Robert Kard, osumnjičeni za ubistvo 18 ljudi i ranjavanje 13 u američkoj državi Mejn, pronađen je mrtav 48 sati nakon što je otvorio vatru u jednom baru i kuglani u gradu Luiston. Guvernerka Dženet Mils saopštila je da je Kard pronađen mrtav u okolini Lizbona sa očiglednom prostrjelnom ranom koju je sam sebi nanio.
Guvernerka Mejna Dženet Mils potvrdila je na konferenciji za novinare da je tijelo Roberta Karda pronađeno blizu grada Lizbona.
“Duga potraga se završila, policija će nastaviti istragu kako bi se utvrdila istina o tome šta se dogodilo”, rekla je Dženet Mils i dodala da “stanovnici Mejna mogu da odahnu i da je o svemu obavijestila predsjednika SAD Džozefa Bajdena i članove Kongresa”.
Tijelo Roberta Karda otkriveno je u šumi u blizini susjednog grada Lizbona, gdje je policija pronašla njegovo napušteno vozilo ubrzo nakon masovnog ubistva, prenosi Rojters.
Robert Kard je optužen za masovno ubistvo 18 ljudi.
I šef policije Luistona potvrdio je da je Kard mrtav.
Nekoliko američkih medija, pozivajući se na neimenovane izvore iz policije, prethodno je objavilo da je Kard izvršio samoubistvo vatrenim oružjem.
Masakr u Mejnu je najsmrtonosniji u 566 masovnih pucnjava u SAD ove godine. Sa 18 ubijenih, masovna pucnjava u Luistonu ujedno je i najsmrtonosnija od masakra u Juvaldeu u maju 2022. godine, kada je 21 osoba ubijena u osnovnoj školi u Teksasu.
Na sjeveru u predjelima koji gravitiraju centralnim djelovima biće umjereno oblačno. Očekuje se povremeno kiša prvenstveno u prvom dijelu dana, a na krajnjem sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i uglavnom suvo.
Duvaće umjeren do pojačan jugozapadni vjetar koji će do kraja dana oslabiti. Temperatura vazduha od 14 do 21 stepen
Na jugu biće promjenljivo oblačno. Prijepodne mjestimično sa kišom ponegdje i sa grmljavinom, popodne uglavnom suvo sa dužim sunčanim periodima i relativno toplo. Temperatura do 24 stepena.
More prijepodne umjereno talasasto, popodne malo talasasto. Vjetar uglavnom južni ujutru umjeren do pojačan tokom dana slab do umjeren. Temperatura mora oko 22 stepena.
Narednih dana, na sjeveru, u nedjelju, ujutru lokalno po koltinama i dolinama magla, tokom dana pretežno sunčano i relativno toplo.
U ponedjeljak ujutru lokalno sa maglom, tokom dana sunčano i natprosječno toplo popodne značajno prisustvo visoke oblačnosti i umjeren jugozapadni vjetar.
Dnevna temperatura u ponedjeljak u primjetnom porastu.
U južnim predjelima, u nedjelju biće pretežno sunčano i relativno toplo. U ponedjeljak sunčano i natprosječno toplo vrijeme za ovo doba godine, popodne povećano prisustvo visoke prozračne oblačnosti. Temperatura vazduha u manjem porastu.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić poklonio je medicinskom osoblju Klinike za očne bolesti ikonu Svete Petke, saopšteno je iz Ministarstva. Šćekić je, dodaje se, osoblju ikonu poklonio uz riječi “da ih čuva dok obavljaju najhumaniji posao”.
“Dok obavljate ovaj najhumaniji posao da vas čuva i daje vam snage da sigurni pružate najbolju njegu našim pacijentima”, kazao je Šćekić.
Foto: Vlada Crne Gore
Šćekić je danas na Klinici za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prisustvovao svečanosti otvaranja nove operacione sale, gdje je i uručio ikonu.
Foto: Vlada Crne Gore
Iz KCCG su kazali da je u rekonstrukciju prostora i opremanje sale uloženo preko 305.000 eura, od čega je više od 291.000 obezbijedila Vlada.
