Uprava za inspekcijske poslove je za mjesec podnijela šest krivičnih prijava protiv osoba koje su nelegalno eksploatisali šume, izdali 161 prekršajni nalog i kaznili počinioce u iznosu od 65.050 eura, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove.
“Uprava za inspekcijske poslove predvođena šumarskom inspekcijom, zajedno sa kolegama iz tržišne i radne inspekcije, je u pojačanim aktivnostima koje se tiču suzbijanja eksploatacije šuma u periodu od 2. do 13. oktobra izvršili 120 inspekcijskih nadzora. Utvrđeno je 49 nepravilnosti i izdato 48 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 20.550 eura. Podnijeto je 6 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 1 krivična prijava, dok je u jednom objektu donijeto rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti pečaćenjem.
Takođe, donijeto je 11 rješenja o otklanjanju nepravilnosti i jedno ukazivanje”, preciziraju iz te ustanove. Kažu da su zajedničke akcije ovog tipa u pojačanom intezitetu kontinuirano sprovođene još od prvog sastanka Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, kako samostalno u organizaciji UIP tako i u saradnji sa Upravom policije i drugim nadležnim institucijama.
“U prilog činjenici da su dosadašnje akcije itekako bile uspješne ide i podatak da je u ovih mjesec dana ukupno izvršeno 386 inspekcijskih nadzora, podnijeto 6 krivičnih prijava, konstatovano je 157 nepravilnosti i izdat je 161 prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 65.050 eura”, ističu u saopštenju.
I u periodu koji slijedi, poručuju, inspektori Uprave za inspekijske poslove će posebnu pažnju, pored redovnih aktivnosti, posvetiti ovoj privrednoj grani i na taj način doprinijeti suzbijanju nelegalne eksploatacije državnih resursa.
Na pitanje novinara zašto Đurović kao vlasnik kompanije Cerovo nije uključen u „Stop inflaciji“, ministar je kazao da je htio da odvoji biznis i ministarsku funkciju
Akciju „Stop inflaciji“ u crnogorskim marketima smo sproveli u 90 odsto, a u preostalih deset odsto vjerovatno ima neke manjkavosti, kazao je večeras u emisiji „Okvir“ ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Osim njega, gosti su bili i Vladan Drašković, direktor Aerodroma Crne Gore, Branka Dogančić iz Udruženja privatnih izdavaoca smještaja, te Ivo Županović, profesor turizma i Pavle Ljesar, predsjednik Odbora direktora „To Montenegro“.
Kako je rekao Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma, akcija je u velikoj mjeri ispoštovana.
„Uđite u neki veliki market i vidjećete da je na akciji 150 do 200 artikala. Recite mi gdje se nalazi market u kom se ne poštuje akcija i odmah ću da reagujem. Ali, tvrdim da je „Stop inflaciji“ u velikoj mjeri ispoštovana“, poručio je Đurović.
Đurović navodi da u „Stop inflaciji“ nije uključen jedan market, pa da su, kako navodi, građani „osuđeni na njega“.
„Ako nema u jednom, onda u sljedećem ima 150 do 200 artikala na akciji. Lično sam obilazio markete i svjedočio sam da su prodavnice preplavljene ovom akcijom. Ovo je akcija Made in Montenegro. Sve ostale zemlje u regionu su iskopirale naš model. Pet koraka smo ispred svih u regionu, toliko je akcija široka i objedinjena. Smatram da smo sve ispoštovali“, smatra Đurović.
Ministar je poručio da će blagovremeno reagovati na pritužbe.
„Iskren da budem, u akciju su uključene ozbiljne kompanije i mislim da neće dozvoliti da im se poruši reputacija. Svaki ozbiljniji market drži do sebe. Osim toga, nisu tu samo marketi uključeni, već i bijela tehnika i 180 apoteka“, dodao je Đurović.
Đurović tvrdi da su u akciji obuhvatili sve ciljne grupe obuhvatili, a da je ipak teško udovoljiti svima.
„I to je iluzorno očekivati. Ne može se sprovesti akcija a da svi budu zadovoljni. Da smo stavili 300 proizvoda na akciji, bilo bi zašto nije 301“, kaže Đurović.
Na pitanje novinara zašto Đurović kao vlasnik kompanije Cerovo nije uključen u „Stop inflaciji“, ministar je kazao da je htio da odvoji biznis i ministarsku funkciju.
„Tu bi se postavilo odmah pitanje zašto promovišem svoju firmu? Htio sam da odvojim moju ministarsku poziciju od onoga što je porodični i privatni biznis“, rekao je Đurović.
Osvrćući se na turizam, on je objasnio da smo imali ove godine 37.377 turista, to jest, 29 odsto više od prethodne godine.
„Imali smo sjajnu predsezonu, a postsezona ide dobrim putem. Ovo će biti kvalitetna godina. Hoteli su sjajno odradili svoj posao, a turisti sve više traže hotele umjesto privatnog smještaja“, dodao je on.
Grade se brojni hoteli širom Crne Gore sa četiri i pet zvjezdica, kazao je on.
„Povećaćemo kapacitete u narednom periodu i nadam se da ćemo ih imati sve više. Ove godine je bio veliki broj turista iz Izraela. Imamo sivo tržište izdavaoca smještaja, ljudi neće da se registruju a naknada ne ugrožava njihov biznis“, kazao je Đurović.
Iz AMSCG su vozačima savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima
U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz umjerenu frekvenciju vozila van gradskih sredina, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su vozačima savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Na regionalnom putu R-13, dionica Mateševo-Kolašin, saobraćaj će zbog asfalterskih radova biti potpuno obustavljen za sve vrste vozila od deset do 14 sati.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog radova je obustavljen za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj će biti obustavljen i preusmjeravan lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3, dionica Nikšić – Danilovgrad, režim saobraćaja biće promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični od 23 do pet sati zbog farbanja tunela Budoš.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta zbog čega se saobraća jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine–Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Zbog sanacije klizišta Bukovik 2, na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
Baranin S.M (46) kažnjen je zatvorom od 60 dana zbog fizičkog napada na tri maloljetne učenice srednje ekonomske škole u tom gradu.
Kako je saopšteno iz budvanskog suda za prekršaje, S.M je kažnjen pred odjeljenjem u Baru za prekršaj iz člana 10 stav 2 Zakona o javnom redu i miru kaznom zatvora od 40 dana, a za prekršaj iz člana osam istog zakona kaznom zatvora od 20 dana.
“Nakon toga mu je sutkinja Dubravka Mažić odredila jedinstvenu kaznu zatvora od 60 dana, što je maksimalna kazna zatvora u prekršajnom postupku”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, on je sankcionisan jer su u postupku dokazani navodi barske policije da je radnje fizičkog nasilja i prijetnje počinio prema tri malodobne učenice srednje ekonomske škole u Baru.
Iz suda se navodi da ga je, zbog opasnosti da će ponoviti prekršaje, Mažić uputila na izdržavanje u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija prije pravosnažnosti rješenja.
Autentičnost dokumenta potvrđena nam je u Evropi sad, ali i drugim partijama koje pregovaraju o formiranju nove vlasti.
