Četiri mjeseca od parlamentarnih izbora i dva nakon što je Milojko Spajić dobio mandat da sastavi 44. Vladu, konačno se naziru obrisi nove izvršne vlasti. Načelno su usaglašena dva sporazuma o političkim principima i podjeli resora.
“Principi djelovanja biće definisani u koalicionom sporazumu, gdje smo vidjeli nacrt u kome se kaže da će to biti vlada koja će težiti evropskim vrijednostima i integracijama i koliko sam razumio, neće se preispitivati dosadašnje odluke, koje je Crna Gora kao država donijela”, saopštio je novinar Nikola Marković.
Mandatar Spajić je, nakon neuspjelog pokušaja da većinu obezbjedi bez DPS-a, koalicije „Zabudućnost Crne Gore“ i URA, restartovao pregovore, a nova podjela karata predviđa Andriju Mandića za šefa parlamenta.
Iz DPS-a poručuju da se time dobija antievropska vlast.
“To je, naravno, i uvod u potpuno urušavanje nezavisne Crne Gore, a zajedno i sa njihovim koalicionim partnerima, uvod u potpuni finansijski slom Crne Gore”, smatra Jevto Eraković iz DPS-a.
Od momenta vraćanja koalicije “Za budućnost Crne Gore” u pregovore, dio manjinskih partija isključio se iz cijelog procesa. Nosilac liste Albanskog foruma odluku o učešću u vlasti donijeće sjutra.
Marković poručuje da bi manjinske partije trebalo, bez pritisaka, pustiti da odluče šta je najbolje za njih.
“Prozivati bilo koga, a posebno lidere manjinskih partija što će Andrija Mandić biti vjerovatno predsjednik Skupštine, u najmanju ruku je licemjerno, posebno ako znamo da je gospodin Milo Đukanović i nedavno, u direktnom sučeljavanju sa Mandićem, kazao da je za njega DF poželjan partner”, smatra Marković.
Iz DPS-a, s druge strane, navode da ovu koaliciju nikad nisu prepoznavali kao partnera.
“Ono što mi, kao partija koja voli svoju državu, poštuje demokratske principe, jeste naš odnos prema koaliciji koja ima 14 odsto pristalica u Crnoj Gori, dakle, mi moramo imati jasan odnos prema ljudima koji glasaju tu politiku, naravno da ne želimo bilo kakvo zaoštravanje odnosa u Crnoj Gori”, rekao je Eraković.
Sjednica parlamenta, na kojoj će se birati novo rukovodstvo i konstituisati nova parlamentarna većina, prema saznanjima Televizije Crne Gore, mogla bi biti održana naredne sedmice.
Predlogom novog Zakona o šumama ukida se koncesioni model korišćenja šuma i osniva državno preduzeće koje će gazdovati tim resursom. To će, ocjenjuju u resornom Ministarstvu, doprinijeti održivom upravljanju i razvoju drvne industrije. U opštinama međutim postoji bojazan da će ih novi Zakon ostaviti bez milionskih prihoda od koncesija…
Pola sata u dubokoj šumi jača ljudski imunitet, utvrdili su naučnici. Ali da ni šuma nije imuna na bolest, dovoljan je i letimičan pogled. Sve je više suvih stabala koja su ranijih godina motorke uglavnom zaobilazile pa je država posegnula za novim rješenjem.
„Ovakavo uređenje i nedostatak fin sredstava za srevisiranje poslova na uzgoju i zaštiti šuma doprinose u najvećoj šteti da imamo probleme sa šumama u pogledu njihovog stanja… Osnovni ciljevi nacrta Zakona o šumama je promjena koncepta gazdovanja šumama – napuštanje koncesionog sistema korišćenja šuma i osnivanje drž prduzeća za gazdovanje šumama“, kaže načelnik Direktorata za šumarstvo Ranko Kankaraš.
To će, dodaje, doprinijeti razvoju drvne industrije i poboljšanju ekonomije, jer će se potencijali u oblasti šumarstva iskoristiti u najvećoj mjeri. No u to mnogi sumnjaju.
