Home Blog Page 138

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

admin
-
0
Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skupštine zakazanoj za 13 sati. Poslanike interesuje, između ostalog, da li će premijer podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, šta je Vlada uradila povodom povrata imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitaće Spajića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.

Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete „navodnim logorašima“ u Morinju od 17 miliona eura.

Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića šta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

Šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitaće Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je Vlada spremna da pred Skupštinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.

“Da li će Vlada saopštiti koji su pojedinci, firme i interesne strukture u periodu tranzicije ostvarili najveću korist kroz privatizacije, državnu pomoć i druge oblike ekonomskog privilegovanja, a ko je sa druge strane platio cijenu takvog izdajničkog modela vođenja države”, dodaje se u pitanju Bogdanovića.

On će pitati i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.

Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće Spajića da prokomentariše činjenicu da je prošlogodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu – 2020.)

“Da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godisnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana”, dodao je Mugoša.

Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA pitaće Spajića zašto Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.

Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.

Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla–Zogaj sa Albanijom.

Potpredsjednik Skupštine iz Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje–Peć.

“Možete li precizno saopštiti da li se projekat tunela Rožaje-Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rješenja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji”, dodao je Nurković.

Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

Vučić proglasio pobjedu SNS na izborima u svih 10 lokalnih samouprava

admin
-
0
Vučić proglasio pobjedu SNS na izborima u svih 10 lokalnih samouprava

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio je sinoć pobjedu koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke (SNS), čiji je član i bivši predsjednik, u svih 10 lokalnih samouprava u kojima su održani redovni lokalni izbori. Izbori su održani u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci.

Vučić je novinarima u beogradskoj centrali SNS rekao da je ta koalicija, prema preliminarnim rezultatima, ostvarila pobjedu od 10:0 nad opozicijom.

Kako je naveo, najneizvjesnije je bilo u Kuli, gde je razlika u glasovima – 530, kao i u Boru, gdje je navodna preliminarna prednost SNS oko 1.900 glasova.

„Nadam se da poslije ovoga danas, ovoga večeras, da će neki ljudi prekinuti hajku na sve koji drugačije misle, da smo danas izbegli ogromno zlo. Neki su potezali pištolje, neki mediji upadali u call centre, iako je normalno da pozivate svoje pristalice, ali valjda revolucionarne misli neretko zamute mozak mržnjom ljudima“, kazao je Vučić.

Govoreći o izbornim rezultatima, kazao je da je koalicija oko SNS u Aranđelovcu trenutno na 52,96 odsto, „Studenti za Aranđelovac“ na 44,9 odsto, a ostale liste ispod dva odsto.

U Bajinoj Bašti, lista njegove stranke je navodno na 53,49 odsto, „Ujedinjeni za Bajinu Baštu“ na 41,35 odsto, a ostale stranke ispod dva odsto.

Najviše nepoznanica, kako je dodao, bilo je u Boru gdje je na 43 od 48 obrađenih biračkih mjesta – prednost 1.900 glasova za listu SNS, odnosno da je „praktično nemoguće da to bude dostižno“.

Lista SNS osvojila je 49,2 odsto, lista, kako je naveo, „blokadera“ 40,3 odsto, a Vlaška narodna stranka 3,96 odsto.

U Kladovu, SNS je na 71,98 odsto, „blokaderi“ na 26,69, a ostali ispod dva odsto, dok je u Knjaževcu njegova starnka osvojila 57,11 odsto, a „dve liste blokadera“ 32,9 i 8,9 odsto.

Ocijenio je da je u Kuli bilo neizvjesno do posljednjeg biračkog mjesta, gdje je lista „Glas mladih Opštine Kula“ osvojila 10.997 glasova odnosno oko 48 odsto bez jednog biračkog mjesta, a lista oko SNS 11.510 glasova odnosno 50,52 odsto.

„Možete da zamislite kakve bi opake stvari radili, samo da su tu jednu opštinu dobili“, rekao je Vučić.

Lista oko SNS u Lučanima, prema njegovim riječima osvojila je 63,78 odsto, odnosno 21 mandat, naspram 11 mandata „blokaderske liste, a u Majdanpeku – SNS 65,64 odsto, „Nu Dau“ 19 odsto i Damjan Stevkić 13 odsto.

