Policijski službenici barske policije uhapsili su vozača N.M. za kojeg je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
“Vozilo kojim je upravljao je oduzeto radi provjera. Priveden je nadležnom sudiji koji mu je izrekao kaznu zatvora od 15 dana”, navodi policija.
Policijski službenici barske @PolicijaCG uhapsili su vozača N.M. za kojeg je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Vozilo kojim je upravljao je oduzeto radi provjera. Priveden je nadležnom sudiji koji mu je izrekao kaznu zatvora od 15 dana. pic.twitter.com/aBgElwDEd3
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u današnjem gostovanju na TV Prva da će izbore raspisati u srijedu ili četvrtak i da novih neće biti sve do 2027. godine.
Na pitanje voditeljke kada će raspisati izbore u Srbij, Aleksandar Vučić je ponovio da će to uraditi u srijedu ili četvrtak.
„Ubijte me, 1. ili 2. novembra. Za nas su predstavnici bivšeg režima predstavnici djela građana, mi njih poštujemo, oni žele povratak na vlast. I Aleksić i Đilas, Aleksić je osnivač G17. Sve smo zahtjeve ispunili i one nepisane i one pogrešno napisane“, rekao je Vučić.
Zatim je istakao da novih izbora u Srbiji neće biti sve do 2027. godine, jer su pred onim ko bude pobijedio teški zadaci.
„Zašto mislim da su ti izbori važni? Za nas i ljude je važno da onaj koji pobijedi ima čist mandat do 2027. godine. Neće biti izbora posle do 2027. Svi izbori su poslije toga, i predsjednički, i parlamentarni, i svi. Mora da postoji jedan čist mandat za period koji mora da nas dovede do tačke da nema povratka u prošlost. Imamo EKSPO, cijela zemlja mora da se ujedini oko toga“, rekao je Vučić.
Crna Gora trebalo bi sjutra da dobije novo rukovodstvo Skupštine i 44. Vladu. Na čelu Parlamenta biće lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, a Vlade Mlojko Spajić.
Nastavak prve konstitutivne sjednice Skupštine Crne Gore 28. saziva parlamenta zakazan je za sjutra od 10 sati.
Na sjednici Skupštine trebalo bi da bude izabran predsjednik parlamenta, a kandidat za tu poziciju je Andrija Mandić, čelnik Nove srpske demokratije.
Nastavak prve konstitutivne sjednice Skupštine Crne Gore 28. saziva parlamenta biće održan se u ponedjeljak, 30. oktobra. Na sjednici Skupštine trebalo bi da bude izabran predsjednik parlamenta. To će biti Andrija Mandić, čelnik Nove srpske demokratije.
Na toj sjednici trebalo bi da budu izabrani i potpredsjednici Skupštine.
Iz Pokreta Evropa sad, najbrojnije političke partije u parlamentu, najavljeno je da će njihov kandidat za potpredsjednika Skupštine biti Boris Pejović.
Demokrate su najavile da će Zdenka Popović biti kandidatkinja te stranke za potpredsjednicu parlamenta.
Na dnevnom redu je i izbor predsjednika i članova Administrativnog odbora Skupštine.
Nakon toga predsjednik Skupštine trebalo bi da zakaže novu sjednicu na kojoj će se birati 44. Vlada.
Mandatar Milojko Spajić u četvrtak je parlamentu dostavio ekspoze i predlog za sastav 44. Vlade.
Ubrzanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i rješavanje deblokade pravosuđa, ključni su ciljevi nove, 44. vlade. Mandatar Milojko Spajić u ekspozeu najavljuje bolji životni standard i realizaciju programa Evropa 2.
Ubrzanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i rješavanje deblokade pravosuđa, ključni su ciljevi nove, 44. vlade. Mandatar Milojko Spajić u ekspozeu najavljuje bolji životni standard i realizaciju programa Evropa 2.
Predložio je i sastav 44. Vlade koja će imati tri potpredsjednika, dva resorna potpredsjednika i 17 ministara.
Nova Vlada Crne Gore imaće tri potpredsjednika, dva resorna potpredsjednika i 17 ministara. To je predlog koji je danas u ekspozeu objavio mandatar Milojko Spajić.
Demokratska partija socijalista (DPS), SD i Forum slobodnih građana Luča (FSGL) pozvali su ranije građane da se u ponedjeljak okupe ispred zgrade Skupštine, kada će biti birano novo rukovodstvo parlamenta.
