Krajem dana u većem dijelu zemlje očekuje se prestanak padavina i djelimično razvedravanje
Promjenljivo i nestabilno, mjestimično povremena kiša ili pljusak i grmljavina, češće u južnim predjelima.
Krajem dana u većem dijelu zemlje očekuje se prestanak padavina i djelimično razvedravanje.
Vjetar će uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 20, a najviša dnevna od 18 do 28 stepeni.
Nastavna godina počinje u ponedjeljak, 4. septembra 2023. godine, a završava se u petak, 14. juna 2024. godine, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Nastavna godina za polumaturante i maturante završava se u petak, 17. maja 2024. godine.
Obrazovno-vaspitni rad se organizuje u četiri klasifikaciona perioda.
“Prvi klasifikacioni period počinje u ponedjeljak, 4. septembra, a završava se u srijedu,1. novembra 2023. godine. Drugi klasifikacioni period počinje u ponedeljak, 6. novembra, a završava se u petak, 29. decembra 2023. godine. Treći klasifikacioni period počinje u ponedjeljak, 22. januara, a završava se u petak, 29. marta 2024. godine. Četvrti klasifikacioni period počinje u ponedjeljak, 1. aprila, a završava se u petak, 14. juna 2024. godine. Četvrti klasifikacioni period za učenike završnog razreda počinje u ponedjeljak, 1. aprila, a završava se u petak, 17. maja 2024. godine”, navodi se na sajtu Ministarstva prosvjete.
Podsjećaju da se nastava organizuje u petodnevnoj radnoj sedmici, a da se izuzetno, u slučaju nadoknade nastavnog radnog dana, nastava može organizovati i subotom.
“Zimski raspust počinje u ponedjeljak, 1. januara 2024. godine, a završava se u nedjelju, 21. januara 2024. godine. Ljetnji raspust počinje u ponedjeljak, 17. juna, a završava se u subotu, 31. avgusta 2024. godine. Za učenike koji imaju zaključen individualni ugovor o obrazovanju, vrijeme organizovanja praktičnog obrazovanja ostvaruje se u skladu sa zakonom i individualnim ugovorom o obrazovanju”, naglašavaju u Ministarstvu.
Testiranje postignuća učenika na kraju drugog ciklusa osnovne škole obaviće se 16. maja 2024. godine (Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost, Albanski jezik i književnost).
Eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole obaviće se:
– Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost; Albanski jezik i književnost – 17. aprila 2024. godine;
– Matematika – 18. aprila 2024. godine;
– Jedan nastavni predmet po izboru učenika – 19. aprila 2024. godine.
Maturski i stručni ispit obaviće se:
– Crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost; Albanski jezik i književnost –16. aprila 2024. godine;
– Prvi strani jezik – 15. maja 2024. godine;
– Matematika – 24. maja 2024. godine;
– Nastavni predmet po izboru učenika odnosno stručne teorije – 6. juna 2024. godine.
“Izdavanje diplome o maturskom i stručnom ispitu obaviće se najkasnije do 21. juna 2024. godine”, zaključuju u Ministarstvu prosvjete.
Milatović indirektno optužio stranačke kolege iz Podgorice da instruiraju dio članstva protiv njega. Šef države rekao da Spajić sastavlja vladu i s onima koji su prepoznati kao nosioci zloupotreba. Na ulicama sinoć građani i funkcioneri ZBCG, traže “odbranu izborne volje”. Blokirali brojne saobraćajnice
Dok mandatar i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić pokušava da sačuva minimalnu većinu neophodnu za formiranje vlade, suočava se sa sve većim problemima u svojoj partiji, a od sinoć i s protestom građana koji traže “odbranu izborne volje”.
Predsjednik države i njegov zamjenik Jakov Milatović sinoć je otvoreno kritikovao način na koji Spajić vodi pregovore o formiranju vlade, navodeći da su izostali jasni principi i struktura kako bi ona trebalo da izgleda.