Polazeći od suverene volje naroda Crne Gore, koja je jasno artikulisana na parlamentarnim izborima 11. juna 2023. godine,
U želji da se postigne široki politički konsenzus koji će omogućiti formiranje stabilne i kompetentne Vlade, spremne da se suoči sa ključnim izazovima od značaja za dalji razvoj Crne Gore,
Afirimišući spoljnopolitičke težnje naše države kao osnovne smjernice budućeg djelovanja Vlade i parlamenta,
Uvažavajući potrebu da se preduzmu neophodne ekonomske reforme u cilju unaprjeđenja životnog standarda svih građana Crne Gore,
Potvrđujući naše ubjeđenje u ispravnost i isplativost stremljenja ka prosperitetu, stabilnosti, održivom razvoju i univerzalnim vrijednostim čovječanstva,
Imajući u vidu da se u središtu našeg političkog djelovanja nalazi zalaganje za vladavinu prava, jednakost i ravnopravnost građana, socijalnu pravdu, društvenu solidarnost i toleranciju,
Odlučni u namjeri da demokratizujemo crnogorsko društvo, vodeći snažnu političku i pravnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima,
Suprostavljajući se naumu političkih subjekata da stalnim produkovanjem vještačkih podjela, kao što su to radili u proteklih četvrt vijeka, nastave da stvaraju dimne zavjese iza kojih se oni bogate, a građani se lišavaju prava na bolji život,
Privrženosti Crnoj Gori kao svojoj kolijevci i kući u kojoj ravnopravno žive, kao svoji na svome, svi njeni građani koji je tvore, i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Albanci, i Muslimani, i Hrvati i Romi svi građani pripadnici ostalih naroda,
Posvećenosti prosperitetnoj budućnosti Crne Gore kao jedine nam države koju želimo graditi kao zajednicu slobode, ravnopravnosti i vladavine prava, Opredjeljenja da Crna Gora bude punopravni član Evropske unije i kredibilan NATO saveznik,
Uvjerenja da su život i sloboda pojedinca osnovna svrha postojanja države, a pravda njen temelj, predstavnici političkih subjekata: Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija Crne Gore, Albanski forum, Ujedinjena Crna Gora, CIVIS, Albanska alijansa usaglasili su sljedeći:
SPORAZUM O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI, KONSTITUISANjU ZAKONODAVNE I IZVRŠNE VLASTI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 44.VLADE CRNE GORE I PARLAMENTARNE VEĆINE 28. SAZIVA SKUPŠTINE CRNE GORE
PREDMET SPORAZUMA
U svijetlu nepokolebljive predanosti jačanju temelja naše demokratije, ovim Sporazumom precizno definišemo odnose između zakonodavnih i izvršnih tijela s ciljem da osiguramo čvrstu parlamentarnu podršku 44. Vladi Crne Gore, utvrdimo osnovne pravce djelovanja, učvrstimo osnovne programske principe i preciziramo strukturu izvršne i zakonodavne vlasti.
OSNOVNI PRINCIPI MEĐUSOBNE SARADNjE
Onovne principe međusobne saradnje čine:
– poštovanje Ustava Crne Gore, građanskih, ljudskih i manjinskih prava i vjerskih sloboda- EU perspektiva države Crne Gore- Jačanje saradnje u okviru saveza NATO –
– Sprovođenje reformi
– Jačanje pravne države i uspostavljanje savremenog političkog sistema – Poštovanje sudskih odluka i presuda – Izgradnja nezavisnih institucija i stvaranje uslova za njihovo djelovanje – Izgradnja nezavisnog sudstva i dalja izgradnja nezavisnog tužilaštva, te obezbjeđivanje političke podrške za njegov nezavisni rad – Uključivanje građana u javni i politički život Crne Gore kroz jačanje civilnog sektora i osnaživanje pojedinaca – Obezbjeđivanje uslova za poštovanje stručnosti u politici – Uvažavanje modela argumentovanja i stručnosti prilikom političkog odlučivanja – Stvaranje boljeg imidža države i izgradnja međunarodnog ugleda- Uvođenje kulturne i ekonomske diplomatije – Borba protiv mafije i sistemske korupcije – Jačanje ekonomije kroz nove i moderne modele ubrzanog razvoja – Politika saradnje i povezivanja sa susjedima, Evropom i svijetom – Jačanje socijalne pravde gdje je centar čovjek i njegove potrebe – Očuvanje životne sredine i briga za našu zemlju za generacije koje dolaze poslije nas
POLITIČKE, NORMATIVNE I PROJEKTNE ODREDBE SPORAZUMA
1. Naš zajedniči rad baziran je na transparentnosti, saradnji i uzajamnom poštovanju. Vjerujemo da je snaga našeg zajedništva ključna za prevazilaženje izazova i postizanje pozitivnih rezultata. Obavezujemo se da ćemo dosljedno ostvarivati naše ciljeve, slušati glas naših građana i preduzimati odgovorne korake kako bismo ostvarili njihove aspiracije.
2. Naš Ustav jasno propisuje vrijednosti koje se obavezujemo da ćemo poštovati, te da ćemo sprovoditi standarde u okviru procesa EU integracija. Jasno smo definisali i uskladili stavove oko vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO.
3. Ovaj Sporazum je izraz naše vjere u budućnost Crne Gore i spremnost da zajedno stvaramo promjene koje će ostati za naredne generacije. Ujedinjeni u naporima, sa poštovanjem prema različitostima i posvećenosti našim idealima, ulazimo u period zajedničkog rada i postizanja naših ciljeva, duboko svjesni važnosti saradnje, uvažavanju naših razlika i političke stabilnosti kao preduslova za ostarivanje svih ostalih konkretnih državnih projekata.4. Definisanje temeljnih principa rada 44. Vlade Crne Gore ima za cilj da omogući održavanje stabilnosti, efikanosti u demokratskom upravljanju jer pružaju okvir za odgovorno, transparentno i efikasno upravljanje državom u cilju ostvarivanja pozitivnih rezultata za građane i društvo.
Prinicipi rada koji će osigurati uspješnost 44. Vlade su:
– Ciljana usmjerenost.
Vlada će biti fokusirana na jasan programski kurs. Saglasni smo da će vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, daljem razvijanju prijateljske saradnje sa svim susjednim državama priznatim od strane Crne Gore, te jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama. Vlada će ostati posvećena potpunoj usklađenosti vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, uz poštovanje svih međunarodno preuzetih obaveza i ugovora;- Integritet i etika. Vlada će djelovati u skladu sa visokim etičkim standardima u cilju stvaranja povjerenja sa građanima i sprječavanju koruptivnih praksi koje direktno narušavaju uspješnost rada Vlade.-
Stateško planiranje. Sve politike će imati strateški i analitički pristup kako bi se ciljevi postizali i egzaktno mjerili. – Dijalog i saradnja. Obavezujemo se da u parlamentarnom djelovanju dajemo svoj puni doprinos efikasnom i brzom izvršavanju obaveza iz nadležnosti Skupštine Crne Gore, ostavljajući po strani partikularne partijske interese, a vodeći računa o interesu svih građana Crne Gore, naročito u oblastima vladavine prava i EU integracija. – Izborna reforma i demokratija. Prepoznajemo izbornu reformu kao ključnu tačku parlamentarnih prioriteta. Posebnu pažnju posvetićemo obezbjeđivanju pravične zastupljenosti manjinskih naroda, primjenjujući načelo afirmativne akcije. Naš krajnji cilj je jasan: obezbijediti da budući izborni ciklusi budu temeljeni na savremenoj i unaprijeđenoj izbornoj legislativi, koja odražava potpuno povjerenje svih građana Crne Gore u izborni proces.- Zabrana zloupotrebe vlasti.
Princip na kome će se insistirati kroz smanjenje rizika i konflikata, klijentelizma i saradnje sa pojedincima ili udruženjima čiji cilj je lični, a ne opšte dobro države i građana. Obavezujemo se da ćemo se u vođenju kadrovske politike presudno rukovoditi načelima otvorenosti, meritokratije i jednakih šansi, vodeći računa prvenstveno o profesionalnim kvalitetima i ličnom integritetu kandidata, u cilju diskontinuiteta partitokratskog načina upravljanja, te da ćemo se striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija (ministri, državni sekretari, 30% ambasadora, do 50% članova upravnih odbora i dr) i izbora profesionalnih funkcija (generalni direktori direktorata, starješine organa uprave, menadžment privrednih društava u većinskom vlasništvu države, ostali članovi upravnih odbora, i dr), koje će se birati na javnim i transparentnim pozivima, odnosno konkursima.
– Politika u funkciji građana.
Sve odluke se moraju donositi u interesu građana, te će Vlada biti usmjerena prema rješavanju problema.
– Stabilnost.
Potpisinice Sporazuma radiće na očuvanju stabilnosti vlasti jer su svjesne da je politička stabilnost osnova za reforme i razvoj. – Legitimitet.
