Na magistralnom putu Podgorica – Budva, u blizini tunela na Brajićima, u 12.20 časova došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđena jedna ženska osoba, saopšteno je iz Uprave policije.
U udesu je učestvovalo jedno vozilo koje se iz još neutvrđenih razloga prevrnulo na krov.
Povrijeđena je transportovana u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje medicinske pomoći.
Moja ideja je bila da svu muku, i našu i svoju, koju je Amfilohije nosio sa sobom pokažem na njegovom portretu, a da on sam izrasta iz crnogorskog kamena, iz vrleti crnogorskih, duhovnih i materijalnih, kazao je srpski vajar Dragan Radenović za „Dan“
Skulptura blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija u bronzi, veličine dva i po metra, početkom naredne godine biće postavljena ispred Crkve Svetog Kirika i Julite u mjestu Velika u Plavu. Djelo je rad srpskog vajara Dragana Radenovića, čije skulpture krase mnoge crkve i manastire u Crnoj Gori.
– Skulptura je u livnici i najkasnije do proljeća biće u Vasojevićima. Moja ideja je bila da svu muku, i našu i svoju, koju je Amfilohije nosio sa sobom pokažem na njegovom portretu, a da on sam izrasta iz crnogorskog kamena, iz vrleti crnogorskih, duhovnih i materijalnih – kazao je Radenović za „Dan“.
On podsjeća da je upravo mitropolit Amfilohije 2016. godine održao pomen nevino stradalim žrtvama u Velici, čime je postao kum ovog mjesta, i ističe da je skulptura omaž mučenicima i mitropolitu.
Protojerej-stavrofor Boris Brajović, doktor filozofije, ocjenjuje da su Radenovićeva djela neprocjenjiva i podsticajna putopisna umjetnička monografija o estetici i stilu.
„PROTOJEREJ-STAVROFOR BORIS BRAJOVIĆ, DOKTOR FILOZOFIJE, OCJENJUJE DA SU RADENOVIĆEVA DJELA NEPROCJENJIVA I PODSTICAJNA PUTOPISNA UMJETNIČKA MONOGRAFIJA O ESTETICI I STILU“
– Vjerujem da danas ne postoji mnogo ljudi kod nas koji nijesu upoznali umjetničko djelo akademskog vajara Dragana Radenovića. Gradovi i trgovi naših naselja su i svojevrsni umjetnički bedekeri za hodočasnike umjetnosti koji se upoznaju sa njegovim skulpturama i vajarskim djelima. Monumentalne skulpture ličnosti ili događaja koje ukrašavaju prostore djeluju egzistencijalno uzvišene i intelektualno podsticajne. Krećući se po onim granicama i umjetničkog i duhovnog on ih svojim umjetničkim djelima lako prelazi otvarajući prostor i ljepote, ali i zapitanosti. On nas svojim skulpturama uvodi u stanje tajne u kojem vas, pomalo brehtovskom tehnikom, tjera na dijalog, na susret u kome je djelo u sredini – ističe Brajović.
Genocid u Velici
U selu Velika, 28. jula 1944. godine, dvije SS divizije „Princ Eugen“, sastavljene uglavnom od folksdojčera i Albanaca, potpomognutih muslimanskim stanovništvom Plava, Gusinja i Bihora, izvršile su genocid nad mještanima. Na najsvirepiji mogući način ubijeno je više od 600 Veličana, većinom žena i djece. Sredinom prošle godine Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Velici. Na tom mjestu, krajem sedamdesetih, podignut je memorijalni kompleks, a naknadno i crkva. Srpska pravoslavna crkva je 2007. kanonizovala žrtve zločina u Pivi i Velici.
On smatra da poslednje umjetničko ostvarenje Radenovića, skulptura mitropolita Amfilohija, po mnogo čemu ima osobeno mjesto u cijelom njegovom umjetničkom opusu.