U Sevojnu, kako je dodao, na osnovu četiri od pet obrađenih biračkih mjesta, SNS ima 51,48 odsto, studenti 44,84 odsto, a cenzus bi mogla da pređe i Zdrava Srbija Milana Stamatovića, dok je u Smederevskoj Palanci SNS osvojila 58 odsto glasova, studentska lista 29,22 odsto, a opoziciona 9,05 odsto glasova.

Vučić je naveo da, prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja, SNS u posljednjih skoro šest godina sada stoji najbolje.

Živković: Ova Vlada je pala, ne zna se ko pije a ko plaća

Danas promjenljivo oblačno, do 18 stepeni

admin
-
0
Danas promjenljivo oblačno, do 18 stepeni

Na sjeveru danas umjereno do potpuno oblačno. Mjestimično i povremeno susnježica i snijeg, u nižim predjelima i kiša. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Najviša temperatura do 13 stepeni.

U južnim i centralnim oblastima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima, prvenstveno popodne, ponegdje ima uslova za kratkotrajno kišu. Vjetar najčešće slab do umjeren, promjenljiv. Najviša temperatura do 18 stepeni.

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan,sjeverni, na otvorenom dominantno sjeverozapadni.

U južnim predjelima u utorak i srijedu promjenljivo do pretežno oblačno, uz uslove za mjestimično kišu. Vjetar u utorak sjeverni i sjeveroistočni u pojačanju, povremeno umjeren do jak.

U centralnim predjelima slično vrijeme. Tokom utorka i srijede umjereno do pretežno oblačno, uz uslove za mjestimičnu i povremenu kišu. Vjetar u utorak krajem dana sjeverni u pojačanju, tokom srijede pojačan i jak. Danas i sjutra toplije, tokom utorka temperatura u padu.

Na sjeveru i naredna dva dana umjereno do potpuno oblačno, mjestimično i povremeno kiša, susnježica i snijeg. Vjetar od utorka sjeverni u pojačanju. Temperatura sjutra u porastu, u utorak i srijedu u padu.

Svi koji vole crnogorsko primorje juče su uživali u sunčanoj i toploj nedjelji, pa ćemo podsjetiti na najtopliji 29. mart u Tivtu. Bilo je to 2017. kada je u tom gradu izmjereno 21,5 stepeni.

Živković: Ova Vlada je pala, ne zna se ko pije a ko plaća

Pentaestogodišnjak stradao u udesu u mjestu Verige

admin
-
0
Pentaestogodišnjak stradao u udesu u mjestu Verige

Jedna osoba je poginula u saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila na putnom pravcu Kamenari – Kotor, u mjestu Verige. Kako nam je potvrđeno u policiji, stradao je petnaestogodišnji A.B.

U udesu koji se dogodio nešto prije 12 sati učestvovalo je jedno putničko i jedno teretno vozilo.

Policija je na licu mjesta i u toku je uviđaj koji će pokazati kako je došlo do nesreće.

 (Foto: Služba zaštite i spašavanja)

Zbog siline udara oštećenja na vozilu su bila velika, pa je u izvlačenju stradalog bila potrebna i intervencija Službe zaštite i spašavanja, a u toj akciji učestvovali su i članovi Dobrovoljnog vatrogasanog društva Perasta. 

 (Foto: Služba zaštite i spašavanja)

Komandir Službe Zlatko Ćirović je kazao da su uputili na mjesto nesreće šest vatrogasaca sa dva vozila.

Živković: Ova Vlada je pala, ne zna se ko pije a ko plaća

Ćulafić: Za regionalni centar u Nikšiću i sanaciju deponije otpada u zoni KAP-a 40 miliona eura

admin
-
0
Ćulafić: Za regionalni centar u Nikšiću i sanaciju deponije otpada u zoni KAP-a 40 miliona eura

Svjetska banka je nakon dužih ali uspješnih pregovora u skladu sa nacionalnim i procedurama svjetske banke, odobrila kredit od 40 miliona evra Crnoj Gori za unapređenje sistema upravljanja otpadom i podizanje kvaliteta života naših građana, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.

On je kazao da je riječ je o važnom razvojnom iskoraku kojim započinjemo novu fazu sveobuhvatne modernizacije sektora otpada, u skladu sa standardima Evropske unije

– Kroz ovaj projekat biće izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom u Nikšiću, koji će obezbijediti savremeni tretman, reciklažu i kompostiranje otpada za više opština. Time ćemo značajno smanjiti oslanjanje na deponovanje i stvoriti uslove za povećanje stope reciklaže. Posebno je važno što projekat obuhvata i sanaciju oko 11 hektara kontaminiranog zemljišta na bivšoj lokaciji KAP-a u Zeti, čime započinjemo sistemsko rješavanje višedecenijskog ekološkog problema i smanjenje rizika po zdravlje građana i životnu sredinu, što sam i ranije najavljivao.- naveo je u saopštenju.

