričke policije su uhapili G.V. te da on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Nekadašnji direktor Pošte Crne Gore Božidar Vuksanović krajem juna 2021. godine zaključio je prvi šestomjesečni konsultantski ugovor za neto iznos od 1.000 eura na mjesečnom nivou, i to u podgoričkom preduzeću „Sportski objekti“.
To su tvrdnje organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP). Iz te NVO navode da je Vuksanović u jednom trenutku u isto vrijeme primao dvije penzije i konsultatsku naknadu u sportskim objektima.
Vuksanović je u aprilu 2021. godine smijenjen sa pozicije direktora Pošte.
Iz ASP navode da je ovom podgoričkom firmom sve do nedavno upravljao kadar Demokratske partije socijalista (DPS) i Vojislav Marković, koji je bio izvršni direktor.
ASP tvrdi da je Marković Vuksanovićev bliski kolega i da je upravo on predložio angažovanje Vuksanovića.
ASP je u posjedu tri šestomjesečna konsultantska ugovora Vuksanovića sa „Sportskim objektima“, koje se odnose na drugi dio 2021. godine i za čitavu 2022. godinu.
Bankarske isplate u posjedu ove nevladine organizacije pokazuju da je po ovom osnovu od podgoričke firme on prihodovao najmanje 17.000 eura.
„Dva mjeseca nakon što je Vuksanović ostao bez direktorske fotelje u Pošti Crne Gore, gdje mu je neto zarada po zvaničnim evidencijama bila 1,8 hiljade eura, Odbor direktora „Sportskih objekata“ je usvojio predlog Markovića da se angažuje „stručni konsultant sa naučnim zvanjem iz domena sporta i ekonomskih nauka, na period od šest mjeseci, sa naknadom koja na mjesečnom nivou ne može preći iznos od neto 1.000 eura“, navode iz ASP.
Prvi ugovor o pružanju konsultantskih usluga sa Vuksanovićem je zaključen 29. juna 2021. godine, kojim se on obavezuje da će pružati usluge vezano za „unapređenje rada u sistemu sportskih objekata, kao i povećanje obima korišćenja sportskih sadržaja“, bez ikakvih daljih detaljisanja, a uz obavezu da izvršnom direktoru dostavi pisani izvještaj po obavljenom poslu.
U izvještaju koji je šest mjeseci kasnije dostavio, a koji je datiran na 31. decembar 2021. godine, na nepunoj stranici i po A4 formata, sa duplim razmacima, Vuksanović taksativno i potpuno paušalno navodi pružene stručne usluge, a koje praktično moraju biti dio redovnih poslava stalno zaposlenih u upravljačko-administrativnim strukturama „Sportskih objekata“.
Tako, pored ostaloga, navodi da je sačinjavao plan za stavljanje u funkciju Univerzalnog sportskog igrališta „Venom“, sačinjavao plan prioritetnih radova na adaptaciji tog igrališta, pratio realizaciju radova na njegovoj adaptaciji, sačinjavao plan njegovog rada na dnevnom, nedjeljnom, mjesečnom nivou, pratio njegovo funkcionisanje…pružao stručnu pomoć u organizaciji sportskih manifestacija „koje će se realizovati u „Sportski objekti“ do kraja godine“.
„Taj suvoparni izvještaj ne navodi niti jedan dokument, iz kojeg bi se zaista cijenile pružene stručne usluge, te je otvoreno pitanje da li se radi o fiktivnim uslugama, dok ASP nije u posjedu evidencija o dolasku i odlasku iz „Sportskih objekata“ za Vuksanovića, a koje bi konsultant sa 1.000 eura neto primanja morao da ima, te bi sve to trebalo da prati izvršenje konsultantskog ugovora“, piše u dopisu ASP.
Krajem te 2021. godine, Vuksanović je dobio novi šestomjesečni konsultantski ugovor, a krajem juna 2022. godine „Sportski objekti“ mu daju i treći konsultantski ugovor na šest mjeseci.
