Home Blog Page 145

Viši sud: Odbijanje branioca optužene da primi odluku putem elektronske pošte predstavlja očiglednu opstrukciju

0

Radi objektivnog i potpunog informisanja javnosti, Viši sud u Podgorici ukazuje da je u predmetu optužene Vesne Medenice blagovremeno i zakonito odlučeno o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora, koji je odbijen, dok su istovremeno određene mjere nadzora. Rješenje suda je uredno dostavljeno Specijalnom državnom tužilaštvu, optuženoj i jednom od njenih branilaca, čime je obezbijeđeno nesporno ostvarivanje prava na odbranu, dok je žalba tužilaštva izjavljena isključivo na dio odluke koji se odnosi na pritvor. Sud naglašava da je odlaganje odlučivanja o žalbi nastalo usljed insistiranja drugog branioca Zdenka Tomanovića iz Beograda na isključivoj dostavi putem redovne pošte, uprkos dotadašnjoj kontinuiranoj elektronskoj komunikaciji sa sudom, što se cijeni kao zloupotreba procesnih prava i opstrukcija postupka u stvari hitne prirode, pri čemu nijedno pravo optužene nije povrijeđeno.

Saopštenje prenosimo integralno: 

Dana 28.01.2026. godine, u Višem sudu u Podgorici objavljena je presuda u predmetu protiv Miloša Medenice i drugih, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i drugih krivičnih djela. Istog dana donijeto je i rješenje kojim je, u stavu prvom, odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora optuženoj Vesni Medenici, dok su u stavu drugom određene mjere nadzora.

Rješenje je uredno uručeno Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je blagovremeno izjavilo žalbu, kao i optuženoj Vesni Medenici i jednom od njenih branilaca, advokatu Zdravku Begoviću, koji nijesu izjavili žalbu. Drugi branilac optužene, advokat Zdenko Tomanović iz Beograda, nije prisustvovao objavi presude, te mu rješenje nije moglo biti uručeno lično, već je upućeno putem pošte i u elektronskoj formi.

Predsjednica vijeća je, imajući u vidu da se kancelarija advokata Tomanovića nalazi u drugoj državi, a cijeneći hitnost postupanja zbog izjavljene žalbe tužilaštva, rješenje dostavila i putem elektronske pošte, uz zahtjev da potvrdi prijem. Navedeni branilac je obavijestio predsjednicu vijeća da, u dogovoru sa optuženom, odbija da primi rješenje putem elektronske pošte, te da zahtijeva da mu se isto dostavi isključivo putem redovne pošte, uz najavu da će na dio rješenja kojim su određene mjere nadzora izjaviti žalbu takođe putem redovne pošte. Pri tome se ukazuje da je tokom cijelog postupka navedeni branilac advokat Tomanović sa vijećem komunicirao putem elektronske pošte, dostavljajući podneske, zamjenička punomoćja, primajući zapisnike sa glavnih pretresa i dostavljajući završne riječi.

Dana 06.02.2026. godine predsjednica vijeća dostavila je spise predmeta Apelacionom sudu radi odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva. Istog dana Apelacioni sud je, dopisom vratio spise predmeta zbog administrativnih nedostataka, navodeći da u spisima nema dokaza o prijemu rješenja od strane drugog branioca optužene, advokata Zdenka Tomanovića, te da prijem putem elektronske pošte ne smatra urednom dostavom, uz nalog da se sačeka dostavnica o uručenju rješenja putem redovne pošte.
Dana 09.02.2026. godine predsjednica vijeća je ponovo dostavila spise Apelacionom sudu radi odlučivanja po žalbi, ukazujući da odbijanje branioca optužene da, u dogovoru sa svojom branjenicom, primi odluku putem elektronske pošte predstavlja očiglednu opstrukciju i odlaganje odlučivanja u stvari hitne prirode. Posebno je naglašeno da je navedeni branilac tokom cijelog postupka komunicirao sa vijećem putem elektronske pošte, te da odbijanje prijema odluke na isti način u ovoj fazi postupka predstavlja zloupotrebu procesnih prava i pokušaj opstrukcije postupka.

Međutim isti dan Apelacioni sud je ponovo dopisom vratio spise predmeta zbog administrativnih nedostataka, navodeći da u spisima nema dokaza o prijemu rješenja od strane drugog branioca optužene, advokata Zdenka Tomanovića i da se isto sačeka putem redovne pošte.