Uzimajući u obzir generalno zatečeno stanje opreme u lokalnim komunalnim preduzećima u Crnoj Gori, kako je istakao, važno je što se jedna od komponenti projekta odnosi i na nabavku opreme za komunalna preduzeća, kako bi lokalne službe imale kapacitete da odgovore savremenim zahtjevima upravljanja otpadom.

– Mislim da ovim pokazujemo odgovornost i jasno opredjeljenje da kreditna sredstva usmjeravamo u dugoročna i održiva rješenja, a ne u privremene mjere koje ne donose suštinske promjene u životnoj sredini- naveo je ministar.

– Podsjećam da smo izmjenama Državnog plana upravljanja otpadom isključili mogućnost budućeg odlaganja opasnog otpada u zoni KAP-a, čime smo napravili konkretan i odlučan korak ka unapređenju životne sredine u Zeti. Zabrana odlaganja otpada na toj lokaciji, uz remedijaciju postojećeg odlagališta, znači da ovaj, naslijeđeni, problem, koji je plod apsolutnog nemara za životnu sredinu a time i za zdravlje, rješavamo trajno- naveo je u saopštenju.

Zahvalio je međunarodnim partnerima na podršci.

– Sa manje unutrašnjih opstrukcija i vještački produkovanih problema, i sa više ovakvih inicijativa i projekata, Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene će dobiti i svoje spoljne pozitivne obrise- zaključio je.

Kovačević: Čistiji vazduh, zdravija priroda i konačno rješavanje decenijskih ekoloških problema

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević saopštio je da će najveći dio sredstva biti uložen u izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u gradu pod Trebjesom.
-Sa ponosom dijelim vijest da je Svjetska banka, odobrila sredstva od 40 miliona eura za reformu upravljanja otpadom u Crnoj Gori, a srce predviđenih aktivnosti biće upravo naš grad. Pred nama je izgradnja modernog Regionalnog centra za upravljanje otpadom za preko 75.000 stanovnika. Uvođenje najsavremenije reciklaže i kompostiranja po standardima EU. Čistiji vazduh, zdravija priroda i konačno rješavanje decenijskih ekoloških problema. Glavno nas tek čeka, ali preduslovi su stvoreni- naveo je Kovačević.

Živković: Ova Vlada je pala, ne zna se ko pije a ko plaća

Živković: Ova Vlada je pala, ne zna se ko pije a ko plaća

admin
-
0
Živković: Ova Vlada je pala, ne zna se ko pije a ko plaća

On je naglasio da se Crna Gora danas suočava sa ozbiljnim institucionalnim zastojem, u kojem se ključne odluke donose bez jasne strategije i odgovornosti

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković boravio je u radnoj posjeti Zeti, gdje je sa građanima i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori.

Tokom posjete, kako je saopšteno iz DPS-a, Živković je ukazao na sve izraženije nezadovoljstvo građana radom aktuelne Vlade, naglašavajući da je očigledno da je izvršna vlast izgubila povjerenje javnosti.

„Ova Vlada je pala i ona više nema podršku građana. Dvije trećine birača smatra da Crna Gora ide pogrešnim smjerom i da su potrebni vanredni izbori. I nije ni čudo što je tako – građani Zete, kao i cijele Crne Gore, svakodnevno osjećaju posljedice neodgovorne i nekompetentne politike ove Vlade. Izostanak rezultata, produbljivanje podjela i kontinuirana politička nestabilnost jasno ukazuju da je postojeći model vlasti iscrpljen“, poručio je Živković.

On je naglasio da se Crna Gora danas suočava sa ozbiljnim institucionalnim zastojem, u kojem se ključne odluke donose bez jasne strategije i odgovornosti.

„Ne zna se ko pije, a ko plaća. Umjesto fokusiranosti na ekonomski razvoj i unapređenje životnog standarda građana, svjedočimo svakodnevnim političkim sukobima unutar same vlasti, koji dodatno urušavaju povjerenje u institucije. Umjesto napretka, imamo stagnaciju i gubitak dragocjenog vremena, dok druge države regiona odlučnije koriste svoje šanse“, istakao je Živković.

Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

Jovanović: Danilo Mandić bez traga, indicije ili dokaza već 343 dana boravi u pritvoru

admin
-
0
Jovanović: Danilo Mandić bez traga, indicije ili dokaza već 343 dana boravi u pritvoru

Advokat Miroje Jovanović, branilac Danila Mandića, regovao je na tekst „Ustavni sud ‘presudio’ Mandiću prije presude?“, objavljen u „Vijestima“, kao i na portalu Vijesti pod naslovom: „Ustavni sud ‘presudio’ prije presude: Tanka linija između zaštite prava i presuđivanja u slučaju Danila Mandića“.

“’Ko sudi i pravdu dijeli, vazda nekoga povrijedi.’ (Sula Radov, moj Komanin) Kao branilac Danila Mandića koji bez traga, indicije ili dokaza već tačno 343 dana boravi u pritvoru, uvodno želim naglasiti da nimalo ne zavidim kolegama i ‘izvorima’ koji su bez uvida u konkretne spise pokušali da komentarišu predmet na koji se odnosi predmetni tekst. Svi detalji sva tri ustavnosudska postupka poznati su isključivo sudijama Ustavnog suda Crne Gore, Višem sudu u Podgorici i meni kao autoru sve tri ustavne žalbe. Posebno je važno naglasiti da tri odluke Ustavnog suda, o kojima je riječ u predmetnom tekstu, nijesu nastale proizvoljno niti izolovano, već proističu iz tri zasebne ustavne žalbe koje se odnose na produženje pritvora nakon podnošenja optužnog predloga. Navedene ustavne žalbe predstavljaju obimne i detaljno obrazložene podneske, pri čemu prva ustavna žalba sadrži 148 strana kucanog teksta, druga 143 strane, dok treća obuhvata 164 strane kucanog teksta, što jasno ukazuje na složenost pravnih pitanja koja su u njima otvorena i analizirana“, navodi Jovanović u odgovoru.

Ni Sud u Strazburu niti bilo koji domaći organ bilo koje države članice Savjeta Evrope, dodaje, nisu ovlašćeni da mijenjaju, preinačuju ili derogiraju odredbe utvrđene Konvencijom, već su ovlašćeni isključivo da ih tumače radi utvrđivanja namjere autora Konvencije, u svjetlu opštih pravnih načela.

„Navodi iz predmetnog teksta, prema kojima pojedine sudije Ustavnog suda Crne Gore zastupaju stanovište da pitanje postojanja osnovane sumnje ne bi trebalo da bude predmet ustavno-sudske kontrole u punom obimu, teško se mogu uskladiti sa kontinuiranom i dosljednom praksom Suda u Strazburu, koja se decenijama unazad upravo zasniva na suprotnom pravnom pristupu“, navodi advokat.

Sud u Strazburu, kako je kazao, u svojoj ustaljenoj praksi polazi od toga da postojanje osnovane sumnje da je lice izvršilo krivično djelo predstavlja conditio sine qua non zakonitosti pritvora, odnosno prvi i neizostavan preduslov svake dalje ocjene zakonitosti lišenja slobode.

„Da se ne radi o izolovanom ili sporadičnom pravnom stavu, već o trajnom i kontinuiranom standardu, potvrđuje i presuda Suda u Strazburu u predmetu Hovhannisyan i drugi protiv Jermenije (predstavke br. 72645/16, 24326/17, 37868/17 i 55566/19), koju je donijelo Petо odjeljenje Suda 26. februara 2026. godine (dakle od prije mjesec dana), u kojoj je još jednom ponovljeno da postojanje osnovane sumnje ostaje temelj zakonitosti produženog pritvora, ali da nakon određenog proteka vremena ona sama više nije dovoljna, već domaći sudovi moraju iznositi dodatne, relevantne i dovoljne razloge koji opravdavaju dalje trajanje pritvora. U istoj presudi Sud je naglasio da je svaki period lišenja slobode, bez obzira na njegovo trajanje, dužan biti uvjerljivo opravdan konkretnim razlozima, te da se obaveza davanja takvih razloga primjenjuje već od prve odluke o pritvoru“, napominje Jovanović.