„Takva praksa je već postojala. Bilo je ranije jedno preduzeće i ono je otišlo u stečaj i likvidirano. Zašto se sada vraćamo na model koji se nije pokazao efikasan je pitanje za sve nas. Vraćamo se 20 godina unazad kada su rađeni isti ekspiremnti koji su zatvorili šumarska preduzeća u svim opštinama i bez posla ostavili više stotina zaposlenih“, smatra Danko Milikić iz Sindikata Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Iste primjedbe imali su i dok je Zakon bio u formi Nacrta; a ključna se odnosi na smanjenje prihoda lokalnog Budžeta, zbog ukidanja koncesija.
„Opština je ove godine prihodovala preko 4 miliona eura, a ako se primijeni zakon ti prihodi će se smanjiti za 2/3 tako da ćemo prihodovati jedan do milion i po eura. S obzirom da opština uvođenjem Zakona mnogo gubi svi planovi naši biće redukovani i nećemo moći ostvariti sve što smo planirali“, saopštio je Vladan Aničić, v.d. sekretara za finansije Opštine Pljevlja.
U Ministarstvu kažu da ekonomska analiza korišćenja šuma predviđa postepeni rast prihoda i pokazuje da je bojazan opština za prihodnu stranu lokalnih budžeta neopravdana.
„Ako bi po ekonomskim projekcijama prihodi išli na 40 i više miliona eura, naknade koje se ostvarauju u budžetu biće daleko veće.. u suštini opštine neće imati manje prihode od onih koje su dobijale sada“, smatra Kankaraš.
„Obično, prije nego što se nešto usvoji kod nas uvijek su neke pozitivne procjene. Kad se to kasnije desi nije to baš uvijek tako“, rekao je Aničić.
Osnivanje i rad novog preduzeća državu će koštati preko 10 miliona eura. Novac je obezbijeđen u budžetu a usvajanje Zakona, čemu se opština Pljevlja izričito protivi, sačekaće novu Vladu…
Na sjeveru Crne Gore, jutros još ponegdje moguća je kratkotrajna kiša, a u ranim satima u najvišim planinama moguća je kratkotrajna pojava susnježice i snijega. Tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i uglavnom bez padavina. U jutarnjim satima duvaće umjeren do pojačan sjeverni vjetar. Temperatura u osjetnom padu, najviša dnevna od 8 do 17 stepeni.
Na jugu, tokom dana duži sunčani priodi sa povećanim prisustvom srednje i visoke oblačnosti. U jutarnjim satima duva umjeren do jak sjeveroistočni vjetar, tokom dana samo na krajnjem jugoistoku zadržaće se pojačan sjeveroistočni vjetar. Temperatura do 23 stepena.
MORE, umjereno talasasto na otvorenom i talasasto. Vjetar ujutru umjeren na udare i jak sjeveroistočni, tokom dana zapadni slab, samo na jugoistoku akvatorijuma zadržaće se umjeren do pojačan sjeveroistočni. Temperatura mora oko 23 stepena.
Narednih dana, na sjeveru, u utorak promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. U srijedu, umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima i malo toplije. Popodne umjeren do pojačan jugozapadni vjetar.
Na jugu, u utorak. umjereno oblačno sa sunčanim periodima, ali ponegdje moguća je povremena pojava kratkotrajne slabije kiše. U srijedu, duži sunčani periodi uz povećano prisustvo srednje i visoke oblačnosti i malo toplije.
Zanimljivost
15. oktobra, 1995. godine u Podgorici izmjerena je najviša temperatura za taj datum u Crnoj Gori od 30,4 stepena, a 2009. godine u jutarnjim satima na Žabljaku temperatura se spustila do -11 stepeni. Što znači da temperaturna amplituda, kao razlika između najviše i najniže temperature samo za jučerašnji dan na teritoriji Crne Gore, iznosi 41 stepen.
Kako se približava početak najavljenog popisa sve su glasniji zahtjevi za njegovim odgađanjem, koji dolaze uglavnom od opozicionih partija i organizacija nacionalnih manjina. Popis kreće po planu, poručuje ministar finansija Aleksandar Damjanović, a bojkot je, kaže, klasično politikanstvo.