Vlada će kroz obrazovanje povjerenja sa građanima imati legitimitet za donošenje odluka. Princip legitimiteta je ključan faktor za postizanje pozitivnih rezultata i uspješnog upravljanja državom. – Demokratija. Sve odluke 44 Vlada donosiće demokratskim procesima poštujući Parlament i sve ostale institucije sistema. U kontinuitetu ćemo podsticati i osnaživati širi društveni dijalog sa svim relevantnim akterima (građani, međunarodni partneri, akademska zajednica, organizacije civilnog društva i sl.) o temama koje suštinski opredjeljuju dalji razvoj Crne Gore.
– Ljudska prava.
Zaštita ljudskih prava i različitosti, te omogućavanje slobode izražavanja i njegovanja dostojanstva svakog pojedinca, princip jednakosti i pravo na privatnost su principi koji će biti utkani u temeljne vrijednosti potpisnica Sporazuma. – Pravna država. Insistiramo da su svi građani, a naročito i predstavnici vlasti podložni zakonima kako bi se prava i slobode građana štitile pravosudnim sistemom. Oslobodićemo državni sistem od korumpiranih i lica povezanih sa mafijom i organizovanim kriminalnim grupama. Strane ugovornice se obavezuju da će pružiti punu podršku vladi, koja će osigurati efikasnu implementaciju svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na nastavak snažne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, te obezbijediti neophodnu materijalnu i institucionalnu podršku nadležnim pravosudnim organima, prvenstveno Specijalnom državnom tužilaštvu, u nesmetanom vršenju svojih dužnosti na profesionalan, nezavisan i transparentan način. S tim u vezi izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, kao i VDT-a u skladu sa Ustavom Crne Gore i zatvaranje poglavlja 23 i 24 prioriteti su našeg političkog djelovanja.
– Nacionalno jedinstvo.
Obavezujemo se da ćemo kroz svoje državničko djelovanje unaprijediti društvenu koheziju i iskorijeniti nacionalne, vjerske i političke podjele koje su generacijama oblikovale našu državu. Suzdržavaćemo se od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore.
– Nacionalni resursi.
Predstavljaju blago naše države koje moramo sačuvati za generacije koje dolaze posle nas i zato se obavezujemo da ćemo sa njima pametno upravljati i da ćemo čuvati okolinu.
– Prava radnika.
44. Vlada će razviti niz politika i regulacija kako bi se obezbijedila i poštovala prava radnika, unaprijedili radni i životni uslovi te osigurala pravednija i sigurnija radna okolina. Postavljeni ciljevi će se realizovati kroz niz mjera koje su u skladu sa EU, a regulišu prava radnika, fer zarade, ograničenje radnog vremena, pravo na godišnji odmor, zaštitu trudnica i porodilja i prava radnika u slučaju prekida radnog odnosa. Zdravlje i sigurnost na radu će se poboljšati kroz jasne zakonske propise koji će onemogućiti diskriminacije i prevare. 44. Vlada želi da vrati socijalni dijalog i da ga promoviše kako bi se postigao konsenzus o pitanjima radnika i njihovih interesa. Vlada će razvijati programe i promociju za ravnotežu između posla i privatnog života i borbe protiv nesigurnog rada.
– Zaštita penzionera.
44. Vlada će raditi na boljoj socijalnoj zaštiti i vraćanju dostojanstva ljudima koji su pošteno radili cijeli život. Usklađivanje penzionog sistema i zdravstvene zaštite mora se standardizovati u odnosu na zemlje EU jer naši penzioneri ne smiju živjeti u siromaštvu.
– Mladi.
Načelo 44. Vlade Crne Gore je da o mladima ova Vlada ne odlučuje bez njih što znači da će mladi imati priliku da sami stvaraju svoje politike i unaprjeđuju oblasti koje im se čine važne.-
Rodna ravnopravnost. Borba protiv predrasuda i štetnih rodnih stereotipa biće pojačana u mandatu 44. Vlade, ali će prioritet rada biti zaštita i podrška žrtvama nasilja i zaustavljanju negativnog trenda. Država će odgovorno preuzeti akivnu ulogu u stvaranju, ali i implementaciji politika koje podržavaju jednakost.
– Porodica.
Važnost porodice i podsticanje nataliteta 44. Vlada prepoznaje i ne vidi društveni razvoj bez njenog jačanja. Zato je izabrani pristup veoma jednostavan i primjenljiv i odnosiće se na zakonske regulative koje omogućavaju zaposlenim roditeljima da više vremena provode sa djecom u okviru odmora i stabilnog radnog vremena. –
– Reforma zdravstvenog sistema.
Ne smije se odlagati reforma zravstvenog sistema i 44 Vlada je spremna da se upusti u ovaj dugotrajan i kompleksan proces. Prioritet će biti unaprjeđenje pristupa osnovnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi svi građani ostvarili svoje pravo na ljekara i liječenje.- Decentralizacija. Svjesni bogatstva naše kulturne i etničke raznolikosti, obavezujemo se daćemo predano raditi na daljnjoj decentralizaciji, ojačavajući pritom ovlašćenja lokalnih vlasti u svjetlu najviših evropskih standarda. Stojimo čvrsto uz našu viziju jačanja ulaganja u lokalne samouprave u kojima žive manjinske zajednice, te ćemo podsticati politike koje teže ravnomjernom regionalnom razvoju. Naša misija je čuvati i istaknuti doprinos manjinskih naroda na kulturnom i političkom planu, te osigurati njihovu potpunu integraciju, poštujući njihovu bogatu kulturu i dostignuća.
– Ekonomija, javne finansije i budžet.
Predstavljaju osnovu za efikasno upravljanje i sprovođenje reformi u cilju dostizanja postavljenih ciljeva. Isto tako, ekonomska saradnja i sloboda kretanja robe, usluga i kapitala čine osnovu ekonomske stabilnosti. Zalažemo se za kreiranje održivog ekonomskog modela i sprovođenje ekonomskih reformi koje će bitno podići kvalitet života svakog građanina. Potpisnice se obavezuju da će podržati zaduženje s obzirom na to da u naredne četiri godine dospijeva na naplatu iznos veći od 2,0 mlijarde otplate dugova koji se odnose na period prije 2020. godine. Podržaćemo implementaciju programa “Evropa sad 2.0”, uvijek s fokusom na očuvanje stabilnosti naših javnih finansija.
– Mir.
Temelj stabilnosti i razvoja je saradnja, povezivanje i očuvanje mira.
STRUKTURA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE VLASTI
Potpisnici Sporazuma saglasni su da obezbijede neophodnu parlamentarnu podršku mandataru za sastav 44. Vlade.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da 44. Vlada ima ____članova Vlade, predsjednika Vlade, _______ potpredsjednika, _____ministara i to:
Predsjednika Vlade predlaže politički subjekt Evropa sad.
Zamjenika predsjednika Vlade za bezbjednost, politički sistem i unutrašnju politiku predlaže politički subjekt: Demokratska Crna Gora.
Potpredsjednika Vlade za evropske i spoljne poslove predlože politički subjekt: Demokratska Crna Gora.
Potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku sa resorom ministarstva ekonomskog razvoja predlaže politički subjekt: Albanski forum.
Potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu predlaže politički subjekt: CIVIS.
Politički subjekt EVROPA SAD predlaže:
Ministra saobraćaja i pomorstva Ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Ministra evropskih poslova Ministra finansija Ministra prosvjete, nauke i inovacija Ministra pravde Ministra rada i socijalnog staranja Ministra zdravlja Ministra energetike i rudarstva Ministra vanjskih poslova
Politički subjekt DEMOKRATE predlažu:
Ministra unutrašnjih poslova Ministra odbrane Ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ministra kulture i medija
Politički subjekt SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJE CRNE GORE predlaže:
Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ministra sporta i mladih
Politički subjekt ALBANSKI FORUM predlaže:
Ministra javne uprave
Politički subjekt ALBANSKA ALIJANSA predlaže:
Ministra ljudskih i manjinskih prava
Potpisnici Sporazuma su saglasni da u skladu sa raspodjelom potpredsjednici predsjedavaju Vladinim komisijama.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da Skupština Crne Gore bira najviše četiri potpredsjednika.
