Novinarska ekipa iz Čikaga koja je izvještavala o pljačkama u zapadnom dijelu tog grada postala je i sama priča kada su opljačkani pod prijetnjom oružjem.
Ilustracija (Foto: Pixabay)
Reporter i fotograf TV stanice na španskom jeziku Junivižon Čikago snimali su oko 5 sati ujutru kada su ih opljačkala trojica naoružanih muškaraca.
„Prišli su im sa oružjem i opljačkali ih. Uglavnom su to bili lični predmeti, a uzeli su i kameru“, rekao je Luis Godinez iz Junivižin Čikago.
Pljačkaši su tražili novac od televizijske ekipe. Ukrali su i dvije torbe sa opremom i ranac fotografa, kazao je za Čikago San tajms Raza Sidikui, predsjednik Nacionalnog udruženja zaposlenih i tehničara emitera „Lokal 41“, koja predstavlja TV fotografe u Čikagu.
Snimak koji su napravili nalazio se u ukradenoj TV kameri, a priča nikada nije dospjela u etar.
To je druga pljačka TV ekipa u Čikagu ovog mjeseca. Fotograf stanice VLS-CH.7 je 8. avgusta napadnut i opljačkan dok se spremao da prati popodnevnu konferenciju za novinare u zapadnom dijelu Čikaga.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, a na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući su sitniji odroni, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG vozačima su savjetovali da voze oprezno i poštuju pravila saobraćaja.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati i od 20 sati i 30 minuta do 23 sata i 30 minuta.
Zbog minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Zbog radova na regionalnom putu R-24 Jelovica-tunel Klisura privremeno se odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od sedam do devet sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin, zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog rekonstrukcije promijenjen je režim saobraćaja i na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina-Poda–Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-2 Bioče-Mioska, zbog postavljanja saobraćajne signalizacije, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam sati i 30 minuta do 17 sati i 30 minuta.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Od 1. januara do 31. jula ove godine policija je uhapsila preko 2,2 hiljade vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili narkotika, saopšteno je CdM-u iz Uprave policije.
Da je za volanom sve više pijanih i drogiranih zaključuje se i iz saopštenja policije koje objavljuju svakodnevno.
“Uhapšen Podgoričanin: Vozio sa 4,31 promila alkohola u krvi“, „Podgoričanin kažnjen sa 1000 eura jer je vozio pijan“, „Uhapšen Baranin, vozio pijan, kazna 600 eura“, „Za vikend uhapšeno 56 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola“, „Tivćanin vozio sa 3,57 promila alkohola u organizmu, dobio 31 dan zatvora“, „Uhapšeni vozači u Baru: Jedan vozio alkoholisan, drugi drogiran“, „Tivćaninu 50 dana zatvora, upravljao vozilom sa 3,59 promila alkohola u krvi“, „Uhapšen mladić, vozio pod dejstvom marihuane, hašiša, THC-a“… Ovo su samo neki od naslova koji su objavljeni u zadnjih petnast dana.
“Za sedam mjeseci 2023. godine službenici saobraćajne policije su lišili slobode 2.253 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1 g/kg, pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili vozača koji su odbili da se podvrgnu ispitivanju”, kazali su CdM-u iz Uprave policije.
Iz policije napominju da je tokom cijele 2022. godine po istom osnovu uhapšeno 3.849 vozača.
Osim što vozači koji voze pod dejstvim alkohola ili psihoaktivnih supstanci završe u zatvoru, njima se izriču i mjere zabrane upravljanja vozilom određeni period. Da li oni tu mjeru poštuju kontroliše saobraćajna policija.
“Da li vozači upravljaju vozilom za vrijeme trajanja zaštitne mjere, kroz redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju vrše službenici saobraćajne policije”, zaključuju u izjavi za CdM iz Uprave policije.
„Velika pobjeda nad Đukanovićem na izborima 30. avgusta 2020. godine jedan je od najznačajnijih datuma u novijoj političkoj istoriji Crne Gore. Svjedoci smo da se nakon tog velikog datuma Crna Gora koprca u raljama ideološkog, političkog i kriminalnog nasleđa Đukanovićevog režima, izjavio je Zogović
Prošle su tri godine od kad je na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine nakon tri decenije vlasti smijenjena Demokratska partija socijalista (DPS). Danas se stiče utisak da u Crnoj Gori buja parlamentarna demokratija i da je napokon došlo vrijeme da država krupnim koracima krene ka EU, mada i da nova politička većina ima problema i propusta.
