Nikšićanin Milan Andrijašević (40) osuđen je juče na 40 godina zatvora za ubistvo sugrađanina i druga Marka Gardaševića. Tu presudu izreklo je Vijeće sudije podgoričkog Višeg suda Igora Đuručkovića.
Marko Gardašević je ubijen 20. maja 2020. u njegovoj kući, tako što ga je Andrijašević izudarao sjekirom, a potom nožem ubo u stomak i vrat, prenose današnji štampani mediji.
Prema navodima optužnice, Andrijašević je 20. maja oko 5.30 časova u naselju Rastoci na svirep način, sa umišljajem ubio Gardaševića tako što je došao u porodičnu kuću oštećenog i zadao mu više udaraca tupim i oštrim dijelom sjekire po glavi i tijelu nanoseći mu oko 20 tjelesnih povreda. Pored sjekire, Andrijašević je u napadu na Gardaševića koristio i nož kojim mu je zadao dva uboda u stomak i vrat. Kada je Gardašević preminuo od zadobijenih povreda, optuženi mu je jastukom prekrio glavu, zaključao vrata i napustio kuću.
Obdukcioni nalaz pokazao je da je smrt kod Gardaševića nastupila od preloma kostiju lobanje i oštećenja važnih moždanih centara usljed krvarenja iz presječene vratne vene.
Zemljotres je najsmrtonosniji od 2015. kada je oko 9.000 ljudi poginulo u dva zemljotresa u toj himalajskoj zemlji
Najmanje 128 ljudi je poginulo, više desetina je povrijeđeno u Nepalu kada je jak zemjotres pogodio zapadno područje Jajarkota, objavili su zvaničnici, dok su se kuće u tom području rušile, a zgrade sve do Nju Delhija u susjednoj Indiji tresle.
Zemljotres se dogodio u petak u 23.47 sati po lokalnom vremenu, a bio je jačine 6,4 stepeni Rihtera, saopštio je nepalski Nacionalni seizmološki centar. Njemački istraživački centar za geonauku izmjerio je zemljotres na 5,7 stepeni, smanjivši ga s prvobitnih 6,2 stepena.
Američki Geološki institut jačinu zemljotresa je procijenio na 5,6 stepeni Rihtera, prenosi agencija Hina.
Zemljotres je najsmrtonosniji od 2015. kada je oko 9.000 ljudi poginulo u dva zemljotresa u toj himalajskoj zemlji. Cijeli gradovi, viševjekovni stari hramovi i druga istorijska mjesta tada su pretvoreni u ruševine, s više od milion uništenih kuća, što je ekonomiju koštalo 6 milijardi dolara.
foto: Reuters
Zvaničnici strahuju da bi broj žrtava jučerašnjeg zemjlotresa mogao porasti jer nisu uspjeli da uspostave kontakt u brdovitom području u blizini epicentra, nekih 500 kilometara zapadno od glavnog grada Katmandua, gdje su se takođe osjetila podrhtavanja tla. Okrug ima populaciju od 190.000 stanovnika sa selima raštrkanim u udaljenim brdima.
„Broj povrijeđenih mogao bi biti više stotina, a broj smrtnih slučajeva takođe bi mogao da raste”, rekao je agencija Rojters zvaničnij okruga Jajarkot Hariš Čandra Šarma.
Neozbiljno je što novi premijer Crne Gore Milojko Spajić nije pročitao ekspoze na sjednici Skupštine i to je klasično izrugivanje parlamenta, kazao je bivši premijer i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović u emisiji “Minula neđelja” na Aplus Televiziji.
“Parlament se mora poštovati, to je naša najveća zakonodavna institucija. Novoj Vladi želim sve najbolje, ali njihov cilj je da zaduži zemlju za milijardu eura, to sam mnogo puta rekao. Ako ta akcija ne uspije, Elektriprivreda će završiti na berzi. To do sad niko nije demantovao”, poručio je Abazović.
Prema njegovim riječima, godinama je pokušavalo da se njegovo ime diskredituje i kriminalizuje.
“Pozivam državne organe da procesuiraju sve što imaju – tu sam. Svašta sam čuo o sebi ovih godinu dana. Pominjao se 21 milion eura, pa cigare, pa kanabis. Meni je lično sve to smiješno”, dodao je on.
Kazao je da bi neke ljude u Vladi sada kritikovao i ne bi ih birao da budu dio iste.
