Dragi učenici i roditelji, poštovani učitelji i nastavnici, članovi školskih kolektiva, s radošću vam želim srećan polazak u školu za prvačiće i srećan povratak u školu za one malo starije.
Dragi učenici i roditelji, poštovani učitelji i nastavnici, članovi školskih kolektiva.
Škola nije samo mjesto na kojem se uči. Škola je mjesto na kojem se druži. Prijateljstvo može životu dati najdublje i najlepše tonove. Škola djeci ne pruža samo obrazovanje, nego i priliku da razviju neprolazne ljudske vrijednosti – kolegijalnost, prihvatanje uzajamne različitosti, dobrotu i saosjećanje. Ove vrijednosti se u ranom uzrastu gotovo podrazumijevaju, mnoga djeca ih već spontano otkrivaju u sebi. Zadatak škole jeste da se te vrijednosti sa odrastanjem ne ugase, nego da se razviju do svjesnog i odgovornog djelovanja svakog pojedinca.
Milica Mitrović predsjednica NVO „Grupa građana BU2“
Iako je Milan Knežević jednom prigodnom satiričnom pjesmom uzvratio Milojku Spajiću kako i dolikuje, Medijski centar DNP smatra da “zaboravnog” i nasmijanog mandatara ipak treba podsjetiti na neke konkretne detalje, mada više niko i ne gaji iluzije da će se lider PES-a dozvati u pamet.
Još od početka, dok je “blistao” u 42 Vladi, Spajić je pokazivao znake amnezije i nezahvalnosti prema onima koji su u Parlamentu, poput DF-a, digli ruke da se realizuje projekat o povećanju ličnih dohodaka, a on cio uspjeh pripisao samom sebi.
DNP ističe i poznatu blamažu Spajića da je, povodom srbijanskog mu državljanstva, i još koječega, oči na oči varao građane Crne Gore i javno “zaobilazio istinu”.
Zatim se proslavio nabrajajući u medijima svoje ljubavničke domete po Singapuru, javno se hvališući kako je imao čitav buljuk đevojaka. A to je jasan znak da Spajić naprosto ne poznaje Crnu Goru ni njen mentalitet. Jer diletantski ne shvata da su takva hvalisanja, u najmanju ruku, neumjesna, i da nije lijepo na temu međuvjerske tolerancije hvalisati se kako je, kao Kazanova, uzimao bodove na stranom terenu.
Spajić se “proslavio” i već poznatom bježanijom ili bar hvatanjem krivina od Nebojše Medojevića, koji ga je u više navrata javno pozivao na duel, ali je Medojevićev Mickey vazda bio “u nekakvu trku”, pa nijednom nije stizao da prihvati ponudu za javno sučeljavanje.
Uz sva ova javna dostignuća, i nezahvalnost prema DF-u, Spajić je u finoj zavadi ne samo sa samim sobom i principima, nego čak i sa čestitim Jakovom Milatovićem, svojim prvim partijskim kolegom, koji se samo pošteno zalaže da se ispoštuje izborna volja građana.
Ona, povodom koje je Spajić javno upozorio da PES jedino neće u koaliciju s DPS-om, a praksa već najavljuje njegov korjenit zaokret. Jer zapadna instruktaža čini svoje, upućena na svog igrača, koji je već javno posegnuo za nekim kadrovicima upravo iz redova onih s kojima “neće”.
Zato je Spajić na pregovorima sa ZBCG o sastavu Vlade samo teferičio radi teferiča, kupujući vrijeme uz jeftinu glumu, računajući da će već iznaći način da ostvari svoj princip: “Dođite da se ne dogovorimo”. A tako je i bilo, uz njegove optužbe da je ZBCG sve nešto kočila, a on bio vrlo voljan da prihvati njeno učešće u Vladi, ali mu, eto, uz njegovu ispruženu ruku, ne dadoše šansu.
Tako je “fino i ljudski” vratio Koaliciji ZBCG i što su njeni glasovi imali presudan značaj da Jakov Milatović, njegov najbliži partijski kolega s kojim se viđa redovno, svako pola godine, odnese ubjedljivu pobjedu na predsjedničkim izborima. ZBCG je valjala kad je trebalo, a onda joj na dobro treba uzvratiti lošim, i to još uz namještenu glumu.
Uz sve ovo, Spajić nikad nije ni omirisao suzavac na protestima protiv bivšeg režima u borbi za poštenu i pravnu državu Crnu Goru, nego je stigao na gotovo. Niti mu je zarobljeno sudstvo ikad montiralo procese kao Milanu Kneževiću i Andriji Mandiću. A nije ni zato što je na bezbjednoj distanci sve vrijeme ašikovao po Singapuru.