– Krupno tijelo vladike koje se izdiže iz vulkanskih rojeva zemlje, natopljenih sedimentnim naslagama, koje se u kosmogenskom ritmu uzdižu sve do mitre na glavi na kojoj stoji mali krst. Veliki krst vladika drži u desnoj poluispruženoj ruci, preko koje je, kao oslonac harmonije ljudskog bića, zaklopljena lijeva ruka. Osjećaj punoće cjeline ljudskog bića, njegove luče mikrokozma, postignut je umjetničkim vezama zemljanih djelova donjeg dijela vladike i njegove brade koja, u biblijskom ključu, reprezentuje mudrost, odlučnost, ali i simbol Božjeg blagoslova. Arhitektonska, a time i čisto umjetnička figura mitropolita Amfilohija kristalizuje se u vremensku i prostornu monumentalnost, gdje su kondenzovani i prošlost i budućnost. Otud osjećaj neke dinamičke naelektrisanosti pri pogledu na izvanredno djelo Dragana Radenovića – istakao je Brajović.
Brajović: Radenović je i filozof jezika
Kao estetička koncepcija vizuelnog pisanja i razumijevanja skulpture kao umjetničke forme koja uključuje kroz napetost ravnosti i reljefa i pitanje imanentnosti i transcedentnosti, Radenovićev ideal stila je onaj koji uvažava dugu istorijsku liniju formalnog, odnosno skulpturalnog, jedinstva između misli i izraza, između unutrašnjeg i spoljašnjeg, između duhovnog i fizičkog. Ne samo u ovom radu, već i u njegovim drugim skulptorskim ostvarenjima, imamo tu koegzistencije klasičnog i romantičnog, olimpijskog i htonskog, apolonskog i dionizijskog, ali i modernog i dinamičkog stila i izraza. Djela Dragana Radenovića su neprocjenjiva i podsticajna putopisna umjetnička monografija o estetici i stilu, ali i generičkoj i tematskoj heterogenosti njegovih djela, koja daje veoma koherentan pogled na relevantnu problematiku skulpture i prostora, ocijenio je Brajović.
Skulptura u kojoj se naslage primarne materije poput zemlje kreću ka licu vladike, dodaje Brajović, upućuju nas ne na prosti odlivak umjetničkog rada, već na osjećaj stvarnosti i razumijevanja pamćenja i novoga poretka.
– Iz haosa do ljudskog lica i krsta. Ali, tu je i ona intimna crta samog djela, ili, bolje rečeno, njegovog tvorca Dragana Radenovića. On stvara kao da razgovara sa mitropolitom Amfilohijem, sa kojim je dijelio mnogo toga u dugim ličnim druženjima – naglasio je Brajović.
Kako je ocijenio, skulptura djeluje familijarno bliska.
– Ovo umjetnik postiže na intuitivan način, na nivou srca, i važan je dio odnosa između umjetnika, ličnosti predstavljene u umjetničkom djelu i javnosti. To je komponenta umjetnikovog vizuelnog jezika, jednako važna kao i odluke u vezi sa formom, reljefom, gravurom. Ovo djelo Dragana Radenovića, svojom koncepcijom stila i vizuelnog jezika, artikuliše i njegove ideje o skulpturalnoj formi. S druge strane, očigledno je da ovakvi radovi pozivaju i na naše preispitivanje teme spomenika i monumentalnosti – zaključio je Brajović.
Vlada je u skupštinsku proceduru predala Predlog izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, kojim je predvidjela preko 130 miliona eura dodatnih troškova, piše Dan.
U odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su 29,96 miliona, budžet državnih fondova 62,95 miliona, rezerve 37 miliona, transakcije finansiranja pet miliona, dok je kapitalni budžet umanjen 2,1 milion eura.
Prema tom dokumentu, izvorni prihodi budžeta za ovu godinu planirani su u ukupnom iznosu od 2,42 milijarde eura, ili 37,6 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na prihode planirane Zakonom o budžetu za ovu više 275,3 miliona, ili 12,8 odsto.
Kako je premijer Milojko Spajić saopštio nakon sjednice Vlade, ukupni izdaci budžeta uvećani su dominantno za realizaciju aktivnosti na prevazilaženju energetske krize u iznosu od 22,36 miliona, nedostajućih sredstava iz oblasti socijalne zaštite 21 milion i nedostajućih sredstava za prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja 25 miliona.
Nedostajala su i sredstva za izmirenje obaveza po osnovu nabavke ljekova 12,6 miliona, sredstva za isplate subvencija poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom 11,5 miliona, i sredstva za zarade 7,4 miliona.