“Bilo je momenata i situacija u kojima se moglo raditi više”, ocijenio je Abazović.
Dotakao se i teme oko funkcije predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
“Mandić nije glasao za obaranje naše Vlade, to je istina. Ipak, mislim da je za svoj ZBCG morao da pregovara bolje. A on se odlučio se za varijantu u kojoj će samo da zadovolji sebe. Ali, ako je to njima prihvatljivo, srećno bilo”, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, žalosno je što poslanici Evrope sad ne umiju da objasne program Evropa sad 2.
“Neko to mora objasniti i pojasniti”, dodao je Abazović.
Istakao je da je Crna Gora za vrijeme njegovog mandata pomirenija i da sada ide ka boljim vremenima.
“Sve je to zasluga Građanskog pokreta URA. Nismo za ovih godinu dana imali nijedan politički protest. Da je ostala ova 43.Vlada, sproveli bismo i popis”, dodao je on.
Istakao je da se ljudi u Crnoj Gori sada značajno osjećaju slobodnije.
“Duboko vjerujem u evropski svijet i vjerujem da će Crna Gora biti naredna članica Evropske unije. To je naš krajnji cilj. Čekaju nas zanimljiva vremena”, poručionjr Abazović.
Abazović tvrdi da je atmosfera u Crnoj Gori pozitivnija, a dokaz za to su izbori, koji se n3 mogu porediti sa onima 2016.godine kad je bio aktuelan državni udar.
“Imali smo izbore kao u Estoniji. Osim toga, čovjek iz bivšeg DF-a je došao na čelo parlamenta. To je znak da se Crna Gora miri. Možemo biti zadovoljni”, zaključio je Abazović.
Kandidati za državne sekretare u Ministarstvu zdravlja su Aleksandar Sekulić, Milena Cojić i Mirjana Vlahović Andrijašević, saznaje CdM.
Podsjetimo da je Vlada Zdravka Krivokapića 2021. godine imenovala za generalnog direktora Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Aleksandra Sekulića, inače funkcionera Demokratske narodne partije (DNP). Tada je resorom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović, čiji je suprug Dragan Bojović visoki funkcioner DNP-a. Bojović je inače kandidat je te partije za funkciju državnog sekretara u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, zaduženog za prosvjetu.
Prema tvrdnjama izvora CdM-a, kandidati za državne sekretare u Ministarstvu unutrašnjih poslova i su Jovana Ostojić i Petar Koprivica. Kandidate za državne sekretare u Ministarstvu pravde su Aleksandar Bakrač i Sreten Jakić, a u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Božović.
Spajićeva Vlada moći će da imenuje 42 državna sekretara.
Državni sekretari postavljaju se uglavnom i gotovo isključivo po političkom ključu. Imenuje ih i razrješava Vlada na predlog ministra, bez javnog konkursa. Dužnost im prestaje prestankom mandata ministra.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog radova je obustavljen za sva vozila
Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori zbog kiše dolazi do zadržavanja vode na putivima, dok su odroni mogući na putevima koji vode pored rijeka i kosina, upozorili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su rekli da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova, i savjetovali krajnje opreznu vožnju prilagođenu stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Na regionalnom putu R-13, dionica Mateševo-Kolašin, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog radova je obustavljen za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj će biti obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-6, dionica Đurđevića Tara-Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati biti povremeno obustavljan, ne duže od 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na regionalnom putu Kolašin-Mateševo saobraćaj se na mjestima radova odvija jednom trakom naizmjenično.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Jutarnja temperatura od pet do 16, najviša dnevna od osam do 20 stepeni
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, sa povremenom kišom i maksimalnom dnevnom temperaturom do 20 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, prijepodne je ponegdje moguć pljusak sa grmljavinom, dok se popodne i tokom noći u većem dijelu zemlje uglavnom očekuje suvo vrijeme ili uz malo kiše.
Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru zemlje u jutarnjim i noćnim satima pojačan, južni.
Jutarnja temperatura od pet do 16, najviša dnevna od osam do 20 stepeni.
Uvrede Jovana Vučurovića, poslanika Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD), koje je uputio na račun izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule i evropskog parlamentarca Vladimira Bilčika, nagovještavaju marginalni pravac kojim će nova parlamentarna većina voditi Crnu Goru, poručili su iz Medija centra Demokratske partije socijalista (DPS).