Ali sad mu se zalomilo da, u zdravlje naivnosti biračkog tijela, počne sa šminkanjem političkog mrtvaca, gospode otpisanih, dajući im vještačko disanje, i ne hajući za izbornu volju građana koji su svojim glasovima bili srušili dvoipodecenijsku diktaturu.
Očito, Spajićevim oglednim primjerima dvojstva i “sojstva” nikad kraja, a ozbiljnim političarima nije krivo što ih vara na javnoj političkoj sceni, nego što misli da su njegove jeftine i providne mućke uvjerljive. Mada bi se reklo i da je njemu svejedno: djelovale, ne djelovale, on završava narudžbinu Zapada.
A saopštenja mu djeluju doslovce kao da mu ih neko piše u centrali DPS-a, ili mu ih diktiraju. Zato građanima koji su mu povjerovali treba samo reći ono tradicionalno: “Tražili ste – gledajte.”
Gledajte kako nezavisnu državu gura u još veći status zapadne kolonije. I to na tragu interesa bivše vlasti, koja se lagano počinje izvlačiti iz muzeja voštanih figura, gdje su je građani bili smjestili.
Većinska Crna Gora želi poštovanje izborne volje, kojom bi se zaustavio sunovrat pravne države, i da bude svoja na svome, a ne afrički protektorat u srcu Evrope. I da najviši državni interesi ne budu najniži privatni interesi poslušnika Zapada, oličenih u Spajiću i njemu sličnima.
Uglavnom, Crnoj Gori po jedan Šćepan Mali, avanturista i blefer iz bijela svijeta, nikad nije falio. A je li stigao iz Rusije, ili Singapura, sasvim svejedno.
Bitno je da Crna Gora jes’ malena, ali je očigledno i malena i malerozna.
Evo dokle je došla Crna Gora zbog onih političara koji kleče ispred ambasada, čekaju uputstva i formiraju stavove po nalozima trećih savjetnika. Doživjeli smo da nam predsjednik Hrvatske dijeli lekcije o tome da ne treba da slijepo slušamo i služimo strance, jer ni on ne može da vjeruje da ni vladu svoje zemlje ne smijemo da formiramo dok se ne oglasi neko iz Brisela ili Berlina.
Poručivali smo svakodnevno tokom kampanje – da se pita narod, a ne ambasade. Upozoravali smo, jer je društvena scena postala takva da se dio političara pretvorio u sluge zapadnih ambasada, a NVO, čast izuzecima, u agenturu koja trčkara za grantovima i napada svakoga ko želi da se bori za dostojanstvo ove zemlje.
I pošto su podanici danas najglasniji, nije ni čudo da nam se sprda Zoran Milanović, da nas Hrvatska ući kako se ponašati prema stranim centrima moći. To je i prirodno kad su oni koji vode ovu državu poslednjih decenija pljunuli na tradiciju i prijatelje, pa sad umjesto partnera imaju gazde i nalogodavce. Zbog takvih je dična i slavna Crna Gora danas kolonija u kojoj se voljom gazdi primjenjuju rasističke i nacističke metode – da predstavnici jednog naroda ne mogu biti dio vlade, da tamo ne mogu oni koji su srušili bivsi režim.
A slika je kompletna kada se, uz to, kao faktor za pravljenje takve vlade, pojavi i novac mafije i tajkuna, koji pokušavaju da očuvaju poluge bivšeg režima i nakon pobjede 30. avgusta i one od 11. juna. Vidjećemo ima li takvih, koji su za prljavi mafijaški novac spremni da izdaju narodnu volju i pokušaju da na krilima satelita DPS na vlast vrate Mila Đukanovića.
Vlada će na sjutrašnjoj sjednici razmotriti informaciju i donijeti zaključke šta sa preduzećima u državnom vlasništvu, a nijesu uplatila dio dobiti iz prethodne godine, što su inače imala obavezu. To je za Radio Crne Gore najavio ministar finansija Aleksandar Damjanović. Navodi da prihod po tom osnovu najvjerovatnije neće biti 40 miliona eura koliko je prvobitno planirano, ali poručuju da će se detaljno analizirati sve kompanije zašto ne mogu izmiriti obavezu prema državi. Poručuje da je dobro što i ova situacija pokazuje partnerski odnos države i preduzeća.
Ističe da se krenulo u rješavanje problema u Institutu “Simo Milošević” u dogovoru sa nadležnima Republike Srbije, ali da ponavlja da država ne može biti garant za pozajmicu Elektroprivrede od 600 hiljada eura.
Rok za uplatu dijela dobiti preduzeća čiji je vlasnik država, a pozitivno su poslovala minule dvije godine istakao je 31 avgusta. Analiza je sačinjena i ta tačka dnevnog reda biti na sjutrašnjoj sjednici Vlade. To je najavio ministar finansija Aleksandar Damjanović.
