Bivši predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac osuđen je na dva mjeseca kućnog zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, potvrđeno je Portalu RTCG.
„Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca, koju će izdržavati u prostorijama za stanovanje“, kazala je Portalu RTCG portparolka Višeg suda Marija Raković.
Kusovac je, prema presudi koju je donio sudija Nenad Vujanović, kao predsjednik Opštine dao nalog da se iz gradske kase plati račun za ugostiteljske usluge od 485 eura, koje su uveče, 26. avgusta 2020. pružene predsjedniku DPS-a Crne Gore Milu Đukanoviću i članovima najužeg rukovodstva Opštinskog odbora (OO) DPS-a Tivat, nakon promotovnog skupa te partije.
Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv 31 osobe, zbog tri ubistva i stvaranja kriminalne organizacije. Optužnica se odnosi na ubistva Mila Radulovića zvanog kapetan, Damira Hodžića i Adisa Spahića.
“Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, danas predalo optužnicu protiv 31 okrivljenog lica: R.Z. V.B., M.M., N.J., R.Ž., R.Ž., D.K., M.V., S.K., S.K., D.P., N.K., D.P., B.G., D.G., M.R., P.Đ., V.V., N.P., R.G., M.Č., M.K., A.P., N.C., R.M., Z.K., A.D., A.J., M.K., B.B. i B.B., za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv R.Z., M.V., D.K., R.Ž., V.B., M.M., N.J., R.Ž., S.K., S.K., N.K., D.P., B.G., D.G., D.P., N.P., M.R., V.V., M.K., A.P., N.S., R.M., Z.K., M.K., A.D. i A.Lj. i za krivično djelo teško ubistvo, u saizvršilaštvu”, kazao je portparol SDT-a i državni tužilac Vukas Radonjić.
Kako je dodao, optužnica je podnineta i protiv N.S. za dva krivična djela pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, protiv D.P. i B.B. i za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, protiv M.K., Z.K. i A.D. i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a protiv M.Č. i za produženo krivično djelo nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi.
Sva krivična djela učinjena su tokom 2020.godine.
“U optužnici je predloženo da se okrivljenima D.P., B. G., D.G., R.G., M.Č. i B.B. produži pritvor, a da se okrivljenima R.Z., M.V., R.Ž., V.B., M.M., N.J., R.Ž., D.K., N.S., N.K., S.K., D.P., M.R., M.K., A.P., A.Lj., M.K. i A.D., koji su u bjekstvu i za kojima su raspisane međunarodne potjernice, sudi u odsustvu, dok su ostali okrivljeni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u pritvoru ili zatvoru, u drugim krivičnim predmetima”, ističe Radonjić.
Poslanik Nove srpske demokratije i Koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Jole Vučurović komentarisao je otvoreno miješanje zvaničnika SAD Gabrijela Eskobara u formiranje nove Vlade Crne Gore. –Poruka koalicije ZBCG je odavno poznata, o Crnoj Gori može da se odlučuje samo u Crnoj Gori, a ne u ambasadama – kazao je za „Novosti“ Vučurović, nakon što je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijel Eskobar poručio da su Sjedinjene Američke Države vrlo jasne kada je u pitanju njihov odnos prema formiranju nove Vlade Crne Gore.
Sa druge strane, vidjećemo kako će se ponašati oni kojima Gabrijel Eskobar bukvalno i brutalno naređuje i da li će poslušati ove nevjerovatne poruke kojima se poziva na rušenje izborne volje građana. Kako naglašava, „nevjerovatno zvuči da ovakve ekstremističke izjave, kojima se diskriminiše ne samo jedna koalicija nego i jedan narod, stižu od diplomate koji dolazi iz države koja se diči demokratskim tradicijama.“
– Nažalost, mi u Crnoj Gori imamo i političke opcije i agenturu iz NVO koji mazohistički vole kada im se naređuje i kada ih maltretiraju zapadne diplomate, a među takvima je, prema svemu što vidimo, i mandatar Milojko Spajić.
Vrijeme će pokazati da li Spajić ima kičmu da se odupre ambasadama, okrene se poštovanju izborne volje i vraćanju pregovora na početak. Sve ovo je u konačnom pitanje dostojanstva, da ne budemo kolonija i da se niko ne poigrava sa ovom zemljom i narodom. Ne mogu da se sjetim da je neko ovako ponižavao neku državu kao što radi Eskobar Crnoj Gori – zaključio je Vučurović.