U cilju implementacije podrške Evropske unije (EU) za prevazilaženje energetske krize, definisan je set mjera koje sprovode nadležne institucije, za čiju realizaciju su planirna sredstva kako slijedi, pa su Ministarstvu rada i socijalnog staranja opredijeljena sredstva u iznosu od 2,26 miliona, a odnose se na isplatu za 6,27 hiljada porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja u iznosu od po 250 eura i za 446 korisnika materijalnog obezbjeđenja boraca u iznosu od po 150 eura.
Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) uplaćeno je 6,07 miliona za isplatu jednokratnih pomoći za sve korisnike minimalne penzije, kao i za korisnike privremene naknade, čiji je iznos naknade manji ili jednak 259,95 eura.
Dominantno povećanje sredstava odnosi se na povećanje tekuće budžetske rezerve u iznosu od 35,34 miliona, imajući u vidu da su ista realizovana u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i usvojenim zaključcima Vlade.
Fondu za zdravstveno osiguranje uvećavaju se sredstva za 19,4 miliona eura.
Fond PIO dobiće uvećanje sredstava za 25,37 miliona eura.
Uvećavaju se sredstva u okviru aktivnosti prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u cilju obezbjeđivanja sredstava za isplatu prava do kraja ove godine.
Uprava za ljudske resurse prikazala je 758 zaposlenih kao nekategorisane, uz 147 pripravnika, 18 „službenika“, osam javnih funkcionera i tri lokalna funkcionera, ali bez detalja
Početkom maja ove godine Uprava za ljudske resurse je u kadrovskoj evidenciji imala 14.438 zaposlenih, pokazuju podaci koji su dostavljeni Akciji za socijalnu pravdu (ASP). Ova nevladina organizacija je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama tražila podatke o ukupnom broju zaposlenih na osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a shodno kadrovskim evidencijama Uprave za ljudske resurse. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, radna mjesta u državnoj upravi su utvrđena u okviru pet osnovnih kategorija: starješina organa, visokorukovodni kadar, ekspertsko-rukovodni kadar, ekspertski kadar i izvršni kadar. Dodatno se zapošljavaju namještenici, koji se angažuju za pomoćne i druge poslove potrebne za rad državnih organa.
Od iskazane brojke od 14.438 zaposlenih, kategorija starješina i visokorukovodnog kadra početkom maja ove godine odnosila se na 264 zaposlena (starješina 62, a visokorukovodnog kadra 202 uposlena), uz dodatnih 1.022 iz kategorije ekspertsko-rukovodnog kadra, što je oko devet odsto onih koji šefuju, a računajući u odnosu na ukupnu brojku zaposlenih iz kadrovske evidencije.
Na državnoj kasi preko 51.700 lica
ASP je ranije objavila da je početkom ove godine, a prema zaradama isplaćenim iz budžeta, na nivou centralne uprave bilo 19 ministarstava, 18 uprava, šest zavoda, 21 centar, 29 domova, agencija i ostalih organa, kao i 13 samostalnih potrošačkih jedinica, koje su zajedno sa Skupštinom Crne Gore, Službom predsjednika i Državnom izbornom komisijom, kao i pravosudnim sistemom (sudstvo i tužilaštvo) imale 18.347 zaposlenih.
U isto vrijeme, kompletan obrazovni sistem, počev od predškolskog nivoa, do Univerziteta, a računajući i resursne centre i domove, „vukao“ je početkom godine preko 16,3 hiljade zaposlenih, dok je državni zdravstveni sistem imao više od 9,8 hiljada zaposlenih, što je na nivou centralne javne administracije davalo magičnu brojku od preko 44,5 hiljada uposlenih. Sredinom ove godine, u 25 lokalnih samouprava, a u organima lokalne uprave i ustanovama, bilo je uposleno 7.188 ljudi. Međutim, ovi podaci Ministarstva finansija ne moraju biti potpuno pouzdani, jer im ove podatke dostavljaju lokalne samouprave, a u praksi se pokazalo da su mjerodavnije evidencije poreskih vlasti i da je broj zaposlenih obično veći.