Baš kad smo pomislili da su se strasti u Croj Gori smirile i da su i partije prihvatile stvarnost, a da građane interesuje bolji život, priča o popisu otvorila je teren za nova politička prepucavanja. I dok je izvjesno da će popis početi 1.novembra, opozicione partije traže odgađanje.
„DPS je stava da osnovni uslovi za popis nisu ispunjeni. DPS ukoliko ne budu ispunjeni uslovi za praćenje vjerodostojnosti će predložiti bojkot popisa“, kazao je Danijel Živković iz DPS-a.
Bojkot predlaže i SD,uz zahtjev da opozicija bude uključena u proces. I predstavnici albanskog naroda bi da se popis odgodi na mjesec kako bi materijal bio odštampan i na albanskom jeziku.
U tome ih podržavaju Bošnjaci.
„Smatramo da je bolje da se stvore bolji tehnički uslovi i da bude inkluzivan i da svi koji su zainteresovani. Podržavamo zahtjev Albanaca da treba odgoditi popis na mjesec, smatramo da je bilo važno i da bi se isntitucije bolje pripremile“, kazao je Suljo Mustafić.
I pored svih zahtjeva, iz Vlade poručuju da će se popis održati po planu.
„U ovom trenutku su sve radnje koje su potrebne završene, u toku je kraj edukacije popisivača, uložena su ogromna sredstva, i nema nikakvig razloga osim političkog da se razmišlja o odgađanju popisa. To je par ekselans statističko pitanje, od toga ne treba praviti politiku“, kazao je Damjanović.
Bojkot, poručuje Damjanović, nije opcija.
„Bojkot popisa je klasično politikanstvo. I ono će najviše koštati onoga ko poziva na bojkot plus Eurostat je odgovorio da nije zainteresovan da isprati popis. Poslao je poruku da vjeruje u crnogorske institucije, da vjeruje u Monstat, u Ministarstvo finansija i u Vladu“, kazao je Damjanović.
Popisivači će na teren već 1. novembra. Iz DPS su poručili da im ne treba otvarati vrata.
Ipak, zakon je jasan i kaže da svi koji odluče da zatvore vrata i ne daju podatke ili daju lažne mogu biti kažnjeni novčano od 100 do 500 eura.
Direktor Monstata Miroslav Pejović je kazao da pozivanje pojedinih političkih subjekata na bojkot popisa je poziv na kršenje zakona. Ističe da je Uprava za statistiku spremna za popis, i da bi odgađanje bilo rizično i upitno s obzirom da se sa tim poslom kasni.
Kako je kazao Pejović gostujući u Dnevniku TVCG, dok god su na snazi zakonska akta o popisu Monstat će nastaviti sa planiranim aktivnostima. Ukoliko Vlada Crne Gore izmijeni Uredbu o sprovođenju perioda popisa, postupiće po njoj.
„Štampanje obrazaca je predviđeno ugovorom, upitnik za jedno lice ima original i kopiju koju ostavljamo građaninu, tako da će biti štampano 860.000 popisnih upitnika, pola na ćirilici, a pola na latinici i dio na albanskom jeziku“, objašnjava Pejović.
Bojkot, kako dodaje, nije nepoznanica u statističkoj praksi, tako je u Sjevernoj Makedoniji na posljednjem popisu šest odsto bojkotovalo.
„Ako se nađemo u toj situaciji predviđeno je korišćenje administrativnih izvora. Procijenićemo sve nedostajuće podatke, odnosno uključiti one koji su dostupni u samom registru“, kazao je direktor Monstata.
Objašnjava da je traženo oko 3.800 popisivača, a imaju oko 4.000 kandidata, ali nijesu ravnomjerno raspoređeni. Naime, u pojedinim opštinama (Kotor, Šavnik, Žabljak…) nije se prijavio dovoljan broj popisivača, pa je produžen oglas do najkasnije 20. oktobra sa ciljem da se ne ugroze obuke koje popisivači moraju prođi.
Što se tiče kritika da će pojedini popisivači raditi u interesu nekih političkih subjekata, Pejović objašnjava da su sastavi popisnih komisija u skladu sa zakonom i da pored predsjednika opštine, ti je u jedan računovođa, pravnik, predstavnik ZZZCG i Uprave za imovinu, te dva državna instruktora koja su dužna da sprovode metodologiju i preporuke Monstata.