Predsjednica Opštine Gusinje je ostavku podnijela nakon što je prije nekoliko dana grupa odbornika uputila inicijativu za njenu smjenu
Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić (DPS) podnijela je juče ostavku na tu funkciju.
To je Televiziji Vijesti potvrdio predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Gusinju Adel Damjanović.
Čekić je ostavku podnijela nakon što je prije nekoliko dana grupa odbornika uputila inicijativu za njenu smjenu, a za danas je zakazana sjednica lokalnog parlamenta.
Inicijativu za smjenu Anele Čekić potpisalo je i troje odbornika koji su izabrani sa liste Demokratske partije socijalista (DPS): Harisa Laličić, Adis Pirović i Samira Radončić Šaljanin.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno mokrim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG vozačima su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Ma magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, saobraćaj će zbog radova za sve vrste vozila biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Zbog održavanja Balkanskog prvenstva u triatlonu saobraćaj će biti obustavljen na magistralnom putu M-1, dionica teritorija opštine Bar.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu Jezerine – tunel Klisura biće zbog radova obustavljen od sedam do 19 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Nikšić – Danilovgrad, režim saobraćaja biće promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični od 23 do pet sati zbog farbanja tunela Budoš.
U tunelu Sozina će se zbog istražnih radova na sekundarnoj betonskoj podlozi saobraćati jednom trakom naizmjenično od ponoći do pet sati.
Na magistralnom putu M-6, dionica Đurđevića Tara – Žabljak, saobraćaj će zbog radova, od osam do 18 sati, povremeno biti obustavljen i najduže do deset minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta zbog čega se saobraća jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Zbog rekonstrukcije promijenjen je režim saobraćaja i na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina-Poda–Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Iz Udruženja privatnih predškolskih ustanova upozoravaju na porast broja nelicenciranih vrtića, kojih je, prema njihovim informacija, čak 86 u Crnoj Gori. Iz Prosvjetne inspekcije su potvrdili da su nailazali na takve slučajeve na terenu, te da su uslovi uglavnom neadekvatni za djecu.
Po prijavi Udruženja, inspekcija je ovih dana na terenu.
Kako je za TVCG kazala Anja Pejović iz pomenutog Udruženja, do ovog podatka su došli na osnovu neposrednog razgovora sa roditeljima.
“Tu je i zvanični sajt Ministarstva prosvjete, pošto se na njemu nalaze podaci o licenciranim ustanovama na osnovu reklama putem društvenih mreža i na osnovu medija”, pojasnila je Pejović.
Da se usluge predškolskog obrazovanja pružaju ustanovima, adaptiranim i vrlo često neuslovnim igraonicama, bez stručnog kadra koji propisuje zakon potvrdili su nam u Prosvjetnoj inspekciji.
Lucija Adžić iz ove inspekcije je kazala da se djeca, nažalost, povjeravaju svakom.
“Tačno je da će biti na osnovu izvršenog inspekcijskog nadzora ovakvih slučajeva kao što smo svojevremeno zaticali slučajeve da se organizuje rad sa djecom po kućama, određenim stanovima i slično”, dodala je ona.
Na opasnost boravka djece u takvim ustanovama ukazuju i u Udruženju Roditelji i apeluju na roditelje da provjere kome ostavljaju djecu.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji tvrdi da nelicencirane ustanove funkcionišu generalno kao vrtići i produženi boravci, samo izbjegavaju zakonske obaveze.
“Oni ne rade samo sa djecom, već i daju hranu, oni tamo spavaju. To su vrlo ozbiljne stvari koje moraju da se zna kako funkcionišu”, smatra ona.
A da bi vrtić dobio licencu mora dobiti saglasnost Ministarstva prosvjete. Jedan od prvih i sigurno važnijih uslova je stručnost kadra, sa čim je saglasna i Pejović.
“Da bi neko bio na čelu licencirane ustanove, on mora da bude vaspitač, pedagog ili logoped i mora da ima sedam godina iskustva na tim poslovima kao i licencu. Takođe, tu je i prostor. Zakonom je predviđeno koja kvadratura treba da bude da bude, propisana za boravak djeteta u toj prostoriji”, navela je Pejović.
