Policija u Podgorici uhapsila je tri osobe zbog sumnje na krađu šljunka iz rijeke Morače u mjestu Botun.
Kako navode u saopštenju policije, Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po prijavi građana da se u mjestu Botun vrši vađenje šljunka, izašli na lice mjesta i lišili slobode tri osobe.
„Podgorička policija je, postupajući po prijavi, u mjestu Botun na obali rijeke Morače zatekla dva teretna motorna vozila, u kojima se nalazio šljunak, kao i mašinu za vađenje šljunka – rovokopač. Tu su zatečeni A.S. (52), I.S. (26) i I.Ć. (39) koji su vršili iskop i prevoz šljunka. Na licu mjesta je izvršen uviđaj, a mašine su zapečaćene“, navode u policiji.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici pomenuta lica su uhapšena zbog sumnje da su izvršila krivično djelo krađa na štetu države Crne Gore.
U napadu u jugozapadnoj meksičkoj državi Gerero ubijeno je 11 policajaca
Najmanje 16 osoba, među kojima 12 policajaca, ubijeno je u dva oružana napada na jugu Meksika, gdje je nasilje često povezano sa trgovinom drogom, saopštile su lokalne vlasti, prenose agencije.
U napadu u jugozapadnoj meksičkoj državi Gerero ubijeno je 11 policajaca.
Neidentifikovani napadači su otvorili vatru na policijsku patrolu u pratnji lokalnog sekretara za bezbjednost, rekao je zamjenik državnog tužioca države Gerera Alehandro Ernandes.
U oružanom napadu u susjednoj državi Mičoakan ubijena su četiri civila i jedan policajac, izjavili su lokalni zvaničnici.
Demografkinja Mileva Brajušković Popović ističe da je nažalost demografska slika u Crnoj Gori loša, a priča o bojkotu popisa stanovništva sa aspekta struke nije opcija. Ona je pozvala sve strane, i vlast u opoziciju, da budu razumni i da se dođu do rješenja i dogovora, ako im je cilj bolja budućnost ove države.
Brajušković Popović je gostujući u Jutarnjem programu TVCG kazala da je popis stanovništa statistička aktivnost, ali da je kod nas to pitanje politizovano.
„Zanimljivo je kako u ovoj i ovakvoj ekonomskoj situaciji, političari uspiju da nametnu nacionalne teme. Sa aspekta struke bojkot nije opcija i bolje je da se ne održi. Mi ne znamo koliko će biti onih koji će ga bojkotovati i u tom smislu možemo dobiti nedovoljno podataka i dovodi se u pitanje njegova validnost i kreiranje strategija i da li ćemo morati da ga ponovim. Da možemo da radim bez popisa, ne bismo ga ni sprovodili“, naglašava Brajušković Popović.
Kako je pojasnila građani imaju opciju da se ne izjasne na ova pitanje koja se tiču nacionalnosti i vjere koja se toliko targetiraju u javnosti posljednjih dana. Činjenica je, kako je kazala, da se pažnja poklanja tim pitanjima koja najmanje utiču na kreiranje stetegija koje treba da poboljšaju život u ovboj državi.
„Sada smo došli i do toga da se priča o bezbjednosti popisivača i nadam se da smo dovvoljno zreli kao društvo da do toga neće doći u praksi. Problem je činjenica da nemamo povjerenja jedni u druge, a ni u institucije, a imajući u vidu brojna pitanja na koja treba da odgovorimo zakačili smo se za daj mali dio pitanja koji neće ni na koji način uticati na to da li ćemo bolje živjeti. To je apsurdno“, smatra Brajušković Popović.
Kako je istakla, popis nije održan 12 godina, već dvije godine kasnimo sa tim procesom i smatra da su politički akteri imali dovoljno vremena da se dogovore, a ne da čekaju minut do 12 i da se na nedjelju dana od popisa i ne zna hoće li ga biti ili ne.
Podsjetila je da se analizom podataka iz 2022. pokazalo da na sjeveru živi 157.000 stanovnika ili 25,6 odsto, što je u odnosu na popis 2011. manje za 21.000, a u odnosu na onaj iz 1991. 61.000 osoba, te da je takva situacija samo jedan od brojnih problema sa kojima se sauočavamo.
„Sjever ne možemo posmatrati izlovano i njegova nerazvijenost i ekonomska i demografska, može da bude samo na štetu cijele zemlje. Ovim problemo se niko nije bavio, nemamo strategiju koja bi targetirala ovu problematiku. To je izvan forisa političara. Popis treba da pruži podatke na osnovu kojih možemo da pravimo razvojne strategije, da vidimo šta ćemo sa demografskim starenjem, negativnim prireštajem, sve većom opterećenošću radno sposobnog stanovništva, zato nam se i podiže ova ljestvica o granici odlaska u penziju“, objašnjava Brajušković Popović.
Vozač kamiona lakše je povrijeđen nakon što se to vozilo, oko pola sata iza ponoći, prevrnulo na putu Podgorica – Kolašin, u Crkvinama, rečeno je „Vijestima“ u Operativno-komunikacionom centru Uprave policije.