Sud ukazuje da je nesporno utvrđeno da su Specijalno državno tužilaštvo, optužena i jedan od njenih branilaca advokat Zdravko Begović uredno primili rješenje od 28.01.2026. godine, o čemu postoje jasni i provjerljivi dokazi u spisima predmeta. Tužilaštvo je izjavilo žalbu isključivo na dio rješenja kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora, na koji se odbrana, po prirodi stvari, ne bi žalila, dok je advokatska kancelarija Tomanović u komunikaciji putem elektronske pošte najavila žalbu u odnosu na određene mjere nadzora.

Sud smatra da insistiranje od strane Apelacionog suda na isključivoj dostavi rješenja putem redovne pošte drugom braniocu, u okolnostima konkretnog slučaja, dovodi do odlaganja odlučivanja po žalbi nadležnog tužilaštva. Imajući u vidu da su optužena i jedan od njenih branilaca uredno primili odluku suda, odbrana je u ovom predmetu nesporno zastupljena. Po ocjeni ovog suda, uredna dostava jednom braniocu (a drugom i putem elektronske pošte) predstavlja urednu dostavu u procesnom smislu, budući da branioci čine jedinstvenu odbranu. Suprotno tumačenje bi dovelo do odugovlačenja odlučivanja po žalbi i pravne nesigurnosti, jer činjenica da drugi branilac ima sjedište u drugoj državi i zahtijeva dostavu isključivo putem redovne pošte predstavlja očiglednu opstrukciju i samim tim nije povrijeđeno pravo na odbranu, budući da je odluka uredno dostavljena optuženoj i jednom od branilaca.
O svim daljim radnjama u predmetu javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Milatović uputio Skupštini Predlog za promjenu Ustava Crne Gore

0

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skupštini predlog za promjenu Ustava, u smislu dopune člana 64, sa ciljem da se pravo zaposlenih da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika utemelji na ustavnom nivou.

– Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim Predlog za promjenu Ustava, kojim predlažem dopunu člana 64 Ustava, tako da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, uz mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa – piše u saopštenju predjsenika.  

Razlog za ovu inicijativu je, kako je navedeno, odluka Ustavnog suda od 28. januara 2026. godine, kojom je ukinut član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer je ocijenjeno da krši slobodu preduzetništva i princip jednakosti pred zakonom.

– Time je još jednom pokazano da se pitanje neradne nedjelje ne može dugoročno i stabilno riješiti bez jasnog ustavnog uporišta. Drugim riječima, bilo kakva izmjena zakona je unaprijed osuđena na propast, jer je Ustavni sud već jednom donio presudu po ovom pitanju. Dopunom Ustava obezbijedilo bi se jasno i nesporno ustavno uporište za ovo pravo i spriječila buduća pravna i socijalna neizvjesnost – istaknuto je u saopštenju.  

Milatović je pojasnio građanima, da je ovakvo rješenje utemeljeno i na praksi pojedinih zemalja EU, poput Savezne Republike Njemačke, gdje su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno propisane izuzetke u djelatnostima od javnog interesa.

– Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li  želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Imajući u vidu najširi društveni značaj ovog pitanja, očekujem da će Skupština Crne Gore podržati izmjenu Ustava u dijelu člana 64 i jednom za svagda staviti tačku na ovo pitanje – poručio je predsjednik Milatović u izjavi. 

Predlog za pormjenu Ustava prenosimo integralno:

Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim, Predlog za promjenu Ustava Crne Gore.

Predlažem dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore na način da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gorine rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, te da se istom dopunom predvidi mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka od opšteg pravila u onim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.

Dopuna predmetne odredbe odnosila bi se na dodavanje posebnog stava kojim bi se utvrdilo navedeno opšte pravilo i, ujedno, predvidjela mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka u pojedinim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.

Obrazloženje Predloga

1. Ustavni osnov

Odredbom člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore utvrđeno je da Predlog za promjenu Ustava može podnijeti, pored ostalih ovlašćenih subjekata, i predsjednik Crne Gore. Istim članom propisano je da se predlogom za promjenu Ustava može predložiti izmjena ili dopuna pojedinih odredbi Ustava ili donošenje novog ustava, te da predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora sadržati naznačenje odredbi čije se promjene traže i obrazloženje.