Zarade zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) od januara naredne godine biće uvećane do 30 odsto, navodi se u izmjenama i dopunama Odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima, koje je danas usvojila Vlada.
Iz MVP su rekli da je odluka usvojena nakon opsežnih konsultacija generalnog sekretara tog vladinog resora Milete Radovanića sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, tokom septembra i oktobra.
“Odluka je bazirana na potrebi uvećanja zarada zaposlenima u Ministarstvu, uslijed povećanja troškova života nastalih kao posljedica inflacije, a vodeći se činjenicom da oni nijesu obuhvaćeni uvećanjem zarada za zaposlene u državnoj upravi nakon usvajanja Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa u februaru”, kaže se u saopštenju.
Kako se podsjeća, zarade zaposlenima u MVP-u prema Granskom kolektivnom ugovoru za oblast uprave i pravosuđa nijesu uvećane, jer su koeficijenti zarada za zaposlene u tom Ministarstvu propisani Zakonom o vanjskim poslovima.
“Usvajanjem te Odluke, koja stupa na snagu 1. januara naredne godine stvaraju se uslovi za poboljšanje standarda za zaposlene u Ministarstvu”, zaključuje se u saopštenju.
Vlada Sjeverne Makedonije produžila je danas do kraja godine odluku o zamrzavanju cijena određenih prehrambenih proizvoda, flaširane vode, sokova i piva.
To je saopštio ministar ekonomije Sjeverne Makedonije Krešnik Bekteši, koji je istakao da je odluka, koja je trebalo da važi do kraja novembra, produžena do 31. decemra, jer se do tada očekuje usvajanje zakona o nefer trgovinskoj praksi, koji treba da spriječi neosnovana poskupljenja.
„S obzirom na to da je već pripremljen finalni tekst zakona o nefer trgovinskoj praksi, za koji očekujemo da će ga poslanici usvojiti do kraja godine, odlučili smo da se mjera sniženih cijena i oznaka ‘garantovana cijena’ nastavi do 31. decembra umjesto do 30. novembra“, rekao je Bekteši.
Vlada Sjeverne Makedonije je odlukom od 19. septembra omogućila da 50 proizvoda u 24 kategorije pekarske, mliječne i mesne industrije pojeftine za najmanje 10 odsto u odnosu na cijenu koju su imali 1. avgusta, a nekoliko dana kasnije tom spisku su dodati svijetlo pivo, negazirana voda i sokovi.
Pošto je funkcioner Pokreta Evropa sad podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, Vuković se oglasio, poručivši da će i on podnijeti prijavu štiteći svoj ugled.
Kako je kazao, u pitanju je očigledan pokušaj da se skrene pažnja javnosti sa brojnih problema koji karakterišu rad lokalne uprave, te odluke pokreta ‘Evropa Sad’ da, na državnom nivou, formira politički savez sa nekadašnjim ‘Demokratskim frontom’.
„Kao čovjek koji se bavi politikom, imam razumijevanja za – makar bila i prizemna – političku taktiku ove vrste.
Kao čovjek koji drži do ličnog ugleda i dostojanstva i ko je, na funkciji gradonačelnika, radio sve u skladu sa zakonom, vođen principima javnog interesa, nemam namjeru da ignorišem pokušaje da mi se, u tom smislu, nanese šteta“, istakao je Vuković.
