Šest ljudi je poginulo, a 15 je zatrpano, kada se urušilo okno rudnika u Zimbabveu. Kako su prenijeli državni mediji, u urušavanju okna rudnika zlata Bej Hors u Čegutu, 100 kilometara zapadno od glavnog grada Hararea, više od 30 osoba je bilo zarobljeno, ali je nekoliko njih spaseno ili uspjelo da pobjegne.
Akcija spasavanja onih koji su ostali pod zemljom je u toku, a nije poznato šta je izazvalo urušavanje, prenosi BBC.
Federacija rudara Zimbabvea saopštila je da će njen generalni sekretar i predsjednik Udruženja rudara Čegutu otići na lice mjesta kako bi pokušali da utvrde šta se dogodilo.
Rudarski incidenti u Zimbabveu koji ima ogromne rezerve zlata, platine i dijamanata nisu neuobičajene.
Metode rudarenja su često rudimentarne i bezbjednosni standardi se uglavnom zanemaruju.
Nikšićka policija sprovela je sinoć akciju „Alkohol“ i prekršajno procesuirala sedam vozača, od kojih su dva uhapšena.
Iz Uprave policije su kazali da je kod vozača B.G. (51) utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,56 promila.
Nikšićka @PolicijaCG je sinoć sprovela akciju "Alkohol" i prekršajno procesuirala 7⃣ vozača od kojih su dva lišena slobode. Kod vozača B.G. (51) utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,56 g/kg. Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora – 20 dana. pic.twitter.com/nacSfUWCqe
Činjenica da se Savjet i ne sastaje, iako se iz budžeta uredno izdvajaju sredstva za njegovo funkcionisanje, dokaz je nepostojanja odgovornosti i odsustva svijesti o značaju efektivne brige o građanima – svugdje i na svakom mjestu, ističe Andrijana Radović
Socijalni savjet Crne Gore, koji čine predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, u ovoj godini nije održao nijednu javnu sjednicu, pa je to tijelo ostalo nijemo svih proteklih mjeseci u kojima su cijene osnovnih životnih namirnica i energenata nekontrolisano rasle. Iako to tijelo iz državnog budžeta godišnje u prosjeku dobija oko 80.000 eura, građani se sa pravom mogu zapitati šta plaćaju, s obzirom da tijelo koje bi trebalo da se bavi i pitanjem cijena i životnog standarda ćutke prati neprilike u koje su zapali oni koji pune državnu kasu. Aktuelni predsjednik Socijalnog savjeta, generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kazao je za „Dan“ da imaju sjednice predsjedništva. On tvrdi da su nedavno održali i jednu elektronsku sjednicu, ali nije mogao da precizira kada je to tačno bilo.
– Nismo se bavili cijenama i rastom u poslednja dva mjeseca, ali to je ionako više pitanje za Vladu nego za nas. Ranije smo pokretali to pitanje, a i sami znate da su preporuke Socijalnog savjeta neobavezujuće, ali imaju savjetodavni karakter – rekao je Zarubica.
Spisak članova
Prema podacima sa sajta Socijalnig savjeta, u radu tog tijela u ime Vlade učestvuju ministri rada i socijalnog staranja, prosvjete i ekonomskog razvoja, Admir Adrović, Miomir Vojinović i Goran Đurović. Ostali predstavnici Vlade su Miloš Medenica, Vladimir Obradović, Armend Mila, Igor Nišavić i Edina Dešić. Sindikat u Socijalnom savjetu predstavljaju Duško Zarubica, Željka Vasiljević, Sonja Knežević, Agim Mila, Željko Burić, Jovan Drašković, Vladimir Pavićević i Sandra Obradović. U ime poslodavaca u Savjetu sjede Predrag Mitrović, Nenad Drašković, Slaviša Šćekić, Slobodan Mikavica, Nataša Stojanović, Predrag Leković, Emin Duraković i Suzana Radulović.
Članovi Socijalnog savjeta imaju pravo na nadoknadu od 100 eura mjesečno.
Pretragom sajta Vlade i interneta može se naći da je Socijalni savjet poslednju sjednicu o kojoj su informisali javnost održao krajem prošle godine. Poslednja vijest na sajtu tog tijela je iz januara 2023. godine, kada je konstituisan novi saziv tog tijela.
Nadležnosti Socijalnog savjeta ogledaju se u pitanjima: razvoja i unapređivanja kolektivnog pregovaranja, uticaja ekonomske politike i mjera za njeno sprovođenje na socijalni razvoj i stabilnost politike zapošljavanja, zarada i cijena; konkurencije i produktivnosti; privatizacije i drugih pitanja strukturnog prilagođavanja; zaštite radne i životne sredine, obrazovanja i profesionalne obuke; zdravstvene i socijalne zaštite i sigurnosti; demografska kretanja i druga pitanja značajna za ostvarivanje i unapređivanje ekonomske i socijalne politike.