“Dakle sjutra, 5.septembra, na sjednci Vlade razmotrićemo kompletnu informaciju, obuhvatiće privredna duštva koja su imala obavezu da urade, odnosno ona koja nisu, takođe ona koja iz opravdanih razloga tu obavezu i nemaju. Tako da će članovi Vlade dobiti kompletnu informaciju i na osnovu toga se izjasniti šta sa onima koji nisu ispunili zaključke”, naveo je Damjanović.
Uoči sjednice, napominje ministar ne može otkriti imena preduzeća koja su ispunila obavezu prema državi, ali naglašava da su u produženom roku pojedina organizovala skupštine akcionara, da je izvjestan broj kompanija, kako kaže, ispunio obaveze, te da ima i onih koji su dostavili obrazloženje da iz opravdanih razloga to ne mogu učiniti.
“Pokušavamo da zaokružimo jednu aktivnost ne da bismo trenirali strogoću prema bilo kome, već da bi se u jednom fer i korektnom odnosu partnerstva između države i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu završavale stvari, koje su na kraju krajeva, sa aspekta zakona potpuno jasne”, prokomentarisao je Damjanović.
On ukazuje da je ovo primjer partnerskog odnosa države i privrednih društava i ukazuje da je ta obaveza prošle godine stavljena van snage zbog prevazilaženja posljedica kovida, rata u Ukrajini.
“Tada smo pomogli tako što smo dio dobiti reinvestirali za tekuće poslovanje. Sada su stekli uslovi da nakon brojnih drugih opcija koje država imala prema privredi, između ostalog kroz umanjenje akciza na gorivo tokom prošle godine, da onaj dio privrede koji je u većinskom vlasništvu države, ispuni ovabeza prema državi, odnosno ono na šta ih zakon obavezuje”, pojasnio je Damjanović.
Ministar finansija kaže da je problem sa Elektroprivredom oko uplate dividende, nakon službenog sastanka riješen.
“Gdje je definisana obaveza EPCG, a u kontekstu obaveze Elektroprivrede prema državi za dug Montenegrobonusa, koji je prema ranijem zaključku Vlade umanjiti upravo kroz umanjenje EPCG po ovom osnovu”, rekao je ministar.
Procjena je bila da će po osnovu uplate dividende prihod u državnoj kasi biti 40 miliona eura, a na osnovu bilnsa preduzeća, odnosno poslovanja u 2021. i prošloj godini.
“Normalno to bi bio neki gornji limit, ali nakon analiza pojedinačno privrednih društava, prvo onih koja su u plusu, pa onih koja su u minusu, te onih koja imaju ili nemaju obavezu prema državi svakako će biti manji od prethodno projektovanog”, kazao je Damjanović.
Saopštio je i to da se kroz staru deviznu štednju i upućivanje pacijenata iz Srbije u Institut Simo Milošević krenulo u rješavanje nagomilanih problema u toj zdravstvenoj ustanovi, ali kako ponavlja država ne može biti garant za pozajmicu Elektroprivrede od 600 hiljada eura.
“Najbrži, najefikasniji i najbolji model je da EPCG pomogne Institutu jeste direktna pozajmica i nema razloga, što se mene tiče, ona realizuje već sjutra”, potcrtao je ministar finansija.
Damjanović nije imao komentar na najavu formiranja nove političke partije tokom ovog mjeseca čiji bi osnivači pored njega bili ministri Marko Kovač i Miomir Vojinović, bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović i predsjednik Upravnog odbora Plantaža Nebojša Vuksanović
Klinika za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra “Majka Tereza” u Skoplju našla se u središtu skandala zbog tvrdnji da je osoblje te bolnice pacijentima davalo citostatike razblažene fiziološkim rastvorom. Zdravstveni sistem je očigledno zakazao, poručuje predsjednik Stevo Penderovski, a premijer Dmitar Kovačevski najavljuje ostavke. Najavljen protest građana. Citostatici navodno završili na Kosovu.
Veliki skandal trese zdravstveni sistem Sjeverne Makedonije. Nakon tvrdnji da su onkološki pacijenti neadekvatno liječeni otvorena je istraga.
Istražni organi pretresli su ne samo Kliniku za onkologiju, već i domove zaposlenih. Oduzeti su im računari, dokumentacija i sve što bi moglo da pomogne u razrješavanju ovog slučaja.
Pretresi su dio preliminarne istrage koju je Tužilaštvo otvorilo nakon niza tekstova u nedjeljniku Fokus o postojanju razrađene kriminalne mreže zaposlenih na Klinici za onkologiju koji su preprodavali skupu terapiju uvodeći u sistem fiktivne pacijente.
Neki od pacijenata su, prema tvrdnjama ovog lista, umjesto potrebne terapije dobijali terapiju razblaženu fiziološkim rastvorom, a ostatak te skupe biološke terapije završavao je na crnom tržištu, odnosno, prema nezvaničnim informacijama lista, na Kosovu.