“Čini mi se da se opet krenulo s kraja i da smo kao građani bili svjedoci nepristojnog političkog potkusurivanja određenim resorima. Proces formiranja vlade treba da krene od onoga što je izborna volja građana i programa koje bi ta vlada trebalo da ostvari, i naravno strukture vlade koja je optimalna kako bi se došlo do tih programa”, naveo je on, pozivajući se na izvještavanje medija i ponavljajući da nije bio dio tog procesa.
Milatović, koji je 10. avgusta Spajiću dao mandat za sastav vlade, rekao je da je trebalo “na programskim principima pozvati konstituente”.
…”Ovdje mislim i na konstituente koalicije ZBCG, GP URA i sve druge partije, i partije manje brojnih naroda, kako bi se velikom većinom opet ostvarili ciljevi o kojima smo razgovarali, ali ne nauštrb nekih od tih ciljeva. Da ja pravim vladu, pravio bih je na taj način, postavljajući jasne principe koji se tiču konstituenata spoljne politike Crne Gore…”, rekao je.
Otvorenoj kritici Milatovića prethodila je optužba odbornice pljevaljskog PES-a Tamare Rosić, da on pokušava da razbije partiju.
Ovo nije prva kriza u PES-u, s obzirom da su Spajić i Milatović proljetos imali nesuglasice oko sastava poslaničke liste.
Trzavice u PES-u dolaze sedmicu nakon što su članice Glavnog odbora te stranke Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović bile protiv Spajićevog plana da formira vladu s dugogodišnjim saveznicima Demokratske partije socijalista (DPS), a bez koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, one nisu promijenile stav po tom pitanju.
Ćinćur i Pejović juče nijesu bile spremne da za Vijesti kažu da li će, uprkos tome, glasati u parlamentu za izbor Spajićeve vlade. Pejović nije odgovorila na pitanja “Vijesti”, dok je Ćinćur rekla da je rok za sastavljanje vlasti još dva mjeseca i da ima dovoljno vremena za usaglašavanje s potencijalnim partnerima.
“Još se dogovaramo i poštujemo načelo da o tome ne pričamo dok se ne dogovorimo”, kazala je ona.
Upitan da li je imao konsultacije sa poslanicama, Milatović je sinoć na Javnom servisu ponovio da vjeruje u različitost mišljenja.
“Vidio sam da su one imale drugačiji stav, nisam iznenađen, začuđen sam da možda ljudi koji su krišom iznosili slične stavove nisu bili glasniji u tome. Slične stavove imali su i mnogi članovi Predsjendištva PES-a, šta se u međuvremenu promjenilo, pitanje je za njih”, rekao je on.
Nakon što su mu propali pregovori sa ZBCG, Spajić je ranije najavio da će vlast praviti sa Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i strankama manje brojnih naroda. Od 24 poslanika s liste PES-a, Spajić zasad može sigurno da računa na 21 – među kojima nisu Ćinćur, Pejović, te poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, čija je partija uskratila podršku mandataru nakon što je odustao od vlade sa ZBCG.
U grupi koja podržava Spajića je i dojučerašnja predstavnica Alternative Jelena Nedović, koja je napustila tu organizaciju. Iz Alternative, članice predizborne koalicije PES-a, ranije su poručili da ne podržavaju način na koji mandatar pravi vladu.
To znači da Spajić s tom, podrškom svoje partije i glasovima ostalih stranaka ima 41 glas u parlamentu – minumum neophodan za izbor vlade.
Zbog toga je mandatar, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, krenuo da traži nove glasove, i to kod Socijaldemokrata (SD). Iz te partije Vijestima su nezvanično kazali da je bilo neformalnih kontakata s PES-om, ali da od Spajića nisu dobili nikakvu formalnu ponudu za učešće u vlasti.