Prosvjetna inspekcija je po prijavi Udruženja krenula u kontrolu privatnih predškolskih ustanova a evo šta se dešava ako zateknuone bez licence.
“Ukoliko ne budu podnijeli zahtjev za licenciranje nadležnom Ministarstvu prosvjetenjima će biti zabranjen rad”, upozorava Adžić.
Iz Ministarstva prosvjete nijesu željeli da govore na ovu temu. a na njihovom sajtu dostupanje spisak 39 vrtića sa dozvolom, što je ujedno i adresa ukoliko birate boravak mimo javnih ustanova.
Na sjeveru biće promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme. Ujutru po kotlinama moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar će biti umjeren do pojačan južnih smjerova. Temperatura vazduha od 20 do 27 stepeni.
Na jugu će se smjenjivati oblaci i sunčani periodi, a ujutru ponegdje može pasti i malo kiše. Duvaće umjeren do pojačan južni i jugoistočni vjetar. Najviša dnevna temperatura vazduha oko 30 stepeni.
More će biti umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do jak, južnih smjerova. Temperatura mora do 24 stepena, a UV indeks oko 5 UV jedinica.
Na sjeveru u subotu biće promjenljivo oblačno sa dosta sunčanih intervala uz pojačan južni vjetar. U nedjelju nestabilno mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom i dosta svježije.
Na jugu, u subotu djelimično sunčano, krajem dana ili u večernjim satima naoblačenje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, koji će se nastaviti i tokom nedjelje.
Moguće su jake i obilne padavine naročito u jugozapadnim predjelima. Duvaće umjeren do jak južni jugoistočni vjetar. U nedjelju svježije.
„Ne može neko da očekuje da dobije podršku, a da bez ikakvog razloga nekoga isključi kao potencijalnog partnera“, kazao je premijer, tvrdeći da „ljudi iz crnogorskog podzemlja“ imaju uticaj na formiranje nove izvršne vlasti
Premijer Dritan Abazović izjavio je da podržava apele zapadnih saveznika Crne Gore da se što prije formira proevropska izvršna vlast.
Abazović, koji na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija boravi kao vršilac dužnosti šefa diplomatije Crne Gore, istakao je da bi nekome drugome trebalo prepustiti posao formiranja vlade – ukoliko akteri, koji se trenutno time bave, nisu u mogućnosti da ga obave.
„Crnoj Gori treba nakon izbora nova vlada, međutim, znate kako, ne možemo na silu da je dogovorimo. Oni koji su preuzeli odgovornost na sebe da odrade taj posao, što je sasvim ok, treba da ga dovedu do kraja. Ukoliko u tome ne mogu da uspiju, onda treba da prepuste nekom drugom da proba“, rekao je Abazović u intervjuu Glasu Amerike.
Glas Amerike: Kome da se prepusti i gde je rješenje za to?
Abazović: Rješenje u drugačijem pristupu. Rješenje je u drugačijoj viziji, rješenje je u inkluzivnosti. U tome je rješenje, ono sigurno ne može da bude da se povlače potezi koji umanjuju broj onih koji treba potencijalno da podrže novu vladu. Ja ću podsjetiti da je ambicija bila i organizacija samih parlamentarnih izbora da mi dođemo do neke kvalifikovane većina koja bi mogla da dovede do promjena značajnog refreša u pravosuđu koje je najveći problem generalno kada je u pitanju vladavina prava u Crnoj Gori. To se sada svelo na traženje neke proste, najprostije većine što je opet ok, i to bi bilo legitimno. Ali, ako to ne može da se postigne kao cilj onda oni koji nude takva riješenja, mislim da treba adresirati odgovornost na pravom mjestu. I novi izbori nisu nešto što treba isključiti.
Glas Amerike: Da li je to rješenje na kraju?
Abazović: Znate kako, izbori su uvijek najčistije riješenje, niko od njih ne bježi. Znate, moram naglasiti da nama treba više stabilnosti. Ukoliko odemo na nove izbore, to će značiti da još jedan vremenski period mi nećemo biti u stanju da konstituišemo novu vlast. Samim tim, proći će još jedan vremenski period, napraviće se još neki troškovi, a ishod će biti neizvjestan.
