Policija je u nastavku akcije u Beranama, usmjerene na lica bliska operativno interesantnim grupama, tokom pretresa na više lokacija oduzela oružje, municiju, eksploziv i vozilo, dok se za dvojicom osumnjičenih intenzivno traga, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su napisali, u nastavku aktivnosti službenika Odjeljenja bezbjednosti Berane, u okviru kojih su prethodno kod A.S. iz Berana pronađeni marihuana, puška i eksplozivne naprave, kao i kod policijskog službenika R.P. pištolj i municija u ilegalnom posjedu, policijski službenici su identifikovali još dva povezana lica, te su kod njih izvršeni pretresi i oduzeti vatreno oružje, municija, eksploziv i jedno vozilo.
Policija je saopštila da su identifikovana lica A.A. (22) i A.R. (24) iz Berana, bliska operativno interesantnim licima, koja su pobjegli 25. marta, prilikom pregleda vozila kojim je upravljao A.S.
(Foto: Uprava policije )
„Pretresom porodične kuće i pomoćnih objekata koje koristi A.A. pronađeni su i oduzeti: pištolj marke „Crvena Zastava M70“, kalibra 7,65 mm, četiri komada municije nepoznate marke i kalibra, praškasta materija braon boje – privredni eksploziv mase oko 3 kg. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, koji je naložio da se pronađeno oružje i eksploziv upute na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu, te da se, nakon dobijenih rezultata, protiv A.A. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija“, navodi se u saopštenju.
(Foto: Uprava policije )
Pretresom porodične kuće kod A.R. oduzeto je vozilo marke Audi Q5 radi daljih zakonskih provjera.
„Policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje u odnosu na navedeni događaj, dok se za licima A.A. i A.R. intenzivno traga“, navodi se u saopštenju.
Šema isplata u slučaju „Možura“ otvara sumnje u milionsku korupciju, ukazano je na današnjoj sjednici Anketnog odbora parlamenta koji se bavi tom aferom.
Predsjedavajući Anketnim odborom u Skupštini Crne Gore, Dritan Abazović, sazvao je za danas sjednicu radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata prilikom izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura. Sjednica je počela uz prisustvo opozicije.
Na dnevnom redu sjednice je predstavljanje slučaja izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura, uz prezentaciju relevantnih informacija.
Tu je i razmatranje daljih aktivnosti Odbora u cilju prikupljanja potrebne dokumentacije i informacija od nadležnih državnih organa i drugih subjekata, kao i utvrđivanje liste lica za saslušanje.
Abazović je rekao da je optimista po pitanju rada odbora, ističući da je pred odborom važan zadatak, a to je da ispita jednu veliku korupcionašku aferu.
Foto; Skupština Crne Gore
Poslanik DPS Nikola Rakočević naglasio je da ima mnogo posla pred poslanicima, a tiče se nezakonitosti aktuelne vlasti. Ipak, kako je rekao, podatke o ovom slućaju je trebalo prikupljati od državnih organa, a ne da poslanici obavještavaju javnost o njegovim aspektima.
On je naglasio da treba promijeniti dnevni red, jer se relevantni podaci mogu dobiti samo od državnih organa.
“Nije tačno da smo tražili da se rok za rad odbora sa godinu skrati na šest mjeseci”, kazao je Rakočević.
DPS je predao odboru dopis u kome su izrazili nesaglasje sa metodologijom. Abazović je rekao da su od Ministarstva energetike i rudarstva već tražili sve informacije o ovom projektu.
Abazović je predstavio istorijat slučaja, ističući da je sve pokrenuto 2007. godine, preko firme Fersa. Kazao je da se u šemama isplate pominje i Milena Popović, kćerka dugogodišnjeg šefa sindikata Danila Popovića.
“Ona se pominje na više mjesta u ovoj šemi i predložiću da bude saslušana na ovom odboru”, rekao je Abazović.
Kazao je da Fersa firmi Cifideks prodaje svoj udio u projektu, iako je Cifideks firma koju dotad nije vidio, što predstavlja primjer nesavjesnog poslovanja. Abazović navodi da je Cifideks fiktivna firma, i da se mora sve ispitati do kraja.
Potom je pomenuta firma 17 Black, koja je pozajmila novac Cifideksu da izvrše operaciju kupovine akcija od Ferse i firme Čelebić iz Podgorice, koja se pojavila i udružila sa Fersom.
“U ime firme 17 Black javlja se Jirgen Fenek, koji je kasnije postao optuženi za ubistvo novinarke Dafne Karuana Galicija na Malti, gdje je to i priznao. Ona je istraživala projekat na Možuri. Imam sve papire o registraciji firme Cifideks na Sejšelima”, rekao je Abazović.