Potpisnici Sporazuma obavezni su podržati izbor rukovodstva Skupštine prilikom glasanja, na način što:
Predsjednika Skupštine Crne Gore predlaže politički subjekt NOVA SRPSKA DEMOKRATIJA..
Jednog od potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda parlamentarne većine predlaže politički subjekt EVROPA SAD.
Jednog od potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda manje zastupljenog pola predlažu DEMOKRATE
Jednog potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda stranaka manjinskih naroda predlaže politički subjekt:
Jednog potpredsjednika Skupštine predlaže parlamentarna opozicija.
Izbor potpredsjednika Skupštine Crne Gore realizovaće se će istog dana kada se vrši izbor predsjednika Skupštine.
Ukoliko se ne prekrši Sporazum o parlamentarnoj podršci, konstituisanju zakonodavne i izvršne vlasti i političkim prioritetima 44. Vlade Crne Gore i parlamentarne većine 28. saziva Skupštine Crne Gore, predsjednik Vlade se obavezuje da predloži, a potpisnice Sporazuma da podrže rekonstrukciju 44. Vlade Crne Gore najkasnije do __________ godine.
Rekonstrukcija Vlade podrazumijeva da politički subjekti NOVA SRPSKA DEMOKRATIJA I DEMOKRATSKA NARODNA PARTIJA predlože kandidate za sljedeće članove Vlade:
Potpredsjednika Vlade za infrastrukturu sa resorom ministarstva saobraćaja,
Podgoričanki Katarini Baćović, koja je osumnjičena da je dio kriminalne grupe koja je navodno kopala tunel ispod Višeg suda, određeno je zadržavanje do 72 sata. Pred policijskim inspektorima, kako saznaje Portal RTCG, Baćović je priznala ulogu u slučaju “Tunel”. Prema nezvaničnim saznanjima, Baćović je obavijestila tužilaštvo da odbija usluge advokata Srđana Lješkovića i da će se sama braniti. Lješković je to potvrdio našem portalu, ističući da su ga angažovali Katarinini roditelji ali da su mu kasnije iz tužilaštva predočili da ona ne želi da je on zastupa.
Katarina Baćović uhapšena je juče po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je iskopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici.
Marjanu Vuljaju, koji se sumnjiči da je Katarini Baćović pomogao u skrivanju, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Jutros su uhapšeni i Ivica Piperović i Nikola Milačić.
Zadržavanje do 72 sata određeno je i Ivici Piperoviću, osumnjičenom za učešće u aferi “Tunel”, saznaje TVCG.
Prethodno su krivične prijave zbog kriminalnog udruživanja, teške krađe i sprečavanja dokazivanja u saizvršilaštvu, podnijete protiv grupe državljana Srbije Veljka Markovića (1991), Milana Markovića (1970), Dejana Jovanovića (1993) i Vladimira Erića (1991), koji su označeni kao košači 30 metara dugog tunela.
Uprava za statistiku (MONSTAT) dostavila je odgovore na svaku od stavki v.d. predsjednika Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića, vezano za Popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Tvrde da su svi uslovi za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova ispunjeni.
U nastavku su zahtjevi Demokratske partije socijalista (DPS) kao i odgovori Uprave za statistiku:
1. Odlaganje Popisa stanovništva, za period od najmanje šest mjeseci, odnosno dok se ne steknu svi formalno-pravni, administrativni i tehničko-bezbjednosni uslovi, za uspješno sprovođenje Popisa stanovništva, čiji rezultati ne bi bili osporavani ni u domaćim, ni u međunarodnim krugovima.
Svi uslovi za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova su ispunjeni.
Formalno pravni:
• usvojen Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova od strane parlamenta Crne Gore;
• donešena Uredba o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa od strane Vlade Crne Gore;
• donešena Odluka o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini;
• obezbijeđena sredstva Budžetom Crne Gore u vrijednosti oko 4,9 miliona eura za 2023. godinu.
Administrativni:
• izrađena Metodologija za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa;
izrađena statističko tehnička dokumentacija;
• formirane popisne komisije u jedinicama lokalne samouprave;
• imenovani Državni instruktori i održana obuka istih;
• raspisan javni oglasi za ugovorno angažovanje instruktora i popisivača za period od 1. do 15. novembra, isti je produžen prvobitno do 10. oktobra, a zatim do 20. oktobra za pojedine opštine;
• izbor instruktora u jedicama lokalnih samouprava;
• u toku izbor popisivača u jedinicama lokalnih samouprava;
• slijedi obuka instruktora koja će se održati 23-25. oktobra, a 28-29. oktobra obuka za popisivače.
Tehničko-bezbjedonosni uslovi:
• propisana Metodologija sa nizom mjera za čuvanje podataka i načina prikupljanja istih, sa naglaskom na:
o pravila ponašanja popisivača na terenu;
o definisan način kontrola na terenu;
o definisanu opremljenost i ostale uslove u vezi sa prostorijama za odlaganje i čuvanje materijala u okviru popisnih komisija;
o obaveznost potpisivanja Izjave o poštovanju principa povjerljivosti;
• obezbijeđene prostorije za unos podataka čije je opremanje u toku;
• definisano Pravilo za jačanje mjera sigurnosti, bezbjednosti i zaštite podataka popisa stanovništva i
• implementacija softvera DLP (data lost protection) koji će pojačati mjere bezbjednosti od sajber napada u cilju pojačane zaštite i bezbjednosti tokom unosa i obrade popisnih podataka.
2. Zatražiti ocjenu Ustavnosti Zakona o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, te izvršiti njegovo usklađivanje sa drugim pravim aktima Crne Gore, istog ranga, kao i sa međunarodnim standardima i propisima koji tangiraju predstojeći Popis stanovništva.
Nacionalno usklađivanje:
Izrada Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova praćena je procedurom koju definiše Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore i Poslovnik o radu Vlade Crne Gore.
Isti je usvojila Skupština Crne Gore 12. decembra 2022. godine i objavljen je u službenom listu broj 140/22 od 16.12.2022. godine.
U okviru procedure, zakon je razmatrao zakonodavni odbor koji je zaključio da je predlog zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore. Dokument možete naći na sledećem linku:
Međunarodno usklađivanje:
U okviru procedure usvajanja od strane Vlade, zakon je dostavljen EK na mišljenje koja je konstatovala njegovu usklađenost sa EU regulativama za popis.
3. Ispunjavanje preporuka Evropske komisije UN za Evropu (UNECE), koja je u svom dokumentu 2020. godine definisala jasne stavke, u cilju organizovanja transparentnog i otvorenog procesa popisa stanovništva za svaku zemlju. Naročito je neophodno imati u obzir preporuku broj 77, koja navodi da popis treba izbjegavati u izbornim godinama, kao i u periodu političke nestabilnosti. Podsjećanja radi, izborni proces ne može se smatrati okončanim do izbora nove Vlade Crne Gore, kao ni do okončanja lokalnih izbora u Šavniku, dok se politička nestabilnost ogleda u činjenici da Crnom Gorom rukovodi Vlada u tehničkom mandatu, koja nema legitimitet za uspješno obavljanje ovako važnog državnog posla.
Podsjećanja radi, Vlada se prilikom definisanja perioda sprovođenja popisa usmjeravala u skladu sa međunarodnim preporukama UNECE za rundu popisa 2020, tačka 77.
Preporuka 77 jasno navodi nepreklapanje izbornih i popisnih kampanja a ne kako je navedeno “izbornim godinama“.
Ne stoji tvrdnja da “izborni proces ne može se smatrati okončanim do izbora nove Vlade Crne Gore“.
Naime, shodno članu 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata političkih kampanja, navodi se:
„Izborna kampanja je skup aktivnosti političkog subjekta od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata izbora, a koje se odnose na: javno predstavljanje i promovisanje kandidata, promovisanje i obrazlaganje izbornih programa sa ciljem uvjeravanja birača da glasaju za kandidata tog političkog subjekta ili izbornu listu koju podnosi taj politički subjekt“.
Složićemo se sa činjenicom da Vlada i u tehničkom mandatu ima legitimitet za obavljanje svoje nadležnosti do izbora nove.