Glas Amerike: Mandatar Spajić nije pozvao političku opciju koju predvodite da bude dio vlade. Da li ćete podržati tu vladu, ukoliko bude bila bliska vašim partijskim i političkim ciljevima?
Abazović: Legitiman je pristup da se određene partije izaberu kao partneri, a određene ne izaberu. To je potpuno legitiman pristup. Ja to apsolutno poštujem. Međutim, ukoliko se ide sa tim pristupom, ne može se očekivati podrška od nas. Mi smo uvijek glasali za sve ono što je dobro za Crnu Goru, i ostaćemo pri tome. Branićemo stavove koji štite interese građana, i kad je u pitanju pravosuđe, i kada su u pitanju druge stvari. Ali ne može neko da očekuje da dobije podršku, a da bez ikakvog razloga nekoga isključi kao potencijalnog partnera. Mislim da to govori o nekoliko stvari. Prvo, da uticaj na pravljenje vlade imaju ljudi iz crnogorskog podzemlja koji su potpuno desetkovani ovom vladom.
Glas Amerike: Rekli ste da ljudi iz crnogorskog podzemlja utiču na formiranje vlade. Čime to možete da potkijrepite?
Abazović: To mogu da potkrijepim vrlo jednostavnim stvarima. Dovoljno je vidjeti ko pravi i podržava kampanju da se što prije dođe do ovakve minijaturne vlade. Kad kažem minijaturne, mislim na podršku.
Glas Amerike: Ko?
Abazović: Mediji koji su jako bliski onima koji su sada već u velikom procesu pred nadležnim organima Crne Gore.
Glas Amerike: Ko?
Abazović: U Crnoj Gori su poznati ti mediji. To su mediji oko Bemaksove grupacije.
Glas Amerike: Ko su ljudi?
Abazović: Ljudi koji su vlasnici tih medija. Nisu oni nepoznati crnogorskoj javnosti. Ljudi koji imaju po 500 miliona eura.
Glas Amerike: I vi za to imate dokaze?
Abazović: Ja nisam tu za dokaze. Za dokaze je nadležno tužilaštvo. Ja sam tu da otvaram oči građanima Crne Gore.
Glas Amerike: Iznijeli ste tvrdnje. Imate nešto da potkrijepite…
Abazović: Naravno da imam. Ja sam potkrijepio milion stvari do sada. I sve što sam rekao se ispostavilo kao tačno. I u ovaj ćorsokak se došlo zato što se nije slušalo ono što bi trebalo da se radi. Nije htio neko da čuje. Ja ne kažem za sve, samo da ne budem pogrešno interpretiran. Ne kažem da ljudi koji učestvuju u procesu formiranja vlade su ljudi koji su pod nekim… ali neki ljudi… po mom skromnom sudu, u maloj državi kakva je Crna Gora, nema nikakve slučajnosti. I zbog toga zašto se pikiraju neki da ne treba da budu integrisani u vlast. I određeni sektori koji se pikiraju. Pa ne može ova borba koja je bila protiv organizovanog kriminala i korupcije u prethodne tri godine, da to nije ostavilo posljedice. Ko je u ovom trenutku najveći navijač? Ja to postavljam javnosti.
Glas Amerike: Imate li vi dokaze za tvrdnje da kriminalni milje utiče na proces formiranja vlade?
Abazović: Kriminalni milje pokušava da se što prije otarasi ove vlade i pokušava, ne znam da li će u tome uspjeti, da instalira ljude koji neće imati ovakav pristup u borbi protiv njih.
Glas Amerike: A zašto država na reaguje tim povodom?
Abazović: Država reaguje stalno i zbog toga smo došli u ovu situaciju. Pa vi mislite da se na Balkanu stiču neprijatelji zato što se nekome ne dopada frizura, a ne zato što se narušava nelegalni biznis.
Glas Amerike: Da li će biti procesuirani?