DIO VUKOVIĆEVOG REAGOVANjA PRENOSIMO INTEGRALNO:
1. Odluka o prodaji dijela zemljišta (tzv. dokompletiranje parcele) donijeta je na isti način kao i desetine drugih sličnih odluka tokom mandata prethodne uprave – u skladu sa zakonom i na temelju zvanične odluke nadležnog organa (Direkcija za imovinu Glavnog grada) o ispunjenosti uslova;
2. Ovu, kao i brojne druge slične odluke Direkcije za imovinu, u martu je kontrolisala nadležna inspekcija Ministarstva finansija i zaključila da je procedura sprovedena zakonito
3. Budući da se, po sopstvenom priznanju, odbornik Čarapić detaljno bavio ovim predmetom, navedeno mu je moralo biti poznato;
4. U svjetlu te činjenice, a nakon odluke odbornika Čarapića da podnese krivičnu prijavu protiv mene, stekli su se uslovi da podnesem KRIVIČNU PRIJAVU protiv odbornika Čarapića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje (član 388 KZ-a)
5. Navedeni član glasi: ‘Ko prijavi određeno lice da je učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da to lice nije učinilac tog djela … kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine;
6. Krivičnu prijavu protiv odbornika Čarapića podnijeću tokom naredne sedmice;
7. Nadam se da se, kada bude pozvan da tužilaštvu da izjavu po osnovu moje prijave, odbornik Čarapić neće pozvati na – sada već i ukupnoj crnogorskoj javnosti sasvim očiglednu – neuračunljivost;
8. Na ovaj način, želim da zaštitim sopstveni i ugled svojih kolega, ali i da dam konkretan doprinos unapređenju kulture političkog dijaloga u Crnoj Gori.
MASKIRANI I NAORUŽANI PALICAMA, BRUTALNO PRETUKLI MURATOVIĆA ISPRED ULAZNIH VRATA NJEGOVE KUĆE
Napadači na funkcionera Demokratske Crne Gore u Petnjici Isada Muratovića nisu završili u zatvoru zahvaljujući bivšem predsjedniku države Milu Đukanoviću, uprkos izričitom protivljenju Ministarstva pravde.
Amar Korać i Arijan Rastoder osuđeni su na po četiri mjeseca zatvora nakon što su maskirani i naoružani palicama, brutalno pretukli Muratovića ispred ulaznih vrata njegove kuće.
Prije nego su otišli na izdržavanje kazne, Đukanović je, međutim, tada u svojstvu predsjednika Crne Gore usvojio njihovu molbu za pomilovanje i zatvorsku kaznu im zamijenio uslovnom.
Prema odredbama Zakona o pomilovanju, predsjednik države dužan je prije odluke da traži mišljenje nadležnog ministarstva, koje očigledno nije obavezujuće.
Predsjednik, piše u tom aktu, može dati pomilovanje i bez sprovođenja postupka propisanog ovim zakonom, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
“Obavještavamo vas da je Ministarstvo pravde nakon zaprimljenih molbi koje su nam dostavljene od tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a nakon prikupljenih podataka i sprovedenih zakonskih procedura, u oba slučaja dalo predlog da se predmetnim molbama ne udovolji, koji predlozi su upućeni predsjedniku Crne Gore dana 10.10. 2022 i 11. 10. 2022. godine”, navodi se iz vladinog resora kojim rukovodi Marko Kovač.
Iz kancelarije bivšeg šefa države nisu odgovorili na pitanja Vijesti o tom slučaju.
Muratović je nakon napada u policiji kazao da sumnja da je sačekušu organizovao bivši funkcioner tajne i javne policije Zoran Lazović. Tada je saopštio da Lazović njegovu familiju progoni odavno, a da je nova hajka počela jer je član Demokrata.
Lazovićev sin, takođe policajac, uhapšen je pod optužbom da je dio kavačkog kriminalnog klana. U dijelu njegove telefonske komunikacije sa ostalim članovima grupe, optuženi policajci i kriminalci govore i o politici, sigurnim bazama glasača i biznismenu koji milionski pomaže partiju pred izbore… U tom kontekstu pominje se i Zoran Lazović.
„Ovo je skandal“
Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, kazao je Vijestima da izjava Muratovića nakon napada i pominjanje Lazovića, jasno govori o težini Đukanovićeve odluke o pomilovanju.
“Odluka bivšeg predsjednika države gospodina Đukanovića da pomiluje i oslobodi zatvorske kazne dva pravosnažno osuđena lica na zatvorsku kaznu, zato što su, tokom izborne kampanje, maskirani krvnički i mučki prebili i to na sopstvenom kućnom pragu funkcionera Demokrata Petnjica, Isaka Muratovića predstavlja svojevrsni skandal, a zapravo pokazuje u kakvom smo sistemu živjeli svih prethodnih decenija. Kada se uzme u obzir izjava gospodina Muratovića o političkom motivu napada i njegovog uvjeranja da iza istog stoji dio porodice Lazović, postaje jasno koliku težinu ima odluka o pomilovanju bivšeg predsjednika Crne Gore, ali i govori o sprezi institucija sa osuđenim napadačima i nalogodavcima. Institucija predsjednika države treba da simbolizuje pravdu, jednakost i integritet, a ne da služi kao alat za ispravljanje presuda ili zaštiti osuđenih napadača na partijske funkcionere njegovih političkih protivnika”, saopštio je Bogdanović.
