Pitanje je kako država planira da zaustavi trend iseljavanja iz Crne Gore. I pored doseljavanja, gubimo stanovništvo, a prema istraživanju Centra za demokratsku tranziciju i društva statističara i demografa – Crnu Goru je u posljednjoj deceniji napustio grad veličine Nikšića. Država ne raspolaže tačnim podacima o broju iseljenih državljana, niti o razlozima njihovog odlaska.

Odavno se ne pitamo da li nas je, već koliko manje. Odgovor na to, dok čekamo popis, ovih dana vjeruju da su dali iz CDT-a i Društva statističara i demografa Crne Gore.

„Došli smo do procjene o ukupnom obimu emigracije u desetogodišnjem period (od 2011-2021), i ona iznosi više od 74.000 lica“, kazala je Gordana Radojević iz NVO Društvo statističara i demografa Crne Gore.

No ono što brine i što ne znamo je zašto nam ljudi odlaze. Iskustva građana su različita. Jedno nam je prije nepune dvije godine prenijela Bjelopoljka Džejla Alihodžić.

„Moja sestra je otišla u inostranstvo da stvara svoju karijeru kao fakultetski obrazovana jer ovdje nije mogla da dobije posao na koja god vrata da je pokucala, jer je taj posao dobila ćerka nekog ministra, nekog funkconera“, kazala je Alihodžić.

Statističkog odgovora na razloge migracije nema jer država ne raspolaže takvim podacima. Istraživanje pokazuje da se broj izdatih boravišnih dozvola u zemalja EU u protekloj deceniji učetvorostručio, a preko 65 procenata naših građana kada odlazi, bira najčešće Njemačku i Hrvatsku, zatim Sloveniju, Luksmeburg i Švedsku.

„Kao indikatori svakako mogu poslužiti podaci EUROSTAT-a za one naše državljane koji emigriraju ka državama EU i kao ključne razloge odlaska navode spajanje sa porodicom i obavljanje plaćenog angažmana“, kazala je Radojević.

No, iz Crne Gore se u anlizranom periodu nije samo bježalo, već se u nju i doselilo oko 66.000 građana. Tako je prilično smanjen negativni migracioni saldo. No, broj doseljavanja dodatno je rastao nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, pa se procjenjuje da u Crnoj Gori danas registrovan privremeni ili stalni boravak ima preko 80.000 stranaca, što je 13% ukupne populacije. Pitanje je samo da li će i ostati.

„Ova populacija sa sobom nosi i veliki ekonomski potencijal, razmjene iskustva i druge benefite, a koliko ćemo mi to iskoristiti, da li smo spremni, ne samo država već biznis i naša privreda da odgovori tako narasloj tražnji i povećanom broju stanovnika o tome ćemo govoriti u nekom narednm periodu“, kazala je Radojević.

Istraživači zaključuju da su za potpunije sagledavanje problema migracija, posebno strukture stanovništva koje odlazi iz Crne Gore, potrebna detaljna istraživanja, kako bi donosioci odluka mogli jasnije targetirati ključne probleme i predložiti programe zadržavanja i privlačenja stanovništva.