„Ono što ova dva ugovora razlikuje od prvog, koji je zaključen, jeste što se kod imena Božidara Vuksanovića navodi da je nezaposleno lice. Ipak, na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije u imovinskom kartonu, koji je naslovljen kao „godišnji po prestanku funkcije“ i datiran na 7. mart ove godine, Vuksanović je za 2022. godinu prikazao da prima penziju u mjesečnom iznosu od 780 eura i po tom osnovu je ukupno prihodovao za 12 mjeseci 9.360 eura“, dodaju iz ASP.
Vuksanović je, navode, istovremeno za proteklu godinu prikazao i da od Ministarstva sporta kao vrhunski sportista dobija mjesečnu sportsku penziju od 820 eura, pa je za 12 mjeseci po osnovu sportskih penzija prihodovao 9.840 eura.
U tom imovinskom kartonu se nigdje ne navode prihodi po osnovu konsultantskih usluga, koje je Vuksanović ostvario u „Sportskim objektima“, a koji su u 2022. godini iznosili 12.000 eura.
Iz ASP navode da bi isnova sumnje da se radi o redovnim poslovima u „Sportskim objektima“, a nikako usko specificiranim stručnim poslovima, ovim slučajem trebalo da se pozabavi nadležno tužilaštvo.
„ASP se ovim slučajem bavi nakon prijave zviždača iz „Sportskih objekata“, koja nam je upućena poštanskim putem još krajem prošle godine, ali je bivši menadžment preduzeća odbio da dostavi podatke, pa je nakon žalbenog postupka Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nedavno odlučila u korist ASP-a, nakon čega smo dobili dokumenta od nove uprave“, dodaju iz ASP.
Podsjetili su da je u medijima ranije objavljeno da je Vuksanović nakon smjene vlasti 2020. godine izmijenio aneks ugovora u Pošti Crne Gore, kojim je sebi trebalo da obezbijedi veću otpreminu – od blizu 40.000 eura.
ASP je istakla da ne posjeduje informacije da li je Vuksanović dobio otpremninu i koliku.
„Ja sam svoju obavezu odradio što je traženo od mene, a u skladu sa ugovorom o konsaltingom. Kompletna dokumentacija je tamo. Nijesam radio tamo, to je bio konsultantski ugovor. Nijesam imao obavezu da išta prijavljujem ASK-u jer dvije godine nijesam državni funkcioner“, rekao je Vuksanović.
M.P. (21) iz Bijelog Polja se sumnjiči da je od februara do kraja aprila preko društvenih mreža slao poruke neprimjerenog sadržaja
Bjelopoljska policija uhapsila je M.P (21) iz tog grada osumnjičenog da je trinaestogodišnjem djetetu preko društvenih mreža slao poruke neprimjerenog sadržaja.
„On se sumnjiči za krivično djelo mamljenje djeteta u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode, a u vezi krivičnog djela obljuba sa djetetom, počinjenog na štetu djeteta starog 13 godina. Sumnja se da je M.P. izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret u periodu od februara do kraja aprila tekuće 2023. godine, kada je oštećenom licu preko društvenih mreža slao poruke neprimjerenog sadržaja“, piše u saopštenju policije.
Postupajući tužilac je M.P. odredio zadržavanju do 72 sata.
„Kako je stranka sa preko 120.000 glasova pala na 9.200. Kao partija koja je vodila višedecenijsku, upornu borbu sa Milom Đukanovićem ne bi trebalo da cenzus u uslovima rekordno niske izlaznosti doživljava kao uspjeh“
Doskorašnja predsjednica Skupštine i jedna od inicijatora novog političkog pokreta Danijela Đurović očekuje da će nova vlada biti jaka i stabilna kako bi mogla da ispuni obećanja građanima i nastavi proces evropskih integracija.
Ona je u intervjuu “Vijestima”, prvom nakon što je nedavno konstituisan novi saziv parlamenta a njoj istekao mandat, odgovarajući na pitanje zašto je napustila Socijalističku narodnu partiju (SNP) rekla da je sve počelo nakon lokalnih izbora u oktobru 2022. “Smatrali smo da odgovornost za katastrofalne rezultate na lokalnim izborima ne može da se “svali” na gradske i opštinske odbore, već da krivicu mora prvo da snosi vrh stranke na čelu sa predsjednikom”, rekla je ona.