Kako je pojasnio, Cifiedeks posao kupuje od Fersa-Čelebić za 2,9 miliona a onda firmi Enemalta prodaju za 11,3 miliona.
“Važno je sve ovo, jer naša vlada, 3. septembra 2015. godine, usvaja informaciju u kojoj se firma Cifideks i ne pominje”, rekao je Abazović.
Kako je rekao, Cifideks se zaista i upisuje kao vlasnik a nju tada formalno predstavlja Bojan Vujović. Abazović je rekao da će tražiti da se sasluša i Vujović, koji je danas advokat.
“Zastupnici tih firmi su bili naši državljani, koji su do 2012. i 2014. godine, bili zaposleni u Vladi. To samo Specijalno tužilaštvo ne vidi”, rekao je čelnik odbora.
Abazović je kazao da nema šta da traži Cifideks u realnoj situaciji, jer je Fersa sa Čelebićem mogla sve da proda Enemalti direktno. Poenta je, dodaje, da se izvuče novac.
U šemi je i Marko Vujović, koji je Bojanov brat. Firma koju je on predstavljao, imala je konsultantski ugovor za 40.000 eura i nakon isteka ugovora firma je ugašena.
“Njih dvojica su bili visokopozicionarani članovi Vlade do 20108. godine. Oni su bili rođaci Branimira Gvozdenovića, bivšeg ministra urbanizma, koji je po kom skromnom sudu, vodio ovaj proces. Nemojte ljudi, zbog ovoga smo i napravili ovaj anketni odbor. Neka sve ostane, ovako, jer je ovo besudna zemlja ali o ovome ćemo da pričamo”, rekao je Abazović.
On je kazao da Crna Gora treba da pokrene odštetni zahtjev prema firmi Fersa, jer je oštetilu reputaciju Crne Gore.
“To treba da bude zaključak, jer mi ne možemo da preuzimamo poslove Specijalnog tužilaštva. Za sve što sam rekao, imam kod sebe papire, neki nisu sada ovdje, ali ih imam. Treba ići na dva nivoa – kako je Fersa došla u Crnu Goru jer to nijesu bila čista posla a druga stvar je 2015. godina i žmurenje Vlade Crne Gore na of-šor firme koje nijesu imale nikakve poslove sem preprodaje odakle je izvučena velika ekonomska korist za jednu grupu ljudi. Crna Gora je sa ovim izgubila mnogo. Da smo na vrijeme raskinuli ovaj ugovor imali bi drugačiji raspllet i što bi najbolje bilo, EPCG bi razvijala ovaj projekat a ne da dajemo subvencije”, kazao je Abazović.
Zamjenik predsjednika odbora Dejan Đurović (NSD) pitao je kada je tačno potpisan ugovor između Cifideksa i Enemalte, jer je Cifideks kupovinu obavio bez saglasnosti naše države.
Rakoćević je rekao da je podmetačina da je Evropski parlament ikada usvojio rezoluciju u kojoj se pominje “Možura”. On je kazao da se postavlja pitanje zašto tri Vlade od 2020. godine nijesu tražile raskid ovog ugovora i ispostavile odštetni zahtjev.
“Ovaj projekat se koristi i valorizuje”, kazao je Rakoćević.
On navodi da projekat koristiti dominantno vlast koja je došla nakon 2020. godine.
Razlozi otvaranja parlamentarne istrage i obrazovanja Odbora sadržani su u činjenici da se radi o velikoj međunarodnoj korupcionaškoj aferi čiji kraci vode do Crne Gore i posla u vezi sa davanjem u zakup, izgradnjom i radom vjetroelektrane na Možuri.
Po podacima koji su bili dostupni može se zaključiti da se u Crnoj Gori nalaze veoma važni dokazi o postojanju višemilionske korupcije u projektu koji će državu, dodatno, kroz ugovor o subvencionisanoj struji za 12 godina, koštati 115 miliona eura. Kompanija „Mozura Wind Park”, koja upravlja kontroverznim projektom vjetroelektrana na brdu Možura između Bara i Ulcinja, godinama posluje preko Prve banke, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat ranijeg predsjednika države Mila Đukanovića.
Biznismen Duško Knežević osuđen je danas u Višem sudu u Podgorici na četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog dva krivična djela – zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja i pranje novca.
On je osuđen u predmetima „Kaspija 1“ i „Kaspija 2“
Knežević je dužan i da Atlas banci plati 12 miliona eura.