„Kako bih bio još konkretniji i jasniji, bukvalno prije deset dana Sud u Strazburu je u presudi u predmetu Çakar i drugi protiv Turske (predmeti br. 2541/19 i drugi), od 17. marta 2026. godine, ponovo izričito naglasio da postojanje osnovane sumnje da je lice izvršilo krivično djelo predstavlja conditio sine qua non zakonitosti produženog pritvora, odnosno prvi i neizostavan uslov svake dalje ocjene zakonitosti lišenja slobode (vidjeti paragraf 13 navedene presude). U istoj presudi Sud je dodatno naglasio da razlozi za pritvor moraju biti konkretni i individualizovani, te da obrazloženja koja su apstraktna, uopštena ili stereotipna ne mogu predstavljati dovoljan osnov za dalje lišenje slobode (vidjeti paragrafe 17 i 18 navedene presude)“, dodaje on.

Kaže da su upravo takva – „apstraktna, uopštena i stereotipna“ sva rješenja o produženju pritvora Danilu Mandiću.

Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

Konatar: Vlada raštimovana, vanredni izbori jedino rešenje

admin
-
0
Konatar: Vlada raštimovana, vanredni izbori jedino rešenje

Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori jedini su način za izlazak iz krize, ocijenio je za Newsmax Balkans televiziju šef Kluba poslanika opozicione Ure Miloš Konatar.

Iz vladajuće većine početkom godine izašla je Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nakon neslaganja zbog početka izgradnje kolektora u zetskom selu Botun.

Nakon usvajanja spornih zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost nedavno je Evropu sad, partiju čiji je lider premijer Milojko Spajić, napustio poslanik Miodrag Laković koji je bio i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.

Upravo je nakon usvajanja tih zakona opozicija žestoko kritikovala vlast navodeći da su suprotni evropskim normama.

Takođe, najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista zbog tih akata napustila je čelne pozicije u više skupštinskih Odbora kao i mjesto potpredsjednika parlamenta.

Konatar je objasnio je i zbog čega opozicija nije željela da prihvati poziv na sastanak premijera Milojka Spajića.

“Da bi se neki problem riješio, u ovom slučaju sporni zakoni, onda bi trebalo da pričamo o njima prije njihovog usvajanja a ne nakon njih. To bi bilo kao kada biste vi napravili emisiju o mogućem ratu u Iranu iako je on odavno počeo”, naveo je Konatar u emisiji “Dijagnoza” Newsmax Balkans televizije.

Vanredni izbori (ne)realni

Kriza, tvrdi poslanik Ure, može se riješiti jedino vanrednim izborima.

Upitan da li bi vanredni izbori u ovom trenutku bili pametan izbor zbog osjetljive faze evropskih integracija i da li bi se izgubilo previše vremena, Konatar kaže da bi se sve moglo brzo riješiti ako ima političke volje.

“Tokom izborne kampanje takođe se važni evropski zakoni mogu usvajati. Ne mislim da bi Crna Gora puno izgubila. Sa ovom većinom već puno kasnimo. Imamo najavu za jun da ćemo zatvoriti četiti poglavlja a bilo je najavljeno deset”, navodi Konatar.

Spajić je više puta najavio kako je plan Vlade da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja. Konatar nije optimista da se u tom periodu može zatvoriti preostalih 19 poglavlja.

“Sada se već priča da će se većina poglavlja zatvoriti 2026, a dio njih u 2027. Očigledno je da postoji problem sa funkcionisanjem većine i Vlade koja funkcioniše kao raštimovani orkestar. Opozicija komunicira sa predstavnicima izvršne vlasti i umjesto da funkcionišu kao tim utisak je da se tu ne zna ko pije a ko plaća”, naveo je Konatar.

Dodao je da su predstavnici vlasti svjesni da im vanredni izbori ne odgovaraju, jer, kako tvrdi, ne bi ostvarili dobar rezultat.

“Evropa sad je u padu i jasno je da neće imati dobar rezultat na narednim izborima. Jasno je da njima vanredni izbori ne odgovaraju ali to je jedini način da izađemo iz političke krize”, zaključio je Konatar.

Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

Uhapšena četiri vozača: Vozili pijani i drogirani

admin
-
0
Uhapšena četiri vozača: Vozili pijani i drogirani

Saobraćajna policija RCB “Zapad” sinoć je izvršila pojačanu kontrolu saobraćaja i tom prilikom uhapsila i sankcionisala vozače, saopštila je Uprava policije na mreži X.

“Naime, tom prilikom je kontrolisano 308 osoba i 281 vozilo, testirana su 93 vozača od toga je 11 vozilo pod dejstvom alkohola”, naveli su iz policije.