Abazović: Jedan dio na koje je država udarila je već procesuiran. Radi se o narko klanovima, švercerima cigareta… Međutim, postoje ljudi koji nisu procesuirani. Neki od njih su i “veće ribe”, u smislu gabarita korupcije, nego neki što su procesuirani. I ti ljudi pokušavaju da se brane. Meni je to prirodno. Ali lično to ne podržavam. Ne treba niko da očekuje podršku za takvu vrstu vlade. Ako neko želi da promijeni pristup, stavi ovo kao prioritet, odradimo što treba da odradimo svi zajednički, onda je to druga priča.
Glas Amerike: Znači, ako uđete u vladu dajete podršku, ako ne uđete, ne dajete?
Abazović: Naravno, zašto bismo dali podršku. Mi ćemo biti konstruktivna opozicija.
Glas Amerike: Da li ima nekih spoljnih pritisaka na formiranje vlade, iz Srbije ili sa nekih drugih adresa?
Abazović: Ne vjerujem. Ne mislim da je to nešto što je presudno. Ja lično mislim da je ovo glavna stvar, ovo o čemu sam pričao. Mislim da je potpuno logično da postoje neki interesi…
Glas Amerike: Nema uticaja Rusije ili Srpske pravoslavne crkve, ili nekih drugih entiteta?
Abazović: Ja ih ne mogu identifikovati kao značajne. Da li postoje preferencije, da tako kažem “simpatije”, u smislu da bi neko više volio da neka struktura zauzme više prostora, a neka manje to sigurno postoji.
Glas Amerike: Znate za nešto konkretno?
Abazović: Ja, sa pozicije premijera, ne mislim da strukture koje ste vi pomenuli imaju bilo kakav značajniji uticaj na formiranje vlade.
Glas Amerike: Iz evropskih krugova stižu upozorenja u vidu izvještaja izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule… Navodi se da Crna Gora stagnira na evropskom putu… Koji je vaš komentar na to?
Abazović: Mi imamo nekoliko izazova kao država i to ne želimo da ni bilo koji način prikrijemo. Niti možemo, niti želimo. Mi moramo prije svega da otvorimo državni parlament, da pokažemo veću efikasnost u donošenju odluka, donošenju zakona, ali i reformi pravosuđa. I sa tim sam potpuno saglasan. Sa onim što nisam saglasan jeste da se od pojedinih evropskih poslanika konstantno kritikuje Crna Gora. I kada vidite ko su ljudi koji stoje iza njegovog šedou riporta, sve vam postaje jasno. Ja ih neću otkrivati…
Glas Amerike: To su ljudi koji rade svoj posao, koji su za to plaćeni, kojima je to delegirano da rade…
Abazović: Apsolutno, samo treba da se vide imena i prezimena. Ja ništa nisam rekao da ljudi ne rade svoj posao i da za to nisu plaćeni. Ja mislim da su dobro plaćeni za to. Samo treba vidjeti imena i prezimena.
Glas Amerike: To je opet vaša tvrdnja… kako može da se dokaže?
Abazović: Jednostavno. To su stvari koje su poznate. Postoje papiri.
Glas Amerike: U istom izvještaju je ukazano da su poslanici Evropskog parlamenta zabrinuti zbog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji ste vi potpisali. Da li i dalje stojite pri tome da je to bilo neophodno?
Abazović: To je bila najbolja odluka koja je eliminisala tenzije. Zamislite šta kaže Picula da je ta odluka izazvala tenzije. Koje tenzije? Evo ja vas kao prijatelja samo podsjećam, da provjerite jer je lako kao novinara…Dakle, prije temeljnog ugovora, mi smo imali proteste u Crnoj Gori, auto-litije, blokade, razne stvari…
Glas Amerike: Imali ste i auto-litije sada…
Abazović: Molim vas, dozvolite… od kad se potpisao Temeljni ugovor, desilo se tačno ono što sam ja rekao. Niko više ne pominje pitanje Temeljnog ugovora, niko više ne pominje pitanje crkve, nikakvih značajnijih tenzija nije bilo u poslednjih godinu dana…
Glas Amerike: Čekajte, evropski parlamentarci to pominju…
Abazović: Šta da radimo?
Glas Amerike: Vidio sam nekoliko izvještaja koji pominju uticaj Srpske pravoslavne crkve i na vladu i na političke partije u Crnoj Gori…
Abazović: Zašto mislite da je sve što oni kažu sveto pismo? Mi smo imali tri izborna procesa u Crnoj Gori, dva kruga predsjedničkih izbora, i parlamentarne izbore. Kad smo mi u svojoj istoriji imali bolje organizovane izbore?