Sud mu je produžio pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Ukupna šteta nastala za Atlas banku je 15.205.504, 60 eura.
Prvostepenu presudu izrekao je sudija Amir Đokaj.
Advokatica Andrijana Razić, braniteljka Kneževića, rekla je novinarima da će odbrana uložiti žalbu.
„Konačnu odluku će donijeti Apelacioni sud po žalbi odbrane. Nezakonita odluka da se produži pritvor“, rekla je Razić.
Iznošenje završnih riječi u predmetima „Kaspija 1“ i „Kaspija 2“ održano je 17. februara ove godine.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Kneževiću se stavlja na teret da je počinio krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju izvršenog putem podstrekavanja i pranje novca, sve u vezi prodaje hotela „Princes“ u Baru.
Đorđe Đurđić je 2019. godine zaključio sporazum o priznanju krivice i pravosnažno je osuđen na šest mjeseci presudom Višeg suda u Podgorici.
Predmet je nezakonita prodaja hotela „Princes“ u Baru, kompaniji „Kaspia propertis“, za koju je Knežević izdao bankarsku garanciju, iako nije bio ovlašćen.
Specijalni tužilac Miroslav Turković, u završnoj riječ 17. februara je predložio da sud Kneževiću izrekne jedinstvenu kaznu zatvora za dva krivična djela „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju izvršenog putem podstrekavanja“ i „pranje novca“. Predložio je da kao sporednu kaznu sud izrekne novčanu kaznu, te da se produži pritvor nakon izricanja prvostepene presude.
„Dokazi daju jasno utemeljenje da je okrivljeni Duško Knežević izvršio krivična djela. On je na glavnom pretresu dao odbranu u kojoj je negirao navode optužnice. Kazao je da je to plod političkog obračuna sa Milom Đukanovićem, te da je u Crnu Goru donio brojne investicije. Po ocjeni tužilaštva, ovakva odbrana je data u cilju izbjegavanja odgovornosti. Materijalni i personalni dokazi upućuju na zaključak da je izvršio krivična djela. Ukazujem na pravosnažnu presudu Višeg suda kojom je Đorđe Đurđić osuđen na šest mjeseci zatvora. On je u ovom postupku saslušan kao svjedok, navodeći da ga je podstrekao Duško Knežević“, kazao je tada Turković.
Naveo je da nije bilo zakonskih uslova za izdavanje bankarske garancije.
„Kaspia propertis je tužila Atlas banku, a presudom Privrednog suda Crne Gore, Atas banka je bila obavezna da isplati 12.500.000 miliona eura za kamatom počev od 24. 7. 2015. Ukupno je isplaćeno 15.205.504,60 miliona eura. Ovim dokazima, obesmišljena je odbrana da se radi o nacrtu izdatih bankarskih garancija. Bankarska garancija je izdata 14. 01. 2014., a prodavac hotela ‘Princes’ bio je Duško Knežević, iako nije bio vlasnik. Odlučne činjenice su utvrđene do stepena izvjesnosti. Duško Knežević nije bio vlasnik i akcionar i nije imao ovlašćenje da prodaje hotel, niti da prima novac od kupoprodajne cijene. Primio je u kešu 8.000.000 eura, koje je Knežević iz Bakua donio u Crnu Goru, dok je još u dva navrata primio novac na računu petog i jedanaestog marta 2014. Godine, na iznos od dva miliona i 2.400.000 miliona eura. Dokazano je da je on lično u gotovini primio novac“, kazao je Turković u završnoj riječi.
Smatra da je dokazano i krivično djelo pranje novca, jer novac potiče od kriminalne djelatnosti, te da je postupao sa direktnim umišljajem.
Advokat Vladan Đuranović, punomoćnik oštećene „Atlas banke“ u stečaju, rekao je 17. februara da u cjelosti prihvata završnu riječ specijalnog tužioca.
„Pridružujem se krivičnom gonjenju. Kao punomoćnik oštećene ‘Atlas banke’, postavljamo odštetni zahtjev iznosu od 12 i po miliona eura. Aktiviranje bankarske garancije je doprinijelo do uvođenja stečaja i to je nesporno. Ukupno je sa računa ‘Atlas banke’ skinuto 15 miliona eura. Duško Knežević je podigao oko 12 i po miliona eura i nesporno je da ta sredstva nikada nijesu vraćena banci“, naglasio je advokat Đuranović.
Jedan od tri Kneževićeva branioca, advokat Dušan Radosavljević u završnoj riječi se fokusirao da se radi o nacrtu bankarske garancije koja ne proizvodi pravno dejstvo.