„Svakako da ćemo provjeravati rad popisivača i ukoliko bilo koji pojedinac uradi nešto suprotno zakonu biće ispitan, pokrenute mjere isključenja iz popisnih aktivnosti i primijeniće se zakonske sankcije“, kaže Pejović.
Dodao je da odgađanje popisa nije u njihovoj nadležnosti i da se to može desiti izmjenom Uredbe o sprovođenju perioda popisa od strane Vlade i eventualno nekim nepogodama – prirodnim katastrofama, ali očekuje da se ni jedno ni drugo neće desiti.
Osumnjičenima u slučaju „Tunel“ Katarini Baćović, Marijanu Vuljaju, Ivici Piperoviću i Nikoli Milačiću, određen je pritvor do 30 dana.
Oni su saslušani u podgoričkom Osnovnom sudu. Advokat Ivice Piperovića, Stefan Jovanović za portal Dan potvrdio je određivanje pritvora, a kazao je da je njegovom branjeniku određen pritvor na osnovu opasnosti od eventualnog uticaja na saučesnike.
– Što se tiče osumnjičenog kojeg zastupamo advokat Zoran Piperović i ja, sudija za istragu je odbio istom da odredi pritvor po osnovu opasnost od ponavljanja djela i bjeksta, iz prostog razloga što nije navedena ni jedna okolnost koja bi ukazala na opasnost od bjeksta i ponavljanja djela. A to iz razloga jer Ivica Piperović nikad ranije nije osuđivan. Pritvor mu je određen po osnovu opasnosti od eventualnog uticaja na saučesnike. Iz tog razloga odbrana će izjaviti žalbu. Prije svega je opšte poznata činjenica da popisna komisija Višeg suda u Podgorici još nije završila popis predmeta koji se nalaze u depou Višeg suda, kako bi se utvrdilo šta je to što nedostaje. Pa se postavlja pitanje kako Ivica može da zna šta bi trebalo da uništi. Odbrana ponovo ističe da je izvršen i pretres kuće i objekata i da je njegovo imanje prokopano, a sve po operativnim informacijama kojima raspolaže policijsko tužilački aparat i ništa nije nađeno. I samo tužilaštvo navodi da su saučesnici NN lica, pa se i tu postavlja pitanje kako će uticati na NN lica. On je rekao da osim Nikole Milačića, budući da je njegov šura, ne poznaje nikog – kazao je u izjavi za portal Dan advokat Stefan Jovanović.
Oni su uhapšeni u četvrtak po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da su dio kriminalne grupe koja je iskopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici.
Podgoričanka Katarina Baćović uhapšena je u četvrtak po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je iskopala tunel od stana u Njegoševoj 12 do depoa u Višem sudu u Podgorici.
Ona je na saslušanju u petak priznala da je imala određenu ulogu u slučaju „Tunel“.
U požaru na parkingu „Gradskog saobraćaja“ koji se desio oko 16 sati izgorjela su tri autobusa i dio hangara ovog preduzeća.
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada saopštila je da je prijavljen požar u naselju Kuće Rakića u kojem su u potpunosti izgorjela tri autobusa i hangar djelimično.
Služba zaštite i spašavanja je primila prijavu u 16.11, a požar je ugašen u 16.47 sati.
Na lice mjesta, kako su naveli, upućene su bile tri posade sa osam vatrogasaca.
„Izlaskom na lice mjesta ustanovljeno je da su požarom zahvaćena tri autobusa kao i hangar koji se nalazi u neposrednoj blizini. Požar u kojem su u potpunosti izgorjela dva autobusa, a djelimično treći i dio hangara, ugašen je u 16.47h“, naveli su iz Službe zaštite i spašavanja na Fejsbuku.