Pjevačica Rita Ora, koja je porijeklom Albanka, a rođena je u Prištini, sinoć je uživala u Parizu tokom finala Svjetskog prvenstva u ragbiju.
Ipak, od dešavanja na terenu – a pobijedila je Južna Afrika, čini se da joj je zanimljiviji bio razgovor sa najvećim teniserom svih vremena.
Na stolici do Rite sjedio je Novak Đoković, još jedan od VIP gostiju.
U jednom trenutku kamera je uhvatila pomenuti dvojac dok su ćaskali, a onda se ta scena pojavila i na velikom ekranu na stadionu, naravno – i u milionski gledanom prenosu.
Publika je uzvratila ovacijama, Rita Ora je prva vidjela Novaka i sebe na video bimu i nasmijala se, te prstom pokazala Novaku da i on pogleda.
Za razliku od pjevačice, Novak nije bio tako spreman za “krupan kadar”, pa je bio šokiran u prvi mah, nakon čega se i on nasmijao.
Suprug pjevačice, reditelj Taika Vaititi boravio je u Parizu kako bi iskoristio šansu da snimi kadrove za ragbi film.
Pretpostavlja se da je Rita zbog toga bila na tribinama.
Prodržavne i proevropske snage moraju koliko juče da sabiju redove i odbrane sve mukom stečene vrijednosti. Crna Gora svakim danom sve više ide ka najgorim scenarijima njenog nestanka, svo se zlo okomilo na nju. Daleko od toga da ćemo odustati, nema mjesta predaji. Na kraju krajeva, imamo se za čem boriti do kraja, poručio je predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka.
Napominje da su odmah po okončanju parlamentarnih izbora, sve stranke manjinskih naroda jednoglasno izjavile da nikako neće činiti većinu sa strankama “srpskog sveta”, čija su, kako je istakao, programska načela i ideologija apsolutno u nesuglasju sa njihovim.
“Što se u međuvremenu izdešavalo i zbog čega su neke partije (u ovom slučaju Albanske) odlučile da budu dio tih politika ostaje na njima da to svom narodu objasne. Na kraju krajeva, svak svoje breme nosi. Ja mogu samo reći da DUA i veliki dio Albanskog naroda apsolutno ne djeli te stavove. Sve što je za nas vrijedno i sveto, za drugu stranu je apsolutno neprihvatljivo i odbojno. Isto to važi i za Albance naspram tih politika i ideologija, od kojih smo vjekovima ispaštali i teškim žrtvama platili”, kazao je Zenka za Gradski portal.
Osvrnuo se i na pregovore sa mandatarom.
“Iskreno vjerujem da su Milojko Spajić, i ti momci koje sam upoznao, proevropski orijentisani, nego su se pokazali nedovoljno odlučni da istraju u svojim stavovima. Mnogo je toga sputavalo Spajića da se odluči za jednu proevropsku vladu, i naćeralo ga da se odluči za najgoru soluciju konstalacije činioca vlasti. Prije svega, mislim na opstrukcije u njegovoj partiji i ogroman pritisak od strane protivnika proevropske Crne Gore”, naveo je Zenka.
Smatra da se buduća vlada teško može nositi sa političko-ekonomskim izazovima i problemima koji su pred njom.
“Naime, radi se o konceptu zbližavanja dviju ideološko-političkih diametralno različitih koncepcija, koje imaju sasvim različita gledišta na sve. Neminovno će doći do toga da jedna strana nadvlada drugu”, ocijenio je Zenka.
Ističe kako sa zadovoljstvom može reći da između Crnogoraca i Albanaca ima puno više toga što ih spaja od onoga što ih udaljava.
“Živjeći vjekovima jedni pored drugih puno toga su skupa preživjeli. Vjekovi suživota su ih naučili da im je kudikamo bolje djeliti isto podneblje, nego sukobljavati se oko njega. Probali su i jedno i drugo i, Bogu hvala, dominirale su zajedničke vrijednosti. Imamo gotovo ista kanonska načela života, gotovo ista gledišta o porodici i familiji”, naveo je Zenka.
Takođe, dodaje on, imamo i slična, gotovo ista patrijarhalno-konzervativna gledišta.
“Sve se to kroz vjekove ukrštalo i maltene ujednačilo u jednu moralnu cijelinu. Čojstvo, besa i obraz su i za jedne i za druge stubovi opstanka”, naglasio je Zenka.
B.M. saopštio navode o zlostavljanju od strane policijskih službenika, nakon njegovog bjekstava iz prostorija Odjeljenja bezbjednosti (OB) u Kolašinu
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) donijeli je rješenje o zadržavanju do 72 sata za Kolašince M.B. i G.B.