Dakle, usvajanjem zakona i podzakonskih akata što je bilo u nadležnosti Vlade, te i obezbjeđenjem sredstava budžetom za 2023. godinu, stvorili su se potrebni preduslovi u vezi sa organizacijom procesa sprovođenja popisa, koji su dalje u nadležnosti Uprave za statistiku u saradnji sa drugim organima definisanim zakonom.
4. Član 37 Zakona o popisu stanovništva jasno definiše da je sve podzakonske akte, dakle Metodologiju o sprovođenju popisa i Uputstvo za popisivače, neophodno donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Zakon je usvojen prije gotovo godinu dana, a podzakonska akta još uvijek nisu donijeta ili sa njima javnost nije upoznata. Uprava za statistiku Crne Gore, sa drugim nadležnim Vladinim institucijama, u obavezi je da zainteresovanu javnost (građane Crne Gore, civilni sektor, političke a naročito parlamentarne partije) blagovrmeno informiše o Metodologiji sprovođenja Popisa stanovništva, te da blagovremeno objelodani navedeni dokument, kako bi se formirala javna rasprava na temu kvaliteta, svrsishodnosti, usklađenosti i sprovodivosti aktivnosti predviđenih samom Metodologijom, a sve u cilju kreiranja demokratičnog pristupa inkluzivnosti svih zainteresovanih subjekata, u unaprijeđenju navedenog dokumenta. Ovo posebno imajući u vidu da Metodologija definiše pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa, kao i obradu i diseminaciju podataka prikupljenih popisom, što znači da navedeni dokument predstavlja polaznu i završnu osnovu kvalitetnog sprovođenja procesa.
Uprava za statistiku je izradila Metodologiju za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa (arhivski broj: 01-041/23-1822/1 od 15.05.2023.godine). Shodno istoj je:
o održana obuka članova Komisije za rukovođenje pripremama i sprovođenjem popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u periodu od 26-28. 07. 2023. godine;
o održana obuka za državne instruktore u periodu 22-26.09.2023. godine.
Dodatno, metodologija i upitnici su dostavljeni na mišljenje EUROSTAT-u, koji nije imao konkretne komentare na iste osim u dijelu očekivanog da se pridržavamo principa zvanične statistike i preporuka UNECEa, o č
čemu je javnost više puta obaviještena.
Podsjećamo, Metodologija koju je MONSTAT definisao, usaglašena je sa EU standardima, sa regulativom za popis 763/2008, smjernicama Eurostata, preporukama UNECE kancelarije za rundu Popisa 2020, uz poštovanje Kodeksa prakse Evropske statistike. Takođe, u izradi ovih međunarodnih preporuka učestvovale su kolege Monstata i u tom smislu smo veoma dobro upoznati sa istima, i sigurni smo u potpunu implementaciju svih zahtjeva UN i EU vezano za popis.
Uputstvo za popisivanje je skraćena verzija metodologije koja je namijenjena instruktorima i popisivačima, kao neposrednim izvršiocima popisa, a na osnovu koje će isti biti obučavani tokom planiranih obuka.
Ističemo, zakonom o popisu članom 37 na koji se pozivate, predviđa se donošenje podzakonskih akata, a ne i obaveznost njihove objave.
U cilju transparentnosti, Uprava za statistiku je 11. oktobra 2023. godine objavila Metodologiju za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa na web stranici:
5. Pristupiti realizaciji preduslova za obuku popisivača, što u ovom trenutku nije izvodivo niti se obuci pristupilo, uslijed činjenice da Metodologija za sprovođenje popisa i Uputstvo za popisivače, još uvijek nisu objelodanjeni, što u konačnom onemogućava adekvatno vrijeme za pripremu lica koja sprovode popis, a isto predstavlja kršenje člana 37 Zakona o popisu stanovništva.
Navodi da „preduslovi za obuku popisivača nisu stvoreni“ su neosnovani.
U tom kontekstu informišemo javnost da je održana obuka članova Komisije za rukovođenje pripremama i sprovođenjem popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u periodu od 26-28. 07. 2023. godine, kao i obuka za državne instruktore u periodu 22-26.09.2023. godine. Ostale obuke su planirane shodno Rokovniku Uprave za statistiku, i održaće se 23-25. oktobra za instruktore i 28-29. oktobra za popisivače.
Dodatno informišemo javnost, da je Uprava za statistiku učinila iskorak u cilju održavanja jedinstvenih obuka za sve nivoe. Naime, u saradnji sa Radio TV Crne Gore, Uprava za statistiku je pripremila prezentacije u video formatu, i iste će se koristiti tokom navedenih obuka.
Ponavljamo, zakonom o popisu članom 37 na koji se pozivate, predviđa se donošenje podzakonskih akata a ne i obaveznost njihove objave.
6. Ispunjavanje člana 22 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji navodi da je Uprava za katastar i državnu imovinu, u saradnji sa Upravom za statistiku Crne Gore, dužna da blagovremeno, a najkasnije do tri mjeseca prije početka realizacije popisa, pripremi svu statistiko-tehničku dokumentaciju neophodnu za sprovođenje popisa. Podsjećanja radi, granice između Podgorice, Tuzi i Zete, još uvijek nisu jasno utvrđene, što podrazumijeva nemogućnost donošenja odluka skupština opština o granicama naselja, kao osnovnog elementa na osnovu kojeg se formiraju statistički krugovi. Posebno treba uzeti u obzir Sprovedbenu uredbu komisije EU 2018/1799 kojom se nameću obavezne direktne statističke akcije za diseminaciju odabranih tema popisa stanovništva i stanova 2021. geokodiranih na mrežu od 1 km kvadratnog (Tuzi, Zeta, Podgorica, Nikšić, Danilovgrad itd.). U ovom trenutku, primjena navedenog Standarda nije moguća u značajnom dijelu Crne Gore.
Navodi da „statističko-tehnička dokumentacija neophodna za sprovođenje popisa, nije spremna“ su neosnovani.
Prije svega ističemo da član 22 zakona o popisu ne predviđa objavu statističko- tehničke dokumentacije.
Naime, statističko- tehnička dokumentacija koja predstavlja mape i opise popisnih krugova, kao i spisak adresa koje pripadaju popisnom krugu, je spremna i trenutno je u fazi štampe.
Ista je urađena u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave imajući na umu da popisni krugovi kao statističke kategorije moraju poštovati granice naselja koje su u njihovoj nadležnosti.
Informišemo javnost, da se statističko-tehnička dokumentacija koristi isključivo u fazi terenskog rada i to sa ciljem da popisivač prepozna teren po kojem se kreće tokom popisivanja.
U vezi sa granicama između Podgorice, Tuzi i Zete, ističemo da se za potrebe sprovođenja popisa koriste isključivo granice koje su shodno Zakonu o teritorijalnoj organizaciji u skladu sa granicama katastarskih opština. Iste su važeće dokle god relevantni odbori ne ustanove drugačije.
Primjena regulative koja predviđa diseminaciju određenih tema popisa na nivou 1km2 predviđena je nakon sprovedenog popisa uz podršku međunarodnih eksperata. Sličan projekat urađen je za određeni broj opština i nakon popisa 2011. godine.
7. Donošenje jasnog stava u dijelu neophodnog broja popisivača za nesmetano sprovođenje procesa, posebno imajući u vidu da je Uprava za statistiku Crne Gore, objavila Javni oglas za ugovorno angažovanje blizu 4.000 popisivača, te da se u prvom krugu nije prijavio dovoljan broj lica, zbog čega je Javni oglas produžen na nivou svih jedinica lokalnih samouprava do 09.10.2023. godine. Uprkos prvom produženju roka, broj prijavljenih kandidata u određenom broju opština, još uvijek nije dovoljan, te je Javni oglas produžen po drugi put. Nedovoljan broj popisivača dovodi u pitanje relevantnost i validnost samog procesa Popisa stanovništva, s obzirom da je Zakonom definisano njegovo sprovođenje u svega 15 dana, što dosadašnji broj prijavljenih popisivača ne može sprovesti kvalitetno, u definisanom vremenskom periodu.