Podgorica i Nikšić kao prostori iz kojih su krenuli Stefan Nemanja da postane Sveti Simeon i Rastko Nemanjić da postane Sveti Sava svjedoče i danas, toliko vjekova kasnije, da jesu mjesta gdje će zrno klicu zametnuti, dodao je on
Stefan Nemanja rođen je u Podgorici, njegov sin Rastko je kao udioni knez vladao Humom u čijem je sastavu bio i drevni Onogošt. Te dvije polazišne tačke srpskog naroda danas su sjedinjene u ličnosti srpskog patrijarha koji je opet pohodeći Crnu Goru dao novu snagu našem narodu čiju slobodu mnogi žele da ukinu i sputaju, poručio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević na Fejsbuku.
– Podgorica i Nikšić kao prostori iz kojih su krenuli Stefan Nemanja da postane Sveti Simeon i Rastko Nemanjić da postane Sveti Sava svjedoče i danas, toliko vjekova kasnije, da jesu mjesta gdje će zrno klicu zametnuti. A plodovi se ogledaju i u ovoj posjeti Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Porfirija Crnoj Gori i Podgorici, Nemanjinom gradu, u kom ga je dočekao kao domaćin naš nikšićki gorostas Mitropolit Joanikije – naglasio je on.
Kovačević je dodao da su u to ime on i predsjednica SO Podgorica željeli da naprave jednu simboličnu sliku sa patrijarhom potvrđujući da su, kako je dodao, saglasni sa svakom njegovom riječju istine i mira koju je saopštio prilikom ove posjete.
Kampanja koja se sprovodi uoči popisa pokazatelj je očaja njegovih realizatora, ocijenila je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč.
“Nije dostojno na svaki pet metara putem bilborda ubjeđivati građane koja im je nacionalnost, jezik, vjera. Nesumnjivo je sumnjiv takav identitet”, navela je Vuković Kuč na mreži X.
Prema njenim riječima, svi koji su stvarali građanski karakter Crne Gore izjasnili su se za odgađanje popisa, svjesni, smatra ona, činjenice da se priprema kao dio agende susjedne države Srbije, čijoj je vlasti popis u Crnoj Gori “od ključnoga značaja”.
Svi koji su stvarali građanski karakter Crne Gore izjasnili su se za odgađanje popisa, svjesni činjenice da se priprema kao dio agende susjedne države Srbije, čijoj je vlasti popis u Crnoj Gori “od ključnoga značaja”.
Njegova svetost Patrijarh srpski g. Porfirije i Visokopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije danas, 15. oktobra 2023. godine, osveštali su i položili kamen temeljac crkve Svetog Save i Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“, čija izgradnja je počela u podgoričkom naselju Stari aerodrom na Markovdan, 8. maja ove godine.
Osvećenju su molitveno prisustvovali preosvećena gospoda episkopi: žički Justin, vranjski Pahomije, šumadijski Jovan, mileševski Atanasije, diseldorfski i njemački Grigorije, slavonski Jovan, budimljansko-nikšićki Metodije i zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, sveštenstvo i vjerni narod.
Ovom svečanom činu prisustvovali su i predstavnici Vlade Crne Gore na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem i ministrom prosvjete Vladimirom Vojinovićem, brojni predstavnici političkog i društvenog života Podgorice.
Nakon što je položen kamen temeljac crkve Svetog Save sabranima se najprije obratio g. Risto Drekalović, veliki dobrotvor Srpske pravoslavne crkve, ktitor buduće crkve posvećene Svetom Savi, a ujedno i priložnik zemljišta za izgradnju i projekta za školu.