Kako je rečeno iz ODT, M.B. se na teret stavlja krivčna djela napad na službeno lice i ugrožavanje sigurnosti na štetu V.T. i S.R.
G. B. se terete za ugožavanje sigurnosti S.R.
Prilikom saslušanja B.M. je, kako kažu u tužilaštvu, „saopštio navode o zlostavljanju od strane policijskih službenika, nakon njegovog bjekstava iz prostorija Odjeljenja bezbjednosti (OB) u Kolašinu“.
„Tim povodom formiran je predmet. Tužilac je naredio detaljan pregled M.B. i angažovan je vještak medicinske struke“, saopšteno je iz kolašinskog ODT.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su upozorili da na dionicama kroz klisure i usjeke ima sitnijih odrona.
Na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog radova je obustavljen za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj će biti obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na regionalnom putu Kolašin-Mateševo saobraćaj se na mjestima radova odvija jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine–Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Socijaldemokrate (SDCG) pozvale su na protest koji je zakazan za ponedjeljak u 18 sati ispred Skupštine Crne Gore.
“U ponedjeljak u 18 časova, na platou ispred Skupštine Crne Gore dižemo glas protiv izbora Andrije Mandića, četničkog vojvode, za predsjednika Skupštine. Pozivamo sve slobodnomisleće građane koji ne žele da ostanu nijemi na izbor četničke Vlade u paketu sa četničkim vojvodom na čelu Skupštine, koji će biti izabran glasovima onih kojima su usta puna Evrope i evroatlanskih vrijednosti da dođu u što većem broju i suprotstave se daljem civilizacijskom ponoru Crne Gore”, navedeno je u saopštenju SD-a.
Izbor Mandića i družine, po njihovim riječima, nastavak je retrogradnih politika” 42. i 43. Vlade koji će Crnu Goru, kažu, “gurnuti još dublje u ambis, a udaljiti od onoga što suštinski jesu evropske i evroatlanske vrijednosti”.
“Sa druge strane, njegov izbor sramota je za građansku Crnu Goru i sve one koji će podržati njegov izbor” rečeno je iz SD-a.
U SD-u očekuju veliki odziv građana koji će jasno i odlučno reći NE, retrogradnim odlukama kleronacionalističke većine na čelu sa Demokratskim frontom.
Sveti Arhijerejski Sinod Crnogorske pravoslavne crkve isključio je večeras iz CPC vikarnog episkopa Bojana Bojovića (Borisa) “za sva vremena”.
“Večeras je zasijedao Sveti Arhijerejski Sinod Crnogorske pravoslavne crkve i donio Dekret o potvrdi Sinodalnog akta. Dekret je sačinjen i na španskom jeziku od Episkopa Ostroško Nikšićkog i Argentinskog Gorazda, za potrebe dijaspore u Argentini, a propratni dokument o potvrdi je napisao i Arhiepiskop Kotorski i Primorski Simeon. Sva tri dokumenta su ratifikovana na večerašnjoj sjednici Svetog Arhijerejskog Sinoda, jednoglasno sa tri potpisa, čime je Crnogorska pravoslavna crkva pokazala jedinstvo u ovom teškom trenutku za državu i crkvu”, saopšteno je iz CPC.
Tekst Dekreta na crnogorskom jeziku:
Foto: CPC
DEKRET PVODOM DOGAĐAJA U CPC
Povodom nemilih događaja čiji su inicijatori i akteri bivši vikarni episkop Bojan Bojović (Boris) i grupa bivših popova koji su zajedno sa njim sklopili zavjeru protiv Crnogorske pravoslavne crkve, u duhu kanonskih i apostolskih pravila, crkvenih zakona, Ustava CPC, u cilju očuvanja jedinstva Crkve, njenog zakonitog reda i poretka i ostvarenja njene svete pravoslavne misije, usvajamo
S I N O D S K I D E K R E T
Ratifikuje se SINODALNI AKT od 13.09.2023. godine.
Za sva vremena isključuje se iz CPC bivši vikarni episkop Bojan Bojović (Boris) koji je organizator i predvodnik zavjere i pobune protiv zakonite jerarhije CPC kojoj je odrekao poslušnost i zarad ličnih interesa nekanonski, antiustavno i nezakonito proglasio sebe za mitropolita CPC van Crkve, na skupu necrkvenog karaktera održanom 03.09.2023. godine na Dvorskom trgu na Cetinju.