Glas Amerike: To su ljudi koji su to pitanje istraživali…
Abazović: Ja vam kažem, kada budete pročitali ko su ljudi iz šedou riporta, biće vam jasno. Ne govorim stvari za pravosuđe, ali da mi neko kaže da je potpisivanje Temeljnog ugovora izazvalo tenzije u Crnoj Gori… Koje tenzije? Mi smo imali 100 hiljada ljudi na ulicama prije 30. avgusta.
Glas Amerike: Ja vam govorim o dokumentu koji ima svoju težinu, koji vi pokušavate da omalovažite zato što mislite da neki ljudi…
Abazović: Ja ga ne omalovažavam. Samo ne mogu da se složim da mi vi kažete da je neko sada napisao da je dva plus dva pet…
Glas Amerike: Nije neko, ovo je Evropski parlament, izvjestilac…
Abazović: Koji Evropski parlament… Ne mogu da kažu da je bilo tenzija, kad je tenzija manje…
Glas Amerike: Dobro, vi kažete da ih je manje, a oni da ih je više…
Abazović: Znate kako, to nije stvar koja može da se diskutuje zato što ljudi tamo žive. Vi možete da pogledate… Od potpisivanja Temeljnog ugovora, trećeg avgusta 2022. do trećeg avgusta 2023, da kažete koliko je bilo protesta, koliko je bilo nasilja…
Glas Amerike: Ali bilo je auto-litija…
Abazović: Auto-litija je bilo sada nakon formiranja vlade, kakav Temeljni ugovor…
Glas Amerike: Takođe se izražava zabrinutost zbog uticaja Rusije i prisustva ruskih oligarha.
Abazović: Nikad manjeg uticaja Rusije i nikad manji politički odnosi između Crne Gore i Rusije. Mnogo je veći uticaj bio dok je Demokratska partija socijalista (DPS) bio na vlasti. Naši politički odnosi su ispod nule. Mi smo protjerali sve ruske diplomate, radili pitanja koja se tiču špijunaže i ugrožavanja nacionalnih interesa Crne Gore, radili smo ih permanentno, neka drugi ljudi iz sektora bezbjednosti i politike kažu što su oni radili do 2020, što se radilo u 42. vladi u kojoj sam bio potpredsjednik, što se radilo u 43. vladi. Mi smo tada imali Deripaske, izgubili smo stotine miliona eura zbog nekih odluka. Gdje su sada ti ljudi, kakve oni sada veze imaju sa državom, koje njihove investicije su prisutne kod nas. Neka neko kaže, znači mi moramo da pričamo konkretno o nekim stvarima.
Glas Amerike: Da li će bojazni koje su notirane biti predmet neke analize među vama?
Abazović: Apsolutno, kada se radi o ruskom i kineskom uticaju mi smo tu permanentno aktivni i mi se zahvaljujemo našim partnerima, prije svega SAD, ali ne samo SAD nego i drugim članicama EU i NATO-a, naravno Velikoj Britaniji na velikoj pomoći. Ono što ste pomenuli iz izvještaja, neke stvari stoje i mi moramo kao društvo da nađemo rešenje za njih, apsolutno i to je nešto što ne možemo da prenebregnemo. Ali, da su neke stvari oko nekih etničkih, nacionalnih ili vjerskih tenzija, tu smo mi napravili progres koji je miljama, naravno mi ga možemo pogoršati, mi naravno živimo na Zapadnom Balkanu. Može da se desi da ih nova vlada pogorša teoretski, ne bih volio, ali to se ne može porediti sa 2020. i 2021. godinom, to je potpuno druga dimenzija.
Glas Amerike: Pomenuli ste Sjedinjene Države kao partnera. Zašto Crna Gora nema ambasadora ovdje više od dvije godine?