Jasno je, prema njihovim riječima, da sa Mandićevom strankom kao stubom vlasti, Crna Gora ide putem “konfrontacije” sa evropskim zvaničnicima i “srozavanja međunarodnog ugleda Crne Gore”.
“Zaista je licemjerno da oni koji pognu glave i ćute kada se Vučić i Dodik grubo miješaju u popis, napadaju evropske poslanike koji iznose svoj stav u najboljoj namjeri da se ovaj proces što bolje pripremi i da pruži relevantne i upotrebljive statističke podatke. Uostalom, Vučurovićev predsjednik Mandić na nedjeljnoj bazi trčao je u Moskvu kod raznih željeznakova da dobije svoje mišljenje kako da opstruira ulazak Crne Gore u NATO savez, zato su pripadnici te stranke posljednji koji mogu da nekome prigovaraju miješanje u unutrašnje pitanje”, saopštili su iz Medija centra DPS.
I na kraju, kako još dodaju, “nevaspitana i bezobrazna” izjava Vučurovića, očigledno odslikava i stav cijele parlamentarne većine.
“Koja ćutanjem na izjavu Vučurovića, već pokazuje da nema snage, hrabrosti, ni kapaciteta da se usprotivi primitivizmu i ekstremizmu svojih partnera”, zaključuju iz Medija centra DPS.
Kada je juče saopšteno da je u međunarodnoj akciji Europola „Mobil 6“ pronađeno 505 ukradenih automobila, 2 hiljade ukradenih djelova vozila, 16 čamaca, 32 vanbrodska motora i 248 faslifikovanih dokumenata, aktuelizovano je pitanje kolike su razmjere šverca ukradenih automobila na Balkanu i koliko takvih automobila završi u Crnoj Gori.
Europol je akciju tokom oktobra izveo na granicama Evropske unije, odnosno na graničnim prelazima u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, kao i graničnim prelazima Moldavije.
Policijski podaci od ranije govore da su se balkanski kriminalci specijalizovali za krađu automobila u zapadnoj Evrope, odakle skupocjena vozila dopremaju do država bivše Jugoslavije i Albanije.
Vremenom su se, kaže dobro obaviješteni izvor Portala RTCG, usavršili i metodi obijanja brava, pa su takozvane češljeve i leptire zamijenili kompjutersko dekodiranje brave i neutralisanje alarma.
Prema nekim ranijim podacima kriminalne grupe na Balkanu krađom automobila godišnje inkasiraju nevjerovatnih osam milijardi eura. Tako se, primjera radi, 2015. godine evropske osiguravajuće kuće na Balkanu potraživale čak 130.000 ukradenih vozila.
Skupi automobili kradu se i na ulicama balkanskih gradova. Automobili se masovno kradu u Srbiji, BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu.
Prema podacima Interpola i Europola, centri automafije na Balkanu su Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina, Podgorica, Priština, Sofija, Skoplje, Beograd, Novi Sad, Šabac, Split i Zagreb.
Policija navodi da je riječ o regionalnoj automafiji koja na meti najčešće ima luksuzne automobile novijeg datuma proizvodnje. Često, kako se tvrdi, kriminalci iz Bosne i Hercegovine „rade“ po narudžbinama kriminalnih krugova iz drugih balkanskih država, među kojima je i Crna Gora.
Prema podacima Interpola i Europola od tih 130 hiljada ukradenih automobile koji su se te godine potraživali u državama bivše Jugoslavije, skoro polovina, ili preciznije oko 60 000 nalazila na prostoru Crne Gore, 30 hiljada u Bosni i Hercegovini i 25 hiljada na Kosovu, dok je 15 hiljada ukradenih automobila nove vlasnike tada našlo je u Hrvatskoj, Makedoniji i užoj teritoriji Srbije.
Izvor Portala RTCG tvrdi da je Bosna centar automafije na Balkanu, i da u toj državi djeluje naviše kriminalnih grupa sa tom profilacijom.
Mediji prenose da se automafija u Bosni osjeća toliko moćno i nezavisno da, prema riječima policijskih službenika, očajni vlasnici ukradenih vozila sami posjećuju ugostiteljske objekte gdje se okupljaju kriminalci.
Svjesni da im državni organi neće pomoći, oni tamo u kovertama ostavljaju ceduljice s markom vozila i brojem telefona. Potom ih automafijaši kontaktiraju i vrate im automobil, ali tek kada za njega daju dodatni novac. Ovaj policijski izvor za Portal RTCG je ispričao koje su najjače kriminalne grupe u Srbiji, i kako su kraci tih kriminalnih grupa stizali do Grčke, gdje su imali centar za prekucavanje šasija.