Nakon oštrih optužbi razmijenjenih sa PES-om, iz ZBCG se prethodnih dana nijesu oglašavali. Sinoć su međutim građani u više opština blokirali kružne tokove i raskrsnice, navodeći da time protestuju protiv formiranja vlade sa nekadašnjim partnerima DPS-a, a bez ZBCG.
Blokade je organizovala grupa “Odbrana izborne volje”, a bio je istaknut i transparent: “Izdaja se ne prašta”. U Podgorici, Tivtu, Budvi viđeni su zvaničnici ZBCG Radoš Zečević, Nikola Jovanović, predsjednici odbora iz Tivta Miljan Marković i Kotora Vladimir Potpara.
Poručeno je da na ovaj način žele da pošalju poruku Milojku Spajiću da neće dozvoliti “prekrajanje izborne volje” građana.
“Ovo je vanstranački protest zbog nemogućnosti da srpski narod artikuliše svoje nacionalne interese. Želimo da pošaljemo poruku sadašnjim uzurpatorima narodne volje da ćemo, ukoliko ne ispoštuju zahtjeve našeg protesta, radikalizovati iste”, kazao je Neđeljko Grandov, jedan od prisutnih građana.
U Lepetanima su okupljeni tvrdili da ne znaju ko je organizator okupljanja i da se neće razići dok su, kako su rekli, javnosti ne obrati Spajić. Oni su se međutim, kao i u ostalim mjestima, sinoć razišli.
Juče su ponovljene i učestale poruke iz Srbije da bi ZBCG trebalo da bude dio nove vlade. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić juče je rekao da Srbija smatra da bi svakako bilo bolje da u novoj Vladi Crne Gore ima predstavnika Srba, kako bi se, kako je rekao, na odgovarajući način borili za interese srpskog naroda.
Lider SNP-a Vladimir Joković prije dva dana je u Beogradu razgovarao sa Dačićem i visokim zvaničnicima Patrijaršije, reklo je više nezvaničnih izvora Vijesti.
Prema tim informacijama, jedna od tema sastanaka bila je i politička situacija i formiranje vlade u Crnoj Gori.
Joković je, međutim, Vijestima rekao da ne želi da daje izjave. Vijesti su u SNP-u dobile neformalnu potvrdu da je predsjednik partije juče bio na sastancima u Beogradu.
Jakov Milatović rekao je da je Crnoj Gori potrebna vlada što prije, ocijenivši da bi proces formiranja izvršne vlasti trebalo da krene od onoga što je izborna volja građana.
Rekao je da nije laka odluka oko formiranja vlade, da razumije Spajića i druge subjekte. “Siguran sam da svi imamo zajednički cilj – bolja Crna Gora, Crna Gora jednakih šansi, Crna Gora u EU, konačno država prava i pravde… Ali dozvolite da se razlikujemo u načinu kojim se dolazi do tog cilja. Tu očigledno imamo neke različite poglede. Ne kažem da su toliko drugačiji, ali se jedna nova vrijednost može ipak naći kroz dijalog”, naveo je on.
Rekavši da je sa Spajićem posljednji put razgovarao tokom formalnih konsultacija na Cetinju, kazao je da je “vjerovatno trebalo da razgovaramo malo više”. “To vjerovatno govori da obojica treba da budemo malo zreliji i više razgovaramo oko nekih stvari. Generalno, nedostatak komunikacije je ključ mnogih problema, ne samo u Crnoj Gori”, ukazao je.
Na pitanje da li će pozvati Spajića na razgovor, Milatović je kazao da je njegov partijski kolega dobio mandat i da je na njemu da je, ako ima većinu, predloži.
“On je odgovoran za predlaganje vlade, ja mogu da se slažem ili ne sa tim. Dao sam mu mandat zbog potreba da zemlja što prije dobije vladu, on bi trebalo da razmišlja više o kadrovima, principima, siguran da je dobronamjeran kada je u pitanju Crna Gora”, rekao je Milatović.