Tom prilikom nezakonito i nekanonski je “umirovio” aktuelnog mitropolita Mihaila, sebe mimo svake crkvenozakonske norme i pravila proglasio mitropolitom i blaženopočivšeg mitropolita Antonija proglasio za sveca suprotno svim pravoslavnim hrišćanskim normama, običajima i tradiciji. Taj čin izazvao je teške posljedice u CPC koje su kulminirale raskolom.
Na građanskom skupu tadašnji njegov svještenik odlikovao ga je bijelom panakamilavkom i panagijom, što se nikad nije desilo u hrišćanskoj crkvi, posebno ne u Istočnom pravoslavlju. Zar je potrebno naglašavati koliko su teški prekršaji koje je napravio i da je prekršio kanone: apostolski 31; gangrijski 6; antiohijski pomjesni sabor pravilo 5; kartaginski pomjesni Sabor pravilo 5; prvodrugi Vaseljenski Sabor 13, 14. I 15.
Pored navedenog, plaćao je novcem ljude da mu pruže podršku za ostvarenje ciljeva. U zavjeru je uključio potkupljive svještenike i ljude naklonjene novcu. Tako je htio da novcem stiče duhovnu službu, odnosno da trguje svetim stvarima. Dostojanstvo mitropolita htio je da kupi na isti način kako je haldejski čarobnjak Simon od apostola tražio da kupi tajnu stvaranja čudesa. Time je prihvatio simoniju koju hrišćanstvo odbacuje kao krajnje negativnu pojavu. Tim činom postao je učesnik simonije, a on sam zaradio pogrni naziv Simonjak.
Dakle, napravio je niz grijehova, grješaka i u crkvi nedozvoljenih radnji. U pravoslavnom hrišćanstvu to što je on radio zove se svetogrđe, zbog čega je njemu i njegovim svještenicima izrečena mjera zabrane činodjejstvovanja za određeni period, do održavanja śednice Svetog Sinoda o Lučindanu. Na Četvrtom Vaseljenskom Saboru odlučeno je da se episkopi koji čine svetogrđe ili su Simonjaci sasvim raščine (član 18.).
Bivši vikarni episkop Bojan Bojović postupao je suprotno članu 1. Sedmog Vaseljenskog Sabora koji obavezuje sve klirike, prezvitere i episkope da kanone čuvaju kao Božja otkrovenja. Bojović se na to nije obazirao. Njegovi veliki grijesi potpadaju i pod udar apostolskih kanona 5. i 59; kanonu 20. Četvrtog Vaseljenskog Sabora; kanonu 3. Trulskog, kanonu 14. Sardinijskog i kanonima 19. i 133. Kartaginskog i članu 6. Gangrijskog Sabora koji kaže: Onaj koji bez crkve pravi skupove – da se anatemiše.
Veliki grijeh učinio je bivši vikarni episkop Bojović nepoštovanjem poretka među episkopima. Kanon 86. Izričito kaže da se kasnije hirotonisani episkop ne usuđuje da sebe ističe pred starijima (Kartaginski pomjesni Sabor).
Kao što svi kanoni, sveti Oci i apostoli propisuju stroge sankcije za navedene grijehove, moj stav po ovom pitanju je da se bivši vikarni episkop Boris (Bojan) Bojović za sva vremena isključi iz CPC. Ovo tim prije što je svojom samovoljom, ponašanjem, odbijanjem dobronamjernih savjeta i necrkvenim ponašanjem pokazao da nema nikakvu želju da se vrati na pravi Hristov put koji slijede istinski episkopi.”
Funkcioner SD-a i nekadašnji direktor FZO-a Sead Čirgić smatra da će program Evropa sad 2 budućeg premijera Milojka Spajića, od Crne Gore stvoriti državu socijalnih slučajeva i ekstremno bogatih pojedinaca.
Čirgić za CdM kaže da ekspoze budućeg premijera Spajića koji nas kao turoperator šeta na putovanje snova od Skandinavije preko Švajcarske do Singapura liči na diplomski rad u kojem uzima najbogatije i najuređenije sisteme svijeta kao primjer kakva bi Crna Gora trebala biti.
“A ko ne bi želio živjeti kao građani najbogatijih država? Eto takva bi Crna Gora trebala postati za njegova mandata, tako je opisana u ekspozeu. I tu nema zamjerki, ali ne piše kakva je ekonomska podloga za realizaciju navedenog plana aktivnosti. Koliko novca je ukupno potrebno za realizaciju predstavljenih planova? Koliko od toga ćemo obezbijediti iz realnih prihoda, a koliko iz zaduženja? Koliki je projektovani GDP za takvo nešto i koliko to pretpostavlja prosječnu godišnju stopu ekonomskog rasta za mandata?”, pita Čirgić.