Abazović: Zato što nije bilo dogovora sa bivšim predsjednikom Milom Đukanovićem, zato što on nije htio da kandidat vlade dođe u Vašington, za koju ja smatram da je vrlo kredibilan bio, radilo se o gospođi koja ne dolazi iz sfere politike, poznata je crnogorskoj javnosti. Mislim da to nije neko skrivanje, ono što je bila želja vlade je da vidi Milku Tadić Mijović, poznatu crnogorsku novinarku i istraživača kao ambasadora u Vašingtonu. To nije dozvolio prethodni predsjednik. Čeka se nova vlada, da li će ići sa istim rješenjem ili nekim drugim rješenjem, ostaje da se vidi. Ali, ja sam siguran da će se sa predsjednikom Milatovićem pronaći zajednički jezik za imenovanje ambasadora, ne samo u Vašingtonu nego i u par drugih država u kojima Crna Gora na žalost ima samo otpravnike poslova.
Glas Amerike: U crnogorskoj javnosti se polemisalo brojnošću crnogorske delegacije ovdje, a problematizovalo se sa pozicije svrsishodnosti i troškova. Mislim da delegacija broji 20 ljudi ukupno, vaša i predsjednikova. Da li je bila potrebna dvadesetočlana delegacija?
Abazović: Lako je provjeriti ko je poveo koliku delegaciju, ja mislim da je ovo jedna od manjih delegacija, ali to je provjerivo, a što se tiče troškova oni su u prvom danu mog boravka ovdje u potpunosti eliminisani jer je Crna Gora dobila grant od tri miliona eura. Prošle godine smo se iz Njujorka vratili sa 30 miliona eura podrške bespovratne za energetiku, a ove godine se vraćamo sa tri miliona eura.
Mislim da taj populizam sigurno prolazi kod određenih ljudi, ali meni je važno da Crna Gora bude reprezentovana na najbolji mogući način. Siguran sam da sam zajedno sa predsjednikom to uspio da odradim. Mi ne možemo da se ponašamo drugačije u odnosu na druge države svijeta, i sada oko nas kruže sve države svijeta i one bogate i siromašne. Njujork je ovih nedelju dana centar svjetske politike, centar svjetske diplomatije i najvažnija stvar je da imamo što više kontakata i da pokušamo da to nekako pretočimo na ono što je životni standard građana Crne Gore.
Zadovoljstvo učinkom u Njujorku
Abazović, koordinator Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da je zadovoljan učinkom državne delegacije u Njujorku.
„Brojni bilateralni kontakti, naravno uz izlaganje predsjednika na Generalnoj skupštini, brojni kontakti sa zemljama regiona, sa zemljama partnerima, sa Sjedinjenim Državama kao jednim od naših najvažnijih spoljnopolitičkih partnera. I konkretizacija. Uspjeli smo da obezbjedimo jednu veliku donaciju za Crnu Goru, za prosvjetu, od strane Kraljevine Saudijske Arabije tako da mislim da je ova posjeta i boravak u Njujorku za Crnu Goru i za crnogorsku delegaciju bio zaista uspješan“, rekao je Abazović, koji obavlja i funkciju premijera u tehničkom mandatu.
Istraga nikad nije stala, ali je bila uspavana. Ali, sada više nije uspavana. Analiziramo svaki dokument i trag koji je u tom periodu izuzet iz ovog predmeta. Analizom, vjerujem, ukoliko budemo vještačili neke predmete iz slučaja, doćićemo do određenih poklapanja u DNK analizi koje će nam omogućiti procesuiranje određenih lica
U istrazi ubistva Duška Jovanovića učinjeno je niz propusta, kazao je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić u emisiji „Načisto“ koja se emituje na TV Vijesti. Kako je kazao, ne vjeruje da su ti propusti napravljeni slučajno.
– Ne želim da vjerujem da su urađeni slučajno – kazao je Terzič i dodao da nema osobe na našoj političkoj sceni od premijera Dritana Abazovića koji želi više da se ubistvo Duška Jovanovića rasvjetli.
Terzić je kazao da istraga ubistva Jovanovića nikad nije stala, ali da je bila uspavana.