Upitan da li mu je direktno ili indirektno sugerisano ko je prihvatljiv partner za EU, Milatović je kazao da ima brojne kontakte sa predstavnicima stranih zemalja, ali da mu “niko nije iznosio čvrste stavove oko ovoga ili onoga”.
Na podsjećanje na kritike zbog partijskog zapošljavanja i kadriranja po rodbinskim vezama u prethodnom periodu, kazao da je sve to tačno.
“Sjećate se koliko mi je bilo neprijatno zbog toga dok sam bio ministar. To je istina, nismo u tom smislu postali kvalitetnije društvo. Ali, morate shvatiti i mnoge koji nisu imali priliku da se zaposle zbog toga što su drugačije mislili. I sad zamislite, želite da popravite stvari, dobili ste mandat i onda sastavljate vladu koja treba da ima 30 članova. I to je sastavljate s nekima koji su bili prepoznati kao nosioci tih nekih zloupoteba (partijsko zapošljavanje). Ne znam šta da kažem sem da to nije dobro…Želim da se proces takozvanog partijskog zapošljavanja svede na neki pristojan minimum. To postoji u svim zemljama svijeta”, naveo je.
Milatović je sinoć saopštio “da bi volio da odbornica Rosić nije instruisana iz Podgorice”, kad ga je optužila da razbija PES.
On je rekao da se ovih dana mijenjaju teze, naglašavajući da to čine “i neki ljudi iz PES-a”.
“Svako ima pravo na svoje mišljenje. Volio bih da me Rosić pozvala i prodiskutovala sa mnom. Ni na koga nisam pokušao da utičem, niti ću”, dodao je.
Rosić je na Fejsbuku napisala da Milatović želi da preuzme partiju i da je “cijepa” kako bi uveo ZBCG u vlast.
“Iako javnost već duže vrijeme naslućuje da se borba za prevlast i kohezija u partiji narušava zarad ličnih animoziteta i sujetnih pojedinaca, kap u prepunoj čaši je upravo dijeljenje GO, uticaj na poslanike i urušavanje gradskih odbora, te nastojanje preuzimanja partije i podrška koaliciji ZBCG, a izostanak podrške partiji u kojoj je visoki funkcioner”, navela je ona.
Poslanik DPS-a je kazao da se Milatović zalaže za učešće „proputinovskog/antievropskog“ bivšeg Demokratskog fronta (DF) u sledećoj vladi
Nema više sumnje da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić dobio još jednu političku slugu u Crnoj Gori, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
On je komentarisao navode predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom gostovanja na TVCG, kazavši da se on zalaže za učešće „proputinovskog/antievropskog“ bivšeg Demokratskog fronta (DF) u sledećoj vladi.
„Nema više sumnje da je predsednik Srbije Vučić dobio još jednu političku slugu u Crnoj Gori“, napisao je Vuković na Tviteru.
Live on National Television: President of Montenegro J. Milatović advocating participation of the (pro-Putin/anti-European) former Democratic Front in the next government.
There’s no more doubt that Serbian president Vučić’s got himself another political servant in Montenegro. pic.twitter.com/jWumHNb6Vf
— Ivan Vukovic (@pg_citizen) August 30, 2023
Propuste prilikom saslušanja svjedoka u slučaju „Abu Dabi fond“ napravili su, kako je za TVCG saopšteno iz SDT-a raniji obrađivači predmeta. To je utvrdio tužilac Vukas Radonjić prije kojeg su se Abu Dabi fondom bavile: njegova sadašnja koleginica Marija Raspopović i bivša specijalna tužiteljka – Stojanka Radović. TVCG je zbog svega, upravo od njih zatražila komentar. Međutim Raspopovićeva ih je uputila na SDT dok je Radovićeva, između ostalog, istakla da se ne sjeća da li je napravila propuste u radu.