Sabotaža sistema
Prema pisanju medija, Klinika za onkologiju sabotirala je novonabavljeni sistem za praćenje i bezbjedno čuvanje citostatika. KATO sistem je trebalo da stavi tačku na sistem ručnog doziranja, a ideja je bila da se spriječi gubitak doza, da se obezbijedi tačno doziranje bez greške i bezbjedno skladištenje citostatika.
Sloboden pečat objašnjava da je sa KATO sistemom bilo nemoguće ukrasti citostatik ili smanjiti nečiju dozu, bilo krađom ili greškom.
Iako je taj sistem poreske obveznike koštao 350.000 eura i 20 medicinskih sestara prošlo jednomjesečnu obuku u Beogradu o korišćenju kompjuterski kontrolisanog pripremanja citostatika, nakon samo šest mjeseci, 2017. godine, novi direktor bolnice Nino Vasev ga je izbacio iz upotrebe.
“Samo šest mjeseci nakon promjene vlasti i imenovanja novog direktora, doktor Nino Vasev je prekinuo sa tim sistemom i najavio da će koristiti stari način rada, kako bi uštedjeli novac. Tako se klinika vratila primitivnoj ručnoj pripremi citostatika. To je otvorilo vrata krađi ampula”, piše Sloboden pečat.
U evropskim zemljama ovaj sistem je u upotrebi već duže vrijeme, a gotovo da nema bolnice u razvijenom svijetu gdje se citostatici pripremaju ručno.
Makedonski predsednik: Šokantno i užasavajuće
Nakon tvrdnji da su najteži pacijenti nesavjesno liječeni, reagovao je državni vrh Sjeverne Makedonije. Predsjednik Stevo Pendarovski poručuje da su te tvrdnje “šokantne i užasavajuće”.
“Umjesto da pruži punu podršku i zaštitu onima koji su suočeni sa najtežom dijagnozom, zdravstveni sistem je očigledno zakazao i izgubio povjerenje ne samo među oboljelima, već se dovodi u pitanje i kvalitet liječenja svakog budućeg pacijenta”, ističe Pendarovski.
Ističe da je krajnje je vrijeme da se konačno prekine kultura nekažnjivosti za teška kršenja zakona.
Premijer Dmitar Kovačevski naglašava da će sve okolnosti biti ispitane, a odgovorni kažnjeni, kao i da će nadležne institucije imati punu podršku u rasvjetljavanju skandala.
Najavio je i ostavke, ali nije precizirao o kome se radi. Zamolio je javnost da se uzdrži od napada na medicinsku profesiju, ističući da u ovom skandalu odgovornost ima ime i prezime.
I ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Fatmir Medžiti najoštrije je osudio sve odgovorne u ovom skandalu.
“Snažna podrška akciji tužilaštva i policije. Kao ministar najoštrije osuđujem sve pokušaje ili postupke pojedinaca ili grupa koji su diskrecionim ovlašćenjima i načinima donošenja odluka u svoju korist nanijeli nenadoknadivu štetu zdravlju i životu pacijenata, građana i države. Očekujem da institucije brzo donesu odluku u vezi sa istragom”, istakao je Medžiti.
Oglasila se i Ljekarska komora Sjeverne Makedonije koja očekuje da će istraga pokazati šta se tačno dogodilo.
“Nijedan pacijent u našoj zemlji, a posebno onkološki bolesnici koji su u životnoj opasnosti, ni u jednom trenutku ne smiju da budu dovedeni u situaciju da im terapija obezbijeđena novcem iz budžeta Fonda zdravstvenog osiguranja nije u potpunosti dostupna, a još manje da se terapija zloupotrebljava u ličnu korist pojedinaca”, saopštila je Komora.
Danas protest građana
Na društvenim mrežama već se dijele svjedočenja građana o liječenju svojih najmilijih koji su izgubili bitku sa bolešću uz sumnje da je bilo manipulacija terapijom.
Za danas je najavljen protest građana koji će početi u 18 časova ispred Vlade. U pozivu se kaže da je svrha da se izrazi revolt “protiv zločina koji se godinama toleriše na Klinici za onkologiju”.
Ističu i da će na protestu zatražiti ostavke i odgovornost nadležnih.
“Skandal sa krađom onkoloških ljekova ne smije da prođe nekažnjeno”, poručuje se u pozivu na protest.
Vikarnom episkopu Borisu Bojoviću i drugim sveštenicima koji su učestvovali u juče održanom Opštecrnogorskom zboru održanom juče na Cetnju, privremeno su ukinuta sveštenička prava, saopštio je Miraš Dedejić. On je kazao da je ta odluka donesena na osnovu apostolskih kanona.