Javnim oglasima koje su raspisale popisne komisije, traženo je oko 3 800 popisivača i 420 instruktora za cijelu Crnu Goru.
Broj kandidata za instruktore je ispunjen i završen je njihov odabir.
Kada govorimo o popisivačima, nakon produženja oglasa imamo 4 047 kandidata na nivou Crne Gore. Dodatno, u opštinama Bar, Budva, Cetinje, Kolašin, Kotor, Tivat, Šavnik i Žabljak produženi su oglasi do ispunjenja broja potrebnih popisivača, a najkasnije do 20. oktobra čime se ne dovode u pitanje planirane obuke.
Nedostatak kandidata za popisivače, nije nepoznanica i sa istim izazovom su se suočavale kolege u regionu.
Planirane strategije za rješavanje ove situacije su:
• produžavanje javnog oglasa dokle god se ne javi dovoljan broj kandidata, a najksanije do 20. oktobra,
• angažovanje popisivača iz drugih opština;
• ili kako su to radile zemlje u regionu produžavanjem perioda popisivanja.
Ističemo, period popisivanja svjesno je definisan Uredbom, a ne Zakonom kako navodite, kako bi se isti mogao u slučaju potrebe i produžiti na jednostavniji način.
8. Uvođenje obaveznog internog i eksternog monitoringa procesa Popisa, uz unutrašnu kontrolu svih opozicionih (naročio parlamentarnih) partija, kao i eksternu kontrolu EUROSTAT-a. Podsjećanja radi, popisi iz 2003. i 2011. godine, održani su uz puno uvažavanje međunarodnih standarda i preporuka, ali i uz unutrašnju kontrolu tadašnjih opozicionih partija, što sada nije omogućeno.
Da bi neko kontrolisao i vršio monitoring nad određenim aktivnostima mora da bude najmanje ekspert istog ranga ili veći ekspert od onih kojim raspolaže organ koji organizuje i sprovodi popis. Složićemo se da političke partije, uz svo uvažavanje znanja u oblasti politike, ne raspolažu znanjem iz statistike kao nauke. Iz istog razloga statistika se ne bavi politikom!
U ovom kontekstu, priznajemo jedino monitoring Eurostat-a kao krovne statistike kancelarije EU.
S tim u vezi, Uprava za statistiku je prvi put u februaru 2023. godine uputila zahtjev Eurostat-u za organizovanjem monitoringa za sprovođenje popisa. Odgovor Eurostata je bio negativan.
Dodatno, usljed neočekivane kampanje od strane određenih političkih aktera 3. oktobra ponovljen je ovaj zahtjev prema Eurostat-u, i ovoga puta smo odbijeni sa obrazloženjem da je suštinski važno da popis sprovede Uprava za statistiku profesionalno i nezavisno.
Dodatno, ukazuju na to da su naše kolege tokom prethodnih 10 godine učestvovale u radu radne grupe EUROSTAT-a za pripreme popisa i da smo i mi u Crnoj Gori kao i ostale zemlje regiona na taj način pripremljene za sprovođenje popisa.
I na kraju, poželjeli su nam uspješno sprovođenje popisa.
Prepiska sa Eurostatom javno je objavljena na web sajtu Uprave za statistiku, link u produžetku.
9. Omogućiti predstavnicima opozicionih partija paritetno učešće u sprovođenu popisa stanovništva, kroz njihovo članstvo u popisnim komisijama (najmanje dva predstavnika opozicije), na mjestu preuzimanja rezultata na nivou lokalnih uprava, kao i na nivou Uprave za statistiku Crne Gore, ali i kroz njihovo prisustvo prilikom unošenja i brojanja rezultata popisa.
Formiranje popisnih komisija definisano je članom 14 i 15 Zakona o popisu. Dodatno, poslovi popisnih komisija definisani su članom 16 istog zakona. Samim tim, uvidom u član 16, popisnim komisijama predviđeni su isključivo organizacioni tj. poslovi logističke prirode, kao sto su odabir kandidata, obezbjeđivanje prostorija i drugo.
Još jednom napominjemo, da se predstavnicima političkih partija može dozvoliti učešće u popisnim komisijama u domenu obaveza popisnih komisija, shodno zakonu i metodološkom uputstvu, koje se odnosi na poslove organizacione odnosno logističke prirode. Važno je istaći da je u ovom smislu nepohodan i pravni akt kojim se to predviđa. Dodatno, shodno praksi iz 2011. godine obezbjediće se kontrola unešenih podataka, uz strogo poštovanje principa povjerljivosti kojim se podrazumijeva nemogućnost uvida u identifikacione podatke lica.
Zakonom nije predviđeno da popisne komisije, a pogotovo predstavnici političkih partija, na bilo koji način imaju uvid u popunjeni popisni materijal. Ističemo da prisustvo popunjenom popisnom materijalu mogu imati isključivo državni instruktori kao predstavnici Uprave za statistiku.
Iz navedenog zaključuje se da članstvo u popisnim komisijma ne podrazumijeva pristup popunjenom popisnom materijalu. Dakle, zahtjevi prisustva na mjestu preuzimanja rezultata i prisustvo prilikom unošenja i brojanja rezultata popisa, kao takvi, nisu u skladu sa Zakonom i Metodologijom.
Radi javnosti, Uprava za statistiku je ovaj pristup zauzela isključivo radi zaštite ličnih podataka naših građana i eventualne zloupotrebe istih od strane političkih partija.
U tom smislu, ispoštovan je Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike i Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Još jednom podsjećamo, da bi neko kontrolisao i vršio monitoring nad određenim stručnim aktivnostima mora da bude najmanje ekspert istog ranga ili veći ekspert od onih kojim raspolaže organ koji organizuje i sprovodi popis. Složićemo se da političke partije, uz svo uvažavanje znanja u oblasti politike, ne raspolažu stručnim znanjem iz statistike kao nauke. Iz istog razloga statistika se ne bavi politikom!
10. Omogućiti učešće opozicionih partija u izboru instruktora i popisivača, kao i prisustvo predstavnika opozicije prilikom obilaska domaćinstava pri vršenju popisa. Demokratska partija socijalista raspolaže informacijom da ni jedan član opozicionih partija, koji ispunjava uslove propisane Javnim oglasom, a koji je konkurisao za instruktora, nije prihvaćen za vršenje poslova instruktaže, uprkos činjenici da shodno Zakonu, ne smije da postoji diskriminacija ni po jednom osnovu, pa ni po osnovu nečije pripadnosti.
Kao što smo već rekli u tački 1, odabir instruktora je završen, a odabir popisivača u najvećem broju opština će biti završen danas i isti će biti objavljen 16. oktobra kao što je definisano.
Uslovi za odabir instruktora i popisivača su predviđeni javnim oglasom. Politička pripadnost pojedinaca nije sadržana u uslovima oglasa. Ukoliko neki kandidat ispunjava sve definisane uslove i prednosti oglasa, a nije prihvaćen za poslove popisa, ima mogućnost žalbe bilo popisnoj komisiji bilo Upravi za statistiku. U tom kontekstu, neke od objavljenih lista kandidata za instruktore već se dodatno razmatraju i provjeravaju.
Još jednom ističemo da bi prisustvo predstavnika opozicije prilikom obilaska domaćinstava pri vršenju popisa, bilo u suprotnosti sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike i Zakonom o zaštiti podataka ličnosti.
S tim u vezi, javnost mora biti upoznata da Uprava za statistiku na ovaj način štiti lične podatke naših građana od eventualne zloupotrebe istih od strane političkih partija.
Još jednom napominjemo, da se predstavnicima političkih partija može dozvoliti učešće u popisnim komisijama u domenu obaveza popisnih komisija, shodno zakonu i metodološkom uputstvu, koje se odnosi na poslove organizacione odnosno logističke prirode. Važno je istaći da je u ovom smislu nepohodnan i pravni akt kojim se to predviđa. Dodatno, shodno praksi iz 2011. godine obezbjediće se kontrola unešenih podataka, uz strogo poštovanje principa povjerljivosti kojim se podrazumijeva nemogućnost uvida u identifikacione podatke lica.