Najavila je da će novi pokret raditi na rješavanju problema nezaposlenosti, niskih primanja, korupcije i kriminala: “…Naši ljudi znaju kako se domaćinski vode finansije države”.
Bili ste na mjestu predsjednice Skupštine godinu i tri mjeseca. Šta smatrate svojim najvećim uspjehom na toj poziciji, na šta ste posebno ponosni?
Pripala mi je čast da 28. aprila 2022. godine budem izabrana za predsjednicu Skupštine Crne Gore kao druga žena na toj poziciji u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Obavljala sam ovu izuzetno važnu i odgovornu dužnost u vremenu punom izazova, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu.
Naše društvo borilo se sa brojnim problemima, prvenstveno političkim koji su u jednom periodu doveli do blokade sistema, odnosno nefunkcionisanja institucija koje si bile ključne za normalan razvoj zemlje i nastavak našeg evropskog puta. O ozbiljnosti situacije u kojoj smo se našli najbolje govori činjenica da smo za nepune dvije godine promijenili dvije vlade.
U takvim uslovima bilo je jako teško upravljati Skupštinom kao najvišim zakonodavnim domom zaduženim za usvajanje zakona koji će ići u korist naših građana.
Od dana stupanja na funkciju najveću pažnju poklonila sam odblokiranju Ustavnog suda kao najviše sudske instance u državi, svjesna činjenice da bez funkcionalnog Ustavnog suda ne možemo ići naprijed kao država. Da bismo došli do pozitivnog ishoda održala sam veliki broj sastanaka sa liderima partija zastupljenih u parlamentu i šefovima poslaničkih klubova i mogu reći da se taj trud isplatio kada smo konačno krajem februara izabrali troje sudija Ustavnog suda. Da je bilo malo više političke volje i razumijevanja, sigurna sam da bismo izabrali i četvrtog sudiju iz reda manje brojnih naroda, čime bismo ovu instituciju učinili potpuno funkcionalnom.
Zašto ste odlučili da napustite SNP? O tome niste govorili do sada uprkos oštrim riječima g. Jokovića na vaš račun. Kako komentarišete kritike da ste napustili partiju, a funkciju nijeste, da ste bili nepoznati dok vas on nije promovisao, da nijeste imali rezultate u Herceg Novom kao odbornica?
Sve je počelo mnogo ranije – odmah nakon lokalnih izbora u oktobru 2022. godine. Grupa nas unutar tadašnjeg SNP-a je odlučila da govori u ime tihe većine i da traži promjene u stranci. Smatrali smo da odgovornost za katastrofalne rezultate na lokalnim izborima ne može da se “svali” na gradske i opštinske odbore, već da krivicu mora prvo da snosi vrh stranke na čelu sa predsjednikom. Govorili smo da bez toga neće biti ni rezultata na parlamentarnim izborima koji su u tom momentu bili izvjesni. Nažalost, nije imao ko da nas čuje. Odani ne rukovodstvu, već članovima SNP-a odlučili smo da tokom kampanje ćutimo. Da smo željeli da naudimo SNP-u imali smo mnogo bolju priliku nego sada – vrijeme izborne kampanje.
Kada smo čestitali SNP-u na prelasku cenzusa, nismo čestitali rukovodstvu već čestitim članovima koji se bore protiv DPS-a skoro 30 godina. Rukovodstvo smo samo opomenuli da ovaj rezultat nije došao zahvaljujući njima. Oni prvo moraju da odgovore na jednostavno pitanje: kako je stranka sa preko 120.000 glasova pala na 9.200? SNP, kao partija koja je vodila višedecenijsku, upornu borbu sa Milom Đukanovićem i njegovim sljedbenicima, ne bi trebalo da cenzus u uslovima rekordno niske izlaznosti doživljava kao uspjeh.