Specijalno državno tužilaštvo repriziraće uzimanje izjava u slučaju „Abu Dabi fond“ i to zbog tužilaca koji su ranije postupali u tom predmetu, a koji o saslušanjima svjedoka nijesu obavijestili okrivljene i njihove branioce ali ni jednog svjedoka o njegovim pravima.
„To je kršenje prava i mi smo dužni da budemo obaviješteni, ako se to ne bi dešavalo onda bi recimo Vi imali situaciju da tužioci vode istragu da ga ništa ne itneresuje da imamo samo njegovu stranu priče a da ne postoji priča ni odbrane ni okrivljenog pa po tom principu onda ne bi morali ni saslušavat okrivljenog“, kazao je advokat Damir Lekić.
A kada, kao specijalni tužilac u jednom od javnosti značajnijih predmeta u kojem su okrivljeni Petar Ivanović, Budimir Mugoša i ostali, prikupljate dokaze na način koji ne predviđa ni zakon, onda rastu sumnje.
„Teško da možemo govoriti o neznanju ili o nekoj omašci. Tako da tu možemo skoro u potpunosti isključiti da lica koja su uzimala izjave nijesu znala koji je red postupaka i kako izgleda ta procedura ali je upravo na samoj tužilačkoj organizaciji da utvrdi koji su bili motivi tih tužilaca da na neki način saboritaju istragu i dovedu je ponovo na početak“, kazao je Dejan Milovac iz MANS-a.
Da nešto nije u redu sa zapisnicima o saslušanjima primijetio je posljednji tužilac do kog su stigli spisi – Vukas Radonjić.
Prije njega Abu Dabijem bavila se specijalna tužiteljka Marija Raspopović kao i njena bivša koleginica Stojanka Radović koja je i formirala predmet.
„Po završetku izviđaja saslušala sam određeni broj okrivljenih i donijela naredbu o sprovođenju istrage. Ne mogu se sjetiti da li sam i koje svjedoke saslušavala a samim tim ne mogu se sjetiti da li sam napravila navedene propuste prilikom sprovođenja tih radnji. Uvidom u zapisnike o saslušanju svjedoka može se utvrditi koji je tužilac obavio ta saslušanja“, kazala je bivša specijalna tužiteljka Stojanka Radović.
Komentar na ovaj slučaj TVCG zatražila je i od tužiteljke Raspopović koja ih je uputila na SDT koje je, navodi, adresa na kojoj mogu dobiti sve potrebne informacije. I dobili su.
Prema njihovom odgovoru propuste su napravili, kako navode, upravo raniji obrađivači predmeta.
„Smatram da u Crnoj Gori još nemamo praksu odgovornosti tužilačke organizacije, pojedinih tužilaca koji upravo ovakvim postupcima stvaraju lošu sliku o tužilaštvu i zapravo smanjuju povjerenje građana u ukupan proces“, dodao je Milovac.
A osim toga, čini se da bi propusti u slučaju „Abu Dabi fond“ mogli otvoriti Pandorinu kutiju.
„Ja vas često vidim u sudnici. Vi ćete lično biti svjedok sljedeće nedjelje kada ću lično ja staviti predlog da se određeni dokazi izuzmu kao pravno nevaljani jer nijesam obaviješten blagovremeno o vremenu i mjestu sprovođenja dokazne radnje kojoj imam pravo da prisustvujem da li je u pitanju jedan od značajnijih predmeta? Pa ja mislim da jeste, nije na meni da govorim šta jeste značajno šta nije, ali mislim da jeste trenutno“, kazao je advokat Damir Lekić.
Srpski teniser Novak Đoković plasirao se večeras u treće kolo Ju Es opena, pošto je u tri seta pobijedio Španca Bernabea Zapatu Miraljesa 6:4, 6:1, 6:1.