Oni su savjetovali vozačima sporiju i oprezniju vožnju na dionicama koje vode kroz usjeke, zbog pojave sitnijih odrona
U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a vidljivost je dobra, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su savjetovali vozačima sporiju i oprezniju vožnju na dionicama koje vode kroz usjeke, zbog pojave sitnijih odrona.
Na regionalnom putu R-13 Mateševo – Kolašin zbog asfaltiranja saobraćaj će za sve vrste vozila biti obustavljen od deset do 14 sati.
Zbog asfaltiranja će saobraćaj biti obustavljen i na regionalnom putu R-19 dionica Mateševo-Trešnjevik, od osam do 18 sati.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog radova je obustavljen za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj će biti obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-6 dionica Đurđevića Tara-Žabljak, zbog radova na dalekovodu Žabljak-Pljevlja, od sedam do 17 sati saobraćaj će biti povremeno obustavljan, najduže 20 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Kolašin-Mateševo saobraćaj se na mjestima radova odvija jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine–Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Tokom noći se očekuje naoblačenje koje će usloviti kišu
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz prisustvo visoke oblačnosti, sa maksimalnom dnevnom temperaturom do 27 stepeni.
Tokom noći se očekuje naoblačenje koje će usloviti kišu.
Na sjeveru, tokom jutra, po kotlinama je moguća magla.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, u popodnevnim satima, u sjevernim predjelima i na primorju, umjeren do pojačan, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od pet do 17, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.
Kandidatkinja Demokratske Crne Gore za ministarku kulture i medija Tamara Vujović, saopštila je da se neće povući iz trke za tu poziciju u 44. Vladi.
“Da ne smatram da mogu da doprinesem, ne bih se prihvatila te pozicije”, rekla je ona Vijestima.
Na taj način komentarisala je jučerašnje reagovanje više od 20 strukovnih udruženja, nevladinih organizacija, producentskih kuća, koji su od nje tražili da ne prihvati poziciju ministarke kulture i medija.
Oni su problematizovali njene kompetencije, podsjećajući da je specijalizovala fizikalnu medicinu, radila kao ljekar opšte prakse, bila pomoćnica ministra zdravlja, saradnica u nastavi na primijenjenoj fizioterapiji, profesorica je medicinske grupe predmeta u Srednjoj mješovitoj školi.
Dogovor o predlaganju ministara u novoj vladi u završnoj je fazi, nakon što je SNP Crne Gore predložio svoje kandidate za ministre, i sjednica na kojoj bi se birala nova vlada trebalo bi da bude održana naredne sedmice, saopštili su za Portal RTCG iz nove većine. Ostalo je da Albanski forum i Albanska alijansa ozvanične svoje predloge, a to bi na današnjoj sjednici predsjedništva trebalo da uradi i Civis. Po sporazumu o formiranju nove vlasti, Civis treba da dobije mjesto potpredsjednika vlade.
Albanski forum trebalo bi da dobije mjesto potpredsjednika vlade sa resorom ekonomskog razvoja i resor javne uprave. Albanska alijansa dobija resor ministra za ljudska i manjinska prava.
Predsjedništvo SNP Crne Gore izglasalo je da predsjednik stranke Vladimir Joković bude predložen za ministra poljoprivrede, a Dragoslav Šćekić za potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj i ministra sporta i mladih u 44. vladi. Predsjedništvo SNP-a odluku je donijelo jednoglasno.
Sjednica Glavnog odbora SNP-a biće održana najvjerovatnije u četvrtak, i tada bi trebalo da budu verifikovane odluke Predsjedništva.
Budući premijer a aktuelni mandatar Milojko Spajić treba i da napiše ekspoze, i taj posao je, saznajemo, u završnoj fazi. Mada je sjednica parlamenta prvobitno planirana za 26. oktobra ipak treba vremena da se sve odluke donesu, pa je donijeta odluka da sjednica bude pomjerena za narednu sedmicu.
SNP-u će u novoj vladi pripasti Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo sporta i mladih. Ostaje da se vidi šta predlog SNP-a da Šćekić bude potpredsjednik Vlade za regionalu razvoj znači, imajući u vidu komentare da takva pozicija nije predviđena originalnim sporazumom o formiranju vlasti.
Čelnici 11 političkih partija potpisali su nedavno koalicioni sporazum o formiranju nove vlasti u Crnoj Gori. Naredni korak je, osim kadrovskih pitanja, i zakazivanje sjednice crnogorskog parlamenta.
Sporazum su potpisali lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, te lideri Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokratske narodne partije Milan Knežević, Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, te CIVIS-a Srđan Pavićević.
Sporazum su potpisali i lideri pet albanskih partija, odnosno tri koje čine Albanski forum – Nik Đeljošaj, Ivan Ivanaj i Ferhat Dinoša i dvije koje su u koaliciji Albanska alijansa – Fatmir Đeka i Genci Nimanbegu.
Novi predsjednik Skupštine biće Andrija Mandić, a koalicija „Za budućnost Crne Gore“ daće podršku novoj vladi.