Kako su kazali, uhapšena su četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

“Kontrolisana su tri OIL, podnijeto je 13 prekršajnih prijava i izdato 65 prkršajnih naloga”, navodi policija na mreži X.

Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

admin
-
0
Vlada Milojka Spajića priprema 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, Loru ne pominje

Dok se Vlada Milojka Spajića priprema da iz državnog budžeta isplati blizu 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, pitanje reciprociteta za crnogorske žrtve u splitskoj Lori ostaje tabu tema.

Politički pritisak Zagreba, pojačan nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, rezultirao je time da crnogorska izvršna vlast prihvati ulogu slabijeg partnera, i to do te mjere da je premijer Spajić, prema nezvaničnim saznanjima, na jednoj sjednici koristio neprimjerene i ponižavajuće riječi za sopstvenu državu pravdajući kapitulaciju pred hrvatskim zahtjevima. Hrvatska diplomatija je za svoju državu odradila toliko dobar posao da crnogorski zvaničnici ne smiju ni da pomenu Loru, a kamoli crnogorske građane koji su mučeni i ubijeni u tom logoru, kako ne bi ugrozili „evropski put Crne Gore“.

Lider DNP-a Milan Knežević zatražio je od premijera Spajića u poslaničkom pitanju listing glasanja o odluci za isplatu ratne odštete. Posebno ga interesuje ko je podržao „isplatu enormne cifre navodnim logorašima“, dok se istovremeno ignorišu porodice stradalih u Lori, za koje država nema snage ni da pomene reciprocitet u razgovorima sa Zagrebom.

Prema nezvaničnim, ali pouzdanim podacima do kojih smo došli, ključni potezi povučeni su na sjednici Vlade 12. februara. Tada je dato zeleno svjetlo ministarstvima vanjskih poslova i pravde da formalizuju rad zajedničke komisije sa Hrvatskom. Zadatak je jasan: utvrditi dinamiku isplate 17 miliona eura za oko 250 osoba. Ovaj proces je ubrzan nakon januarske posjete hrvatskih zvaničnika, kada je Crnoj Gori jasno stavljeno do znanja da je Morinj „uvjet“ za nastavak EU puta.

Tokom rasprave o ovom osjetljivom pitanju, jedan od ministara je predložio uvođenje principa reciprociteta – da se od Hrvatske traži odšteta za 22 crnogorskih rezervista koji su mučeni i ubijeni u logoru Lora. Odgovor premijera Spajića bio je šokantan. Prema izvorima iz Vlade, premijer je odsječno poručio da Crna Gora nema snage za takvu priču i da neće ulaziti u sukob sa Hrvatskom jer bi nas to zaustavilo na putu ka Briselu. Tom prilikom, prema našem izvoru, Spajić je upotrijebio neprimjerena poređenja za Crnu Goru, koristeći nazive životinja kako bi ilustrovao nemoć države koju vodi. Na pitanje zatečenog ministra: „Da li ti to za mene govoriš, premijeru?“, Spajić je odgovorio: „Ne, nego za sve nas!“. Pošto je ministar insistirao na reciprocitetu, u raspravu su se uključile i neke njegove kolege, navodeći da je Hrvatska most na putu Crne Gore u Evropsku uniju.

– Tih 17 miliona je mostarina koju moramo platiti – bio je slikovit jedan od njih.

Vlada je 18. decembra prošle godine usvojila Akcioni plan za procesuiranje ratnih zločina, kojim se kroz novi Zakon o boračkoj zaštiti pokušavaju provući isplate civilnim žrtvama rata. Ipak, Kneževićev zahtjev da dobije listing glasanja sa sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o 17 miliona eura za logoraše iz Morinja, ima za cilj da razotkrije koji su ministri pristali na ovakvo tretiranje žrtava i ponižavajuću retoriku crnogorskog premijera.

Zagreb već povlačio oštre poteze

Hrvatska je krajem 2024. godine proglasila za persone non grata više crnogorskih visokih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera DNP-a Milana Kneževića. Kao razlog su navedene „neprijateljske izjave“ i narušavanje bilateralnih odnosa. Ta odluka Zagreba dodatno je pojačala političke tenzije i pokazala spremnost Hrvatske da u odnosima sa Podgoricom koristi diplomatske mehanizme pritiska.

Uhapšen osumnjičeni za davanje mita na GP Dračenovac
1...137138139...2.442Page 138 of 2.442