“Bog me udostoji velikom Svojom milošću da budem ktitor ovoga hrama i da danas položimo kamen temeljac i povelju, i daće Bog i da ga i završimo. Sa velikom ljubavlju gradim ovaj hram. Mnogi bi htjeli da grade kao ja, ali im ne može biti, tako da sam zahvalan što je to meni pripalo. Ovaj hram sam odlučio da gradim kao sliku Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu – malog hrama. A zašto? Pa da bi bila simbolika, da spaja ljude, a ne da ih razdvaja, čak i simbolički. Na ovom Balkanu je dosta razdvajanja. Treba ljudi da se spajaju, sjedinjavaju. Ali kako? Poštujući svačiju kulturu, svačiju tradiciju sa puno tolerancije koju može samo hrišćanska Pravoslavna crkva i pravoslavni, pravi hrišćanin, da razumije. Globalizacija danas lomi sve pred sobom, sve tradicije i kulture svojim bezbožničkim duhom, pa sam srećan što se pored ove crkve gradi i Pravoslavna gimnazija Svetog Save, kako bi se u njoj sačuvao kult Svetog oca našeg Save. Duh Svetog oca Save, duh pravoslavlja, duh najveće tolerancije što postoji na svijetu, tolerancije koja kaže: Ljubi neprijatelje svoje. Ovaj duh danas bezbožništva koji, kažem, ruši sve pred sobom, koji hoće ne svojom kulturom, nego svojom nekulturom da pobijedi stare kulture i da ih satre kao da ih nikad nije ni bilo, tako da svako ko može treba da se bori protiv toga. Bilo bi dobro kad bi globalizacija bila takva da njen duh bude da se poštuje svačija kultura, ali je duh globalizacije toliko isključiv, gori od komunizma. Tada su ljude trpali u zatvore, a ovamo neistomišljenike trpaju u ludnice. Goreg duha nema. Hvala vam”, kazao je u svom obraćanju gospodin Risto Drekalović, ktitor budućeg hrama Svetoga Save na Starom aerodromu.
Potom se sabranima obratio Njegova svetost Patrijarh srpski g. Porfirije:
“Visokopreosvećeni, dragi brate Joanikije, dragi naš u Hristu brate Risto, koji si obeležen Hristovim imenom jer Risto je Hristos. Tim imenom bio je obeležen i prethodnik našeg Mitropolita Joanikija, učitelj i otac naš zajednički, imenom Hristovim obeležena je i ova zemlja blagoslovena, obeleženi su imenom Božijim svi narodi koji žive ovde, obeleženi smo i mi, a i taj beleg, taj pečat u isto vreme jeste i poziv nama da budemo ljudi, kako je govorio blaženopočivši Patrijarh Pavle.
Da budemo ljudi, to znači da se u nama oblikuje lik Božiji, da dođe do svoga vrhunca i savršenstva. Tako, usuđujem se da kažem, možemo ići korak dalje od tolerancije, korak dalje, a taj korak jeste ispunjenje starozavetnog zakona da idemo korak dalje do Ljubavi. Baš kako smo čuli iz današnjeg Jevanđelja: Ljubav sve voli, sve trpi, sve podnosi… Dakle, tamo gde je ljubav, tu ima mesta za sve i svakog čoveka. Tamo gde je ljubav nema isključivosti, ne postoji podela na mi i vi, na ti i ja, nego postoji princip da nema mene, nema ja bez ti, bez tebe, da ne postojimo mi bez vi, da nema nas bez vas i obrnuto. Tamo gde je ljubav i blagoslov Božiji tu postoje različitosti, ali ne kao povodi za suprotstavljanje, za isključivosti i nažalost, ono što je iskustvo ljudskog roda, za neprijateljstvo. Tamo gde je ljubav postoji Bog kao centar i različitosti kao različiti darovi koji su dati pojedincima, zajednicama, grupama i narodima da bi svako sa svojim darom afirmisao sebe, obogaćivao drugog i istovremeno mogao biti obogaćen drugim. To je Jevanđelje Hristovo.
Tolerancija znači trpeljivost. Ljubav znači da mi je stalo do tebe bez obzira kako se moliš Bogu i bez obzira na to kom narodu pripadaš. Ljubav znači da me prihvataš, ti, iako sam drugačiji, bez obzira što pripadam i narodu drugom i na drugačiji način se molim jer znamo, i ti i ja, da si ti dobio svoj dar, ja dobio svoj dar, da bi svako umnoživši svoj dar, od nas dvojice ili nas dvoje, mogao da tim darom sačini buket sastavljen od različitih cvetova, ali sada jedan i jedinstven, koji odiše blagouhanim mirisom koji hrani i tebe i mene. I evo braćo i sestre to je hram Božiji. To je mesto na koje smo pozvani da dolazimo i pokušaću da interpretiram blaženopočivšeg učitelja i oca našeg Mitropolita Amfilohija koji je govorio da postoje različitosti među ljudima, među narodima, ali postoji jedna tačka u kojoj se svi spajaju i u kojoj su svi jedno i jedinstveno, a to je da svaki narod ima mesto na koje dolazi da se moli Bogu i da svaki narod ima mesto na koje dolazi da, u susretu sa Bogom, upozna sebe, upozna Boga i upozna drugoga. I svaki narod ima mesto na koje dolazi sa željom da, čuvši reč Božiju, zapovest Njegovu, pokuša da se menja i da uzrasta.