Iz štabova tadašnje opozicije čulo se 30, avgusta 2020. godine – „desila se sloboda“. Dio javnosti je slavio, a mediji su prenosili informacije o rekordnoj izbornoj izlaznosti.
Zvanični podaci pokazuju da je na izborima 30. avgusta 2020. godine glasalo više od tri četvrtine građana Crne Gore, dakle 410 hiljada građana. To je više nego 2016. godine kada je glasalo 73,4 odsto birača.
Izborni dan protekao je mirno. Rezultati su pokazali da je koalicija „Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ osvojila je 30 mandata, koalicija „Za budućnost Crne Gore“ 27, koalicija „Mir je naša nacija“ deset, a platforma „Crno na bijelo“ četiri mandata.
Do tada javnosti manje-više nepoznat, profesor na Univerzitetu Crne Gore Zdravko Krivokapić bio je na čelu liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“. Od te, za dio javnosti istorijske 2020. godine, promijenile su se dvije Vlade, dogodio se popriličan broj političkih turbulencija, ali i izmjena na ministarskim mjestima.
Šta to narod u Crnoj Gori danas ima od političkih promjena?
(foto: RTCG)
Sagovornici Portala RTCG kazali su da su ove tri godine obilježila istorijska dešavanja, velika očekivanja ali i razočarenja.
(foto: RTCG)
Predstavnik koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) Milun Zogović rekao nam je da je 30. avgust jedan od najznačajnijih datuma.
„Velika pobjeda nad Đukanovićem na izborima 30. avgusta 2020. godine jedan je od najznačajnijih datuma u novijoj političkoj istoriji Crne Gore. Svjedoci smo da se nakon tog velikog datuma Crna Gora koprca u raljama ideološkog, političkog i kriminalnog nasleđa Đukanovićevog režima. Zbog očuvanja upravo tih najgorih tekovina bivšeg režima predstavnicima srpskog naroda i tradicionalne Crne Gore oličenih u koaliciji ZBCG nije bilo dozvoljeno da participiraju u vlasti iako su dali najveći doprinos padu Đukanovićevog režima. Proces rastakanja te velike narodne pobjede otpočet je formiranjem ekspertske vlade na čelu sa Zdravkom Krivokapićem kao umetnutim stranim tijelom u političkom životu Crne Gore sa jasnim zadatkom očuvanja političkih i ideoloških tekovina prethodnog diktatorskog režima, a nedostatak borbe protiv kriminala i korupcije pravdan je floskulom da neće biti revanšizma“, izjavio je Zogović za Portal RTCG.
Naglasio je i da je taj proces nastavljen.
„Proces rastakanja te velike pobjede nastavljen je i formiranjem 43. Vlade Crne Gore koja je izglasana glasovima pobijeđene Demokratske partije socijalista. U susret 30. avgustu 2023.godine ako je vjerovati najavama koje dolaze od mandatara Spajića suočavamo se sa finalnim pokušajem dokusurivanja svih dostignuća velike narodne pobjede od 30. avgusta 2020. godine gdje se kroz njegove tradicionalne saveznike Đukanoviću nudi gotovo polovina izvršne vlasti. To je svakako praćeno diskriminacijom srpskog naroda čijim prestavnicima se želi uskratiti pravo da participiraju u vlasti iako Srbi procentualno čine više od trećine stanovnika Crne Gore. Dinamika i mogućnost finalizovanja ovog scenarija zavisiće od odnosa građana Crne Gore, čija se jasno iskazana volja i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima na ovaj način želi pogaziti“, poručio je Zogović.
Ukazao je da se vrijednost 30. avgusta mora sačuvati.
„Eventualni uspjeh tog pogubnog scenarija i takav razvoj događaja bio bi završni politički pucanj u slobodarska dostignuća velike narodne pobjede od 30 avgusta 2020. godine. A odbrana tih dostignuća mora biti prioritetan zadatak slobodne Crne Gore“, zaključio je Zogović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, ocijenio je da je Crna Gora tokom prethodne tri godine postala sinonim za krizu, te da to nije izolovani utisak nekoga ko govori u ime opozicije.