Starješina upravlja i rukovodi (npr. direktor Uprave prihoda), dok visokorukovodni kadar rukovodi, koordinira, organizuje rad u jednoj ili više organizacionih jedinica ili oblasti rada (sekretar ministarstva, generalni direktori u ministarstvima, pomoćnici starješine organa, službe Vlade Crne Gore i direktora pravnih lica), dok se ekspertsko-rukovodni kadar odnosi na upravljanje užim organizacionim jedinicama (načelnici, rukovodioci, šefovi, koordinatori, inspektori).
U kategoriji uposleni ekspertski kadar, čiji je osnovni zadatak izrada strateških dokumenata i programa, pravnih propisa, analize stanja, upravni nadzor i upravne radnje, bilo je 5.600 službenika, što je nepunih 39 odsto od ukupnog broja uposlenih iz centralne kadrovske evidencije. To su različiti samostalni, viši ili obični savjetnici, kao i saradnici. Za obične saradnike ili savjetnike dovoljni su VI i V nivoi kvalifikacije znanja.
Kategorija izvršnog kadra brojala je u maju ove godine 6.274 uposlena, što je čak 43 odsto od ukupnog broja, a to su samostalni, viši i obični referenti, koji obavljaju različite vrste evidencija, prikupljanje podataka, najjednostavije radnje iz upravnih postupaka, za šta je dovoljan IV i III nivoi kvalifikacije znanja.
Kada je riječ o namještenicima, prema kadrovskoj evidenciji, njih je bilo 344 (vozači, kuriri, higijenski poslovi), što je 2,3 odsto od ukupnog broja. Konačno, Uprava za ljudske resurse prikazala je 758 zaposlenih kao nekategorisane, uz 147 pripravnika, 18 „službenika“, osam javnih funkcionera i tri lokalna funkcionera, ali bez detalja.
Košarkaši Zadra i Crvene zvezda danas od 17 časova odmjeriće snage u okviru 7. kola ABA lige, a veče uoči meča dogodio se incident zbog kog crveno-bijeli traže da se utakmica u dvorani Krešimir Ćosić igra bez prisustva publike.
U dva odvojena incidenta napadnuti su članovi delegacije beogradskog kluba i novinar i fotograf Mozzart sporta. Policijski službenici uhapsili su dvije osobe koje se dovode u vezu s ovim događajima i one se nalaze u prostorijama policije.
Nekoliko časova nakon nemilog događaja saopštenjem u kom osuđuje incident oglasila se i ABA liga.
“Nakon šokantnih scena koje su se u subotu uveče dogodile u Zadru i napada na novinare i članove delegacije Crvene zvezde Meridianbet, uoči utakmice sedmog kola ABA lige između Zadra i Crvene zvezde, ABA liga jtd najoštrije osuđuje svaki aspekt nasilja i rasne, seksualne, verske, nacionalne i bilo koje druge vrste diskriminacije. ABA liga jtd pridružuje se apelima Zadra i Crvene zvezde prema MUP-u Hrvatske, sa namjerom da se što prije ispitaju svi detalji napada, te da se organizatori i izvršioci incidenta uhapse i procesuiraju u skladu sa zakonima Republike Hrvatske u kojoj su se napadi dogodili.”
ABA liga je saopštenjem obavijestila da će se utakmica sigurno odigrati i to bez ijednog incidenta!
“ABA liga spaja, a ne dijeli ljude!” – poručila je uprava regionalne košarkaške lige uz osudu incidenata.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su vozačima savjetovali dodatnu pažnja na dionicama koje prolaze kroz usjeke kao i na putevima gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje.
Na regionalnom putu R-13, dionica Mateševo-Kolašin, saobraćaj će zbog asfaltiranja biti obustavljen od devet do 16 sati.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati.
Zbog miniranja, u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija zbog čega se saobraća jednom trakom naizmjenično.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Proslavljeni fudbalski as i predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević gostujući večeras u Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem na Prvoj kazao je da je spletom okolnosti došao na poziciju na koju je došao.
„Ostao sam u fudbalu, to što sam od malena najviše volio. Ne kajem se što sam se prihvatio da budem na čelu FSCG već 22 godine, iako opozicija sada jača. Promjenom vlasti, kako neki kažu, strukture ljudi su se grupisale i pregrupisale ali mislim da je fudbalska priča na mojoj strani. I dalje imamo tu fudbalsku većinu koja stoji iza mene i koja me podržava“, kazao je Savićević.
