Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je danas saopštio da Crna Gora treba da dobije vladu.
“Torta je u zamrzivaču i može da se odledi i preda. Crnoj Gori treba vlada koja može da dovede do reformi u sudstvu u Crnu Goru. Ako neko želi da formira vladu da se zaduži milijardu i proda EPCG mi za to nismo. Nadam se da će direktive primati od građana a ne od Zorana Lazovića”, rekao je Abazović.
O slučaju “Tunel”
“Radi se na lociranju određenih lica kada je riječ o kopanju tunela do Všeg suda”, naveo je on.
O imenovanju Draškovića
Komentarišući imenovanje Milođa Draškovića za člana Odbora Procona iako nema fakultet Abazović je rekao da su svi kadrovi prošli kadrovsku komisiju.
“Miloš Drašković je sposobniji od mnogih imenovanih i u ranijim vladama. Razumijem vašu potrebu da pravite aferu. Ne znam tačno, ali je pitanje da li je za to mjesto potreban fakultet. Morate da smišljate bolje stvari”, rekao je Abazović novinarima.
O pismu Veselina Veljovića
“Svi koje stiže ruka pravde kažu da su žrtve političkog progona. Promijenila se politička volja. Štitio ih je prethodni rezim. On kao jedan od zaštitnika jednog od klanova bio je politički zaštićen. Sad više nije. Apel je da ruka pravde stigne i druge. Jedini način da se takvi ljudi spasu je da se vrati vlada od prije avgusta 2020”, naglasio je on.
Abazović: Krčenjem šuma pričinjena šteta veća od milijardu eura
Krčenjem šuma pričinjena je šteta veća od milijardu.Devastaciju šuma nećemo tolerisati, poručio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nakon obilaska devastiranog šumskog prostora u Jelovici u Beranama.
On je najavio da će onaj ko bude devastirao šume biti drastično kažnjen.
Abazović je istakao da propisi koji su sada na snazi niejsu najbolji.
“Pokrenućemo inicijativu da se model promijeni. Ovo je devastacija koja traje decenijama. Sigurno je neko od toga imao ogromnu ekonomsku dobit”, rekao je Abazović.
Naglasio je da je Agencija za zaštitu životne sredineje popisala lica i kompanije za koje se može sumnjati da rade nelegalnu sječu u Crnoj Gori.
“Podnijete su brojne prijave i formirani predmeti u državnom tužilaštvu ovim povodom”, dodao je on.
Zahvaljujući neodgovornom djelovanju pojedinaca Crna Gora sada nema zakon o porijeklu imovine koji bi pitao Lazoviće, Medenice i ostalu družinu odakle im novac i vrijedna imovina za jemstvo, ocijenila je funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP) Milosava Paunović.
“Dešavanja i hapšenja, čiji smo svjedoci u poslednjih godinu dana, a koja su vezana za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije ili što građani obično kažu “hapšenja krupnih riba” iz vrha crnogorskog pravosuđa, policije, politike, privrede, upravo pokazuju manjkavosti naše legislative u smislu nedostatka zakonske podloge da se ovakvi postupci uspješno okončaju pravosnažnom presudom”, saopštila je Paunović.
Socijalistička narodna partija (SNP) je, po njenim riječima, dugi niz godina insistirala i radila na usvajanju Zakona o porijeklu imovine.
“Kako od 2020. godine nije došlo do usvajanja ovog zakona, prošle godine smo imali šansu da za naše pravosuđe i za građane učinimo krupnu stvar – Da usvojimo izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Zahvaljujući strukturama iz političkih partija i nevladinog sektora, koji su pod pritiskom određenih međunarodnih organizacija, pod pritiskom tuđih interesa i sopstvenog neznanja, sada taj zakon nemamo, makar ne u onim obliku koji bi građanima Crne Gore donio korist”, dodala je ona.
Zahvaljujući, smatra ona tako neodgovornom djelovanju, sada Crna Gora nema zakon koji bi “pitao” Lazoviće, Medenice, Kovačeviće i ostalu družinu odakle im toliki novac i vrijedna imovina kojom bi da kupe slobodu, tj. da polože jemstvo i da se brane sa slobode!?