“Obmanuti sveštenici CPC koji su 03. 09. 2023. godine učestvovali u nekanonskom, nezakonitom i antiustavnom proglašenju vikarnog episkopa Borisa Bojovića za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve odrekli poslušnost su zakonitoj jerarhiji CPC. Po apostolskom kanonu 31; gangrijskom 6; antiohijskom pomjesnom Saboru pravilo 5; kartaginskom pomjesnom Saboru pravilo 10-11; Isti su napravili i druge greške i grijehe i u Crkvi nedozvoljene radnje, zbog čega im se, na osnovu apostolskih kanona 5 i 59; kanonu 20 IV Vas. Sabora, kanonu 3 Trulskog kanonu 14 Sardinijskog i kanonima 19 i 133 Kartaginskog izriče privremena zabrana sveštenodejstvovanja do konačne odluke na narednoj sjednici Svetog Sinoda CPC”, istakao je Miraš Dedejić.
Pojasnio je da sveštenik pod ovakvom zabranom je sveštenik samo po imenu, ali bez ikakvih svešteničkih prava, što je normirano kanonskim pravilima navedenih sabora.
“Sve izrečene mjere privremene zabrane odnose se i na vikarnog episkopa Borisa Bojovića”, zaključio je na kraju.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je u Zagrebu na konferenciji za novinare, nakon susreta sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, da je zemlja na raskrsnici – da li će postati u potpunosti pravna država. Kaže da je građanima neophodna pravna država, ali da nije siguran da u tome mogu pomoći oni koji su od Crne Gore napravili bespravnu državu.
„Volio bih da Crna Gora što prije dobije stabilnu Vladu, da dođemo do rješenja kada je u pitanju pravosuđe. Mislim da je to nasušna potreba Crne Gore“, kazao je Milatović.
Na pitanje o ulasku koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) u novu vladu, Milatović je kazao da ne treba mijenjati teze.
„Ako što ne volim u politici, to je pokušaj zamjene teza. Apsolutno, kada kažem da Crnoj Gori treba stabilna vlada, znam zašto to govorim. Mislim da sam ovdje bio jasan. Crnoj Gori treba vlada koja može dodatno kroz podršku parlamenta reformisati pravosuđe. Znate u čemu je razlika danas između Crne Gore i Hrvatske – ta što je prije desetak godina u Hrvatskoj ubijen jedan novinar a u Crnoj Gori je ubijen drugi novinar. Zbog toga što su nezavisno istraživali krake duvanske mafije na Balkanu. Hrvatska kao zemlja koja je napredovala u kontekstu prava i pravosuđa je negdje uspješno razriješila taj slučaj, i danas imamo presudu, ne znam sad na koliko godina, u kontekstu počinalaca ubistva Iva Pukanića. Crna Gora, nažalost, nikada do kraja nije rasvijetlila ubistvo Duška Jovanovića, jednog novinara koji je prije 15-ak godina ubijen u Crnoj Gori. I to je razlika“, saopštio je Milatović.
On je naglasio da želi Crnu Goru u kojoj njegova djeca žive a da je zakon isti za sve.
„Ukoliko to sada ne završimo, ja se bojim se da nikada nećemo uspjeti da je završimo. Kada govorim o Vladi, govorim o Vladi koja može da riješi pitanje pravosuđa i da stvori pravnu državu. I ne mislim da oni koji su od Crne Gore napravili besudnu zemlju mogu sada da rješavaju problem jer su bili glavni za kreiranje tog problema. Ne bih volio da dođe do zamjene teza. Nikakve veze, niti povezanosti sa koalicijom ZBCG nemam. Da imam, bio bih u toj partiji. Ne bih imao svoju partiju. Mislim da je vrlo važno da ta poruka bude jasna. Ja sam ušao u crnogorsku politiku da bih, u mjeri mogućeg, napravio zemlju vladavine prava i jednakih ekonomskih šansi za sve“, rekao je Milatović.
(Foto: predsjednik.me)
Nadovezao se Zoran Milanović, ističući da se „predsjednik Crne Gore nepotrebno pravda, a nema zbog čega“.