Predložio je da sud oslobodi od optužbe Duška Kneževića, primjenom načela „u sumnji povoljnije za okrivljenog“. Drugi njegov predlog je bio da se radi o apsolutnoj zastarjelostii krivičnog gonjenja. Bez ozbira kakva bude presuda, predložio je da mu sud ukine pritvor.
„Ovo je prvobitno bio građanski proces koji je naknadno postao krivični. Da nije došlo do presude Privrednog suda, ne bi došlo ni do ovog krivičnog. Prvom presudom iz 2016., tužba protiv ‘Atlas banke’ je odbijena, da bi u ponovljenom suđenju, 2017., donijeta presuda kojom se usvaja tužbeni zahtjev. Dakle, jedan građanski spor, prerastao je u krivični proces. Uništena mu je i oduzeta imovina. Zaključen je ugovor o prodaji hotela ‘Princes’, a nesporno je da Knežević nije bio vlasnik. Međutim, nesporno je da je bio većinski vlasnik ‘Atlas grupe’ sa pravnim kapacitetom. Nesporno je da kupac iz Azerbejdžana nije ispunio sve ugovorne obaveze. Ovdje se radi o nacrtu bankarske garancije, koje nijesu bile odobrene i nijesu imale pravni karakter“, rekao je Radosavljević.
U optužnici se navodi da je Knežević 20. maja 2015. sa umišljajem nagovorio Đurđića, glavnog izvršnog direktora „Atlas banke“ AD Podgorica, da potpiše garanciju i ovjeri službenim pečatom garanciju za „Kaspia Properties Holdings Limited“ iz Dubaija, na 12,5 miliona eura. Navodi se da je nalogodavac Knežević, a da je korisnik „Kaspia Properties“, i kojom se garantuje da će „Atlas banka“ ovoj kompaniji platiti najviše do ovog iznosa od 12,5 miliona eura, na ime kupovine hotela „Princes“.
Apelacioni sud je donio presudu da je „Atlas banka“ dužna da kao davalac garancije za novac koji je Knežević uzeo, da isplati kompletan iznos plus zatezne kamate.
„Sud je utvrdio da je Duško Knežević po kupoprodajnom ugovoru od 14. januara 2014. godine primio iznos od 12,5 miliona eura, od čega osam miliona eura shodno potpisanoj potvrdi o primljenom novcu i carinskoj deklaraciji od 14. 1. 2014, kao i prenosom sa računa iznosa dva miliona eura 5. marta 2014., sa svrhom uplate akcija hotela „Princes“ i iznos od oko dva i po miliona 11. marta sa svrhom uplate druge rate za kupovinu akcija hotela ‘Princes'“, navedeno je u presudi.
Knežević je 24. februara, u završnoj riječi, kazao je da nije kriminalac, već da je samo radio u interesu države Crne Gore.
„Tražim da se politička tortura i pravno nasilje nada mnom zaustave, kako bih nastavio da privređujem za ovu zemlju, jer će je ‘apostoli’ opljačkati i otići na egzotične destinacije“, naglasio je tada Knežević.
Njegovi branioci, advokati Razić i Dražen Medojević, zatražili su tada oslobađajuću presudu za njihovog branjenika, jer prema njihovom stavu, nema dokaza da je Knežević počinio krivična djela za koja se tereti.
Nema nikakve dileme Čedo Popović je bio tajkun DPS-a. Prvo, imao bliske kontakte sa bivšim gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom, koji mu je dozvolio ovdje upravo takvo ponašanje, bahato, kršenje zakona, prekoračenje gabarita, nastavak radova, bez obzira na nalaze inspekcije, naveo je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević u intervjuu za Euronews.
Sve to, kako dodaje, iz Podgorice, nastavio je na Primorju. Po mojim saznanjima, ovi objekti nisu njegov kapital, iza toga stoje braća Đukanović, to su veliki infrastrukturni projekti.
“Ljudi koji žive blizu tim objektima, uočavali su da te objekte obilazi i Milo Đukanović, i Vesna Medenica u ranijem periodu. Dakle, očigledno da se radi o tome da je ovaj Popović jedan od onih DPS tajkuna, paravana za kapital braće Đukanović, i zato je imao prohodnost u starom režimu. Međutim, problem je što su, uslovno rečeno, oslobodioci, dakle nove vlasti, ćutale na te njegove nezakonite i krivične postupke”, dodao je Medojević.
Kako je istakao, ne možete vi nekome dati pravo da nasipa more.