Tvrdi i da poštuje ako ga neko voli ili ne, a da su mnogi zamjerili to je 2006. bio za nezavisnu Crnu Goru.
„Imate i Đokovića kojem mnogi govore da je mogao nešto na drugi način, a čovjek je više uradio za Crnu Goru nego iko. Svaka budala sad može izaći na televiziju i reći šta hoće. Kamo sreće da i dalje ima cenzure…kakvi likovi sve imaju prostora, gledate i prostitutke koje su idoli“, kazao je Savićević.
Na pitanje je li novoizabrani Risto Lakić njegov kandidat, Savićević kaže da je on na umu imao jednog čovjeka sa kojim je obavio preliminarne razgovore, ali kada je Iskra kandidovala Lakića, procijenio je da on ipak bolji.
„Mlad je, što je najvažnije, ima tu energiju. Vidjećemo svakako koji će rezultat donijeti Srednjoj regiji. Vidjećemo hoće li realizovati projekte sa lokalnim samoupravama, pa će položiti račune“, podvlači Savićević.
Tvrdi i da Lakić nije bio ni sportski direktor kada je Iskra ispala.
„Imate neke koji se busaju u rezultate a ispadali su iz liga svake druge godine. Kada nekoga hoćete diskreditujete, pričate o time stvarima. Lakić nije učestvovao u nikakvim zakulisnim radnjama u crnogorskom fudbalu“, jasan je on.
„Guzo Vujović bio samo lokalni igrač, nije bio na reprezentativnom nivou“
Dragan Guzo Vujović je bio lokalni igrač, tvrdi Savićević i dodaje da se on ne može upoređivati sa drugim igračima.
„Podigli ste ga previše u fudbalskom smislu. On je bio dobar igrač, ali lokalni igrač, koji nikad nije mogao da uđe u širi spisak reprezentacije. Mirošević i Bakrač su bili u reprezentaciji. Guzo nije bio na reprezentativnom nivou. Ja sam sa njim bio u ekstra odnosima, kad se vratio iz inostranstva. Imali smo isti krug prijatelja. Posle smo se razišli oko 2005/6. Fudbalski. Kad se sa nekim fudbalski raziđete to puca po svim šavovima“, objašnjava as.
„Drugi klubovi u podređenom položaju u odnosu na Budućnost i Sutjesku“
Svim klubovima, kako je kazao, FSCG daje isto, ali kaže da liga nikad nije bila slabija nego ove godine.
„Sezona koja se završila u junu – prva je bila Budućnost, druga Sutjeska. Iz te ekipe otišlo je 11-12 igrača. Oni su prošle godine u avgustu otišli, ali na kraju sezone je bilo mnogih. Nikolić, Stijepović, Marušić… 11 igrača. Vidite sad ko je došao. Pojavio se Adžić koji je 2006. godište, koji igra standardno. Hoću da kažem da je otišlo 11 standardnih igrača. Pojavili su se 1-2 mlada igrača, ali ovi koji su došli, stranci nam sjede na klupi jer su naši klubovi finansijski najslabiji“, kazao je Savićević.
Već je 15 godina od kad su se odvojili, tvrdi Savićević, a stranci i dalje sjede na klupi i ne daju doprinos.
„Naši klubovi su, u odnosu na Island i sve te ekipe, favoriti. Kod nas se završava prvenstvo. Sad je otišlo 11 igrača od standardnih 22. Dolaze novi igrači, uigravanje, ljeto, nije jednostavno. Tu je problem naših klubova. Problem je što se svake godine stvaraju i nove ekipe“, podvlači Savićević.
Na pitanje plaši li se da će čitav proces ići ka amaterizmu, Savićević navodi da je Crnogorska liga poluprofesionalna.
„Imate Budućnost i Sutjesku, ali to su dvije najveće opštine. Prije je tu bila i Budva. Svi ostali klubovi su u podređenom položaju u odnosu na ova dva kluba. Oni dobijaju sredstva i od opštine. Sve je tu kratkog daha. Samo ove dvije ekipe su dominantne. Sve druge su kratkoga daha“, tvrdi Savićević.
Na optužbe da se pojedinim klubovima sudi na njihovu štetu a u krajnjem kako bi u Skupštini FSCG imali manje glasova, Savićević poziva sudije da svjedoče tome i da će se povući ukoliko nađu jednog.