On je konstatovao da takva upotreba predsjedničkih ovlašćenja upućuje na duboke probleme u društveno-političkom sistemu.
“Nažalost, ovi i slični postupci su svjedočanstvo o povezanosti kriminala i određenih državnih institucija, što je potvrđeno kroz mnoge pravosudne procese”.
Bogdanović je rekao da činjenica da su se politički napadi dogodili u jeku izborne kampanje, ukazuje i na duboku kompromitaciju naslijeđenog sistema.
“Ali, u ovom trenutku, želimo se fokusirati na budućnost i obećavamo da će pravda prevladati. Era u kojoj su se ovakve odluke donosile je prošla. Vrijeme koje dolazi je vrijeme obnove, pravde i jačanja institucija. Nikada više nećemo dopustiti da bilo koja sila ili interes nadjača suverenitet i integritet naše države. Nastojeći izgraditi snažne, nepristrasne i pravične institucije, zaklinjemo se da nikada više i niko neće biti jači od države”, rekao je generalni sekretar Demokrata.
Sudska presuda
U presudi kojom su Amar Korać i Arijan Rastoder osuđeni na robiju, navodi se da su 23. decembra 2021. godine, maskirani fantomkama, sa rukavicama na rukama, došli ispred kuće Muratovića i sakrili se iza ćoška.
Objašnjava se da su primijetili da u dvorištu nema vozila njihove mete, zbog čega su se pritajili i čekali ga nekih 20 minuta.
“Da bi nakon što je parkirao vozilo, izašao iz istog i krenuo put ulaznih vrata da uđe u kuću, pa kako nije mogao da otključa vrata više puta je kucao na ista i kada ih niko nije otvarao, pošao do jedne nastrešnice gdje su se nalazila drva, u kom trenutku su obojica krenuli put njega, kada ga je okrivljeni K. A. palicom udario u predjelu desne strane glave, nakon čega se dao u bjekstvo a od kojeg udarca je oštećeni pao na lijevu stranu tijela i dok je bio u ležećem položaju, okrivljeni R. A. ga je nogom obuvenom u patiku udario u predjelu tijela, da bi u trenutku kada je pokušao da ustane stisnutom pesnicom ga udario u predjelu lijeve strane lica, a kada ga je oštećeni dohvatio za duksericu u predjelu grudi, okrivljeni R. A. je nastavio da ga udara stisnutim pesnicama u predjelu glave, da bi se u jednom trenutku istrgao iz ruku oštećenog, a zatim se dao u bjekstvo”, dodaje se u presudi.
Oni su osuđeni da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo – nasilničko ponašanje.
Šta je predviđeno zakonom
Pomilovanjem se, u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore, daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje se rehabilitacija, određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.
“Pomilovanje daje Predsjednik Crne Gore. Postupak za pomilovanje pokreće se po molbi za pomilovanje ili po službenoj dužnosti…. Molba ne odlaže izvršenje krivične sankcije. Molba se podnosi Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava”, navodi se u zakonu.
Ko se pronašao u objavama
Muratović je tokom istrage kazao da nikada nije imao problema sa porodicama napadača – Koraćima i Rastoderima.
On je, međutim, rekao da mu se sve to dešava zbog političkih stvari:
“Kao i da je koristio društvene mreže – Facebook na kojima je davao komentare da je Z. L. (Zoran Lazović) prebacio svoje špijune u Luksemburg kako bi gore radili za njega, te da se neko sigurno pronašao u tome”, piše u presudi protiv napadača.
Odbornik Pokreta Ervropa sad u Skupštini Glavnog grada Vasilije Čarapić podnio je krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića. Prema riječima Čarapića on je podnio krivičnu prijavu protiv Vukovića zbog prodaje dijela kružnog toka Mirku Rakčeviću.