” Vi možete dati dobitniku koncesije na plažu da uredi plažu, ali onu zemlju koju je dobio, da razbije kamenje, da pospe plažu, ali ne može da nasipa more – to je nova teritorija. 12.500 kvadratnih metara, devet metara dubine. To je jednostavno – on je to radio komotno, znajući da ima zaštitu ove vlasti. I zato ja sam pozdravio tu odluku policije, tužilaštva, da se on privede pravdi – čekam kvalifikaciju tužilaštva, jer ovo se radi o organizovanom kriminalu”, naveo je Medojević.
Uhapšeni sekretar za urbanizam Velaš iz Herceg Novog je, ističe on, na kraju lanca ishrane ili lanca korupcije.
“Tu je neko morao da odobri iz javnog Morskog dobra. Ugovor o toj plaži – tog ugovora o morskom dobru nema na njihovom sajtu. Svi ostali ugovori su na sajtu, taj nije stavljen na sajt. Dakle, isto je urađeno u hotelu u Kumboru, gdje je on takođe nasuo nekih 4.000–5.000 kvadratnih metara, ali isto – dozvolu mu je prvo dao DPS-ov direktor Morskog dobra Jelušić, ali mu je aneks dao Mikijelj, “oslobodilački” direktor Morskog dobra kojeg je postavila ova nova vlast. Očigledno je ovo o čemu govorim – tamo gdje je DPS stao sa koruptivnim praksama, “oslobodioci” su nastavili. A tužilac, nažalost, Novović i vršilac dužnosti VDT-a Marković, nemaju političku volju da se obračunaju sa korupcijom u ovoj vlasti”, poručio je Medojević.
On naglašava da su korumpirani političari iz bivše vlasti stalno meta, potpuno opravdano, i što se mene tiče isuviše blago.
“Oni su činili korupciju, ali šta je sa korupcijom koja se sada radi? Niko ih ne procesuira. Upravo ulazimo opet u političku krizu i u krizu gdje će se vjerovatno do narednih izbora policija i tužilaštvo više koristiti u svrhe političkih kampanja političkih partija koje stoje iza tih državnih organa, nego u cilju borbe za pravnu državu i postizanja napretka u poglavljima 23 i 24”, zaključuje on.
Članovi Vlade tvrde da su izvukli maksimum maksimuma u, kako navode, najvećoj energetskoj krizi u istoriji čovječanstva time što su 14 dana nakon izbijanja krize smanjili akcize na dizel za 50 odsto, a na benzin za 25 odsto.
S druge strane, opozicija tvrdi da je reakcija Vlade zakasnjela i da je trebalo odmah da reaguju smanjenjem akciza, kada je bilo jasno da će cijena eurodizela poskupjeti za 16 centi. Ipak, Vlada je 14 dana ubirala veće prihode na teret građana, koji su plaćali visoku cijenu eurodizela, a onda slavodobitno najavila da će smanjiti akcize za 50 odsto na dizel i 25 odsto na benzin. To su uradili u momentu kada su znali da cijena dizela raste preko 30 centi, a benzina preko 20. Dizel je u poslednja dva obračunska perioda poskupio ukupno 23 centa. Da su reagovali kod prvog obračuna, koji je bio 9. marta, cijena eurodizela mogla je da ostane na istom nivou, odnosno da uopšte ne dođe do poskupljenja.
Kriza na tržištu naftnih derivata će potrajati, čulo se na tematskoj sjednici Odbora za ekonomiju „Cijene goriva i snabdjevenost crnogorskog tržišta naftnim derivatima“, a opozicija je tražila od Vlade da razmotri mjere poput smanjenja PDV-a na naftne derivate, subvencije za određene kategorije poput poljoprivrednika, kao i da ograniči i smanji potrošnju goriva za službena vozila, koja se, kako su naveli, koriste i vikendom. Iz Vlade su odgovorili da mjere koje mogu da primijene u slučaju da kriza potraje podrazumijevaju puštanje goriva iz rezervi, ograničavanje potrošnje i subvencije za ugrožene kategorije.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da su akcize pravovremeno smanjili 23. marta, te da je ta mjera na snazi do 21. aprila. Ukazao je da će smanjenje akciza koštati budžet osam miliona.
– Prioritet je svakako da obezbijedimo uredno i stabilno snabdijevanje bez zastoja i poremećaja, uz istovremeno ublažavanje eventualnih negativnih efekata rasta cijena na građane i privredu, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju fiskalni okviri – rekao je Vuković na tematskoj sjednici Odbora za ekonomiju.