„Čistili smo sudijsku organizaciju od onih koji su takve stvari radili. Molim sudije uvijek da sude pošteno i što bolje. Sad imam osjećaj da kako sezona ide da oni sve slabije sude. Ima dosta grešaka, mogu to da prihvatim, ali ono što ja kažem je nešto što i on mora da vidi“, podvlači Savićević.
Svake godine su dužni da održe Skupštinu Fudbalskog saveza najviše zbog usvajanja budžeta.
„U svaki skupštinski materijal stoji poslovanje FSCG. Sve se može provjeriti. Rashodi za prošlu godinu su oko 2.600.000. Prihodim pokrivamo naše troškove“, kazao je Savićević.
Ulog za stadion u Prijestonici Cetinje je 2 miliona tvrdi Savićević i dodaje da je Fudbalski savez nije investitor.
„Sve ugovore o izgradnji je radila država. Ja nisam znao da pare propadaju ako se ne potroše do 31.12. Oni su nama uplatili 500.000. Mi smo za stadion platili glavni projekat, reviziju i nadzor. Obavezali smo se tim trojnim ugovor, FSCG, Prijestonice Cetinje i Vlade, da ćemo investirati 2 miliona kao suinvestitori. Država je znači potpisala ugovor sa izvođačem radova. Naše obaveze su prestale. To je isto i za Nikšić“, pojašnjava as.
Moramo, dodaje, da shvatimo jednu stvar a to je da smo mala država i da je teško da za svaku generaciju imamo dobre igrače. Na pitanje osjeća li odgovornost što jedino Crna Gora nije prošla kvalifikacije, Savićević tvrdi da se Makedonija kvalifikovala kroz Ligu Nacija.
„Žao mi je, 2 puta smo bili blizu. Da smo pobijedili ovdje, 2013. protiv Ukrajine, kad se Jovetić povrijedio i dobio crveni karton… bili bi prvi u grupi. Ta šansa je bila krucijalna. Da smo pobijedili otišli bi na +9 i bili bi ispred svih“, kazao je on.
Tvrdi da najviše voli Budućnost i OFK Titograd jer su to klubovi u kojima je igrao.
Na pitanje ko je najbolji fudbaler Crne Gore, Savićević tvrdi da može pričati samo o igračima koje pamti.
„Bila je dobra generacija Sutjeske, Giljan, Bakrač… Najbolji je do jednog perioda bio Ante Miročević. Onda smo došli Peđa i ja.. Teško je izdvojiti. Bili su i Mojaš i Guzo, braća Brnović…“, kazao je Savićević.
Alterntiva Crna Gora se oglasila saopštenjem kojim je poručila da će podržati program „Evropa sad 2“ ako se pokaže kao korisan za Crnu Goru.
„Čim se saopšti plan Evropa sad 2.0, naša organizacija će uraditi procjenu i podržati isti ako se pokaže kao koristan za budućnost Crne Gore. Primjena tog programa neće biti laka, jer je naša organizacija aktivno sudjelovala u primjeni programa Evropa sad 1.0, kada smo morali agresivno da radimo na primjeni programa jer poslodavci nijesu željeli da daju plate od 450€! Poseban problem bile su trgovine, marketi, butici, benzijske pumpe…“ – rečeno je iz Alternative.
Dodali su da kod primjene programa „Evropa sad 2“ očekuju još i veći otpor i da su sigurni da neće naići na dobar prijem kod većine poslodavaca. Dalje kažu da je to ne zato jer nema novca za povećanja, već zato što u zadnjih godinu dana oni ostvaruju ekstra-profite na račun toga da je došlo do povećanja cijena, a da su plate ostale iste.
„Pošto građani većinom ne smiju da prijave poslodavca inspekcijama, iz straha da ne otkriju ko ih je prijavio, najveći pritisak biće na Alternativa Crna Gora da mi budemo ti koji će da se izbore za primjenu tog programa“ – kazali su iz Alternative.
Na kraju, izrazili su očekivanje da se objavi plan i program Evropa sad 2.0 da bi mogli da djeluju.
„U ovom momentu cijene hrane i odjeće u Crnoj Gori su identične sa cijenama u okviru EU (prosjek). Da li su plate kao u EU?“ – upitali su iz Alternative.