“Nakon sagledavanja svih okolnosti i dubinske analize slučaja izgradnje hotela na kružnom toku u bloku VI, imao sam obavezu da svoja saznanja podijelim sa nadležnim tužilaštvom. U tom pogledu, podnio sam krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika, bivšeg direktora Direkcije za imovinu Mladena Ilića, i članova komisije za procjenu vrijednosti građevinskog zemljišta i objekata u imovini Glavnog grada Dina Kočana, Ivana Mijovića i Sonje Ivanović jer su prodali dio kružnog toka Mirku Rakčeviću za potrebe izgradnje hotela investitora “Šajo” DOO”, tvrdi Čarapić.
Nakon sagledavanja svih okolnosti i dubinske analize slučaja izgradnje hotela na kružnom toku u bloku VI, imao sam obavezu da svoja saznanja podijelim sa nadležnim tužilaštvom. U tom pogledu, podnio sam krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika, bivšeg direktora Direkcije za… pic.twitter.com/E66jW5zRCb
Članica Ustavnog suda 18. decembra puni 64 godine i tada bi morala u penziju, ali je sada sebi produžila mandat za tri godine Ustavni sud prekršio zakon jer o njenom ispunjenju uslova za starosnu penziju nije obavijestio Skupštinu
Za ukidanje člana 17. stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je omogućavao ženama da odu u penziju sa 64 godine života i muškarcima sa 66 godina ako imaju 15 godina staža, glasala je i sutkinja Dragana Đuranović kojoj je, da je taj član zakona ostao na snazi, sudijska funkcija trebala prestati 18. decembra ove godine, saznaju “Vijesti”.
Ustav nalaže da sudijska funkcija prestaje i kada sudija “ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju”. Prema dosadašnjem tumačenju tog člana i praksi, sutkinjama je prestala funkcija kada napune 64 godine, a sudije kada navrše 66 godina. Sutkinja Đuranović je, prema biografiji na sajtu Ustavnog suda, rođena 18. decembra 1959. godine, tako da 64 godine puni za oko mjesec i po.
Ustavni sud nije obavijestio parlament
Sporno ukidanje ovog člana omogućava da ona nastavi funkciju dok ne napuni 67 godina ili stekne 40 godina staža, tako da je glasanjem za ukidanje ovog člana sebi produžila sebi mandat za još tri godine.
Do ukidanja ovog člana, kako je ranije navedeno iz Ustavnog suda, došlo je preglasavanjem jer je četvoro sudija, što je i minimalno potrebna većina, glasalo za, dvoje je bilo protiv i izdvojilo mišljenje. Tako da je glas sutkinje Đuranović bio odlučujući za ukidanje ovog člana, od čega i ona ima korist jer je dobila produženje funkcije.
Zakon o Ustavnom sudu predviđa da Ustavni sud “o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavještava predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”.
U ovom slučaju Ustavni sud je Skupštini do 18. juna morao obavijestiti da sutkinja Đuranović 18. decembra stiče uslove za starosnu penziju i prestanak sudijske funcije, jer je tada važio sada osporeni zakon.
Bez odgovora da li je bilo konflikta interesa
Sutkinju Đuranović je predložio Ustavni odbor Skupštine Crne Gore. Iz stručne službe parlamenta “Vijestima” je saopšteno da od Ustavnog suda nisu dobili obavještenje da je sutkinja Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju.
“Vijesti” su poslale pitanja Ustavnom sudu da li su obavijesti Skupštinu Crne Gore da sutkinja Dragana Đuranović 18. decembra ove godine stiče pravo na starosnu penziju i time na prestanak sudijske funkcije, kao i da li je sutkinja Đuranović prije spornog glasanja obavijestila Ustavni sud i ostale sudije da 18. decembra ove godine puni 64 godine života i da stiče uslov za starosnu penziju i time na prestanak sudijske funkcije.