– Svaki dan po nekoliko sati radim na prikupljanju dodatnih dokaza i analizi predmeta kada je u pitanju ubistvo Duška Jovanovića. Formirali smo tim kojeg čine načelnica Forenzičkog centra, predstavnik tužilaštva, više predstavnika policije i još neki. Istraga nikad nije stala ali je bila uspavana. Ali, sada više nije uspavana. Analiziramo svaki dokument i trag koji je u tom periodu izuzet iz ovog predmeta. Analizom, kako vjerujem, u narednom periodu, ukoliko budemo vještačili neke predmete iz slučaja, doćićemo do određenih poklapanja u DNK analizi koje će nam omogućiti procesuiranje određenih lica koja negdje svi u javnosti pominju – kazao je Terzić.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović u izjavi za Adria televiziju ocjenjuje da je stanje u javnim finansijama stabilno, te da će, prema prvim procjenama, prihod od glavne turističke sezone biti preko milijardu eura. Inicijativu za smanjenje akciza na naftne derivate ozbiljno razmatraju, a smatra da bi trebalo nastaviti sa akcijom ,,Stop inflaciji“ o čemu će biti više riječi naredne nedjelje. Povećanje plata i penzija neće biti moguće bez dodatnog zaduživanja, što bi, kako kaže, dovelo do kompletnog urušavanja sistema.
Suficit od 190 miliona eura dragocjen je u ovom trenutku, što znači da, kako kaže Damjanović, mora biti aktuelizovan predlog za rebalans budžeta koji čeka jesenje zasijedanje parlamenta, jer suficit treba rasporediti, kao i donaciju Evropske komisije namijenjenu sektoru energetike.
On dodaje da ćemo u narednih 15 dana znati i rezultate glavne turističke sezone, ali inputi govore da će biti rekordna.
“Već sada negdje imamo određene inpute da će ona po pitanju obima turističke potrošnje, odnosno broja turista i noćenja biti na nivou rekordne 2019. godine, a pošto znamo da je nivo cijena usluga mnogo veći, biće rekordna, porcjenjuje se preko milijardu eura, evo da vidimo konačne cifre”, ističe on.
U vezi sa inicijativom za smanjenje akciza na gorivo koju je Ministarstvu finansija uputilo Ministarstvo kapitalnih investicija, Damjanović kaže da u ministarstvu na čijem je čelu već mjesecima govore o tome, kao i to da je cijena dizela, koji najviše utiče na rast cijena, na nivou prethodne godine u istom periodu.
“Apsolutno razmatramo tu mjeru. Dobrodošla je incijativa MKI, doduše zakašnjela. Dobrodošla je i inicijativa DPS-a, isto zakašnjela. Ali, ozbiljni smo ljudi, svaki incijativu ćemo ozbiljno razmotrititi. Ali, ključno je da mi to ovdje mjesecima, nedjeljama i danima razmatramo, i donijećemo adekvatnu odluku”, navodi on.
Ministar smatra da bi akciju ,,Stop inflaciji“ trebalo nastaviti. Dodaje da je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma napravilo određene korake i da će već sljedeće nedjelje moći da kažu nešto više o tome. Kada je riječ o budžetu za narednu godinu, Vlada je dužna po zakonu da do 15. novembra podnese Predlog zakona o budžetu. Damjanović kaže da su sve radnje koje se tiču pripreme budžeta uveliko u toku.
“Tokom oktobra će biti finalizacija procedura koje su definisane sistemskim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, i pokušaćemo da čak i prije tog nekog zakonskog roka utvrdimo i predložimo budžet parlamentu. Za posljednje povećanje penzija bilo je neophodno izdvojiti od 50 do 100 miliona eura, tako da bi povećanje minimalne penzije koje se najavljuje programom ,,Evropa sad 2“ odmah zahtijevalo više stotina miliona eura”, kaže Damjanović.
Ta se sredstva, navodi, mogu uzeti samo u inostranstvu, njih nema u Crnoj Gori.
“Znate i sami koje su kamatne stope, kao i sposobnost Crne Gore da ih vrati. To je jedna mjera koja je ipak samo za bilborde, i nije ostvariva bez šoka i kompletnog urušavanja sistema”, rekao je on.
Priča da, navodi on, Crnoj Gori treba novo zaduživanje bila je u svrhu brzopletog formiranja nove Vlade.
Zaključuje da u periodu od 2025. do 2029. godine stižu na otplatu serije obveznica, te da umjesto konstantne priče o zaduženjima, treba da iz sopstvenih sredstava, širenjem poreskog potencijala i kreiranjem uslova za privredni razvoj, Crna Gora živi od onoga što zaradi.