Ministar energetike Admir Šahmanović smatra da je donesena odgovorna odluka, te da smo sa sadašnjom cijenom u top četiri države sa najpovoljnijim cijenama u Evropi. Ukazao je i na pojavu takozvanih dizel turista iz Albanije i Srbije, koji su prelazili granice da bi natočili gorivo. Smatra da je Vlada izvukla maksimum maksimuma iz postojeće situacije, koju vidi kao najveću energetsku krizu u istoriji čovječanstva.
– Snabdjevenost Crne Gore naftom i naftnim derivatima nije bila ugrožena ni u jednom trenutku. Na današnji dan posao cvjeta. Naftne kompanije rade bez ikakvih poteškoća. Sad jedino gubi država na osnovu smanjenih akciza i smatram da je ovo državnička politika, te da nam je na prvom mjestu interes građana, a ne pojedinaca – poručio je Šahmanović.
Nikola Milović (DPS) smatra da je Vlada trebalo da reaguje odmah, kao što je to uradila Vlada Hrvatske, a ne da dozvoli da dizel poskupi 23 centa za dvije sedmice.
– Vlada je od akciza i poreza na gorivo od 2020. godine prihodovala 2,25 milijardi. Samo od akciza inkasirala je 1,1 milijardu, i kada opozicija kaže „smanjite akcize“, oni navode da nisu u stanju da se odreknu šest do osam miliona. To je licemjerno – da dobijete 1,1 milijardu od građana za akcize, a da niste u stanju da im smanjite akcize i odreknete se šest do osam miliona. Kad treba da vodite računa o građanima nećete to da uradite – rekao je Milović i upitao šta se desilo tokom noći između četvrtka i petka prošle sedmice.
Naime, Vlada je prošlog četvrtka dala mišljenje da ne može da smanji akcize za 50 odsto na tri mjeseca, uz obrazloženje da bi to ugrozilo budžet, da bi dan kasnije smanjila akcize za 50 odsto na eurodizel i 25 odsto na benzin.
– Pričali ste da je finansijska situacija stabilna, a onda nam pričate da će pet miliona poremetiti stabilnost. Ima li država para? – pitao je Milović.
Prema njegovoj procjeni, građane čeka povećanje cijena i da je to očekivano ako je rast litra dizela 23 centa za dvije sedmice.
– Posledice vaših 14 dana nereagovanja plaćaju građani. Šteta je napravljena i sada nas ubjeđujete da ste učinili sve da nas zaštitite – naveo je Milović.
Poslanici vlasti Mirsad Nurković, Dražen Petrić i Tonći Janović smatraju da građani nisu oštećeni aktivnostima Vlade, kao i da su ministri imali veoma ubjedljivu argumentaciju, koja se ne može pobiti nijednim argumentom.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) kazao je da je Vlada zaradila kada nije reagovala na povećanje cijene dizela za 16 centi, a i tada je mogla da smanji akcize.
– Država prihoduje 50 odsto od cijene goriva. Kada plaćamo euro i po po litru, 73 centa idu državi za akcize, PDV, naknadu za naftne rezerve. PDV se uzima na ukupnu cijenu koja uključuje akcize i naknadu od tri centa za rezerve. Nema logike da se na sve to obračunava PDV. Ako plaćamo tri centa za rezervu, nemojte nam još i PDV na to obračunavati – rekao je Mugoša.
On smatra da Vlada ima još prostora da smanji akcize na benzin do 50 odsto, druga mjera je smanjenje PDV-a, treća subvencije, a četvrta smanjenje potrošnje goriva u javnom sistemu.
Država nema krizni plan
Osnivač Fideliti konsaltinga Miloš Vuković kazao je da država nema krizni plan.
– A to je najvažniji dokument upravo za ove situacije – ukazao je Vuković.
Ministar Šahmanović je potvrdio da nemamo urađen krizni plan.
Vuković je istakao da je obaveza države bila i da formira 68 metričkih tona rezervi goriva, ali da to nije uradila.
– Nije nabavila ni litar goriva. Moja preporuka bila bi da se kupi gorivo i napune skladišta, radi kontinuiteta snabdjevanja. Jer bolje je i da plaćamo više, nego da nemamo goriva – naglasao je direktor Fideliti konsaltinga.
Šahmanović je objasnio da moraju čekati povoljniju situaciju na tržištu, jer im je ranije trebalo 45 miliona za rezerve, a sada preko 100 miliona.
– Skalajte malo sa službenim vozilima – poručio je Mugoša.
Ministar Vuković je na to odgovorio da je Vlada u vrijeme korone smanjila PDV u turizmu, ali da građani to nisu osjetili.
– Smanjen je PDV, nismo imali rast energenata, niti rast struje, pa je pomfrit u Budvi koštao osam eura. Ko nam garantuje da cijene neće porasti i ako smanjimo PDV na gorivo? – istakao je ministar finansija.