2. Razlozi za dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore

Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara 2026. godine ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, obrazlažući da se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom. Naime, jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno je obavljanje djelatnosti nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

Ovakva odluka Ustavnog suda ukazuje na institucionalni neuspjeh da se ovo pitanje riješi na trajan i ustavno održiv način. Kada se sistemski problem, koji direktno pogađa desetine hiljada zaposlenih, ne može dugoročno riješiti, odgovorni donosioci odluka pribjegavaju ustavnoj intervenciji. U tom smislu, predložena ustavna izmjena predstavlja nužan odgovor na jasno identifikovani problem.

Ukinutim članom Zakona o unutrašnjoj trgovini, donesenim 2019. godine, bilo je propisano da trgovina na veliko i trgovina na malo ne može da se obavlja nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici. Izuzeci od ovog pravila bili su predviđeni za pojedine djelatnosti (apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme itd.).

Upravo ovakva normativna rješenja i njihovo ukidanje doveli su do pravne nesigurnosti zaposlenih u sektoru trgovine. Radna prava, naročito u djelatnosti koja zapošljava gotovo 20% ukupno zaposlenih građana i generiše oko 14% bruto domaćeg proizvoda, ne mogu zavisiti od političke volje trenutne većine, niti biti prepuštena čestim izmjenama ili sudskim osporavanjima. Trgovina predstavlja važan segment naše privrede, a njeni radnici zaslužuju stabilan, predvidiv i održiv normativni okvir, a ne privremena i lako oboriva rješenja.

Kao Predsjednik Crne Gore, nedvosmisleno podržavam svaku inicijativu kojom se unaprjeđuju prava zaposlenih u Crnoj Gori, pa i aktuelnu koja se tiče ponovnog normativnog propisivanja neradne nedjelje u crnogorskom zakonodavstvu. Međutim, smatram da zakonodavna inicijativa koja je podnijeta Skupštini Crne Gore, a kojom se predlaže novo zakonsko rješenje u ovoj oblasti, bez jasnog ustavnog uporišta, otvara pitanje dugoročne održivosti takvog rješenja. Ovo posebno imajući u vidu obrazloženje predmetne odluke Ustavnog suda ali i određenje člana 145 Ustava Crne Gore prema kojem zakon mora biti saglasan sa Ustavom.

Dopunom Ustava u dijelu koji se tiče prava zaposlenih, na način kako je dato u ovom predlogu, preduprijedila bi se mogućnost da Ustavni sud u budućnosti ponovo ukine zakonsku odredbu koja bi bila usvojena u Skupštini Crne Gore, jer bi navedena prava zaposlenih, koja se odnose na pravo da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih zakonom, dobila jasno i nesporno ustavno uporište. Time bi se istovremeno uspostavio dosljedan princip jednakosti, u okviru kojeg ne bi postojale razlike u tretmanu prava zaposlenih, osim u izuzetnim slučajevima kada je takvo odstupanje nužno radi zaštite jasno definisanog javnog interesa.

Predlog da se na ovaj način proširi ustavom zagarantovani korpus prava zaposlenih temelji se na iskustvu Savezne Republike Njemačke. Naime, njemački Osnovni zakon (Grundgesetz), koji u tamošnjem sistemu ima karakter saveznog ustava, u članu 140 preuzeo je nekoliko važnih odredbi Vajmarskog Ustava iz 1919. godine. Tako je, pored ostalog, dio važećeg ustavnog okvira te zemlje i odredba kojom su nedjelja i državni praznici prepoznati kao dani odmora i duhovnog razvoja. Zakonodavstvom su, nadalje, taksativno pobrojane djelatnosti u kojima je dozvoljen rad nedjeljom i u dane praznika (hitne službe, policija, bolnice, ugostiteljski objekti, saobraćajna logistika, energetika, komunalne usluge, mediji i sl.).

Važno je naglasiti da neradna nedjelja ne predstavlja privilegiju niti zabranu rada, već minimalni standard dostojanstvenog rada, koji obuhvata pravo na odmor, porodični život i zaštitu zdravlja zaposlenih. To su temeljne vrijednosti savremenih evropskih država i sastavni dio socijalnog modela kojem Crna Gora teži. Posebno imajući u vidu da zaposleni u sektoru trgovine već rade više za manje – da je prosječna zarada u ovom sektoru niža od državnog prosjeka, te da im radna nedjelja faktički oduzima oko dva mjeseca godišnjeg odmora i smanjuje realna primanja za približno 150 eura mjesečno.