Sastav Socijalnog savjeta Crne Gore čine po osam predstavnika Vlade, reprezentativne organizacije sindikata Crne Gore i predstavnika reprezentativnog udruženja poslodavaca u Crnoj Gori.
– Zahvaljujući takvoj strukturi nacionalnog Socijalnog savjeta, socijalni dijalog u Crnoj Gori dobio je na sadržini i suštini, jer su socijalni partneri, i pored veoma teške socijalne i ekonomske situacije u zemlji, pokazali odgovornost prema strukturama koje predstavljaju, ali i društvu u cjelini – jedan je od opisa koje su članovi tog tijela dali o sebi.
Prema ocjeni Andrijane Radović iz Preokreta, Crna Gora, koja je Ustavom definisana kao država socijalne pravde, suočava se sa jako čudnim situacijama.
– Imamo Socijalni savjet koji se ne sastaje, ne znamo šta nam je socijalni karton, imamo medijske najave da se uskoro neće više raditi ni projekcija minimalne potrošačke korpe – i sve to u državi socijalne pravde. Uz sve to, međusektorska saradnja postaje samo floskula šta bi i kako bi trebalo, a ne kako jeste.
Činjenica da se Savjet i ne sastaje, iako se iz budžeta uredno izdvajaju sredstva za njegovo funkcionisanje, dokaz je nepostojanja odgovornosti i odsustva svijesti o značaju efektivne brige o građanima – svugdje i na svakom mjestu. Umjesto toga, imamo ad hok mjere Vlade, koje same po sebi ne moraju biti loše, ali su privremenog karaktera, a ne sistemskog, a upravo nam treba sistemsko rješenje kako bismo imali institucionalni odgovor pred nadirućim socijalnim problemima – kazala je Radović.
Ona smatra da Socijalni savjet ima pregršt tema kojima treba da se bavi, ali to ne radi.
– Predstavnike Savjeta treba podsjetiti da materijalno obezbjeđenje za porodicu sa pet i više članova iznosi 152,54 eura, a da je minimalna potrošačka korpa 818,2 eura. Ovi podaci trebalo bi da budu alarm za sva 24 člana Savjeta i oni bi trebalo da vrše pritisak ka vlastima i da traže podršku građanima u tom naporu kako bi sistem postojao socijalno pravedniji. Međutim, oni nijesu našli za shodno ni da se sastanu i predlože neko rješenje. Stoga, ako je ovo dugoročno opredjeljenje Savjeta, onda novac namijenjen njemu treba preusmjeriti na neke konkretnije stvari od kojih će građani imati korist. Ovako je svrhu tog troška teško povezati sa opštim dobrom – zaključila je Radović.
Iz policije naveli da je uhapšeni „krenuo fizički da nasrne na medicinsko osoblje“, pokušavajući da ih povrijedi, a da je tom prilikom polomio i inventar Hitne
Budvanska policija uhapsila je muškarca P.R. koji je, kako su naveli u prijavi, oštrim predmetom, „iglodržačem“, krenuo fizički da nasrne na medicinsko osoblje, pokušavajući da ih povrijedi.
Uprava policije saopštila je da su 26. septembra, u večernjim satima, zaposleni u budvanskoj Hitnoj medicinskoj pomoći prijavili da je medicinsko osoblje fizički napadnuto od strane osobe kojoj ukazuju pomoć.
„Na lice mjesta izašli su pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje su zatekli P.R. koji je, kako se navodi u prijavi, prilikom ukazivanja ljekarske pomoći u jednom trenutku uzeo oštri predmet i krenuo fizički da nasrne na medicinsko osoblje, pokušavajući da ih povrijedi i tom prilikom lomi i inventar“, navodi se u saopštenju.
Policijski službenici su uz upotrebu sredstava prinude uspjeli da savladjuju P.R, te su o svemu obavijestili tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je ovlastio policijske službenike da obave uviđaj.
Tom prilikom je utvrđeno da je P.R. oštetio ulazna vrata u HMP Budva, polomilo više stakala i oštetio službeno vozilo Hitne.
„Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama P.R. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, te je po njegovom nalogu P.R. lišen slobode i priveden na dalje postupanje 27. septembra“, zaključuju iz policije.
Mnoge škole, gradski sistemi metroa, ulice i autoputevi su poplavljeni, dok je najmanje jedan terminal na aerodromu La Gvardija zatvoren tokom jučerašnjeg dana
U Njujorku je na snazi vanredno stanje zbog poplava koje je izazvalo olujno nevrijeme, a poslije nedjelju dana uglavnom stalnih obilnih padavina, preplavljen je kanalizacioni sistem, poremećen rad metroa u najnaseljenijem gradu u SAD i mnoge ulice pretvorene su u mala jezera.