Onward and upward for Novak Djokovic! pic.twitter.com/PWXKlx3HBg
— US Open Tennis (@usopen) August 30, 2023
On je do pobjede nad 76. teniserom svijeta stigao poslije dva sata i dva minuta igre.
Đoković je do vođstva stigao zahvaljujući brejku u petom gemu prvog seta.
U drugom setu, Đoković je bio ubjedljiv i brejkovima u trećem, petom i sedmom gemu stigao do dva seta prednosti.
U trećem setu Đoković je dva puta oduzeo servis protivniku, u četvrtom i šestom gemu, i stigao do ubjedljive pobjede.
U trećem kolu, Đoković će igrati protiv sunarodnika Lasla Đerea.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da bi vladu, da je on mandatar, formirao drugačije, jer treba voditi računa o širini i inkluzivnosti. Naglasio je u intervjuu za TVCG da je sa mandatarom i partijskim kolegom iz Evrope sad Milojkom Spajićem posljednji put razgovarao tokom konsultacija o izboru mandatara na Cetinju, i da je trebalo češće da razgovaraju.
Milatović je rekao da proces pregovora o novoj vladi ne ide planiranom dinamikom. Kazao je da Vladu treba formirati što prije. Naglasio je da građani zaslužuju političku stabilnost.
„Proces mora biri otvoren i inkluzivan. Koliko vidim iz medija, to nije slučaj zasad. Građani su umorni, ako se nastavi ovakav trend, na narednim paralmentarnim izborima izlaznost će biti još manja“, rekao je Milatović.
Naveo je da nije učestvovao u kampanji za parlamentarne izbore, nije glasao za listu Evrope sad (SAD) niti je bio učesnik u pregovorima o formiranju nove vlade.
„Zaista sam pokazao u svom političkom djelovanju jednu širinu i to su građani prepoznali na predsjedničkim izborima. Kada pobjeđuju politički subjekti, dužni su da pokažu širinu u svom političkom djelovanju“, rekao je Milatović.
Svjedočili smo, kaže, nepristojnom političkom potkusirivanju resorima.
„Pregovori o formiranju vlade treba da počnu od izborne volje građana“, rekao je Milatović.
On je naglasio da smo svi saglasni oko tri prioriteta.
„To su reforme u oblasti ekonomije, potom reforme u borbi za vladavinu prava i protiv korupcije, te reformi radi ubrzanja puta ka EU“, kaže Milatović.
Navodi da nije bilo jasne strukture kako bi Vlada trebalo da izgleda, i na kojim principima bi trebalo da bude osnovana.
On smatra da politički put trasiran ranije treba da bude realizovan i na programskim principima pozvati savez ZBCG, URA i partije manje brojnih naroda.
„Kako bi se stvarali ovi ciljevi o kojima smo razgovarali. Da pravim vladu, ja bih je pravio na taj način. Ne na uštrb bilo kojeg principa, već uz poštovanje svih principa, pa i onih koji se tiču spoljne politike“, rekao je Milatović.
Naglasio je da su građani željni pravde.
„Želimo Crnu Goru u kojoj svi imaju jednake šanse, u kojoj ima prosperiteta. Gdje su važne dvije stvari, koliko ste obrazovani i koliko radite“, kazao je predsjednik Crne Gore.
Naglašava da ima stalne konsultacije sa brojnim članovima i funkcionerima Evrope sad.
„Vidio sam da su dvije poslanice bile protiv najavljenih predloga o Vladi. Mislim da su mnogi članovi Predsjedništva PES prije 15-ak dana imali slično mišljenje kao one, a šta se promijenilo u ovih 15-ak dana, pitanje je za njih“, naveo je Milatović.
Tvrdi i da nije dobro da pregovori liče na one od prošle godine, kada je pravljena manjinska prava, gdje nije vođeno računa o poštovanju volje građana.
On je naveo da dok je predsjednik države uvijek će promovisati slobodu govora i slobodu misli.