“Takođe, nemoguće je ispitati imovinu korumpiranih sudija, političara, policajaca, privrednika, državnih službenika i drugih koji su već pod dovoljnim stepenom sumnje za izvršenje krivičnih djela, prema kojima bi se po predloženom zakonu mogla ispitati njihova imovina nezavisno od ishoda krivičnog postupka koji se vodi protiv njih. Ovako nam ostaje da čekamo ishod krivičnih postupaka koji mogu da traju godinama i da se završe ko zna kako da bi država imala osnov da oduzima nelegalnu imovinu. Do tada će mnoga krivična djela zastariti, a mnogi dokazi biće uništeni. Imovina će biti iznesena iz Crne Gore na bezbjedne destinacije, a građani će ostati “kratkih rukava””, istakla je Paunović.
Navodi da svi argumenti “protiv” zakona od toga da se treba primijeniti italijanski model, do toga da se aboliraju kriminalci 90-tih, pa do toga da naše tužilaštvo, sudstvo i zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore su, kaže, “samo puki izgovori”.
“Kapaciteti svih institucija bi se svakako vrlo lako mogli ojačati, a s obzirom na to da se radi o klasičnoj imovinskoj parnici sudovima ne bi bilo ništa novo da sude po tužbama Zaštitnika u postupku gdje bi tuženi čija se imovina ispituje bio dužan da dokaže odakle mu imovina koju posjeduje, i to sva imovina, a ne samo ona koja je obuhvaćena krivičnim djelom (kao do sada). Najveći paradoks cijele priče je taj da i da je parlament usvojio Predlog izmena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom ništa ne bi sprečavalo dalji rad na usvajanju Zakona o porijeklu imovine a ni ostalih zakona vezanih za ovu tematiku koji bi obuhvatili sve ono na šta su “dušebrižnici” imali primjedbe”, naglasila je Paunović.
Ovako, kako ističe, imamo situaciju da se jemstva plaćaju, iznose se novci, dokazi propadaju, a država je, kaže, postojećim zakonskim rješenjima nemoćna da u tom “smislu bilo šta krupno uradi”.
“Odgovornost za to treba da snose oni koji su osujetili usvajanje tkz. “antimafija zakona”! Žalim što su kolege poklekle i što nisu podržale Socijalističku narodnu partiju u decenijskoj borbi protiv kriminala i nadam se da će novi saziv Skupštine imati više volje i hrabrosti da usvoji pomenuti zakon i da konačno donese Zakon o porijeklu imovine o kome se dugo priča, a ništa ne radi”, zaključila je Paunović.
Premijer Dritan Abazović saopštio je u Beranama da je država do sada izgubila više od milijardu eura od eksploatacije šuma i da danas država zvanično objavljuje rat šumarskoj mafiji. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da MUP raspolaže imenima onih koji dugo godina nelegano ekploatišu šume, te da će uskoro biti hapšenja.
Abazović je sa članovima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije obišao devastirani šumski prostor u Jelovici u Beranama.
Tužilac Vukas Radonjić kazao je da u tužilaštvu postoje predmeti protiv pojedinih zaposlenih u Upravi za šume i dodao da se nada da će u narednom periodu ti predmeti biti prioritet.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da su u proteklom periodu kontrolisane 93 pilane, od kojih je osam zatvoreno.
„Raspolažemo imenima osoba koje su se bavile eksploatacijom šuma i vjerovatno će uskoro biti i hapšenja. Od danas više niko ne može biti privilegovan“, kazao je Adžić.
Ministarka ekologije i prostornog planiranja Ana Novaković Đurović kazala je da očekuje dobre rezultate „teške borbe“ protiv štete koja se nanosi šumama.
„Mi već imamo rezultate na terenu. Izražavam očekivanje da će krivične prijave kod tužilaštva imati adekvatan epilog“, kazala je ministarka.
Ana Vujošević iz Uprave za inspekcijske poslove kazala je da su izvršene kontrole i da su podnijete krivične prijave.
Ekološki aktivista Vuk Vujisić kazao je da vidi da je država krenula u brorbu protiv šimske mafije.
„Zaisto sam iznenađen kako je ova akcija odjeknula. Osjeća se strah kod šumarske mafije. Očekujem da će biti procesuirana llica unutar institucija“, kazao je Vujisić.
Smatra da geađa koja bude oduzeta treba da se donira školama i socijalno ugroženim porodicama.
U posjeti devastiranom šumskom prostoru, uz premijera Abazovića, su i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ministar bez portfelja Zoran Miljanić, direktor Uprave policije Nikola Terzić, specijalni državni tužilac Vukas Radonjić, sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevan Gajević, direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević, direktor Uprave prihoda i carina Vladimir Bulajić, načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Ranko Kankaraš, građanski aktivista Vuk Vujisić.