Kako dodaje, kada bi znali odgovore na ova pitanja lako bi došli do odgovora je li diplomski rad Spajića dobio prelaznu ocjenu.
Čirgić smatra da, uz niz kontradiktornosti samog ekspozea posebnu u dijelu finansija, dvije stvari mogu jasno da se očitaju. Jedna da je neophodno zaduženje (ne znamo koliko) i druga da će ići rezovi ili kako se to lijepo kaže reforma u oblasti socijalne politike, što je već ranije najavio kroz ukidanje doprinosa za PIO.
“Treba reći da se reforma penzionog sistema može raditi ne dirajući stope doprinosa, ali ti doprinosi su za Spajića osnov budućeg vještačkog povećanja zarada zbog čega se i ide na njihovo ukidanje. Rekao bih da je to vidljiva suština cijeloga programa uz ono što se ne vidi kroz program poreskih reformi, a koje će siguran sam donijeti veće stope PDV-a”, ističe Čirgić.
Iako, kako naglašava, nije kroz ekspoze pomenuto vjeruje da će Spajić ispuniti obećanje dato građanima vezano za veće zarade i penzije, što svakako treba da raduje.
Ipak, upozorava da je pitanje koja je cijena toga, hoće li građani zaista imati bolji standard, jer vjeruje da je osnov toga novo zaduženje i ukidanje doprinosa za PIO.
“Jasno je kako je Spajić zamislio program Evropa 2. Naime, bruto zarade prevešće u neto uz neznatno smanjenje poreskog opterećenje poslodavaca i eto većih zarada. Sadašnjih 780 eura preko noći će biti 1000 eura, i ispunjeno obećanje. Iz inflatornog talasa zbog veće potrošnje, veće stope PDV-a, a time i veće naplate poreza pretpostavlja Spajić i griješi da će moći da obezbijedi sredstva za isplatu penzija i njihovo povećanje, ali ima odriješene ruke da se zadužuje. Ministarstvo finansija će samo za penzioni i zdravstveni fond trebati da obezbijedi oko milijardu eura iz poreza”, navodi Čirgić.
Upozorava da ono što građani još uvijek ne vide je drugi dio te priče, a to je da će oni sami obezbijediti tih milijardu eura iz drugog džepa.
Naime, napominje Čirgić, uz uvećane zarade građani će sami određivati ukoliko zakonom ne bude regulisano koliko će odvajati za penzioni fond koji više ne mora biti državni.
“Osim toga kako je sasvim izvjesno da ni zdravstveni sistem nema dovoljno sredstava za nesmetano funkcionisanje računajte da ćemo sjutra birati sami zdravstveni paket koji ćemo moći da platimo, odnosno liječićemo se onoliko koliko budemo platežno sposobni. U oba slučaja slabi se javni u korist privatnog sektora i društvo se uvodi u zonu socijalne nesigurnosti. Dakle, povećanja zarada iz doprinosa u suštini znače da ono što smo izdvajali putem doprinosa iz bruto zarade sada ćemo izdvajati sami iz neto zarada ukoliko želimo da ostvarimo penziju i sjutra zdravstvenu zaštitu”, navodi on.
Kako ocjenjuje, formalno imamo veće zarade, suštinski iste ili manje, jer jednostavno nema većih zarada bez ekonomskog rasta.
“Uz to ekonomija će slabiti zbog sve većeg i najavljenog zaduženja, a koje procjenjujem neće biti manje od tri milijarde eura za mandata Spajića, jer će najveći dio zaduženja ići za tekuću potrošnju iako se drugačije najavljuje”, ističe on.
To je, kako kaže, izgleda suština najavljene reforme i povećanja zarada.
“Ovaj program će dakle umjesto izgradnje države socijalne sigurnosti i pravde izgraditi državu socijalnih slučajeva i ekstremno bogatih pojedinaca. Takođe, vještačko uvećanje zarada dovešće do značajno veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone, što i sada imamo kao rezultat Evrope sad 1, gašenje malih preduzeća, otpuštanje radnika, veći obim sive ekonomije, pritisak za zapošljenje u organima javne uprave. Na kraju, želim Spajiću uspješan rad i da ostvari zacrtane ciljeve iz ekspozea, a da sam ja u krivu”, zaključio je Čirgić u izjavi za CdM.
Foto: CPC