„Koalicija ZBCG, to su prosrpske stranke. Iza toga stoji puno glasova crnogorskih građana. To je upravo ono što ne želite a dođe iz Brisela. Ukoliko se ne radi o manijacima, silovateljima, nacistima, sljedbenicima SS Vafen brigade, ustašama, četnicima, pravim četnicima, nemate pravo svog izbora. Ovo je „cancel culture“. Dakle, sad se po svaku cijenu želi isključiti jedna grupa koja je na izborima dobila 15 odsto koja meni baš i nije simpatična, iskreno, ja s njima ne bih išao u koaliciju. Ali to je potpuno vaša stvar, i ako se tu budete dali lomiti i ucjenjivati, imaćete polomljene noge koje neće zarasti. Gospodin Vuksanović i hrvatski predstavnici u Crnoj Gori su ljudi koji su, to je moje duboko uvjerenje i spoznaja, vrlo lojalni i odani Crnoj Gori, evropskoj Crnoj Gori i to je društvo koje ja cijenim. Ima li za njih mjesta u vladi Crne Gore, žele li oni to, ili žele neke druge položaje da bi ostvarili svoja prirodna prava, to je onda njihova procjena. Ali, sastavite vladu koja je efikasna. Ako u njoj ima tih takozvanih prosrpskih stranaka to je isto slika Crne Gore. Možda bih ja htio nešto drugo, ali iskreno, ne tiče me se. Apropo „cancel culture“, pođite u Moskvu i održite tamo konferenciju, vidjeteće koliko ima ovih koji su promijenili kapuljače i samo čekaju da se okolnosti promijene, pa da ponovo počnu da rade sa Rusima. Puna ih je Moskva. Tako da neka Crna Gora odluči sama šta će i kako će, jer ta hipokrizija, stvarno se teško podnosi“, kazao je Milanović.
Milatović je naglasio da je vrlo principijelan od početka kada je u pitanju to kako bi buduća vlada trebalo da izgleda.
„Ja mislim da je Crna Gora na jednoj raskrsnici, da li će postati u potpunosti pravna država jer da bismo zaokružili učlanjenje u EU moramo ući tamo kao normalna pravna država. Nijesam siguran da oni koji su od Crne Gore napravili nepravnu državu, ili bespravnu, mogu pomoći da se ona vrati na put pravne države i zalažem se za jednu široku vladu koja bi imala veliku kvalifikovanu podršku u Parlamentu, i koja je potrebna da bi došlo do mnogobrojnih reformi u našem pravosuđu“, kazao je Milatović.
Kaže da bi se jedino tako, upravo dodatno kroz reformu pravosuđa, na neki način Crna Gora oslobodila dosadašnjeg neprimjerenog partijskog uticaja.
„Nije to isključivo samo moj stav, znate da su brojni izvještaji u prethodnom periodu naših strateških partnera govorili o jednoj vrsti zarobljenosti našeg pravosuđa. I mislim da upravo u prethodnom periodu od 2-3 godine, nakon promjene vlasti jasnije ko su bili ljudi koji su u ime građana Crne Gore morali da se bore protiv organizavnog kriminala i korupcije, a koji su, kako se sada ispostavlja, suštinski bili glavni dio organizovanog kriminala i korupcije“, rekao je Milatović.
Naglašava da ukoliko sada Crna Gora ne postane pravna država to nije dobro.
„Moja politika je vrlo jasna. Ja sam čovjek koji se snažno zalaže za ubržanje našeg evropskog puta, za dodatno kredibilno članstvo Crne Gore u okviru NATO alijanse. Znate da je podrška javnog mnjena kada je u pitanju članstvo u NATO-u značajno porasla u prethodne dvije-tri godine. I zalažem se kao Crnu Goru kao dobrog susjeda, ne samo Hrvatskom nego svim zemljama Zapadnog Balkana“, kazao je Milatović, govoreći o spoljnopolitičkim prioritetima zemlje.
Jakov Milatović (Foto: Predsjednik CG)
Kako naglašava, što se tiče unutrašnje politike, reforme u pravosuđu su ključ svih ključeva za demokratski i ekonomski razvoj Crne Gore, i kako kaže, sve ono što se tiče unapređenja životnog standarda građana.
„Znate da smo stavili jasan cilj da u narednih par godina dostignemo životni standard Hrvatske. Mislim da je to moguće. Dijelimo isti geografski region, svjetonazore prema radu i mnogim drugim stvarima“, rekao je Milatović.
Ocijenio je da zvanični Zagreb može mnogo da pomogne Crnoj Gori na evropskom putu, ali da to nije bio slučaj ranije.
„Mnogi političari koji su izgubili u Hrvatskoj svoju podršku, nijesu baš pomagali našem crnogorskom putu, čak naprotiv, radili su sve suprotno ubrzanju našeg evropskog članstva i to sam prenio tokom razgovora predsjedniku Milanoviću, nadajući se da će zvanični Zagreb dodatno biti blagonaklon prema ubrzanju našeg evropskog puta“, rekao je Milatović.
Predsjednik Hrvatske je sugerisao da Crna Gora sama riješi pitanja reformi u pravosuđu.
Proces formiranja crnogorske vlade podsjeća na antidramu “Čekajući Godoa”, ocjenjuje za Novosti Milan Knežević, jedan od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore”.
Prema njegovim riječima, potreba mandatara za sastav nove vlade Milojka Spajića da istovremeno pregovara sa svima i da svima nudi isto u potpunosti anulira izborne rezultate.