Nova sezona u košarkaškoj Evroligi počinje danas, a i ove godine će sa prostora bivše Jugoslavije u tom takmičenju nastupati Partizan i Crvena zvezda. Titulu brani madridski Real.
I ove sezone će u Evroligi učestvovati 18 klubova. Osim dva beogradska kluba, tu su još Alba, Anadolu Efes, Monako, Baskonija, Armani Milano, Bajern, Barselona, Fenerbahče, Lion-Vileurbane, Makabi, Olimpijakos, Panatinaikos, Real Madrid, Valensija, Virtus Bolonja i Žalgiris.
Play-in kao novi format
Evroliga je ranije odlučila da od ove sezone uvede novi format takmičenja – play-in, kao u NBA ligi. Plasman u play-off na kraju regularnog dijela sezone izboriće timovi od prvog do šestog mjesta na tabeli, a sedmoplasirana i osmoplasirana ekipa igraće jednu utakmicu, čiji će pobjednik ići direktno u play-off. Poražena ekipa iz tog duela igraće kasnije protiv pobjednika susreta ekipa koje su zauzele deveto i deseto mjesto na tabeli u regularnom dijelu.
Regularna sezona traje do 12. aprila 2024. godine, a play-in bi trebao biti odigran 16. i 19. aprila, dok će play-off početi 23. aprila. Final Four je na programu od 24. do 26. maja u Berlinu.
Potrebno je sarađivati sa svijetom, sticati prijatelje, poštovati savezničke sporazume, ali kritički se moram odnositi prema servilnosti koja ugoržava minimalno dostojanstvo naše zemlje, rekao je u emisiji Kontroverza lider Demosa Miodrag Lekić, komentarišući miješanje međunarodne zajednice u formiranje nove Vlade Crne Gore.
“Treba sa njima da sarađujemo, ali ne treba da pustimo ovakav način djelovanja gdje je nedjeljna, da ne kažem dnevna doza upustava kako sastaviti Vladu. To je prevršilo svaku mjeru”, istakao je Lekić.
Na pitanje novinara kako komentariše izjave izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, koji je jasno saopštio koga želi, a koga ne u Vladi, Lekić kaže da je takvom izjavom prekršena diplomatska forma i sadržina.
“On u jednoj izjavi kaže da se razočarao u Vladu Dritana Abazovića. Pa kada je neko razočaran poželjno je i da preuzme odgovornost. Hipotetički da zamislimo da mi nismo sposobni da sastavimo Vladu, pa da imamo potrebu da nam neko sastavlja Vladu bilo bi fer i red da taj koji je sastavi preuzme i neku odgovornost, ne samo da se razočara. Ako ovo ima kolonijalne elemente onda je razlika između klasičnih kolonizatora i ovoga što se sada dešava. Klasični kolonizatori su bili odgovorni za stanje u koloniji. Ovdje imamo situaciju da nam neko diriguje, a kada imamo rezultat tih akcija i tih inicijativa oni nisu odgovorni”, objasnio je Lekić.
Prema riječima Lekića metod uplitanja međunarodnog faktora nije prihvatljiv.
“Nisu ispunjena očekivanja građana. Ni 42. ni 43. Vlada nisu formirane na bazi izborne volje, nego iza kulisa, gdje su dominatnu ulogu u formiranju imali međunarodni faktori”, dodao je Lekić.
Osvrnuo se i na period nakon pada Vlade Zdravka Krivokapića, kada je njemu dat mandat za sastav Vlade.
“Pitali su me kakva će biti Vlada – odgovorio sam Crnogorska, da li može DF u nju – pa naravno da može. DF je bio glavna snaga promjena koje su došle na izborima 30. avgusta. 2020. godine”, rekao je Lekić.
Tvrdi da tada nije bilo izleta međunarodne zajednice kao sad.
“I sve da je postojala, ne bih je je dopustio”, jasan je on.
Komentarišući trenutne pregovore oko formiranja Vlade, Lekić tvrdi da i dalje smatra da je koaliciji ZBCG mjesto u njoj.