U nekim dijelovima grada palo je do 20 cm kiše, a očekuje se još padavine tokom dana, saopštili su meteorolozi, prenosi BBC. Mnoge škole, gradski sistemi metroa, ulice i autoputevi su poplavljeni, dok je najmanje jedan terminal na aerodromu La Gvardija zatvoren tokom jučerašnjeg dana, prenose Nezavisne.
Na njujorškom međunarodnom aerodromu Džon F. Kenedi, zabilježeno je skoro 20 cm kiše, što je rekordna vrijednost od 1948.godine, prenosi CNN.
Ovo je po život opasna oluja. Proglašavam vanredno stanje u Njujorku, Long Ajlendu i dolini Hadson zbog ekstremnih padavina koje su prisutne širom regiona “, saopštila je u petak guvernerka Keti Hočul na platformi X (Tviter).
Ona je pozvala stanovništvo da preduzme korake u cilju sopstvene bezbjednosti i da „ne pokušava da putuje poplavljenim putevima“.
Gradonačelnik Njujorka Erik Adams upozorio je ljude da je trenutak za „povećanu budnost i ekstremni oprez“ pošto je uvedeno vanredno stanje.
Poplave su izazvale velike poremećaje u sistemu metroa u Njujorku i prigradskoj željezničkoj liniji metroa sjever, a neke linije metroa su u potpunosti obustavljene i mnoge stanice zatvorene, prenosi Tanjug.
„Neke od linija metroa su poplavljene i izuzetno je teško kretati se gradom“, rekao je gradonačelnik Njujorka na konferenciji za novinare, navodi BBC.
Policijska uprava Njujorka takođe je najavila zatvaranje više saobraćajnica i saopštila da je raspoređena Nacionalna garda.
Adams je u petak uveče saopštio da je bilo 15 spasavanja iz automobila i tri spasavanja iz podrumskih prostorija.
Voda je takođe poplavila 150 od 1.400 škola u Njujorku, koje su ostale otvorene, saopštio je školski zvaničnik Njujorka Dejvid Benks na konfrenciji za novinare,navodi CNN.
U ovom trenutku nema prijavljenih smrtnih slučajeva ili težih povreda povezanih sa nevremenom.
Vanredno stanje je takođe proglašeno u gradu Hobokenu u Nju Džersiju, sa druge strane rijeke Hadson.
U Njujorku je do sada ovog mjeseca palo skoro 40 cm kiše, što ga čini najkišnijim septembrom od 1882, prema podacima Nacionalne meteorološke službe.
Iako je Evropska unija još prije nekoliko godina najavljivala da će ukinuti ljetnje i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, to se još nije dogodilo.
U Evropi se, pa tako i u Crnoj Gori, ljetnje računjanje vremena se ove godine završava 29. oktobra, što znači da ćemo u noći između 28. i 29. oktobra, u tri sata ujutro, kazaljke sata pomjeriti jedan sat unazad, to jest na dva sata ujutro.
Još se ne zna kada će EU konačno ukinuti pomjeranje sata, ali je u susjednoj Hrvatskoj koja je članica Unije, primjera radi, uredba o ljetnjem i zimskom računanju vremena na snazi do kraja 2026. godine, prenosi N1 Zagreb.
Regionalni vodovod u dužem vremenskom periodu nailazi na opstrukcije u svom radu, što je poznato i široj javnosti.
Najnovija je odbijanje Uprave za vode da da saglasnost o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre, zbog čega je dovedeno u pitanje dalje funkcionisanje Regionalnog vodovoda, saopštio je predsjednik UO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.
Regionalni vodovod kontinuirano preduzima sve neophodne mjere kako bi se područje II i III zone sanitarne zaštite adekvatno zaštitilo, kroz stalne obilaske terena koje sprovode stručne službe Društva, koje uredno prijavljivljuju sve uočene sumnjive radnje i nepravilnosti i pokreću neophodne procedure za postavljanje dodatnog video-nadzora i podizanje mjera bezbjednosti na najviši mogući nivo.
Najaktuelniji izazov sa kojim se Društvo na ovom planu suočava jeste pitanje određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite za vodoizvorište Bolje sestre. Uprava za vode, odnosno, stručni tim koji je formirala, nije prihvatio „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalng vodovoda Crnogorsko primorje“ te zaključio da je neophodno izvođenje dodatnih, novih istražnih radova koji će obezbijediti valjane podatke za izradu novog projekta. Zabrinjava činjenica da je Komisija sastavljena od jednog broja članova koji zagovaraju tezu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska ne utiče na izdašnost izvorišta. Na taj način dovedena je u pitanje objektivnost Komisije. Nažalost, Komisija je apriori odbacila rezultate naučnih istraživanja uz pretpostavku o nepovezanosti nelegalne eksploatacije i pada izdašnosti, koju naravno ne temelji na naučnim istraživanjima.