Šahmanović je saglasan za službena vozila i za optimizaciju potrošnje goriva.
Premijer Spajić najavio rekonstrukciju Vlade uskoro, jer želi ministarstva u punom kapacitetu
Filip Radulović je preuzeo resor od prethodne ministarke i odradio dobar posao. Tu imamo kontinuitet. Međutim, uvijek je bolje imati ministra i ministarstvo u punom kapacitetu i trudićemo se da to bude što prije – rekao je Spajić na konferenciji za medije sa komesarkom Evropske unije za proširenje Martom Kos
Sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da budu izabrani novi ministri iz Nove srpske demokratije trebalo bi da bude održana sredinom aprila, saznaje Pobjeda.
Izvor Pobjede iz vrha vladajuće većine kazao je da bi sjednica najvjerovatnije trebalo da bude zakazana odmah nakon premijerskog sata, koji je predviđen krajem marta.
Mediji su ranije objavili da će Nova srpska demokratija najvjerovatnije zvanično predložiti Vladi da njihov funkcioner Radoš Zečević preuzme funkciju ministra saobraćaja, na kojoj je donedavno bila Maja Vukićević iz Demokratske narodne partije, koja je napustila vlast. Zečević je za ovu funkciju preporučen zbog, kako navode izvori Pobjede, dobrog rukovođenja Javnim preduzećem Putevi.
Radom resora saobraćaja od februara koordinira ministar pomorstva Filip Radulović.
Istovremeno, poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović takođe bi trebalo da postane član Vlade. Prema istim informacijama, on će biti zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore.
Dosadašnji ministar zadužen za odnose sa parlamentom Milutin Butorović (PES), kako se razmatra, trebalo bi da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Premijer Milojko Spajić je, odgovarajući na pitanje novinara da li će Radoš Zečević i Jovan Vučurović biti novi ministri i kada se može očekivati rekonstrukcija Vlade, kazao da je nedavno zatvoreno poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom koje se odnosi na saobraćaj (Poglavlje 21 – transevropske mreže), te da postoji kontinuitet u radu tog resora.
– Filip Radulović je preuzeo resor od prethodne ministarke i odradio dobar posao. Tu imamo kontinuitet. Međutim, uvijek je bolje imati ministra i ministarstvo u punom kapacitetu i trudićemo se da to bude što prije – rekao je Spajić na konferenciji za medije sa komesarkom za proširenje Evropske unije Martom Kos.
Ulaskom Vučurovića i Zečevića u Vladu, Nova srpska demokratija bi imala ukupno četiri ministra i jednog potpredsjednika Vlade, što je respektabilna moć u Vladi.
Zbog nestabilnih vremenskih prilika sa padavinama savjetuje se maksimalno oprezna vožnja. Dodatna pažnja se preporučuje u klisurama i usjecima zbog mogućih sitnijih odrona. Na dionicama gdje se izvode radovi izmijenjen režim vožnje a obavezno je poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 1. aprila obavezna je pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta „Đurdevića Tara“ na magistralnom putu M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet „Đurdevića Tara“, odobrava se promjena režima saobraćaja na sledeći način:
-totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone,do završetka radova.
-za putnički saobraćaj i autobuse, totalna obustava saobraćaja od 08:30 do 12:30 i od 14:00 do 17:00 časova do 1. aprila. Van ovih termina odobrava se promjena režima sa dvosmjernog na naizmjeničrio odvijanje saobraćaja.
Do 31. marta odobrava se potpuna obustava saobraćaj od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.
28. marta u od 10.30 do 13.30 i 29. marta od 11.30 do 14.30 odobrava se obustava saobraćaja na regionalnom putu R-4 Dajevića Han-Čemerno radi organizacije međunarodne zimske brdske auto trke.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Do 15. juna dolazi do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina do 28. februara saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Privremeno se od 13. marta pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na adaptacoji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa,Voli do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica- Božaj.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni uz povremenu obustavu saobraćaja ne dužu od 10 minuta od 22.30 do 06.00 sati zbog izvođenja radova na pranju i farbanju unutrašnjosti tunela na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi 1.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
U protekla 24 sata dogodila se 21 saobraćajna nezgoda u kojima su dvije osobe zadobila teže, a tri lakše povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Nezgoda na raskrsnici ulica Bješatica i Jadranski put
U saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila na glavnom bulevaru u Budvi povrijeđen je državljsnin Azerbejdžana G. R. (44) koji je transportovan u bolnicu u Risnu.