“Smatram i dalje da ZBCG treba da uđe u Vladu. Stalno se aludira kako su oni povezani sa Rusijom, da dobijaju neki novac ali niko ne nudi dokaze. Niko ništa ne dokazuje samo se daje etiketa i na osnovu toga se diskvalifikuju. U toj diskvalifikaciji nije nijednom rečeno da je Milo Đukanović nepoželjan, što znači da je on poželjan. To smatram da je mrlja i neprihvatljivo, a zašto je tako možemo da nagađemo”, zaključio je Lekić.
Iz AMSCG vozačima savjetovali opreznu vožnju i da poštuju pravila saobraćaja
U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz dobru vidljivost, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG), javlja MINA.
Iz AMSCG vozačima savjetovali opreznu vožnju i da poštuju pravila saobraćaja.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, obustavljen je zbog radova za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi–Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj će biti obustavljen i preusmjeravan lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina–Poda–Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže dO 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3, dionica Nikšić – Danilovgrad, režim saobraćaja biće promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični od 23 do pet sati zbog farbanja tunela Budoš.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta zbog čega se saobraća jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine–Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog sanacije klizišta Bukovik 2, na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog redovnih radova na autoputu u pravcu Podgorica-Kolašin preusmjeren je saobraćaj iz lijeve u desnu kolovoznu traku, pa će se na dijelu trase od izlaza tunela Mrki Krš do tunela Mala Trava saobraćati dvosmjerno.
U južnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru promjenljivo oblačno, prijepodne ponegdje slaba kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći lokalno je moguć pljusak sa grmljavinom.
Na jugu, malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode, a u drugom dijelu dana i tokom noći moguće je i nešto više oblaka. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura u najtoplijim predjelima do 28 stepeni.
MORE, malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, tokom dana zapadni. Temperatura mora oko 23 stepena.
Narednih dana na sjeveru, u petak prijepodne umjerena ili povećana oblačnost, tokom dana sunčani periodi. U subotu pretežno sunčano. U petak će vjetar biti umjeren sjeverni, i biće malo svježije.
Na jugu, petak i subotu pretežno sunčano, samo će u petak ujutru ili prijepodne biti malo oblaka. U petak veče i u subotu ujutru vjetar mjestimično umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
PES je prvo priprijetio poslanici Ćinćur isključenjem, nijesu dirali poslanicu Jevrosimu Pejović, misleći da će tako da ih razjedine. Sa njima se sastajala i naša bivša poslanica, navodno jer su dijeliti isti stav.
Cilj sastanaka je bio da se te dvije poslanice podijele, da se unese razdor među njima. Te dvije žene i dalje ponavljaju istu priču koju su rekle prvog dana – NE ŽELE DPS U NOVOJ VLADI!
Iz istog razloga koaliciju PES-a posle Alternativa Crna Gora napustila je i Ujedinjena Crna Gora. Demokrate evo dva mjeseca „mudro“ ćute, svjesni da se čitavo vrijeme pregovara sa DPS-om, SD-om i Bošnjačkog strankom.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin, koji je na parlamentarnim izborima 11. juna ove godine bio na poslaničkoj listi Pokreta Evropa sad (PES) u razgovoru za portal Javnog servisa ocijenio je da je valda sa podrškom 41 poslanika neodrživa na duže staze. Smatra da pregovore treba vratiti na početak.
„Vlada koju podržava 41 poslanik je nešto što smo već probali i vidjeli da je to neodrživo na duže staze. Ponoviti takvu grešku u samo tri godine je odraz političke neodlučnosti i neiskustva i predstavlja korak nazad u odnosu na ono što građani očekuju“, ocijenio je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, saradnja sa jednim od poslanika sa liste DPS-a je nedopustiva iz ugla političke racionalnosti.
„To predstavlja grubo kršenje onoga što je bilo predstavljeno u samoj izbornoj kampanji“, kazao je Dobričanin.
On je ocijenio i da je isključenje poslanice PES-a Jevrosime Pejović iz partije, u sred pregovara o sastavljanju vlade novina na političkoj sceni Crne Gore.
Poslanica Jevrosima Pejović nije više član Pokreta Evropa sad, saopštio je ovaj pokret.
„Politički pluralizam i demokratija podrazumevaju i različitost u mišljenju unutar jednog pokreta ili partije oko nečega tako važnog kao što je formiranje Vlade. Ovo je za mene bio neočekivan potez koji nisam siguran da je donio bilo šta pozitivno PES-u, ali to je njihova unutarpartijska stvar“, ističe Dobričanin.
Poslanica Pokreta Evropa sad Radinka Ćinćur istakla je da isključenje koleginice Jevrosime Pejović iz PES-a doživljava kao atak na slobodno izražen stav.