Najveći teret ovog normativnog vakuuma snose upravo najranjiviji – žene, mladi, slabije kvalifikovani i materijalno ugroženi zaposleni. Društvo koje svoj ekonomski rast gradi na njihov račun ne može se smatrati pravednim ni održivim. Ekonomski razvoj i zaštita radnika nisu suprotstavljeni ciljevi; naprotiv, dugoročni i stabilan rast moguć je samo uz zadovoljne, zaštićene i pravno sigurne radnike.

Ustavna zaštita prava na neradnu nedjelju spriječila bi buduću pravnu i socijalnu neizvjesnost, kao i ponavljanje situacija u kojima se prava zaposlenih ukidaju sudskim odlukama zbog ustavom neutemeljenih zakonskih rješenja. Time bi država jasno pokazala da su interesi građana i njihovih porodica iznad partikularnih i kratkoročnih interesa, te da institucije koje pokazuju efikasnost u zaštiti određenih finansijskih ili političkih interesa imaju istu odgovornost kada je riječ o pravima desetina hiljada zaposlenih.

Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja jasno vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Najširi društveni značaj ovog pitanja opravdava njegovu ustavnu regulaciju, posebno imajući u vidu da, shodno članu 72 Ustava, porodica uživa posebnu zaštitu. Više desetina hiljada zaposlenih opravdano očekuju da se njihova prava zaštite na trajno održiv način i obaveza je donosilaca odluka da, koristeći propisane mehanizme, izađu u susret njihovim očekivanjima.

Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da predstavnici svih političkih partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, barem deklarativno, podržavaju prava zaposlenih koja su obuhvaćena ovim predlogom, očekujem da će aktuelni saziv Skupštine uvažiti iznesene razloge i podržati izmjenu Ustava Crne Gore u dijelu odredbe člana 64.

Živković dijaspori u SAD: DPS će nakon povratka na vlast obezbijediti završetak projekta “Crnogorska kuća u Njujorku”

0

Nakon izvjesnog povratka na vlast stvorićemo uslove da Crna Gora napokon dobije Crnogorsku kuću u Njujorku, poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković na tribini sa dijasporom u Njujorku.

“Živković je predstavnicima dijaspore kazao da ideja o Crnogorskoj kući u Njujorku, koju su pokrenuli bivša vlast i naši uspješni iseljenici, ima za cilj da čuva veze Crne Gore i njene dijaspore, i da se, kako je istakao, u njoj niko ne osjeća kao gost, već da svi kojima je Crna Gora u srcu, budu domaćini”, saopšteno je iz DPS-a.

Foto: DPSFoto: DPS

Predstavnici dijaspore su tokom razmjene mišljenja sa parlamentarnom delegacijom DPS-a, su kako se navodi u saopštenju, izrazili zabrinutost zbog pokušaja urušavanja vrijednosti multietničkog društva kao najveće tekovine savremene Crne Gore, sve većeg nepovjerenja u institucije i stalnog atakovanja na dostojanstvo nezavisne Crne Gore i njenog antifašističkog nasljeđa.

Foto: DPS

“Rukovodstvo Demoratske partije socijalista i predstavnici dijaspore su se saglasili da se fokus državne politike mora hitno vratiti na reforme, jačanje institucija i proces evropskih integracija, uz naglasak da Crna Gora ima sposobnu i odgovornu dijasporu koja je spremna da doprinese njenoj evropskoj i evroatlantskoj budućnosti”, piše u saopštenju.

Zajednička je ocjena, zaključuju u DPS-u, da u perspektivi treba raditi na stvaranju uslova za aktivno uključivanje visoko obrazovanih mladih ljudi iz dijaspore u naučni i ekonomski život Crne Gore, ne bi li savremeni put razvoja bio jednostavniji i uspješniji, a samim tim i lišen hendikepa odlaska najobrazovanijeg kadra iz države.

Bogdanović: Ozbiljno se nameće pitanje da li se priprema teren da i Vesna Medenica krene stopama svog sina Miloša

0

Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da javnost ima pravo na jasne i hitne odgovore povodom postupanja sudova u predmetu Vesne Medenice, nakon što je Apelacioni sud vratio spise Višem sudu u Podgorici radi otklanjanja navodnih nedostataka.

Boris BogdanovićBoris Bogdanović (Foto: Demokrate)

Bogdanović je podsjetio da je Apelacioni sud obavijestio javnost da je spise predmeta, koje mu je Viši sud dostavio 6. februara, vratio zbog toga što u njima, kako je navedeno, nema dokaza da je rješenje uručeno i advokatu Zdravku Tomanoviću, braniocu Vesne Medenice.