Ustavni sud je upitan i da li je sutkinja Đuranović prilikom glasanja o ovoj odluci bila u konfliktu interesa koji je morala prijaviti, s obzirom na to da bi joj sudijska funkcija prestala za mjesec i po da nije usvojena odluka o ukidanju člana 17. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i da li se sutkinja Đuranović zbog ovog konflikta interesa morala izuzeti iz glasanja, da ne bi došla u situaciju da javni interes podredi privatnom.
Ustavni sud nije odgovorio na ova pitanja. “Vijesti” su pokušale da kontaktiraju sutkinju Đuranović, ali nije odgovarala na poruke i pozive.
I sudiji Miloradu Gogiću bi, da nije ukinut ovaj član zakona, prestala sudijska funkcija u maju naredne godine kada puni 66 godina. On je takođe glasao za.
Inicijativu za preispitivanja ovog člana predao je Sudski savjet, na osnovu zahtjeva Udruženja sudija. Tim sudijama je bilo sporno to što im po sili zakona funkcija prestaje danom ispunjavanja uslova za starosnu penziju. Ustavni sud je ukidanjem člana prihvatio tumačenje da je ovaj član diskiminatorski za muškarce.
Nova Vlada će nanovo pisati zakon
U odluci Ustavni sud navedeno je da je Vlada dužna da u roku od jednog mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u “Službenom listu”, Skupštini Crne Gore “podnese predlog zakona kojim će pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarac, žena) urediti u skladu sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci”.
To znači da Vlada mora u roku od 30 dana napraviti predlog izmjena Zakona o PIO kako bi definisala norme za sticanje starosne penzije “saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda”, odnosno da žene ne mogu biti u privilegovanom položaju i da mora važiti ista granica za odlazak u penziju i za muškarce i za žene. Vlada bi morala da izjednači uslove za odlazak u starosnu penziju za žene i muškarce ili pronađe drugi osnov da bi žene imale takozvanu pozitivnu diskriminaciju.
Zatim bi taj predlog Vlada dostavila Skupštini na glasanje, a ako bude usvojen išao bi kod predsjednika države na potpisivanje, pa bi ga njegova kancelarija slala “Službenom listu” na objavu i stupio bi na snagu osam dana od objave.
Dok traje cijela ta procedura, svi građani Crne Gore u penziju bi mogli ići jedino ako imaju svih 40 godina staža osiguranja.
Unija slobodnih sindikata je u ponedjeljak pokrenula inicijativu da Ustavni sud iskoristi mogućnost da ovu odluku, koju je donio 19. oktobra, ne objavljuje već da je povuče na ponovno izjašnjavanje i javnu raspravu. Ustavni sud međutim to nije uradio već je prije dva dana objavio i poslao u proceduru za objavu u “Službenom listu”.
Da je Ustavni sud povukao odluku na dodatno razmatranje i zakazao javnu raspravu, u međuvremenu bi sutkinji Đuranović prestao mandat.
Čeka se objava u “Službenom listu”
Iz “Službenog lista” “Vijesti” juče nisu dobile odgovor da li im je Ustavni sud poslao odluku i kada bi ona mogla biti objavljena.
Iz Fonda PIO su pojasnili da odluka Ustavnog suda stupa na snagu objavljivanjem u “Službenom listu” i da će od tog datuma početi da se primjenjuje, odnosno da oni od tog dana više neće postupati po odredbi člana 17 stav 1, koja se ukida spornom odlukom.
Ta situacija mogla bi da traje sve dok Skupština ne usvoji nove izmjene zakona.
Sporno da li za žene važi izuzetak iz člana 197đ
Zakon o PIO, član 197đ kao prelazna odredba, predviđa izuzetak za odlazak žena u penziju tako što bi u ovoj godini, ako žele, mogli ostvariti pravo na penziju sa 62 godine i šest mjeseci života, a zatim se svake godine granica produžava za po tri mjeseca, pa u 2028. godini ona iznosi 63 godine i devet mjeseci.
Međutim, za dio pravnika koje su kontaktirale “Vijesti” je sporno da li i ovaj član zakona sada važi jer na njegovom početku piše “izuzetno od odredbe člana 17 stav 1 ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik žena stiče…”. Odnosno dilema je da li izuzetak iz prelazne odredbe zakona može da važi, ako je ukinut osnovni član zakona na koji se taj izuzetak odnosi.
