Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić ističe da je zadovoljan postignutom u prethodnih godinu i po, s obzirom na stanje koje su zatekli nakon decenija neulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore. Napominje da se u kratkom periodu nijesu mogli riješiti svi problemi, ali da je urađeno mnogo da se sistem postavi na noge i da ljekari dobiju bolje uslove za rad, a građani bolju zdravstvenu zaštitu.

Gostujući u emisiji „Link“ Radija CG, Šćekić je naglasio da su liste čekanja najveći problem, ali su smanjene, odliv kadra je prisutan, ali je uključeno u sistem za dvije godine 100 ljekara, napravljena mogućnost za subspecijalizacije i specijalizacije.

Protesti izabranih ljekara su, kaže političke prirode, i zamjerke koje su iznosili ljekari na njegov rad je posljedica manipulacije i lošeg informisanja od Sindikata.

„Sindikat izabranih ljekara pogrešno je informisao ljekare i treba imati na umu kada su ti protesti organizovani. Protest je bio u danu pred izbore, drugi koji je pripreman, a nije uspio bio je planiran uoči formiranja vlade, što govori dovoljno o njihovoj namjeri i koliko su bili usmjereni na dobrobit ljekara. Ja nisam vidio te proteste za vrijeme prethodnog režima. Nijesmo ukinuli dodatak na platu, već nijesmo dozvoli da se on nezakonito uplaćuje, ali smo našli drugi način da platimo rad ljekara. Nijesam čuo primjedbu ljekara da je radio više, a da mu to nije vrednovano. Znam da ima preopterećenih ljekara, ali moraju da znaju da njihov menadžment čini sve da probleme riješi i to će se kroz novi zakon koji će, vjerujem, prvi biti usvojen kada se formira Vlada, pokazati da je posebna pažnja data primarnoj zaštiti“, kazao je Ščekić.

Na primjedbu da su samo nastavili projekte koji su već postojali po pitanju gradnje klinika, Ščekić ističe, da je to tačno, ali da su ti projekti stajali godinama, a da se ništa konkretno nije uradilo.

„Postojao je prostor od osam godina da se oni realizuju i da se iskoriste sredstva iz evropskih fondova, a ne da mi ulazimo u ultimatume da moramo početi gradnju do decembra ili će novac biti povučen. Pitanje je zašto je bivša vlast čekala sa tim i dozvolila da se dođe u tu poziciju“, kazao je Šćekić.

Dodaje da je Klinički centar preseljen u privatni sektor, te da on nije protiv privatnog zdravstva, ali kao domaćin kuće, za jačanje je javnog zdravstva.

„Ukoliko neko želi da osnuje privatnu praksu, svakako, ali ne smije se oslanjati na kadar iz javnog zdravstvenog sistema, kako je rađeno godinama. Kontrola u tom dijelu je sada uspostavljena i neki smatraju da je rigorozna, ali ako imamo liste čekanja smatrali smo da te liste treba rješavati, pa onda one u privatnom sektoru“, kazao je ministar.

Što se tiče Instituta Igalo problem je dug 15 godina i ne može se riješiti preko noći. On ima oko 30 odsto privatnog vlasništva i tu je država limitirana, a Ministarstvo je uradilo sve i iscrpilo sve mogućnosti. Cilj je da se otkupe akcije, kako bi na adekvatan način reagovali.

Za bolnicu u Meljinama, zamolio je za stpeljenje, jer su, kako naglašava, zatekli ruiniranju ustanovu u martu kada je prešla u državno vlasništvo.

„Zatekli smo ruiniranu bolnicu i dali napor da ona uđe u javno zdravstvo. KBC Kotor već radi na prevazilaženju problema, ali za par mjeseci ne možemo da riješimo probleme koji su pravljeni decenijama, zato molimo građane i zaposlene da imaju strpljenja“, kazao je Šćekić.