11. Ponovno štampanje popisnih listića uz prisustvo jasnog internog i eksternog monitoringa, s obzirom da je javnost informisana da je oštampano oko 2 miliona popisnih listića, dok je MONSTAT definisao broj od 617.000 lica koja se obuhvataju popisom.
Navedeni iskazi nisu istiniti.
Štampanje popisnih upitnika predviđeno je Ugovorom za štampanje, distribuciju i isporuku popisnog materijala svim jedinicama lokalne samouprave. Istim nije predviđen bilo kakav monitoring.
Količina popisnih upitnika i obrazaca definisana je ugovorom i u skladu je sa članom 13 tačka 3 Zakona o popisu, kojim se predviđa da se upitnik sadrži od orginala i duplikata koji se ostavlja popisanom stanovniku.
Uprava za statistiku nema definisan broj lica koja se obuhvataju popisom, već kako bi došla do tog podatka, sprovodi popis. Broj na koji je naveden od 617.000 odnosi se na procijenjeni broj stanovnika koji je baziran na popisu 2011. godine i vitalnim statistikama u međupopisnom periodu.
12. Definisati jasan iskaz zdravstvenog sistema u odnosu na rizične grupe i najugroženije bolesnike oboljele od COVID 19, te definisati način obavljanja popisa stanovništva i ostvarenja prava ovih građana, što je standard u svim realizovanim popisima u zemljama Evropske unije počev od 2019. godine.
Uprava za statistiku je u cilju pripreme popisa održala više sastanaka sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje. U konačnom, od Instituta dobijene su preporuke za predviđeni period sprovođenja popisa od 1. do 15. novembra, a koji će biti sastavni dio obuke za popisivače.
13. Obavezna izrada Plana rizika popisa 2023. godine, što je obaveza Uprave za statistiku Crne Gore, a koji je postojao u svim prethodnim popisnim procesima, o čemu su upoznati i predstavnici EUROSTAT.
Uprava za statistiku je donijela Registar rizika u skladu sa članom 14 Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru. Sa istim je upoznata Državna revizorska institucija – DRI tokom kontrole 2022/2023. godine. Takođe, postupajući u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore broj 07-040/23-3063/2 od 06.07.2023. godine, Uprava za statistiku je pripremila ažurirani Registar rizika za 2023. godinu koji će shodno Zaključku dostaviti Ministarstvu finansija do 31.10.2023. godine. Isti sadrži poseban dio koji se odnosi na prepoznate rizike u vezi sprovođenja Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
Dodatno, Uprava za statistiku je izradila dokument Upravljanje rizicima informaciono-komunikacionih tehnologija kojim se reguliše potencijalna mogućnost nastupanja nekog događaja ili incidenta koji može štetno djelovati na proces proizvodnje rezultata zvanične statistike. Navedeni dokument, između ostalog, sadrži upravljanje rizicima u svim fazama IT aktivnosti, kao i dio koji se posebno odnosi na Popis stanovništva, domaćinstva i stanova.
Takođe, za potrebe Popisa izrađeno je i interno Pravilo za jačanje mjera sigurnosti, bezbjednost i zaštite podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Ovim Pravilom se propisuju bliže i detaljnije smjernice za jačanje mjera bezbjednosti unosa podataka prikupljenih popisom. Istim se propisuju mjere sigurnosti i bezbjednosti podataka, hijerarhiju i odgovornosti kao i uspostavljanje organizacione strukture, sa definisanim zadacima i odgovornostima zaposlenih.
14. Obavezna izrada Marketing plana kampanje za popis stanovništva, s obzirom da je Uprava za statistiku shodno Zakonu i statističkim standardima, dužna edukovati građane Crne Gore o pravima i načinu realizacije popisa.
Marketing plan kampanje sadržan je u konceptu za implementaciju aktivnosti za javnu kampanju za statističko istraživanje “Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godina”, razrađen detaljno po svim aktivnostima, sa opisom, sadržajem, prijedlogom ključnih poruka javne kampanje, PR predstavljanjem, kao i rokovima za realizaciju.
Glavni cilj javne kampanje „Popis“ je podizanje svijesti u domaćoj javnosti o svim aspektima ovog statističkog istraživanja i bolje razumijevanje prava i odgovornosti o realizaciji projekta. Prvenstveno, podizanje nivoa stručnih znanja kod javnih i privatnih organizacija i institucija, kao i informisanje javnosti o organizaciji i realizacijinajobimnijeg i najkompleksnijeg statističkog istraživanja. Javna kampanja ima zadatak da prati sve faze prije terenskog rada, tokom i nakon terenskog rada i na osmišljeni način da informiše (i edukuje), animira i motiviše građane na odziv i saradnju sa Upravom za statistiku, kako bi popis bio na visini zadatka i uspješan.
Ciljevi aktivnosti su:
1. Informisanje javnosti, edukacija i podizanje svijesti svakog pojedinca o Popisu i njegovom značaju, periodu popisivanja, načinu prikupljanja podataka, benefitima za društvo i pojedinca i slično;
2. Podizanje povjerenja stanovništva u način zaštite podataka prikupljenih Popisom za potrebe zvanične statistike;
3. Odziv i učešće građana u pružanju tačnih i potpunih podataka tokom popisivanja;
4. Objavljivanje rezultata Popisa, koji će biti dostupni svim korisnicima pod jednakim uslovima, u skladu sa principima zvanične statistike.
Ova strategija sa tačno utvrđenim datumom početka, shodno predviđenom budžetu, se odnosi na marketing-promociju-oglašavanje, kao i informisanje te edukovanje javnosti kroz javnu kampanju. U marketinškom smislu ona podrazumijeva izradu informativne animacije, izradu vizuala i kreativnih rješenja, izradu vizuelnog identiteta, grafički dizajn, te zakup online i offline prostora, kakvi su TV i radio oglašavanje, zakup banera i google ads prostora, zakup bilborda i led bilborda. Strategija dalje podrazumijeva objavljivanje vizuala i informacija, kao i oglašavanje na društvenim mrežama, distribuciju SMS poruke, te izradu radio džingla. Nadalje, angažovanje PR-a koji sprovodi komunikacionu strategiju koja podrazumijeva sastanke sa ciljnim javnostima, odnosno informativno-edukativne sastanke ciljnih javnosti o značaju realizacije “Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023”.
Sastanci sa ciljnom javnošću podrazumijevaju:
1. predstavnike medija
2. NVO
3. ambasade
4. međunarodne organizacije
5. državne organe
6. istraživače, predstavnika akademske i naučne zajednice
7. predstavnike nacionalnih vijeća
8. studente, učenike i druge.
U tom smislu, do sada su održani sastanci sa predstavnicima medija, državnim organima, NVO sektorom, a u narednim danima održaće se već zakazani sastanci sa preostalim ciljnim javnostima.
Dalje, organizovanje press konferencija prije, u toku i po završetku popisa, kao i izvještavanje o realizaciji kampanje. Dio komunikacionog plana podrazumijeva i organizovanje tematskih TV i radio emisija u kojima učestvuju predstavnici Uprave za statistiku, i čija je realizacija već počela, a sve sa ciljem detaljnog informisanja i edukovanja cjelokupne javnosti.
15. Vladine institucije i nadležna ministarstva hitno da pristupe zaštiti građana od političkog uticaja u javnosti, od strane različitih organizacija, na njihovo opredjeljenje tokom sprovođenja samog popisa stanovništva, čime bi se zaštitila objektivnost pružanja informacija tokom popisa i obezbijedila validnost popisnih rezultata.
Poruke političkih partija pa samim tim i kampanje koje vode političke partije predstavljaju isključivo njihove političke stavove i iste apsolutno ne mogu i neće uticati na profesionalno i odgovorno sprovođenje popisa od strane Uprave za statistiku.
Da podsjetimo, Popis priprema, organizuje i sprovodi Uprava za statistiku, u saradnji sa organima iz člana 17 zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Takođe, članom 13 Zakona o popisu, definiše se da Uprava za statistiku koordinira i sprovodi javnu kampanju popisa koja obezbjeđuje: potpuno, tačno i pravovremeno obavještavanje stanovništva o značaju i ciljevima popisa, načinu i vremenu njegovog sprovođenja, o pravima i obavezama lica obuhvaćenih popisom, načinu izvršavanja obaveza u popisu i zaštiti podataka.