„Naši medjunarodni partneri bili su čak pretjerano jasni i direktni povodom sagledavanja stanja u Crnoj Gori nakon političkih promjena 2020-te. Ocjene poput onih da je ‘Crna Gora postala rak rana regiona’, te da je ‘ pred institucionalnim kolapsom’ nikad nijeste mogli čuti do 2020.godine. Nesporno je da je Demokratska partija socijalista 30. avgusta 2020. godine na izborima platila cijenu dugog trajanja na vlasti, ali isto tako, za ove tri godine ubjedljivo se pokazalo da svaka promjena, nije nužno dobra“, kaže on.
Ističe da je nova parlamentarna većina podredila interese građana neutoljivoj želji da uništi DPS.
„Zaokupljeni političkim revanšizmom, za tri godine nijesu stigli da se primaknu ni milimetar bliže EU. Principi na kojima su se domogli vlasti, kritikujući neke loše prakse iz vremena prethodnog režima, pali su u vodu, jer se potvrdilo da je većina iz posttridesetoavgustovskog perioda, doživljavala državu isključivo kao politički plijen. U medjuvremenu se otišlo toliko daleko u razradi antievropskih praksi, da su se čak obarali kriterijumi na konkursima, samo da bi se partijski zapošljavalo. Otuda sve više građana pravilno razumije da današnje insistiranje pojedinih političkih partija na očuvanju izborne volje iz 30. avgusta 2020, nije ništa drugo do vapaj za očuvanjem političkog monopola nad funkcijama i privilegijama“, navodi Nikolić u komentaru za Portal Javnog servisa.
Osvrnuo se i na rezultate prethodne dvije vlade:
„Zar nas činjenica da već godinu dana nemamo vladu, ne uvjerava da je u post-tridesetoavgustovskoj Crnoj Gori bilo veoma malo, ili nimalo političke volje da se ide naprijed. Ne raduje me to što kao predstavnik opozicije ne uspijevam da izdvojim neke pozitivne karakteristike u radu prethodne dvije vlade. Koliko su bile uspješne najbolje svjedoči činjenica da su obje smijenjene u Parlamentu, kao i da su zavrijedile najgore izvještaje o napretku, otkad Brisel ocjenjuje rad crnogorskih vlada.“
Ni danas, kako kaže, ne vidi neku kvalitativnu razliku u odnosu na proces koji se vodi povodom formiranja nove vlade.
„Pregovori izgledaju mučno i najviše liče na cjenkanja na političkoj pijaci. Zato i ne ulivaju povjerenje da bi vlast formirana na principima trgovine, pritisaka i ucjena, mogla biti stabilna. Sve to navodi na utisak da bi i nova vlada mogla da završi na isti način, kao prethodne dvije. Ponavljam, nijesam srećan zbog toga, jer bi to značilo novo izgubljeno vrijeme za Crnu Goru. Našim građanima je hitno potrebna domaćinska, odgovorna i ozbiljna evropska vlada“, zaključuje Nikolić.
Politički analitičar i profesor filozofije Stefan Đukić kazao je da kada se pogleda unazad tri godine, prvi utisak je mnogo rasute energije, isuviše propuštenih šansi i dugačka lista razočaranja.
„Istorijska prilika da prva promjena vlasti na izborima predstavlja i vrednosni skok, praznik demokratije, izgubljena je netragom. Mnogo vremena koje smo proveli u beskonačnim kampanjama, borbi za „dubinu“ i dobacivanjem populističkim parolama je za nama“, istakao je on.
(foto: RTCG)
Čak i onaj ko je imao najmanja očekivanja je u nekoj mjeri razočaran.
„Kako na vidjelo izlaze Skaj prepiske te optužnice prema nekim od glavnih poluga prethodnog režima, polugama svakog državnog sistema kao što su sudstvo, tužilaštvo, policija, javna preduzeća, vidimo da je nepromijenjenjenost vlasti metastazirala u ozbiljnu kriminalno-koruptivnu šemu. I osvjetljavanje svega toga, uz određene garancije da se takvi slučajevi neće ponavljati, je korak naprijed“, naveo je Đukić.
(foto: RTCG)
Sa druge strane, poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević tvrdi da su iza Crne Gore tri godine totalnog propadanja i nazadovanja.
„Ekonomska situacija u državi je potpuno nezavidna. Izgubili smo međunarodni kredibilitet, Crna Gora je, od države primjera u regionu, postala država problem, dok su sve institucije urušene i uglavnom nefunkcionalne“, smatra Zirojević.