„I da niko ne trpi reperkusije, kao što je to bio slučaj u vrijeme prethodnog režima“, kaže Milatović.
On je odbacio navode da je pokušao da utiče na članove funkcionera i članova PES.
„Volio bih da me je nazvala (Tamara Rosić iz OO PES Pljevlja) i da razmijenimo mišljenja. Ne bih volio da je danas bila instruisana od nekih ljudi iz Podgorice“, naveo je Milatović.
Naglasio je da mnogi iz Evrope sad mijenjaju teze, i to nije dobro.
„Ipak vjerujem u demokratske kapacitete Evrope sad“, istakao je Milatović.
On je naglasio da su i iz predsjedničkih izbora, gdje je učinjena nepravda prema Milojku Spajiću i kada je diskvalifikovan možda i svojom greškom, izašli jači i snažniji.
„Da se nisam ja kandidovao, Đukanović bi možda bio danas predsjednik, a Spajić ne bi bio mandatar“, istakao je čelnik crnogorske države.
On je rekao da je Spajić nedovoljno inkluzivno predlagao poslaničku listu za izbore 11. juna.
„Ali siguran sam da imamo svi isti cilj, Crna Gora jednakih šansi, članica EU, zemlja prava i pravde. Dozvolite da se možda razlikujemo o tome kako doći do tih ciljeva“, rekao je Milatović.
On je naglasio da sa Spajićem posljednji put razgovarao tokom konsultacija o mandataru na Cetinju početkom avgusta, a ne kasnije, te da „smo možda trebali da razgovaramo više“.
„To možda govori da smo trebali da budemo zreliji. Svakako, neka vrsta razgovora je neophodna“, rekao je Milatović.
Navodi da je ipak siguran da je Spajić dobronamjeran i da razumije probleme sa kojima se suočava Crna Gora.
Po njegovoj tvrdnji, Crna Gora je napokon dobila predsjednika koji nikome ništa ne duguje.
Milatović kaže da je Crna Gora suverena zemlja, i da ostaje pri stavu da su neprihvatljiva svaka eventualna miješanja sa strane u političke procese.
Kazao je da je tom izjavom mislio „na svakoga“.
„I na zemlje iz okruženja, i navodno neke zemlje članice EU, i još neke zemlje. Kažem navodno. Vlada Crne Gore mora da bude formirna na osnovu rezultata slobodnih izbora“, rekao je Milatović.
Navodi da je uvijek tu da otvoreno razgovara sa svim našim strateškim partnerima.
Kaže da su reforma pravosuđa, važniji koraci u poglavljima 23 i 24 i poboljšanje životnog standarda.
„Ako neko misli da se to može uraditi sa onima koji su trebali u ime građana da se bore protiv korupcije, a suštinski su bili dio ili glavne karika korupcije, ja i taj neko nismo na istoj talasnoj dužini razmišljanja. Ako oni subjekti koji su držali Crnu Goru na rubu siromaštva, ja nijesam na toj talasnoj dužini. To važi za stopirane evropske integracije, pa će sada ti ljudi da odblikrjau proces, kako“, pita se Milatović.
On je naveo da se raniji šef države Milo Đukanović pominje u Skaj aplikaciji, a suštinski je učinio mnogo toga na štetu naroda i države.
Funkcioner PES-a večerašnje proteste nazvao „potpunim fijaskom“
Učešće koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u vlasti nije nikakvo očuvanje izborne volje, niti su oni ekskluzivni zastupnici Srba u Crnoj Gori, poručio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Andrej Milović.
„Pružili smo im ruku, iako nas evo godinu dana satanizuju i vulgarno napadaju, nas, porodice, montiraju, kleveću… Na ponudu su odgovorili višenedjeljnim ismijavanjima i napadima. Sada krivce tražite među vama, a ne među nama“, napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Večerašnje proteste nazvao je „potpunim fijaskom“.