„Riječ je o predmetu u kojem je Specijalno državno tužilaštvo tražilo da Apelacioni sud hitno preinači odluku Višeg suda i odredi mjeru pritvora Vesni Medenici, nakon što joj je prvostepenom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od deset godina“, naveo je Bogdanović.

On je ukazao da se iz medijskog praćenja suđenja moglo zaključiti da je Vesna Medenica imala više branilaca, te podsjetio na odredbu Zakonika o krivičnom postupku.

„Članom 195, stav 5 ZKP-a jasno je propisano: ‘Ako se pismeno ima dostaviti braniocu okrivljenog, a on ima više branilaca, dovoljno je da se dostavi jednom od njih’“, istakao je Bogdanović.

Zbog toga je, kako je rekao, neophodno da sudovi bez odlaganja obavijeste javnost o ključnim činjenicama u ovom postupku.

„Javno problematizujem ovo pitanje i očekujem od Apelacionog i Višeg suda da hitno saopšte da li Vesna Medenica u konkretnom predmetu ima više branilaca i da li je sporno pismeno uručeno makar jednom od njih“, poručio je on.

Bogdanović je upozorio da u javnosti već postoji ozbiljna sumnja da se procesne odredbe ZKP-a namjerno zloupotrebljavaju kako bi se što duže odlagala odluka Apelacionog suda po zahtjevu SDT-a da se Vesni Medenici odredi pritvor nakon što joj je prvostepenom presudom Višeg suda izrečena desetogodišnja kazna zatvora.

„Ozbiljno se nameće pitanje da li se u ovom predmetu priprema teren da i Vesna Medenica krene stopama svog sina Miloša, u pokušaju da izbjegne pravdu“, zaključio je Bogdanović.

Podgoričanina terete da je partnerku tjerao na prinudni rad, već je u pritvoru zbog silovanja

0

Sumnjiči se da je to činio upotrebom sile i prijetnjama

Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv E.A. (54) iz tog grada, pod sumnjom da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima na štetu ženske osobe iz Rožaja.

„Službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv E.A. (54) iz Podgorice koji je krivično djelo trgovina ljudima, kako se sumnja, izvršio na štetu vanbračne supruge iz Rožaja koju je tokom oktobra i novembra 2025. godine, uz upotrebu sile i prijetnje, zloupotrebom povjerenja, vrbovao i držao u svojoj kući u Podgorici u cilju svakodnevnog prinudnog rada“, naglasili su iz policije.

Pritom, E.A. je ranije lišen slobode, pod sumnjom da je izvršio krivično djelo silovanje u produženom trajanju u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici na štetu iste ženske osobe, njegove vanbračne supruge.

„On je tada lišen slobode i njemu je nakon saslušanja kod nadležnog tužioca određen pritvor gdje se i sada nalazi. Nakon toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala su preduzeli dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti i došli do sumnje da je E.A. oštećenu, osim što je nad njom izvršio pomenuta krivična djela za koja je procesuiran, izvršio i krivično djelo trgovina ljudima, na gore opisani način“, dodali su oni.

Tokom vikenda uhapšena 74 vozača

0

Tokom proteklog vikenda, na crnogorskim putevima dogodilo se 49 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, pet zadobilo teške, a devet lakše povrede. Saobraćajna policija je u istom periodu podnijela 234 prekršajne prijave, izdala 1.697 naloga i lišila slobode 74 vozača, najviše zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga.

U periodu od 6. do 8. februara 2026. godine, na crnogorskim putevima evidentirano je 49 saobraćajnih nezgoda. U ovim nezgodama jedno lice je smrtno stradalo u Danilovgradu, pet lica je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je devet lica lakše povrijeđeno.

„U istom periodu, službenici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 234 prekršajne prijave i izdali 1.697 prekršajnih naloga. Takođe, privremeno su oduzeta 22 para registarskih oznaka, a isto toliko vozila isključeno je iz saobraćaja“, navodi se u saopštenju.

Tokom navedenog perioda uhapšena su 74 vozača, od čega 24 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg ili zbog odbijanja alkotestiranja, 19 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, odnosno odbijanja testiranja, 31 vozač zbog drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

„Od ukupnog broja lišenih slobode, 28 vozača uhapšeno je u Podgorici, šest u Tivtu, dok je po pet vozača lišeno slobode u Danilovgradu, Herceg Novom i Kotoru“, zaključuju u saopštenju Uprave policije.