“Na meti lopova u Crnoj Gori su najčešće „audiji“ i „mercedesi“. Ovi modeli se kradu i u drugim državama, i svaki sedmi ukradeni automobil je jedan od ova dva modela” – kaže taj izvor.
U Crnoj Gori zastupljena je i prodaja djelova koji su skinuti sa automobila kradenih po zapadnoj Evropi, jer je tome teže ući u trag nego samom automobilu.
Tako se takozvano „balkanski kriminalno bratstvo“ ne prekida u Crnoj Gori ni kada je u pitanju šverc ukradenih automobila. Europol u saradnji sa policijama na Balkanu pojačava, međutim, pritisak i akcije kako odmiču pristupni pregovori balkasnkih zemalja sa EU, tako da je prema poslednjim podacima taj vid šverca u Crnoj Gori počeo da se smanjuje.
Akcija “Mobil 6” kako je saopšteno spade pod EMPCT-ov (Evropska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji) prioritet u oblasti organizovanog imovinskog kriminala.
Uovoj akciji učestvovalo je oko 400 policijskih službenika iz 25 zemalja koji su sproveli detaljne provjere na nekoliko lokacija, među kojim su bili i službenici crnogorske policije.
Nova vlada obnoviće Savjet za borbu protiv korupcije, a za Agenciju za nacionalnu bezbjednost potreban je veting, poručio je za TVCG potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica. Odlučna i korjenita reforma antikorupcijskog zakonodavstva jedan je od ciljeva nove vlasti.
„Tu prije svega mislim na Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, na način da ga reformišemo sa najefikasnijim uporednim modelima i da niko ne bude izuzet od primjene tog zakona. Takođe, mislim i na Zakon o sprječavanju korupcije i Zakon o sprječavanju novca i finansiranja terorizma“, kazao je Momo Koprivica.
A kako kaže, u sklopu sveobuhvatnije borbe protiv korupcije, neophodna je ključna mjera:
„Redefinisati i revitalizovati nacionalni Savjet za borbu protiv korupcije, na način da se redefinišu pravila po kojima radi i što je u skladu s preporukama GREKO-a, da se utvrdi njegova jasna uloga. A ovo tijelo je svakako važno i za zdravlje izvršne vlasti, kako se detektovali svi korupcijski rizici“, naglašava Koprivica.
Ko su ljudi na koje ćete se oslanjati, jeste li već identifikovali one koji suspremni da daju doprinos?
U svim sferama društva postoji veliki broj časnih i čistih profesionalaca, kojisu u prethodnom periodu se borili protiv svih oblika bezakonja, takođe i uslobodnom društvu, tu mislim na civilni sektor, akademsku zajednicu, postojeznačajna i respektabilna imena. Vjerujem da ćemo kroz propisane procedure ikadrovsku selekciju i angažovanje najboljih, a ne najgorih, doći do rješenjakoje će uživati visok stepen povjerenja u društvu.
Kako ocjenjujete stanje u ANB? U prehodnom periodu bilo je dosta curenja informacija. Kako to spriječiti?
Angažovanjem profesionalaca biće u velikoj mjeri suzbijen problem curenjainformacija, ali svakako da treba raditi na sistemskim unapređenjima, kao štoje preklasifikovanje dokumenata, primjena tehnologije, na jačanju bezbjednosne kulture, ali i izgradnji procedura, na način da se zna ko je i kad bio u posjedu određenih informacija, do čijeg je curenja došlo, kako bi seprimijenili jasni mehanizmi za procesuiranje onih koji su se ogriješili o zakon.
Nedavna afera“Tunel”, podsjeća Koprivica, kompromitovala je bezbjednosni sektor i pravosudne institucije i ta priča mora dobiti epilog.
„Neophodno je da se utvrde propusti i razlozi za propuste bezbjednosnog sektora u slučaju, koji su evidentni i jasno postoje, ali i da dođe do reforme, da se to više nikada ne bi ponovilo i da imamo integritet dokaznog materijala i integritet lanca dokazivanja“, kazao je Koprivica.
Koprivica zaključuje i da je potrebno formirati Centar za čuvanje dokaznog materijala, po uzoru na američke ustanove.