(foto: RTCG)
On tvrdi da su u svemu što su još uvijek aktuelna i prethodna vlada radile pravljeni samo koraci unazad.
(foto: RTCG)
„Zbog takvog činjenja, ko god preuzeo vlast, preuzeće vlast u razorenom, haotičnom sistemu i naslijediće ogromne probleme sa kojima se neće biti nimalo lako izboriti“, naveo je Zirojević.
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
Nije sve tako crno
Analitičar Đukić ipak smatra da poslije 30. avgusta nije sve tako crno.
Prema njegovim riječima, daleko je veća sloboda govora, sloboda štampe i sloboda od gonjenja.
„To su samo neke od pozitivnih stvari koje nam daju za pravo da ipak sa optimizmom gledamo naprijed. I ovaj partijski rat svih protiv sviju će jednom proći pa ćemo moći da se bavimo boljim zakonima i boljim uređenjem“, zaključio je Đukić.
Njemačka vlada će od sljedeće godine naknade za nezaposlene samce sa sadašnja 502 povećati na 563 eura mjesečno, najavio je u utorak ministar rada Hubertus Hajl (Heil).
To je povećanje od oko 12 odsto za oko pet miliona ljudi, istakao je ministar. Ljudima je potrebna država kao oslonac, “posebno u vremenima krize i previranja”, rekao je Hajl.
Nezaposleni koji žive sa partnerima ubuduće će mjesečno dobijati 506 eura, umjesto 451 euro, kao sada.
Vlada je još u januaru pokrenula veliku reformu socijalne zaštite, koja zamjenjuje program beneficija Harc IV (Hartz) za dugotrajno nezaposlene. Taj program je bio na snazi od 2005.
Novi sistem nazvan Birgergeld (Bürgergeld – novac građana) znači da socijalna davanja mogu brže da se usklađuju sa inflacijom nego ranije. Takođe, predviđa bolje stručno osposobljavanje nezaposlenih.
Naknade za ljude sa djecom će isto biti veće. Za mlade osobe od 15 do ispod 18 godina, dodatak će od sljedeće godine biti 471 euro mjesečno, umjesto sadašnjih 420 eura.
Za djecu od sedam do 14 godina planirano je povećanje sa 348 na 390 eura, a za djecu do šest godina sa 318 na 357 eura.
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, a mogući su kiša i pljuskovi sa grmljavinom.
Na sjeveru biće promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Prijepodne ponegdje je moguća slaba kiša, a u drugom dijelu dana lokalno je moguć i pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti slab umjeren povremeno i pojačan, južnih smjerova.
Temperatura vazduha još malo niža u odnosu na danas, i kretaće se od 16 do 23 stepena.
Na jugu biće promjenljivo oblačno. Povremeno se očekuju kiša ili pljusak sa grmljavinom, a više padavina biće u jutarnjim i prijepodnevnim satima.
Vjetar će biti povremeno umjeren do pojačan južnih smjerova. Temperatura vazduha uglavnom od 25 do 28 stepeni.
More će biti umjereno talasasto, do talasasto. Vjetar umjeren do pojačan južnih smjerova. Temperatura mora oko 26 stepeni. UV indeks oko 6 UV jedinica.
U četvrtak će još biti povremeno kiše, a u petak promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, a temperatura vazduha postepeno u blagom porastu.
Na jugu, četvrtak ujutru ili prijepodne povremeno kiša, u drugom dijelu dana sunčani periodi. U petak pretežno sunčano i osjetno toplije vrijeme. Vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera.
Dvije kućice na Adi Bojani izgorjele su u požaru koji se dogodio danas u Ulcinju.
Dvije kućice na desnom rukavcu Bojane u blizini ušća, na strani Ade, izgorjele su u požaru koji je, iz za sada neutvrđenih razloga izbio oko 18 sati, prenosi Ul info.
Pripadnici ulcinjske Službe zaštite i spašavanja su izašli na lice mjesta i uspjeli da spriječe dalje širenje vatre. Požar je lokalizovan nešto prije 19 sati.
Izgorjele su kućice Skenda Kolarija i Vjeka Dedivanovića.
Broj korisnika takozvane tuđe njege i pomoći dostigao je u junu cifru od 27.852 primalaca, što je u odnosu na januar, kada je bilo 24.036 korisnika, uvećanje za 3.816 primalaca ili 13,7 odsto, pokazuje evidencija u koju je „Dan“ imao uvid.