“Još ako tome dodamo pritisak jednog broja ambasadora, postavlja se pitanje da li su u Crnoj Gori ubuduće potrebni izbori, ako se odluke donose isključivo na štetu njenih građana. Zato smatram da Spajić u ovom trenutku ima najveću odgovornost da pregovore vrati na početak, ili da vrati mandat predsjedniku države Jakovu Milatoviću kako bi neko pokušao da formira vladu. Ukoliko je i ovo nemoguće, onda po mom mišljenju treba izabrati tehničku vladu koja će organizovati nove izbore”, smatra Knežević, dodajući da oni koji su najviše profitirali od 30. avgusta 2020. ovakvim formiranjem vlade čine sve da od tog datuma ostane samo opušak.
Na pitanje može li doći do novog dogovora kako bi u vladu bili uključeni ZBCG, ali i sve partije pobjednice iz 2020, Knežević kaže da uključivanje u vladu političkih subjekata koji su bili i ostali Đukanovićeva elitna garda suštinski bi značilo povratak Mila Đukanovića, te da nema dilemu da bi on bio najsrećniji sa ovako formiranom vladom.
“Suština je jasna i političkom laiku, eliminisanjem koalicije ZBCG iz buduće vlade, više nema ni 30. avgusta, a to je izgleda mnogima cilj – da vrate Crnu Goru u đukanovićevsko doba sveopšte propasti”, rekao je Knežević.
On ističe da PES već duže vrijeme ne funkcioniše kao jedinstven politički subjekt.
“Činjenica da Milatović i Spajić mjesecima nemaju nikakvu komunikaciju, i da se Milatović protivi Spajićevoj namjeri da vrati DPS u vladu preko njegovih dokaznih satelita, dovoljno govori da je cijepanje ove stranke u toku. Većina stranaka koje sad Spajić želi u svojoj vladi aktivno i javno je podržao Đukanovića. Glasale su i za Zakon o slobodi vjeroispovesti, kojim je bila oduzeta imovina SPC. I Sad Spajić sumnja u našu iskrenost, a ne sumnja u iskrenost onih koji su sve vrijeme bili protiv njega, a koji su čak i srušili vladu u kojoj su on i Milatović bili ministri”, rekao je Knežević.
Komentarišući navode da će vladu sastavljati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da se miješa u “crnogorske stvari”, Knežević kaže da svakodnevno pominjanje Srbije i Vučića predstavlja klasičan odraz provincijalne iskompleksiranosti i frustracije, način da se pronađe dežurni krivac za sopstvenu nesposobnost i podanički mentalitet.
“Pritom, niko ne smije da spomene njemačkog ambasadora u Crnoj Gori, izvjesnog Feltena. I kao što major Kriger iz “Otpisanih” izdaje naređenja Nedićevim agentima u lovu na Prleta i Tihog, tako i njegova ekselencija izdaje naredbe većini aktera na političkoj sceni, javno saopštavajući da Srbi iz ZBCG ne smiju u vladu zato što ne priznaju tzv. Kosovo i vole Rusiju. I nije problem što im her Felten naređuje, već što ga većina sluša sa pozornošću”, naglasio je Knežević.
On ističe da je uvjeren da u PES-u ima dovoljan broj odgovornih, hrabrih i državatvornih funkcionera i članova koji, kako kaže, ne podržavaju Spajićev naum da vrati DPS na vlast.
“Među njima se pored Jakova Milatovića i poslanice Ćinćurova i Pejovićeva, koje zaslužuju svako poštovanje. Zato se ovih dana s pravom postavlja pitanje da li bi PES dobio ovoliki procenat podrške da je Spajić u izbornoj kampanji javno saopštio da namjerava da formira vladu sa dokazanim koalicionim partnerima DPS”, istakao je Knežević.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović primio je crnogorskog kolegu Jakova Milatovića na Pantovčaku u njegovoj prvoj zvaničnoj posjeti nekoj zemlji članici Evropske unije. Milatović je, nakon sastanka kazao da Crna Gora cijeni podršku koju Hrvatska pruža našoj zemlji u pristupnim pregovorima.
„Crna Gora i Hrvatska imaju odlične i prijateljske odnose, i brižljivo ih njeguju uz obostranu želju za jačanjem partnerstva na političkom i ekonomskom planu. To potvrđuju i učestali susreti na najvišem nivou. Koristim ovu priliku da zahvalim predsjedniku Milanoviću na pozivu i srdačnoj dobrodošlici i da mu uputim poziv za uzvratnu posjetu Crnoj Gori tokom naredne godine“, kazao je predsjednik Milatović.
Milatović je saopštio da hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori i crnogorska nacionalna manjina u Hrvatskoj daju veliki doprinos multietničkom i multikulturalnom skladu dvije zemlje i da ga raduje što, nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, hrvatska zajednica ima svog predstavnika u Parlamentu.