Što se tiče gospodina Jokovića i njegovih komentara i kritika, ne želim da izgovorim nijednu ružnu riječ ni o jednom članu SNP-a, poštujući godine koje smo proveli zajedno u istoj partiji. Kada su u pitanju moji rezultati, reći ću samo da sam se cijelog života trudila da svaki posao obavljam savjesno, časno i profesionalno, ostvarivši se prvenstveno u oblasti zaštite životne sredine. O mom političkom angažmanu najbolje govori činjenica da sam pokrivala veliki broj važnih funkcija u Herceg Novom gdje sam bila odbornica, menadžerka Opštine, potpredsjednica Opštine, te predsjednica Skupštine opštine, da bih 2022. godine bila izabrana za predsjednicu Skupštine Crne Gore. Ponosna sam na ono što sam ostavila iza sebe, a građanima ostavljam da sude o mojim djelima.
Sa nekoliko partijskih kolega najavili ste osnivanje nove partije. Šta će biti ciljevi i zadaci, šta ćete novo ponuditi građanima?
Moram da Vas ispravim – nije u pitanju partija, već pokret. Razlike su ogromne u samoj organizaciji jer je pokret demokratičniji u svojoj osnovi.
Poštenje i nekorumpiranost, dostojanstveno ponašanje prema drugim partijama i pokretima, ali prije svega prema građanima, kao i poštovanje ljudskih i manjinskih prava svih građana Crne Gore je ono što odlikuje osnivače i biće jedna od osnova našeg djelovanja. S druge strane, smatramo da smo pojedinačno pokazali da smo uporni i dosljedni borci protiv korupcije i kriminala, ali i da naši ljudi znaju kako se domaćinski vode finansije države i kako da se pomogne posrnuloj crnogorskoj ekonomiji. To će ukratko biti osnove našeg programa.
Đurović, Foto: Skupština Crne Gore
Iako je generalni utisak da stvari u Crnoj Gori idu u dobrom pravcu, mi mislimo da promjene nabolje moraju da budu brže. Umjesto da se, kao sve ostale stranke, bavimo prošlošću, naša želja je da pogledamo u budućnost. Pokušaćemo da damo rješenja za pitanja koja muče većinu naših sugrađana: nezaposlenost, nizak životni standard, niska primanja, korupciju koja izjeda temelje naše države, itd. Želimo da pružimo šansu mladim ljudima kako ne bi odlazili iz svoje zemlje. Molim za još malo strpljenja jer ćemo ubrzo izaći sa našim programom koji neće biti spisak lijepih želja i nerealnih predizbornih obećanja, već rješenja za nabrojane probleme.
Ko su dokazani profesionalci koji će biti dio novog pokreta, koje pominju Vaše kolege i gdje Vi vidite tu svoje mjesto?
I dalje sam mišljenja da je nedovoljno žena na političkoj sceni Crne Gore, a ja ću, kao i do sada, dati svoj doprinos da budemo vidljivije i da se pitamo.
O imenima nezavisnih intelektualaca i drugih, do sada politički neaktivnih osoba, u ovom trenutku neću govoriti. Imaćete priliku da ih upoznate.
Navršena je godina Vlade u tehničkom mandatu, kada je potpuno izostala parlamentarna kontrola, a Vlada donosila niz odluka i mimo parlamenta. Koliko je loše za vladavinu prava, demokratiju ako je Skupština marginalizovana?
Prošla je godina otkad je 43. Vladi Crne Gore izglasano nepovjerenje u Skupštini. Na početku sam rekla da smo u protekle tri godine živjeli u jako izazovnom vremenu koje je zahtijevalo veliku mudrost i hrabrost da se suočimo sa svim problemima koje smo naslijedili od prethodnog režima. Iako je radila u tehničkom mandatu, još aktuelna Vlada je donijela niz dobrih zakonskih rješenja koja su imala za cilj poboljšanje životnog standarda građana i relaksiranje političke situacije u kojoj smo se našli.
Međutim, takvo stanje nije dobro, ni prirodno, posebno kada traje dugo. U takvim okolnostima ni Skupština ne može svoj posao da obavlja na odgovarajući način i to je umnogome i otežalo naš rad u 27. sazivu. Uprkos tome, uložila sam maksimalan napor da Skupština funkcioniše i u jednom dugom periodu naš parlament je bio gotovo jedina institucija koja je imala potreban legitimitet za rad i punovažno odlučivanje.