„Potpuni fijasko nečeg što zovu ‘Odbrana izborne volje’ jer građane ne mogu da varaju oni koji su srušili izbornu volju od 30. avgusta i podržavali Dritanovu i DPS vladu sa manjinama (plus Ranko i Raško) i oni koji se pozivaju na očuvanje ‘Amfilohijevog zavjeta’, kada znamo da je svaki Amfilohijev potez bio usmjeren protiv lidera DF-a (sada ZBCG), od toga da ih je uklonio iz prvih redova litija, stavio na začelje poslaničke liste, do sprečavanja ulaska u vladu, a oni ga tada psovali i vrijeđali. ZBCG je glasalo 44 hiljade birača (14.7 odsto), otprilike 20 odsto od ukupnog broja punoljetnih Srba, odnosno svaki peti Srbin u Crnoj Gori glasa ZBCG. Da i ne govorim da je njih glasao svaki sedmi izašli birač, a svaki trinaesti punoljetni birač u Crnoj Gori“, napisao je Milović.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić apelovao je na učesnike protesta najavljenih za večeras da, ukoliko bude blokada saobraćajnica, „dobro vode računa šta rade“.
„Da dobro preispitaju svoje ponašanje, nemoj da vas iznenade sjutra sva ona lica koja budu procesuirana u odnosu na određena krivična djela koja jedna takva radnja, ili takve radnje proizvode“, poručio je on u gostovanju na TV Nova M.
„Nemam ništa protiv da se slobodno iskaže nezadovoljstvo bilo kojim političkim odlukama, ali mislim da se ne smije ugrožavati prava građana koji, usljed takvih blokada, ne mogu da uživaju osnovna ljudska prava i koja im po Ustavu pripadaju“, dodao je.
Kazao je da večerašnje auto-kolone i najavljene blokade puteva u više crnogorskih gradova nisu prijavljene policiji u skladu sa zakonskim procedurama, ali da preduzimaju sve mjere u skladu sa ovlašćenjima.
„Ovo nije prvi put da svjedočimo ovakvim događajima… Međutim, Uprava policije preduzima sve mjere i radnje i lokacije gdje su najavljena okupljanja biće pod kontrolom službenika Uprave policije i vršiće se snimanja“, rekao je Terzić.
On je rekao da policija već danas postupa po ovim slučajevima i da su službenici cijeli dan pripavni i na terenu.
„Pratimo i sve natpise po društvenim mrežama, obavljamo određene informativne razgovore sa administratorima ili učesnicima takvih grupa. Ne bih želio da bilo ko pomisli da se na bilo koji način vrši pritisak, već da, pored ostalog, službenici Uprave policije samo radi svoj posao“, naglasio je Terzić.
Svako ko pokušava vratiti desetkovane klanove na vlast neprijatelj je građana i pomirenja, kazao je predsjednik Vlade Dritan Abazović.
Kazao je da je 30. avgust 2020. godine, kada je na izborima smijenjena višedecenijska vlast Demokratske partije socijalista, „nezaboravna noć“ koja je zauvijek promijenila političku istoriju Crne Gore i dovela do prve demokratske smjene vlasti na izborima.
„Te večeri sam obećao narodu da državom više neće vladati mafija kao i da ćemo raditi na pomirenju. Svako ko danas, tri godine kasnije, svjesno ruši taj koncept i pokušava vratiti desetkovane klanove na vlasti – neprijatelj je naroda Crne Gore, pa samim tim i pomirenja“, napisao je Abazović na Fejsbuku.
Kazao je da „ruka pravde neće stati“.
„Puno se stvari izdešavalo, Crna Gora je doživjela tranformaciju i zakoračila putem pravde i ekonomskog prosperiteta. Urađene su neke istorijske stvari, ali je pred nama je još puno posla! Ruka pravde neće stati, a točak promjena više niko ne može zaustaviti. Idemo dalje! Čeka nas finale! Na pravom smo putu“, zaključio je on.