Veruje da je još uvek razumno vratiti se na početak i pregovarati sa svim subjektima koji su činili parlamentarnu većinu 2020. godine, potpomognute manjinama.
„To je dobitna kombinacija koja obezbjeđuje stabilnost i siguran put ka demokratizaciji Crne Gore i jačanju institucija koje će biti sposobne da nastave borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kao i da uvedu Crnu Goru u Evropsku uniju“, zaključio je Dobričanin u razgovoru za Portal RTCG.
Spajićeva partija nada se da će Demokrate pristati da se šef Skupštine i vlada izaberu i s glasom lidera DUA. Izvori Vijesti iz Demokrata kažu da je Zenka dugo uz DPS i da smatraju da je njegovo odvajanje od kluba te partije politički manevar
Pokret Evropa sad (PES) očekuje od potencijalnih koalicionih partnera da im do kraja sedmice saopšte da li mandatar i lider PES-a Milojko Spajić definitivno ima njihovu podršku za izbor vlade – saznaju nezvanično Vijesti.
Izvor lista iz tog pokreta rekao je da oni očekuju da Demokrate prihvate da se šef Skupštine i vlada izaberu i s glasom lidera Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmeda Zenke, koji je prekjuče odlučio da ne bude u poslaničkom klubu Demokratske partije socijalista (DPS), na čijoj se izbornoj listi nalazio, već da napravi novi s Albanskim forumom.
Sagovornik navodi da je “lopta” sad kod Demokrata, i da se PES nada da će uskoro biti dogovorena većina od 41 poslanika, što je minimum neophodan za izbor vlasti. Nju bi, kako je objasnio, činili 21 poslanik s liste PES-a, 11 predstavnika stranaka manje brojnih naroda, sedam Demokrata i dva Socijalistističke narodne partije (SNP).
Izvor Vijesti tvrdi da je cilj PES-a da vlada bude formirana najkasnije za petnaestak dana, zbog, kako navodi, plana aktivnosti njihovog poslaničkog kluba. Ako do toga ne dođe, PES će, dodaje, tražiti nove opcije. Sagovornik u tom smislu ne isključuje mogućnost razgovora s Građanskim pokretom (GP) URA, ali kaže da je to zasad na dugom štapu.
Iz Demokrata su juče indirektno poručili da neće prihvatiti da se čelnik parlamenta i vlada izaberu uz pomoć Zenke, uprkos tome što je on odlučio da ne bude u Skupštini s DPS-om.
Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, rekao je Danu da je za saradnju dobrodošao onaj “ko se odrekne DPS-a i njihovih kriminalnih centara moći, ko osudi njihova nepočinstva, a ruke mu ostanu čiste od njihovih nedjela”.
Izvori Vijesti iz Demokrata kažu da je Zenka dugo uz DPS i da smatraju da je njegovo odvajanje od kluba te partije tek politički manevar, a ne stvarni otklon, te da “ne može da ispuni barem jedan od ova tri zahtjeva”, koja je pomenuo Bogdanović.
Demokrate su u više navrata poručile da očekuju da Spajić prvo formira većinu, pa da se tek onda dogovore o tome ko će pokrivati pozicije. Oni su istakli da nikad ne bi dozvolili da njihovog lidera i potencijalnog kandidata za šefa Skupštine, Aleksu Bečića, na bilo koju poziciju bira kadar s liste DPS-a ili Socijaldemokrata (SD). Ta poruka je uslijedila nedugo nakon što je Spajić krajem avgusta najavio da računa i na podršku Zenke.
Da pitanje Zenkine podrške može prouzrokovati nove probleme, nagovještava sinoćnja izjava političkog direktora Albanske alternative (AA) Maraša Dukaja, da eventualno isključivanje DUA iz političke saradnje znači i isključivanje saradnje sa Albanskim forumom, čiji je AA dio.
On je naveo da su sada “svi iz poslaničkog kluba jedno”, i da će tako i biti i ubuduće.
“Nemamo problem ni sa kim, a ako neko ima problem s nama, shodno tome ćemo se odnijeti u formiranju vlade i svim procesima koji predstoje… Ko želi saradnju na partnerskoj osnovi, u našem klubu imaju tri poslanika s kojima se mogu dogovoriti bez papira, na datu riječ i ispruženu ruku, kao što je naša tradicija”, poručio je.