To je „Vijestima“ potvrđeno u budvanskoj policiji koja je obavila uviđaj.
Naime, na raskrsnici ulica Bješatica i Jadranski put dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali Z.V. (49) iz Albanije, koji je upravljao sa vozilom „VW“, Azerbjedžanac G.R. koji je upravljao „pasatom“, a u udesu su oštećena i parkirani „BMW“ i „mercedes“.
Kako je „Vijestima“ rečeno povrede državljanina Azerbejdžana nisu opasne po život.
Od udara automobila oštećen je i stub semafora.
G.R je od strane HMP Budva transportovan u bolnicu u Kotoru, a utvrđeno da je upravljao pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1.23 g/kg.
Nakon ukazane ljekarske pomoći povrijeđeni je upućen za Specijalnu bolnicu u Risnu radi daljih ljeksrskih pregleda.
U našoj zemlji promjenljivo oblačno, mjestimično s uslovima za slabe padavine.
Na sjeveru danas pretežno oblačno s uslovima za mjestimično kratkotrajnu kišu. Slab snijeg ponegdje u višim planinskim predjelima. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima promjenljivo oblačno s uslovima za mjestimično kratkotrajnu kiše. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 15 stepeni.
More danas umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
U južnim predjelima početak vikenda obilježiće oblačno vrijeme s uslovima za mjestimično slabu kišu. U nedjelju malo do umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv, u nedjelju umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni. Od nedjelje toplije.
U centralnim predjelima i u subotu promjenljivo oblačno, mjestimično slaba kišu. U nedjelu malo do umjereno oblačno s periodima sunčanog vremena. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv, a u nedjelju umjeren do pojačan sjeverni. Temperatura u nedjelju u porastu.
Na sjeveru pretežno oblačno, u nižim predjelima mjestimično slaba kiša, višim planinskim oblastima i slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv, u nedjelju umjeren do pojačan, sjeverni. Temperatura bez bitne promjene.
EVROPA
Na krajnjem sjeverozapadu i sjeveru Evrope, iznad Apeninskog i Balkanskog poluostrva i tek ponegdje u centralnim oblastima sjuta mjestimično padavine. U ostalim predjelima biće uglavnom suvo i u većini krajeva pretežno sunčano.
Najtoplije će danas biti na jugozapadu kontinenta, a najhladnije na sjeveru.
Od glavnih gradova najtoplije u Madridu, oko 20 stepeni, a najhladnije u Helsinkiju i Oslu, 7 stepeni.
BALKAN
Iznad Balkanskog poluostrva danas umjereno do potpuno oblačno, mjestimično slabe padavine, naročito u zapadnim, južnim i centralnim oblastima.
Najtoplije će biti na sjeveroistoku Balkana, a najhladnije na zapadu. U Sarajevu 5 stepeni, 16 u Bukureštu.
U Crnoj Gori je potrebno što prije raspisati vanredne parlamentarne izbore, poručuje lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković.
On ističe kako će djelovanje DPS-a u narednom vremenu biti „skopčano sa tim da dobiju te izbore“.
„Ova vlast je izgubila legitimitet. Sva istraživanja kažu da dvije trećine građana smatra da Crna Gora ide pogrešnim putem“, naglasio je on gostujući u emisiji Načisto.
Kada je takva situacija, onda treba organizovati vanredne izbore u najhitnijem roku, smatra Živković.
„Jedino se tako može razriješiti ova situacija u koju nas je uvela vlast“, dodao je on.
Na poruke Brisela o potrebi stabilnosti i kohezije, Živković ističe kako vanredni izbori ne bi uticali na evropski put Crne Gore.
„Ovo je mrcvarenje. Mi se mrcvarimo svakog dana. Skupština ne može da osigura kvorum. Čekamo na sjednice Skupštine da u ponoć dobijemo dnevni red za sjutradan. I dolazimo do toga da se ne zna božje zore u čitavoj državi. I mi sad treba da prihvatimo narativ da se ujedinimo oko zajedničkog cilja. Spremni smo mi da se ujedinimo oko zajedničkog cilja, ali ta dva-tri mjeseca, potrebna za održavanje izbora, neće predstavljati gubljenje vremena, već ćemo upravo dobiti novu vlast koja će donijeti političku stabilnost“, istakao je on.
Dodao je kako su iz DPS-a bili maksimalno konstruktivni u proteklom periodu i da su podržali sve zakonske akte koji su bili bitni zbog članstva u EU.
O stavu Evropske unije i odnosu opozicije kazao je kako „oni traže konstruktivnost od nekoga ko je konstruktivan“.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