S druge strane, zabrinjavaju izuzetno niske naknade po ovom osnovu koje ne iznose ni punih 80 evra.
Kada se podaci o korisnicima uporede sa periodom iz septembra prošle godine, odnosno s vremenom kada je manjinskoj vladi izglasano nepovjerenje u parlamentu i od tada djeluje bez političkog legitimiteta, brojke su još izraženije.
Tako je u septembru prošle godine broj primalaca tuđe njege i koristi bio 20.507 korisnika, pa je do juna ove godine broj uvećan za 7.345 ili preko 26 odsto.
Zvanično, nisu jasni razlozi ovolikog rasta broja korisnika tog prava, a iz civilnog sektora ranije su razloge tome nalazili i u političkom uticaju u izbornim periodima, gdje se kod najstarije populacije praktično na ovaj način nadomještaju male penzije.
Ova godina je bila godina redovnih predsjedničkih i vanrednih parlamentarnih izbora, a državom već godinu upravlja manjinska vlada, koja je 19. avgusta prošle godine izgubila podršku u parlamentu.
Tuđu njegu i pomoć, ili preciznije, pravo na dodatak za njegu i pomoć, ima lice kome je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju, neophodna njega i pomoć.
U junu ove godine je najveći broj korisnika tuđe njege i pomoći bio u Podgorici i iznosio je 5.444 primalaca, u Nikšiću ih je bilo 2.864, u Bijelom Polju 2.765 primalaca, u Beranama 2.165, Rožajama 1.972, a u Pljevljima 1.949 primalaca.
Slijede potom Bar sa 1.327 korisnika tuđe njege i pomoći, na Cetinju je 1.152 primalaca ovog prava, dok je u ostalim lokalnim samoupravama ta brojka ispod hiljadu korisnika, pri čemu se najmanji broj primalaca – 84 korisnika, bilježi u Šavniku.
U januaru ove godine je broj korisnika tuđe njege i pomoći u Podgorici iznosio 5.000 (do juna uvećanje za 444 primalaca), u Nikšiću ih je bilo 2.672 (do juna uvećanje za 182 korisnika), u Bijelom Polju je bilo 2.131 korisnika (do juna uvećanje za 634 korisnika), u Beranama ih je bilo 1.785 primalaca (do juna je uvećanje za 380 primalaca), a u Pljevljima ih je bilo 1.540 korisnika (do juna je uvećanje za 409 korisnika).
Istovremeno, u Baru je u januaru bilo 1.241 korisnika (do juna je uvećanje za 86 primalaca), a na Cetinju je broj primalaca početkom godine bio 1.062 (do juna uvećanje za 90 primalaca), ostale lokalne samouprave bile su, takođe, sa brojkom ispod hiljadu korisnika, a Šavnik je isto imao najmanji broj primalaca ovog prava početkom ove godine – 73 korisnika (do juna uvećanje za 11).
Zbog propusta u radu, Specijalno tužilaštvo moraće ponovo da saslušava pojedine svjedoke u slučaju poznatijem kao Abu Dabi fond. Tu informaciju potvrdili su nam u SDT-u, ali i branilac bivšeg direktora Investiciono razvojnog fonda Zorana Vukčevića. Podsjećamo tužilaštvo u ovom slučaju, istražuje postupanje više osoba, među kojima su i bivši ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i Budimir Mugoša.
Istraga protiv Petra Ivanovića, Budimira Mugoše, Zorana Vukčevića i ostalih uslučaju Abu Dabi fond, moraće u rikverc. Razlog: iskazi 10 ranije saslušanih svjedoka ne vrijede ama baš ništa i to ne zbog njihovog sadržaja već zbog propusta tužioca.
„Jedan broj svjedoka saslušan je bez prisustva branioca, odnosno prije nego što su branioci obaviješteni o tome, a nije prijetila opasnost od odlaganja saslušanja tih svjedoka“, kazao je za TVCG Zdravko Begović, advokat Zorana Vukčevića.
Osim toga, propust je prema riječima Begovića, napravljen i prema osobi koja po zakonu i ne mora da svjedoči jer joj je otac jedan od okrivljenih.
„Jer u zapisniku nije konstatovano da se njegov iskaz kao privilegovanog svjedoka ako bude svjedočio može kasnije koristiti kao dokaz“, dodaje Begović.