S tim u vezi, jedino je kampanja Uprave za statistiku kampanja o popisu koju treba građani Crne Gore da uzmu u obzir. Sve ostale informacije koje dolaze sa drugih adresa mogu da stvore nerazumijevanje kod građana u dijelu cilja i značaja popisa.
Zato i ovom prilikom apelujemo na političke partije da svojim izjavama ne politizuju ovu isključivo statističku aktivnost, jer na taj način stvaraju konfuziju kod građana nametanjem stavova da su određena pitanja važnija od ostalih, upravo suprotno, više puta do sada smo isticali da su sva pitanja u popisu jednako važna.
S tim u vezi ističemo, da jedino kroz kampanju popisa koja se intezivira, a koju sprovodi Uprava za statistiku građani će biti tačno, poptpuno i na vrijeme informisani u vezi sa svim aktivnostima popisa.
16. Uputiti zahtjev Agenciji za zaštitu ličnih podataka, za aktivno uključivanje u cjelokupni proces, a u cilju obezbjeđivanja tajnosti podataka građana koji su predmet popisa, posebno imajući u vidu da Zakon o popisu nije usklađen sa drugim sistemskim zakonima, kao na primjer sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, kao i imajući u vidu da lokalne samouprave nemaju adekvatne tehničko-bezbjednosne preduslove za čuvanje podataka prikupljenih po osnovu samog popisa.
Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova je zakon Lex specialis, koji se donosi na osnovu člana 25 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike, koji je takođe zakon Lex specialis.
Kako je Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike usklađen sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, to je i Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, usklađen sa navedenim zakonom, jer se prikupljaju lični podaci u statističke ili naučne svrhe.
17. Pristupiti kreiranju softverskog rješenja koje omogućava digitalni unos podataka na licu mjesta, kao i njihovu centralizaciju koja se vrši direktnim unosom od strane popisivača, prilikom razgovora sa građanima, a ujedno predstavlja i dodatni kontrolni mehanizam u smislu da građani nakon sprovedenog popisa, mogu da unosom svog matičnog broja, provjere validnost podataka koji se odnose na njih, a koji su obuhvaćeni popisom.
Uprava za statistiku je u prethodnom periodu razmatrala mogućnosti sprovođenja i registarskog popisa stanovništva. S tim u vezi, posljednjom informacijom koju je usvojila Vlada Crne Gore, 2018. godine, definisani su preduslovi za sprovođenje registarskog popisa, a to su: izmjene relevantnih zakona (Zakon o statistici i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti) i izrada Adresnog registra u nadležnosti Uprave za katastar i državnu imovinu. Kako preduslovi za registarski popis nisu ispunjeni Uprava za statistiku je svjesno krenula u sprovođenje popisa na tradiciononalan način, koji se sadržajno i organizaciono suštinski ne razlikuje od prethodnog, a koji je imao pozitivne ocjene međunarodnog monitoringa.
Kako bi izbjegli potencijalne rizike koji su mogući u slučaju korišćenja novih metoda prikupljanja podataka (poput laptopa, web popisivanja), a podstaknuti poslednjim dešavanjima izazvanih sajber napadima u organima državne uprave, odlučili smo se za tradicionalni način sprovođenja popisa korišćenjem papirnih upitnika. Dodatno, u prilog našoj odluci je i primjer statističkog zavoda Sjeverne Makedonije, koji se suočavao sa brojnim problemima izazvanih hakerskim napadima, na samom početku terenskog rada.
Ističemo da je popis statistička akcija na osnovu kojih se ne ostvaruju prava ili nameću obaveze, kako je to predviđeno članom 28 Zakona o popisu kojim se predviđa povjerljivost podataka prikupljenih popisom. Iz tog razloga niti je statistička praksa niti postoje zakonski uslovi a ni potreba za dodatnim kontrolama popisnih podataka. Dodatno, podaci popisa se agregirano publikuju čime se onemogućava identifikacija lica na koje se podaci odnose.
Analiza vetinga naći će se na dnevnom redu sjednice Vlade iduće sedmice što će biti prvi korak ka daljoj primjeni tog rješenja koje podrazumijeva provjeru imovine sudija i tužilaca i njihovih profesionalnih kvalifikacija, saznaje Portal RTCG u Vladi. Ministarstvo pravde trebalo bi da predloži informaciju o vetingu nakon što je radna grupa koja je sačinjavala analizu o uvođenju tog modela skoro završila posao.
Radni tim za izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu formiran je u decembru prošle godine rješenjem ministra pravde Marka Kovača.
Radni tim su činili predstavnici Ministarstva pravde, Vrhovnog suda Crne Gore, Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, Sudskog Savjeta, Tužilačkog Savjeta, Udruženja sudija Crne Gore, Udruženja državnih tužilaca Crne Gore, Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, Kancelarije Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Agencije za sprečavanje korupcije.
„Veting“ je proces, koji podrazumijeva provjeru imovine sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom te procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija.
Ministarstvo pravde je formiralo tim za analizu mogućnosti uvođenja veting sistema, po međunarodnim standardima i uz poštovanje nezavisnosti pravosuđa. To je uslijedilo nakon hapšenja nekoliko čelnika crnogorskog pravosuđa.
U okviru akcija Specijalnog tužilaštva, uhapšena je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ali i nekadašnji predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Uhapšen je i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, a na optužnici sa Medenicom je i sudija Privrednog suda Milica Vlahović Milosavljević.
Afere u sudstvu već godinama zaokupljaju pažnju javnosti a i Evropska komisija poziva na sveobuhvatnu sudsku reformu. U ovom trenutku, Vrhovni sud nema predsjednika u punom mandatu, a Sudski savjet već odavno nije kompletiran. Nevaldin sektor i političke stranke godinama govore o korupciji u sudstvu i tužilaštvu ali rezultati u sprečavanju tih pojava za sada su prilično ograničeni.
Veting je primjenjivan u Albaniji, ali i tu su rezultati bili različito komentarisani. Od kad je uveden, u toj državi je više od stotinu sudija i tužilaca palo na provjerama a zatim su krenuli rezultati. Jedan bivši ministar unutrašnjih poslova u Albaniji je procesuiran, mada, posmatrači kažu da bi rezultati mogli biti znatno bolji.
Još jedan detalj iz izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori je i politizacija tužilaštva i sudstva što je takođe ozbiljan izazov na putu Crne Gore ka EU. Nevladin sektor vjeruje da je imovina mnogih sudija i tužilaca značajno veća nego što njihovi zvanični prihodi mogu pokazati. Sve to govori da je veting u Crnoj Gori neophodan, ali ostaje da se vidi da li će biti kapaciteta da se sprovede.
Mitropolit crnogorsko primorski Joanikije tvrdi da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti i Temeljni ugovor poptisan ne poštuju, objavljeno je na sajtu MCP.
On je na naučnom skupu “Savremeno državno-crkveno pravo” u Budvi rekao da su Zakon o slobodi vjeroispovijesti i Temeljni ugovor koji je potpisan između crkve i države veoma važni koraci.
“To su važna dostignuća, ali, naravno, nijesu sve. To sada izgleda kao da su mrtva slova na papiru. Mnogo od onoga što je tamo upisano i utvrđeno na najvećoj instanci se ne poštuje. I otprilike da ćemo morati još dugo vremena da se borimo za svoja vjerska prava. Naravno, sve ono što tražimo za nas, za Srpsku pravoslavnu crkvu, ta ista prava zastupamo i za sve ostale tradicionalne crkve i vjerske zajednice”, poručio je on.
Naglasio je da se, koliko je god prava i pravde, ugovora i rezolucija, sve manje poštuju ti pravni akti i da se vrlo često krše.
“Krše se od onih koji bi trebalo najviše da promovišu pravo. Takva je situacija, nije nam to ništa nepoznato”, ocijenio je Joanikije.