Mi, pravoslavni Srbi imamo Svetog oca Savu, prvog arhiepiskopa srpskog koji je bio naš, ali i svačiji, univerzalan, baš zato što je bio autentično naš. To je baš zato što se u naše ime, za nas i radi nas, podvizavajući se u skladu sa zapovestima Božijim preobrazio da bude Svetitelj i da postane potpuno naš. Blagodaću Božijom, kao i svaki svetitelj, postao je univerzalan i svačiji. I hram zato postoji. Da budemo svoji, da budemo naši, ali samo kada živimo u skladu sa Jevanđeljem Hristovim, kako bismo onda postali Božiji i postali univerzalni i svačiji. To jest, kako bismo blagodaću Božijom svoju dušu, svoje srce otvorili i očistili od sebičnosti i egoizma i, smestivši Hrista u svoju dušu, postali sposobni da smestimo svakoga čoveka i svaki narod. I to današnje Jevanđelje kaže bez obzira kako se taj neko odnosi prema nama jer zapovest Hristova, zabeležena rukom Svetog apostola i jevanđeliste Luke, veli: Ljubite i neprijatelje svoje. A mi dodajemo, ili bolje reći objašnjavamo. Mi neprijatelje nemamo, to jest nikoga ne doživljavamo kao neprijatelja, a i onda kada je neko protiv nas, kada nas vidi za smetnju sebi, trudimo se da ljubav bude sila i snaga da razumevanje i prihvatanje tog drugog i drugačijeg budu snaga i sile koje su najjači argumenti i pokretač, da i on može da se izmeni.
I zato ovde u ovom hramu, posvećenom nikom drugom do Svetom Savi, ima mesta za sve. To je hram Srpske pravoslavne crkve, to je hram Hristov – Boga spasitelja svih ljudi, u kojem mora biti mesta, baš zato što je to svetosavski hram, za sve ljude i za svakog čoveka. I ovaj hram mora biti mesto koje čuva identitet, s jedne strane, i gradi mostove, s druge strane. Otuda je najbolji mogući model produžetka ovoga hrama gimnazija koja će se sazidati. Gimnazija koja je posvećena Svetom Savi i koja nas podseća na davnu, staru povest koju je, takođe, blaženopočivši Mitropolit, učeći se, govorio. Podseća na povest o grčkom filosofu Arstotelu koji se pred kraj života vratio u svoju postojbinu, u postojbinu svojih očeva Stagiru i podigao, upravo, Gimanziju – licej. I evo, tako se i naš Sveti otac Sava vratio i na ovaj način, utemeljitelj srpskog, pravoslavnog i hrišćanskog identiteta, molitvom i trudom duhovnog oca vašeg, i produžene ruke njegovog i našeg učitelja duhovnog oca. Dakle, vaš otac Joanikije produženom molitvom i željom blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija učinio da se vrati domu očevom Sveti Sava, da se vrati u rodno mesto svoga oca, svetitelja Stefana Nemanje, Simeona Mirotočivog. Da se vrati odakle, zapravo, nije nikada ni otišao, ni odlazio i gde je uvek bio. I ovaj kamen temeljac, koji smo danas osveštali, ima tu silu, tu snagu, tu simboliku. On je davno, pre više od osam stoleća, donet sa Svete Gore Atonske. Na tom svetogorskom, hilandarskom i vatopedskom kamenu temeljcu sazdana je, na Hristovom Jevanđelju, i zasnovana kultura. Sazdana je i vekovna državnost i ove države Crne Gore, koju volimo i poštujemo, sazdana je i prosveta i diplomatija i zdravstvo i sve čime se možemo pohvaliti i dičiti u našem narodu. Sazdani smo mi kao narod. Na tom svetogorskom kamenu izgrađeno je naše biće. I pored liceja, dakle, niče i ova crkva Svetoga Save. To znači da će zajedno sa školskim zvonom zvoniti i hramovna zvona. I zato i ovde odjekivaće stihovi Desanke Maksimović, kojima ću i završiti izraz radosti, ljubavi vaše i naše prema vama i zajedničke prema Bogu:
Ja znam ko sam po zvonu što sa zadužbina Nemanjićkih peva Po tome što me od Studenice do Mileševa od Berana do Podgorice i Herceg Novog, pradedovi gledaju sa ikonostasa i što svaki u ruci drži hram. Ja imam Svetitelja za oca i deda imam Svetitelja imam za kuma i na nebesima…
I samo kada na taj način hram zidamo i samo kada takvu školu, kao što će biti ova svetosavska, imamo, kada znamo ko smo, da su nam preci svetitelji. To podvlačim – svetitelji, dakle oni koji su se molili Bogu i trudili se da usklade svoj život sa Jevanđeljem Hristovim i zapovestima Njegovim i koji nas gledaju sa ikonostasa. Samo tada, braćo i sestre, imaćemo smisao svoga postojanja, samo tada imaćemo zajednicu među sobom, razumevanje među sobom, ljubavi među sobom, u porodici, u komšiluku, među rođacima, u svom narodu, a i sa svim drugim narodima. I samo tada bićemo ispunjeni uvek hvalospevom i uznošenjem slave Jednome u Trojici Bogu, zajedno sa Svetim ocem Savom, njegovm ocem Svetim Simeonom Mirotočivim, Svetim Vasilijem Ostroškim, Svetim Petrom Cetinjskim u slavu Jednome u Trojici Bogu, Ocu i Sinu i Svetome Duhu sada i uvek i uvekove vekova. Amin.”
Na kraju je Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije zablagodario Njegovoj svetosti Patrijarhu Porfiriju što je, kao nasljednik Svetoga Save, poslije toliko vijekova došao ovdje u Podgoricu da osvešta njegov hram.
,,Hiljadu godina, kako kaže riječ Božija, je kao jedan dan i jedan dan kao hiljadu godina. Sigurno da ne možemo sada razumjeti i protumačiti smisao ovih događaja ali svakako su istorijski i ne samo istorijski nego i božanski. Zato pozivamo Vašu svetost i braću arhijereje i našega bogomudrog i čestitog ktitora, hrabrog čovjeka, da odemo i na temelje Gimnazije i da tamo, Vaša svetosti, položimo kamen temeljac za novu Pravoslavnu gimnaziju Svetoga Save u Podgorici.
Crkva i Pravoslavna gimnazija “Sveti Sava” grade se u podgoričkom naselju Stari aerodrom, na zemljištu koje je, kao i projekat, priložio g. Risto Drekalović, veliki dobrotvor Srpske pravoslavne crkve, koji će kao ktitor crkvu posvećenu Svetom ocu našem Savi sam sagraditi. Glavni projekat obuhvata zgradu škole i crkvu, za koju je uzor Crkva Svetog Save na Vračaru.
Pravoslavna gimnazija “Sveti Sava“ u Podgorici počela je sa radom ove školske godine, a nastava se privremeno odvija u prostorijama zgrade koja je u neposrednoj blizini Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, dok se ne završe radovi na zgradi škole.
Pravoslavna gimnazija je licencirana od strane nadležnog državnog organa i pruža mogućnost daljeg školovanja, kao i bilo koja druga srednja škola, odnosno gimnazija.
Visokopreosvećeni Mitropolit je ranije kazao da je pred Pravoslavnom gimnazijom “Sveti Sava” postavljen visok zadatak da pripremi našu omladinu koja će se ovdje učiti za školovanje i na našim domaćim i na svjetskim univerzitetima: “Da se ovdje i djeca i mladi i odrasli saberu i da uzrastaju i u dobrim naukama i u pravoslavnim vrlinama; da ovdje bude najbolji spoj između obrazovanja i vaspitanja naše omladine.”