To znači da bi, u slučaju da Spajićevi potencijalni saveznici ne prihvate Zenku, mandatar mogao da računa na glasova 38 poslanika, što je nedovoljno da napravi vlast.
Iako je Spajić prije mjesec dana tvrdio da ima većinu za to, odnosno da ga podržavaju 44 poslanika, podrška je počela da mu se osipa odmah po najavi da namjerava da formira vladu bez koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), a s bivšim saveznicima DPS-a.
Zbog toga je izgubio i glasove nekih poslanika s liste PES-a, pa trenutno nema većinu potrebnu za izbor kabineta. Odluka da se vlast formira bez ZBCG, odnosno doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF), bila je i povod za blokade saobraćajnica širom države, kojima su prisustvovali i funkcioneri te koalicije.
Spajić je prije desetak dana o vladi razgovarao s predsjednikom države i partijskim kolegom Jakovom Milatovićem, koji se takođe protivi konstituisanju vlasti bez ZBCG i koji traži stvaranje široke koalicije. Mandatar je tada rekao da je optimista da će vlast biti formirana, da će ona biti proevropska i da nema bojazni da će iz vlade biti isključena bilo koja nacionalna grupa, a naročito Srbi, što tvrde iz ZBCG.
On je naveo da ne treba biti zatvoren za razgovore ni s tom koalicijom, ali ni drugim partijama.
“Treba razmišljati o širokom razgovoru”, dodao je.
Spajić je pregovarao sa ZBCG, ali do kompromisa nije došlo jer je ta koalicija odbila njegovu ponudu koja je, između ostalog, uključivala mjesta potpredsjednika vlade, ministra prosvjete, turizma, sporta i mladih, mjesta potpredsjednika Skupštine iz parlamentarne većine i reda žena.
S druge strane, sa GP URA nije do sada bilo formalnih razgovora, jer PES optužuje lidera te stranke i premijera Dritana Abazovića da je kreirao predizbornu aferu o navodnim poslovnim vezama Spajića i “kralja kriptovaluta” Do Kvona.
Spajić je mandat za sastav vlade dobio 10. avgusta, a rok da završi taj posao ističe mu 8. novembra.
Grgurović protiv isključenja Pejović, Injac i Dragaš nisu glasali
Predsjedništvo PES-a preksinoć je isključilo iz stranke poslanicu Jevrosimu Pejović koja nije podržala mandatarev plan o vladi, dok o drugoj poslanici koja je protiv toga, Radinki Ćinćur, sinoć do zaključenja lista nije bilo odluke o njenom partijskom statusu.
Prema saznanjima Vijesti, juče je trebalo da razgovara sa Spajićem.
Protiv isključenja Pejović na elektronskoj sjednici preko aplikacije WhatsApp bio je jedan član Predsjedništva PES-a, Aleksandar Grgurović, Olivera Injac i Tihomir Dragaš nisu glasali, dok zamjenik predsjednika stranke Milatović nije učestvovao.
Pejović juče nije odovarala na pozive i poruke Vijesti u vezi toga kako gleda na odluku Predsjedništva, šta će preduzeti tim povodom i hoće li vratiti mandat, što je stranka pozvala da učini.
Iz PES-a Vijestima nisu odgovorili kako je Predsjedništvo imalo ovlašćenje da isključi Pejović, imajući u vidu da, prema Statutu partije, tu odluku donosi Izvršni odbor, dok je Predsjedništvo drugostepeni organ u slučaju žalbe. Listu je nezvanično rečeno da je Izvršni odbor odlučio prije nekoliko dana i da je Predsjedništvo “potvrdilo isključenje nakon što je obavljen još jedan razgovor s Pejović i data šansa da ispoštuje odluke Glavnog odbora”.
Ćinćur je juče saopštila da stav oko formiranja vlade i većine nije promijenila, i da isključenje Pejović doživljava kao atak na slobodno izražen stav.
“To što ja nijesam isključena doživljavam kao još jednu vrstu pritiska i manipulacije od vrha PES-a. I dalje mislim da je Crnoj Gori neophodna stabilna vlada koju bi podržalo najmanje 49 poslanika…”, rekla je Ćinćur, prenio je Portal RTCG.
Iz PES-a su joj odgovorili da “jeftine manipulacije” da je neko isključen zbog različitog mišljenja mogu proći jedino kod onih koji ohrabruju poslanicu PES-a da “radi protiv svoje stranke, za tuđe interese”.