Parlamenarni izbori u Crnoj Gori održani su 11. juna, a mandatar Milojko Spajić mandat za sastavljanje vlade dobio je 10. avgusta. Nakon višemjesečnih pregovora, postignut je politički dogovor o formiranju nove vlade.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) utvrdilo je da bivši predsjednik države Milo Đukanović nije počinio krivično djelo, odnosno da nije zloupotrijebio vladin avion za privatan let do Bergama, uoči Nove 2023. godine.
To se može zaključiti na osnovu odgovora koji je upućen Mreži za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA koja je i uputila zahtjev u janurau ove godine SDT-u da ispita da li je Đukanović zloupotrijebio državne resurse.
„Ocjenom sadržine spisa predmeta Ktr-S. br. 2/23, koji je formiran povodom Vašeg podneska – informacije koju ste u svojstvu izvršnog direktora Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA podnijeli ovom tužilaštvu putem elektronske pošte dana 09.01.2023. godine, utvrđeno je da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica, zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“, piše u odgovoru specijalnog tužioca Miroslava Turkovića od 17. oktobra, koji je proslijeđen sada bivšem direktoru NVU LUPA Vladimiru Otaševiću.
U prijavi koja je prije 10 mjeseci poslata SDT pisalo je da je avion Learjet 45 Vlade Crne Gore sletio 30. decembra oko 22:14 časova na pistu u Golubovcima, nakon sat i 14 minuta leta od aerodroma u italijanskom Bergamu do Podgorice.
Uoči tog leta javnost nije obaviještena da crnogorski državnici imaju bilo kakve diplomatske obaveze u Italiji, zbog kojih moraju da koriste vladin avion.
Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA utvrdila je ko je i na koji način koristio vladin avion do Italije.
Avion Vlade Crne Gore, u 9:58 ujutru 30. decembra 2022. godine poletio je iz Podgorice ka Istanbulu. U tom avionu se nalazio predsjednik države Milo Đukanović i njegova pratnja.
Nije, međutim, poznato kad je tačno sletio u glavni grad Turske, ali oko 1:14 časova radar je uočio crnogorski avion blizu Istanbula. Crnogorska delegacija, predvođena predsjednikom Đukanovićem u Turskoj se zadržala do 7:58 časova 30. decembra kada je avion Vlade Crne Gore poletio sa aerodroma i umjesto ka Podgorici, uputio se ka sjeveru Italije.
Evidentirano je potom da je avio u 8:26 časova sletio na areodrom u Bergamu, te da se nakon nekih 30-ak minuta uputio ka glavnom gradu Crne Gore.
LUPA je kontaktirala Generalni sekretarijat Vlade, kako bi provjerili u koje svrhe je i ko koristio avion.
“Nalog za let bio je baš tom rutom. Da li se Đukanović vratio iz Bergama, zaista ne znam. Važno je da je avion putovao rutom koja je upisana u nalogu i to je zvanično bio zahtjev kabineta predsjednika Crne Gore”, rekao je ranije generalni sekretar Vlade Boris Marić.
Na pitanje zašto je avion letio od Istanbula do Bergama, koji se nalazi nedaleko od granice sa Švajcarskom, umjesto direktno iz Istanbula ka Podgorici i zašto je let trajao najmanje dva sata duže, Marić je istakao: “Obrazloženje je bilo da predsjednik ima diplomatski susret, ali svakako detalje možemo da provjerimo nakon praznika”.
Nezvanične informacije LUPE koje nijesu bili u mogućnosti da potvrde, govore da se predsjednik države Milo Đukanović 30. decembra 2022. godine nije vratio u Podgoricu vladinim avionom, već da se sa putničkim motornim vozilom sa aerodroma u Bergamu uputio privatno u pravcu Švajcarske, gdje je proveo novogodišnje praznike.
Navodno, Đukanović je prethodne dane boravio u švajcarskom gradu St. Moric, u hotelu „Badrutt’S Palace“.
LUPA je izražavala ozbiljne sumnje da je predsjednik države zloupotrijebio avion Vlade Crne Gore u privatne svrhe, letom iz Istanbula do aerodroma u Bergamu.
Sredinom januara 2023. godine dnevni list “Vijesti” objavio je da je Milo Đukanović sa suprugom Lidijom i dva službenika Uprave policije, koji ga obezbjeđuju, od 30. decembra do 7. januara boravio u luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu St. Moric.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) su saopštili ranije da su troškovi po osnovu službenog putovanja njihovih službenika iznosili preko 11 hiljada eura. Troškove obezbjeđenja štićenih ličnosti snosi država.
”Od ukupnog iznosa, iznos od 8.931,42 eura se odnosi na hotelski smještaj, a troškovi za dnevnice su iznosili 2,209,20 eura”, pisalo je u odgovorima MUP-a na pitanja “Vijesti”.
Boravak u luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski na noć dostiže cijenu i 20.000 eura.
Ti podaci, po tvrdnjama SDT, nisu inkriminišući i nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica, zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