Prema informacijama “Vijesti” analizom da li je sada primjenljiv ovaj član, narednih dana će se baviti stručne službe Fonda PIO i Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Na pitanje “Vijesti” da li se prelazne odredbe iz član 179đ mogu primjenjivati, ako više nema člana 17. stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, iz Fonda PIO su odgovorili da će “detaljnije podatke o sprovođenju ove odluke Ustavnog suda moći dostaviti nakon njene objave u Službenom listu”.
Zakon nalaže otkaz sa 66 godina, a sada ne mogu u penziju
Dodatni problem je što Zakon o PIO sada nije usklađen sa Zakonom o radu koji predviđa da zaposlenom radni odnos prestaje po sili zakona kada navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Ranije je ta granica bila definisana kako bi taj zaposleni nakon prestanka radnog odnosa sigurno mogao ostvariti pravo na penziju čime mu ne bi bila ugrožena egzistencija. Sada taj zaposleni dobija otkaz, a ako nema 40 godina staža ne može otići u penziju.
Kod zaposlenih u javnom sektoru je ta granica 67 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Migracija na naredne generacije mreža za bolje korisničko iskustvo
Podgorica, 27. oktobar 2023. – Kompanija MTEL u skladu sa svojom strategijom poslovanja koja podrazumijeva praćenje najsavremenijih trendova u svijetu telekomunkacija poslovanje zasniva na pružanju usluga korisnicima putem najsavremenijih tehnologija. U skladu sa tim MTEL kontinuirano sprovodi aktivnosti na razvoju 4G i 5G mreže.
Jedna od najistaknutijih prednosti 4G tehnologije je značajno poboljšana brzina prenosa podataka. Dok je 2G/3G omogućavao osnovne usluge poput glasa i sporijeg prenosa podataka, 4G donosi brzine koje omogućavaju visokokvalitetni streaming video sadržaja, interaktivne igre i druge zahtevne online aplikacije. Ovo znači bolje korisničko iskustvo i veću efikasnost u radu sa mobilnim uređajima.
4G tehnologija donosi znatno veći kapacitet mreže u poređenju sa prethodnim generacijama. To znači da 4G mreža može podržati veći broj korisnika istovremeno, bez gubitka performansi. Osim toga, 4G omogućava efikasnije korišćenje frekvencijskog spektra, što doprinosi smanjenju “gužvi na mreži” u urbanim područjima i na velikim događajima.
Jedna od ključnih prednosti 4G je njegova sposobnost da podrži napredne aplikacije i tehnologije koje zahtijevaju velike količine podataka i brz upload. To uključuje IoT (Internet of things – povezivanje različitih uređaja i objekata na Internetu kako bi međusobno komunicirali i dijelili podatke. Ovi uređaji mogu biti svakodnevni predmeti poput termostata, frižidera, automobila, ali i industrijske mašine, medicinski uređaji ili čak djelovi infrastrukture u gradovima), virtuelnu i proširenu stvarnost (VR/AR) aplikacije, visokokvalitetni video streaming, kao i druge inovativne tehnologije koje su ključne za savremeno društvo.
4G tehnologija predstavlja značajan korak ka budućnosti mobilnih komunikacija, ali je takođe dizajnirana sa perspektivom budućih tehnoloških inovacija. Ona omogućava lakšu migraciju na naredne generacije mreža, kao što je 5G, čime se osigurava da korisnici imaju pristup najnovijim tehnologijama i funkcionalnostima.
Prelazak na 4G tehnologiju označava značajan korak naprijed u mobilnim komunikacijama. Poboljšana brzina, veći kapacitet, podrška za naprednim aplikacijama i sigurnosne inovacije čine 4G tehnologiju ključnom za savremeno društvo. Sa perspektivom buduće kompatibilnosti, 4G je temelj za naredne generacije mobilnih mreža koje će oblikovati našu digitalnu budućnost.
Više informacija o cjelokupnoj ponudi MTEL-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Imate Prijatelje, Instagram profilu @mtelcg, web site-u www.mtel.me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.