U pitanju su, kako nam je potvrđeno iz SDT-a, propusti ranijih obrađivača predmeta, a koje je razmatrajući spise, utvrdio tužilac Vukas Radonjić. Zbog toga što su pravno nevaljani predložio je istražnom sudiji da se izdvoje zapisnici o saslušanjima svjedoka.
„Javnost je već upoznata da je krivični predmet istrage u vezi dodjele kredita iz sredstava Abu Dabi Fonda dodijeljen u rad drugom državnom tužiocu, koji je, razmatrajući spise, utvrdio da raniji obrađivači nijesu, o vremenu i mjestu saslušanja svjedoka u istrazi, obavještavali pojedine ili sve okrivljene i/ili njihove branioce, a nije postojala opasnost od odlaganja, kao i da jedan svjedok, koji je po zakonu oslobođen od dužnosti svjedočenja, a saslušavan je od strane saradnika, po ovlašćenju ranijeg obrađivača, nije na odgovarajući način upozoren sa svojim pravima, niti je njegov odgovor unijet u zapisnik“, saopšteno je za TVCG iz Specijalnog državnog tužilaštva.
Stoga su, dodaje se, svi ti zapisnici o saslušanjima svjedoka, prema Zakoniku o krivičnom postupku, pravno nevaljani i ne mogu se koristiti kao dokaz, pa je sadašnji obrađivač predmeta predložio sudiji za istragu njihovo izdvajanje.
„Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je, 8. avgusta ove godine, donio rješenje o izdvajanju 10 zapisnika o saslušanju svjedoka, koji će se, po njegovoj pravosnažnosti, izdvojiti u poseban omot i čuvati kod sudije za istragu, odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati i koristiti u postupku. To takođe znači da, po pravosnažnosti rješenja o izdvajanju zapisnika, Specijalno državno tužilaštvo ima obavezu da u istrazi ponovo sasluša svjedoke, a nakon njihovog saslušanja eventualno prikupi i druge neophodne dokaze za kojima se ukaže potreba, radi provjeravanja njihovih iskaza“, odgovorili su nam iz SDT-a.
A, to što Radonjić sada pegla tuđe greške, odbrani ne predstavlja problem.
„Nama braniocima suđtinski odgovara da ti postupci relativno duže traju, a pogotovo zbog činjenice da činjenično stanje treba utvrditi na pravi način. Radi se o jednom komplikovanom i činjenično pravno obimnom predmetu. Naravno, ne treba žuriti“, poručuje Begović.
Slučaj Abu Dabi fond godinama drži pažnju javnosti. A sve je počelo 2015. godine kada su tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević, potpisali sa predstavnicima “Abu Dabi fonda za razvoj“ Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u iznosu od 50 miliona dolara. Nekoliko godina kasnije, kompletna dokumentacija o dodjeli kredita iz sredstava Abu Dabi fonda završila je u Specijalnom policijskom odjeljenju. Pokrenuta je istraga a u novembru 2021, Ivanoviću je skinut poslanički imunitet. Mada je još decembra 2022. glavni specijalni tužilac najavio da se do kraja te godine može očekivati donošenje tužilačke odluke, 31. marta, taj predmet dodijeljen je u rad Radonjiću, pred kojim je po svemu sudeći još posla.
Nikola Divanović je na čelo Odbora direktora „Monteputa“ imenovan u oktobru 2020. godine, za vrijeme tehničkog mandata Vlade na čijem je čelu bio kadar DPS-a Duško Marković. Divanović je 2021. godine razriješen sa te funkcije
Državno preduzeće „Monteput“ u poslednjih pet godina isplatilo je bivšem rukovodstvu i zaposlenima 177.672,89 eura na ime otpremnina, neiskorištenih godišnjih odmora, ali i sudskih troškova.
Kako pokazuju podaci tog državnog preduzeća koji su dostavljeni „Danu“, bivšem predsjedniku Odbora direktora i jednom od funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Nikoli Divanoviću 2021. godine isplaćena je otpremnina, zbog prestanka radnog odnosa usljed razrješenja sa funkcije, u iznosu od 6.652,75 eura, a potom godinu kasnije, po osnovu sudske presude i razlika otpremnine iznos od 50.832, eura, te 2.718,47 eura na ime zakonske zatezne kamate i 850 eura za sudske troškove.