Da se takva situacija više ne bi ponavljala, nadam se da će 44. Vlada biti što prije formirana i da će biti jaka i stabilna kako bi mogla da ispuni sva ona obećanja koja su data građanima i kako bi naša zemlja nastavila proces evropskih integracija.
Prema zvaničnim podacima ove godine ste veoma često bili na službenim putovanjima, koristeći sve privilegije koje Vama i kolegama daje pozicija u parlamentu. Je li to bilo neophodno, da li mislite da ste pretjerali?
Pored zadataka i poslova na unutrašnjem planu koje ima jedan predsjednik Skupštine, postoji i obaveza predstavljanja države na međunarodnom planu koja je takođe jako bitna. Bilo je puno poziva za posjete brojnim državama i za učešće na događajima različitih formata za koje sam smatrala da ih je važno prihvatiti. Većinu onih putovanja koja su bila nepotrebna sam odbila. Ona na koja sam išla su bila ili već prihvaćena od strane prethodnog predsjednika ili su bila neophodna kako bi se čuo i glas naše države u svijetu.
Na svim sastancima i konferencijama na kojima sam bila trudila sam se da dostojno predstavljam našu zemlju i da stavim akcenat na važnost našeg pristupanja Evropskoj uniji. Svako ima pravo na mišljenje, ali moj stav je da u ovim aktivnostima nije bilo pretjerivanja. Naprotiv, smatram da sam uspjela makar donekle da skrenem pažnju mojih sagovornika na situaciju u Crnoj Gori i da dam doprinos da se na važnim svjetskim adresama govori o našoj zemlji.
Srećom, danas postoji internet i svi podaci se nalaze na sajtu naše Skupštine, te je lako provjeriti koliko je putovanja realizovano tokom 2022. i 2023. godine i vidjeti da nijedno nije bilo “turističko”.
Poštovala Ustav, priče plasirali oni koji dobro rade u “smutnim vremenima”
Kritikovani ste u javnosti da ste mimo poslovničkih rokova zakazali konstitutivnu sjednicu novog sastava parlamenta tek za 27. jul, kako biste ostali duže na funkciji. Da li ste time prekršili Poslovnik Skupštine?
Datum održavanja konstitutivne sjednice 28. saziva Skupštine Crne Gore odredila sam nakon širokih konsultacija koje sam obavila sa predstavnicima svih političkih partija koji su dobili mandat u parlamentu i sa predsjednikom Crne Gore. Smatrala sam da to treba da bude inkluzivan proces u kome moraju učestvovati svi zainteresovani akteri kako bismo osigurali da konstitutivnoj sjednici prisustvuju svi novoizabrani poslanici i da ona protekne u najboljem mogućem redu. U ovoj situaciji apsolutno sam ispoštovala Ustav kao najviši pravni akt koji u članu 88 propisuje da “prvu sjednicu novoizabranog sastava Skupštine saziva predsjednik Skupštine prethodnog saziva i održava se najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora”.
Držeći se prvenstveno odredbi Ustava, nisam imala ni najmanju namjeru da sebi produžim ostanak na funkciji za nekoliko dana. Takve priče su plasirane od strane onih koji su oduvijek bolje funkcionisali u smutnim vremenima.
Nadam se da sam ovim postupkom uvela novu, dobru praksu da o ovako bitnim pitanjima ubuduće odluku ne donosi svojevoljno predsjednik parlamenta, već da to čini nakon konsultacija sa najvažnijim društveno-političkim činiocima.
Pokazali smo da je Skupština otvorena za građane
“Jako sam ponosna na brojne projekte Skupštine u kojima su učestvovali građani Crne Gore, kao što su “Skupština građana”, “Simulacija rada parlamenta”, “Demokratske radionice ‘Barbara Pramer”, “Ženski parlament”, prvi “Omladinski parlament”, te “Romski parlament” koji je, takođe, prvi put organizovan u našoj zemlji. Na ovaj način smo pokazali da je Skupština pravi predstavnički dom, transparentan i otvoren za sve građane, a naročito najmlađe kojima smo posvetili posebnu pažnju”, rekla je Đurović
(foto: Guliver)