(Foto: predsjednik.me)
Na sastanku dva zvaničnika vođen je otvoren razgovor u dijelu otvorenih pitanja između država koja već decenijama opterećuju njihove odnose.
„Ja sam ova pitanja naslijedio od svojih prethodnika i učiniću sve da se zatvore tokom mog mandata i prije učlanjenja Crne Gore u EU. Ta pitanja su u nadležnosti dvije Vlade i želim da kao Predsjednik ohrabrim nastavak dijaloga u cilju iznalaženja održivih rješenja. Ova pitanja ne smiju opterećivati naredne generacije i smatram našom dužnošću i obavezom da ih oslobodimo tereta prošlosti i omogućimo im da njeguju dobrosusjedske odnose, regionalnu stabilnost i zajedničke evropske vrijednosti“, zaključio je predsjednik Milatović.
Dio zvanične posjete, na poziv predsjednika Hrvatske Milanovića biće organizovan na Brionima, gdje će predsjednik Hrvatske u čast Milatovića prirediti svečanu večeru u Vili Jadranka.
Milatovića u Zagrebu očekuju i sastanci sa predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.
(Foto: predsjednik.me)
„Uz jačanje bilateralne i dobrosusjedske saradnje, zvaničnom posjetom Hrvatskoj predsjednik Milatović nastavio je i niz posjeta zemljama EU u cilju ubrzanja evropskog puta Crne Gore“, zaključeno je u saopštenju.
Bilateralni odnosi između Hrvatske i Crne Gore i mogućnost dogovornog rješavanja otvorenih pitanja, položaj i prava Hrvata u Crnoj Gori, nastavak crnogorskih pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, saveznička saradnja u okviru NATO-a, te politička situacija u jugoistočnoj Evropi, glavne su teme o kojima bi predsjednici Milanović i Milatović trebali da razgovaraju.
HRT piše da će se na dnevnom redu naći otvorena pitanja, od kojih je nakon Strateškog foruma na Bledu aktualizovan slučaj broda „Jadran“.
Milatović će se tokom boravka u Zagrebu sastati i sa predsjednicima Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora.
Predsjednik Milanović je do sada više puta isticao hrvatsku podršku „evropskom putu Crne Gore“, govoreći kako je „Crnoj Gori mjesto u EU“ i „kako je dobro što je Crna Gora u NATO-u“.
Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori živi oko 6.000 Hrvata, dok procjene govore da ih ima deset hiljada.
(Foto: predsjednik.me)
Hrvatima u Crnoj Gori priznat je status autohtone nacionalne manjine i nakon zadnjih parlamentarnih izbora Hrvati imaju svog zastupnika u Skupštini Crne Gore, člana Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića.
Robna razmjena između dvije države u prošloj godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 316 miliona eura ili 32 odsto više nego godinu ranije, pri čemu Hrvatska ima značajan suficit u toj razmjeni. Hrvatske kompanije značajan su ulagač u Crnu Goru, jer su do sada investirale 294 miliona eura.
U pokretu Evropa sad dešava se rascjep, to je potpuno logično s obzirom na to da prvaci PES-a govore o „trećem putu“, a kada nemate ni „prvi“ ni „drugi put“ u svom političkom iskustvu, kada nastupate bez programskih i ideoloških naznaka, teško možete krenuti „trećim putem“, kazala je članica Predsjedništva DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč.
Vuković-Kuč je istakla na Gradskoj TV da odgađanje formiranja vlade znači odgađanje evropske Crne Gore.
„Posebno što smo viđeli da u toj vladi treba da budu subjekti koji sve čine, od 2016. godine posebno, da Crna Gora ne bude dio EU. Stožeri Evrope sad spoznali su da onaj subjekat koji im je partner na lokalnim izborima i subjekt sa kojim su smijenili DPS, su upravo oni koji koče evropski put Crne Gore“, kazala je Vuković-Kuč dodajući da su njena očekivanja od nove Vlade slaba.
Kako navodi Dritan Abazović je služeći interesima Moskve i Beograda, a prije svega interesima Aleksandra Vučića ulazak Crne Gore u EU na bizaran način odbacio.
„Danas vidimo da je gotovo marginalna politička persona, koliko god on imao status premijera. Mi kao opozicija, imajući potrebu da kritikujemo, nijesmo nikada bili opozicija državi i crnogorskom društvu. Političke partije se smjenjuju i nije važno ko će Crnu Goru uvesti u EU važno je da se uđe što prije i da se isklizne iz ovog nacionalizma u kojem obitavamo“, kazala je Vuković-Kuč.
(Foto: predsjednik.me)
Jakov Milatović (Foto: Predsjednik CG)
_599x900)
(Foto: predsjednik.me)
(Foto: predsjednik.me)_600x900)
(Foto: predsjednik.me)