Posebno zabrinjavajućaje teza je da bi trebalo iz zona sanitarne zaštite isključiti Zetsku ravnicu i vodotoke Morače i Cijevne, čime bi se legalizovala eksploatacija pijeska, ali i trajno uništilo izvorište Bolje sestre – zaključio je predsjednik UO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”
Ubijena je žena u selu Repincu kod Vladičinog Hana. Više javno tužilaštvo u Vranju saopštava da je osumnjičeni nožem ubo u predjelu vrata svoju suprugu, koja je podlegla povredama.
Izvršilac S. D. (1962) je pronađen na mjestu ubistva, koje se dogodilo sinoć u 21.30. Odmah je uhapšen i određeno mu je zadržavanje.
Policija će protiv njega podnijeti krivičnu prijavu zbod ubistva.
Naložena je obdukcija tijela, koju će obaviti Zavod za sudsku medicinu iz Niša.
Ovih smo dana svedoci opasne igre prosrpskih partija orkestriranim pod vodstvom Beograda i SPC, i ostalih lokalnih kabadahija da se nametne vjerski praznik za Dan opstine Pljevlja, smatra predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u Esad Rastoder.
“Nešto malo prije pojavila se incijativa za referendum da se izdvoji opština Pljevlja iz sastava Crne Gore. Postavlja se pitanje zašto se narod i patriote ne dignu masovno na demostracije da odbrane suverenitet Crne Gore. Svi ćute, nemogu vjerovati kakav je to virus nebrige zavladao mešu narodom. Pa vidite li da Crna Gora nestaje, a vi im držite svijeće”, navodi on.
Rastoder pozivam sve patriote da otkažu građansku poslušnost svim institucijama ovakve razglavljene Crne Gore.
Taj akt je sam po sebi promijenio pokrenuo neke procese da se danas u Crnoj Gori mnogo više priča o tome kolike će biti plate i penzije nego o crkvi i zastavi – rekao je Abazović
Premijer Dritan Abazović kazao je večeras da su najveće tekovine njegovog mandata potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) kojim je, kako kaže,značajno doprinio pomirenju unutar Crne Gore i to što se uhvatio u koštac sa organizovanim kriminalom.
– Taj akt je sam po sebi promijenio pokrenuo neke procese da se danas u Crnoj Gori mnogo više priča o tome kolike će biti plate i penzije nego o crkvi i zastavi – rekao je Abazović u emisiji „Veče sa Ivanom Ivanovićem“.
On je kazao da Crna Gora nije ta koja bira vlast u Srbiji i obratno, navodeći da je takvo mišljenje plod obračuna bivših vladajućih struktura.
🤗 Sjajna emisija, puna pozitivne energije. "Veče sa Ivanom Ivanovićem" emituje se sjutra od 21:30h na TV #NovaM. 📺 pic.twitter.com/LbLGWT9pDl
– Ne postoje države u regionu koje su više povezane nego Crna Gora i Srbija i tragično je i nejasno zašto u nekim fazama imamo loše odnose. Nismo mi ti koji biramo vlast u Srbiji, niti je Srbija ta koja bira i treba da nam je svejedno dok god se volimo, poštujemo i radimo na pravedan način i naš odnos treba da bude univerzalno da se postavi na tim osnovama – rekao je Abazović.
Premijer je kazao da sa velikim zadovoljstvom čeka formiranje nove vlade.
– Ali dok se ne dogovore vlada mora da radi – poručio je Abazović.
Na pitanje da li očekuje da bude u novoj izvršnoj vlasti, odgovorio je da će biti ok što god da se desi.
– Imam svoje planove, dosad se sve odvija kako sam predvidio. Uvijek postoji plan B – kazao je Abazović.
Komentarišući proces proširenja Evropske unije, Abazović je rekao da u EU nekad ne znaju što hoće, te da smatra da je Crna Gora zaslužila da joj se otvore vrata.
– Ako im je cilj da dobiju nove članice, nakon što ih je napustila jedna Velika Britanja, smatram da je Crna Gora idealna država – ocijenio je Abazović i dodao da je opštimističan kada je budućnost Crne Gore i regiona u pitnaju.
– Mislim da u srednjoročnom periodu možemo da računamo na mnogo bolju situaciju nego što je sada – zaključio je Abazović.