Tako je Divanović od državnog preduzeća u kojem je proveo jedva godinu, na ime otpremnine i pratećih troškova, dobio preko 61.000 eura.
Divanović je na čelo Odbora direktora „Monteputa“ imenovan u oktobru 2020. godine, za vrijeme tehničkog mandata Vlade na čijem je čelu bio kadar DPS-a Duško Marković. Divanović je na tu poziciju došao umjesto partijskog kolege Aleksandra Žurića. Novoj vladi na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić trebalo je godinu da zamijeni rukovodstvo u državnoj firmi, pa je tako tek 1. oktobra 2021. godine prihvaćen predlog Ministarstva kapitalnih imvesticija i smijenjen je tročlani Odbor direktora „Monteputa“ u čijem sastavu su bili kadrovi Vlade Duška Markovića Nikola Divanović, Zahit Ličina i Nikola Đurović.
Divanović je, inače, u žižu javnosti dospio nakon što je predvodio nasilnu smjenu vlasti u Budvi. Podsjetimo, u ljeto 2020. godine, Budvu su potresale mučne scene prebijanja građana i nasilna otimačina vlasti, nakon što je nezavisni poslanik sa liste Demokratskog fronta Stevan Džaković napustio gradsku koaliciju i podržao suparničku, koju predvodi DPS. Zahvaljujući Džakovićevom glasu, izglasano je novo rukovodstvo Opštine Budva, koje je tada činio DPS.
Isplate za još šest lica
U poslednjih pet godina, Monteput je isplatio otpremnine za još šest lica.
Kako navode u „Monteputu“, otpremina zbog sporazumnog raskida radnog odnosa isplaćena je Darku Brnoviću, a u pitanju je iznos od 20.000 eura. Otpremina zbog odlaska u penziju isplaćena je i Božidaru Vujoševiću – 8.594,90 eura; Darku Vujoševiću – 5.233,64 eura; Novaku Maksimoviću – 5.200,08 eura; Miodragu Ivanoviću – 6.326,76 eura i Mustafi Dreševiću – 6.532,98 eura.
Na sledećim izborima DPS je izgubio vlast na državnom i lokalnom nivou, ali je za vrijeme trajanja pregovora o formiranju nove vlade, tehnička vlada donijela odluke o brojnim imenovanjima. U tom periodu je i Divanović imenovan na fukciju u „Monteputu“.
Divanoviću su prihodi u „Monteputu“, prema podacima iz baze Agencije za sprečavanje korupcije, iznosili od 50 do 2.350 eura.
Prema zvaničnoj biografiji, Divanović je, u dosadašnjoj karijeri, bio i menadžer marketinga i prodaje u firmi „HIT Montenegro“, izvršni direktor Akademije znanja Budva od 2009. do 2011, sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent – Opština Budva (2011–2017), savjetnik potpredsjednika Skupštine Crne Gore i poslanik. Prema poslednjim podacima koje je dostavio ASK, Divanović je zaposlen i plata mu je 1.050 eura, ali nije naveo gdje radi, već se samo navodi da je u pitanju „organizacija“.
„MONTEPUT“ JE ISPLATIO OTPREMNINU I BIVŠEM DIREKTORU JONUZU MUJEVIĆU, KOJI JE KADAR BOŠNJAČKE STRANKE. NJEMU JE ISPLAĆENO 58.392,96 EURA, PO OSNOVU PRESTANKA RADNOG ODNOSA USLIJED RAZRJEŠENJA OD STRANE VLADE CRNE GORE
„Monteput“ je isplatio otpremninu i bivšem direktoru Jonuzu Mujeviću, koji je kadar Bošnjačke stranke. Njemu je isplaćeno 58.392,96 eura, po osnovu prestanka radnog odnosa usljed razrješenja od strane Vlade Crne Gore.
– Takođe, imenovanom je, po osnovu neiskorišćenih 30 dana godišnjeg odmora iz 2020. godine, isplaćena naknada štete u iznosu od 3.428,29 eura, te po osnovu neiskorišćenih 31 dana godišnjeg odmora iz 2021. godine isplaćena naknada štete u iznosu od 3.760,06 eura. U momentu razrješenja Jonuza Mujevića sa funkcije izvršnog direktora „Monteputa“, poslovni rezultat „Monteputa“ je, kao i tokom svih godina poslovanja „Monteputa“, bio pozitivan – kazali su za „Dan“ iz tog preduzeća.
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
(foto: RTCG)