Danilovgrad: Zbog vožnje pod dejstvom kokaina 15 dana zatvora

0

S. P. izrečena tri kaznena boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od četiri mjeseca

Danilovgradsko odjeljenje Suda za prekršaje, kaznilo je sa 15 dana zatvora S. P. zbog vožnje pod dejstvom kokaina.

Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, S. P. je danas učestvovao u saobraćaju pod dejstvom kokaina.

„Istim rješenjem okrivljenom su izrečena tri kaznena boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od četiri mjeseca“, kazala je „Vijestima“ sudija Ana Bokan, portparol Suda za prekršaje u Podgorici.

Akcija Stranac: U januaru podnijete 232 inicijative za prekid privremenog boravka

0

U okviru akcije Stranac u januaru su podnijete 232 inicijative za prekid privremenog boravka, saopštili su iz Uprave policije.

Naime, službenici Sektora granične policije su u okviru operativno – taktičke akcije “Stranac”, u saradnji sa inspekcijskim službama, u toku januara realizovali 1.214 mjera usmjerenih na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.

“Pripadnici granične policije – inspektori za strance, su tokom januara sproveli 25 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok su u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovane 34 akcije”, navode iz policije.

U okviru ovih aktivnosti donijeto je 150 rješenja o povratku lica, 111 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 15 rješenja o protjerivanju stranih državljana, prinudno je udaljeno 15 stranih državljana, podnijete su 232 inicijative za prekid privremenog boravka, donijeto je 5 rješenja o blažim mjerama.

“Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u januaru iznosio 667. U istom periodu, šest stranih državljana je smješteno u Prihvatilište za strance. Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato 13 stranih državljanina”, zaključuju iz policije.

EPCG: Popusti na račune za električnu energiju za uredne platiše

0

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) odlučio je da nastavi sa popustima na račune za električnu energiju za sve redovne kupce članove “Zlatnog tima” koji nemaju dugovanja po osnovu utrošene električne energije, saopšteno je iz EPCG.

Popust važi za obračunske periode sa potrošnjom do 500 kWh, a odluka se primjenjuje od 1. januara 2026. i važi do 31. decembra 2026. godine.

“Domaćinstvima koja su članovi „Zlatnog tima“ i čija potrošnja u obračunskom periodu ne prelazi 500 kWh odobrava se popust od 38 odsto na račun za aktivnu električnu energiju. Ostala domaćinstva bez dugovanja, sa potrošnjom do 500 kWh, dobijaju popust od 21,5 odsto na vrijednost obračunate aktivne električne energije”, naveli su u saopštenju.

Status člana „Zlatnog tima“ imaju domaćinstva koja 31. januara 2026. nemaju neizmirene obaveze.

“Ovaj status se zadržava redovnim plaćanjem računa i gubi se ako dođe do prekida u plaćanju, počev od obračunskog perioda kada je došlo do neplaćanja. Elektroprivreda Crne Gore ovom mjerom nastavlja praksu nagrađivanja urednih platiša, podstiče odgovorno korišćenje energije i redovno plaćanje računa, uz dodatnu podršku domaćinstvima u Crnoj Gori”, zaključili su.

Apelacioni sud odložio odluku o Medenici zbog nepotpune dokumentacije

0

Apelacioni sud vratio je spise predmeta optužene Vesne Medenice nižestepenom sudu radi otklanjanja nedostatka, saopšteno je iz te ustanove.

Navodi se da su spisi predmeta u postupku optužene Vesne Medenice, dostavljeni Apelacionom sudu 6. februara, radi odlučivanja o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv rješenja Višeg suda u Podgorici kojim je obijen predlog za određivanje pritvora Medenici i izrečene joj mjere nadzora.

Iz Apelacionog suda kazali su da je predmetom zadužen sudija izvjestilac, koji je u postupku pripreme za sjednicu vijeća, utvrdio da u spisima nema dokaza o uručenju rješenja advokatu Zdravku Tomanoviću, braniocu optužene Vesne Medenice, koja ima pravo na izjavljivanje žalbe u dijelu rješenja kojim su joj izrečene mjere nadzora.

„Iz tih razloga su spisi predmeta istog dana, u petak 06. februara, vraćeni nižestepenom sudu radi otklanjanja navedenog nedostatka“, kaže se i saopštenju.

Dodaje se da će se tek nakon što sve osobe koje po zakonu imaju pravo žalbe, prime rješenje i izjave žalbu ili im istekne rok za žalbu, steći uslovi za odlučivanje Apelacionog suda.