Toliko već imamo raznih šifara za aplikacije i uređaje, da nam je potrebna i šifra da otključamo sve te šifre u glavi. Da li još za sve naloge imate istu šifru 1234 ili čekate da vam neko hakuje nalog ili još gore račun?

Lozinka treba da bude komplikovana za hakere, ali mi treba lako da je zapamtimo. Važno je da ne sadrži lične podatke – ime i prezime, datum rođenja i cifre od 1 do 9. Sigurna lozinka ne može biti ni ime kućnog ljubimca, rođaka, ili prijatelja, jer se to lako otkrije.

„Preporuka je da lozinka ima negdje između 12 i 16 karaktera, da ne budu možda jasne riječi nego nešto poput neke skraćenice, ili mogućnost kojoj se pribjegava često je da neke strane riječi bilo kog jezika napišete na srpskom. To je nešto što će se vjerovatno teže naći i da koristite minimum dvije-tri riječi uz još neke odgovarajuće karaktere, na primjer neki broj da ubacite, neko veliko slovo“, objašnjava Luka Milinković, stručnjak za sajber bezbjednost.

„To uporedimo sa onim kada idete na posao, kada izlazite iz kuće, nikad ne zaboravite da zaključate vrata, znači uvijek na taj način treba razmišljati i kada su šifre od naloga gdje pišemo neke objave, gdje imamo dosta informacija privatnih o nama, da uvijek razmišljamo da i to treba da zaključamo, da i to treba takođe da štitimo“.

Ukoliko ste nalog koristili na tuđem računaru, obavezno se odjavite. Stručnjaci savjetuju da na svakom nalogu imamo drugačiju šifru. Hakeri mogu naš ugled dovesti u pitanje, ali najčešće su finansijske zloupotrebe.

„Na primjer: ‘Nalazim se trenutno u Grčkoj, ukraden mi je pasoš, nemam novac. Molim te pošalji mi toliko i toliko para, na taj račun.’ I kada vi primijetite da je u pitanju vama bliska osoba ili kolega, prva reakcija nije da je riječ o kriminalnim aktivnostima nekoga ko je komprovitovao sajt, odnosno mejl, prva reakcija je da želite svom bliskom da pomognete“, navodi Katarina Jonev, stručnjak za sajber bezbjednost.

„Hakeri nastoje da imaju neku korist, najveću korist imaju ako vam ukradu platnu karticu, ili e-banking nalog. Ali s druge strane, to je nekada teže uraditi, pa onda pribjegavaju onome što mogu lako da pribave. Ako pribave korisničke naloge na društvenim mrežama, oni sjutra mogu da prodaju 100, 200, 1.000 naloga za pristup Fejsbuku nekom drugom“, naglasio je Luka Milinković.

Lozinku nikada ne govorite drugima. Djeca to često čine, pa kad se posvađaju sa drugarima bude problema.

„U tinejdžerskim godinama jako često dolazi do svađa, do ljubomore. Kako na najbolji mogući način nekome zadati bol i uzvratiti? Nažalost, time što ćemo zloupotrijebiti tuđe poverenje i tuđu šifru. Pa na primjer svim kontaktima ili nekome ko nam se dopada, poslati uznemirujuće poruke i prijetnje“, objašnjava Katarina Jonev.

Pored toga što šifre treba pažljivo birati, najbolje bi bilo i mijenjati ih na nekoliko mjeseci, jer je tada manja vjerovatnoća da ćemo biti žrtva hakera, savjetuju stručnjaci.