Vlada Milojka Spajića dostavila je sinoć opozicionim partijama prijedlog sporazuma o popisu koji je u najvećoj mjeri usaglašen, shodno ranijim opozicionim zahtjevima.
U prijedlogu sporazuma, koji objavljuje Pobjeda, predviđena je kontrola popisnog procesa od početka do kraja, paritetan broj popisivača, radna grupa o softveru na čijem će se čelu nalaziti opozicionar ali i zabrana kampanje za popis.
Prijedlog sporazuma je poslat nakon što je Spajić prihvatio sve zahtjeve opozicije a Monstat zvanično najavio novi javni poziv za popisivače. Izvor iz vrha opozicije je kazao da će se o prijedlogu sporazuma izjasniti stranački organi svih opozicionih partija do četvrtka.
Predviđeno je proširivanje popisnih komisija sa dva nova člana opozicije i jednim članom vijeća manje brojnih naroda u gradovima u kojima su zastupljeni.
Dokumentom je predviđeno da se za popisivače i instruktore raspiše novi javni poziv koji će pored opštih uslova, za pripadnike romske populacije sadržati mjeru afirmativne akcije u vidu trećeg stepena nivoa obrazovanja.
„To će podrazumijevati mogućnost novog prijavljivanja i učešće po dogovorenom paritetu koji ce biti preciziran sporazumom o uslovima za održavanje popisa, po modelu kako je to rađeno 2011. godine“, navodi se u dokumentu.
Dokumentom je precizirano i način upootrebe softvera za kontrolu svih podataka.
Predviđena je i obaveza omogućavanja parlamentarnog nadzora kroz formiranje skupštinskog odbora na paritetnoj osnovi između vlasti i opozicije sa kopredsjedavajućim načinom predsjedavanja navedenim odborom.
Prjedlogom sporazuma predviđena je detaljna kontrola unosa podataka
Kontrola ima za cilj da provjeri na bazi uzorka da li se odgovori na pitanja o nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori unose u bazu, onako kako je napisano u upitniku za lice
Navodi se da će kontrola biti rađena u prostorijama Uprave za statistiku tokom unosa i kontrole podataka.
„Kontrola će se raditi na reprezentativnom uzorku najviše pet odsto popisnih krugova na nivou Crne Gore. Pri tome će se definisati tačan broj popisnih krugova na nivou opštine (do pet odsto popisnih krugova na nivou opštine). Odabir popisnih krugova na nivou opštine bio bi slučajan“, navodi se u dokumentu.
Novina je i zabrana uticaja političkih partija tokom sprovođenja popisa.
Političke partije se obavezuju da neće ni na jedan način voditi pretpopisne kampanje i na taj način uticati na rezultate popisa. Jedina dozvoljena kampanja je ona koju sprovodi Uprava za statistiku shodno članu 13 tačka 7 Zakona o popisu.
„Političke partije se obavezuju da shodno demokratskim principima i slobodnoj volji građana poštuju slobodno izraženu volju“, navodi se u dokumentu.
Sporazumom je predviđeno ručno brojanja podataka o nacionalnosti, vjeri i jeziku kao kontrolnom mehanizmu provjere rada softvera na reprezentativnom uzorku.
Kontrola će biti rađena u prostorijama Uprave za statistiku nakon završenog unosa i kontrole podataka, a najkasnije do objavljivanja rezultata popisa. Kontrola će se raditi na slučajnom uzorku od tri odsto građana koji su u popisu“
Biće formiran tim koji će raditi na ručnom prebrojavanju.
Tim se sastoji od najmanje pet članova pri čemu je jedan od članova predstavnik Uprave za statistiku koji jedini ima pristup individualnim podacima i uvid u Upitnik za lice.
„Ostali članovi su predstavnici političkih partija. Osoba koje nominuje politička pratija potpisuje izjavu o poštovanju principa povjerljivosti“, navodi se u dokumentu.
Policija je jutros u Nikšiću započela veliku policijsku akciju i pretrese na više lokacija.
Kako saznajemo, riječ je o akciji borbe protiv lokalnih dilera.
„Službenici Regionalnog centra bezbjednosti Zapada – OB Nikšić jutros su sa Posebnom jedinicom policije sproveli opsežnu akciju usmjerenu na hapšenje uličnih dilera i pojačanu kontrolu članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i bezbjednosno interesantnih lica“, saopšteno je Portalu RTCG iz Uprave policije.
„Tako da ćemo nakon određenog vremena imati razliku između penzije od 450 eura i onih koje su iznad tog iznosa“
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da vjeruje da će do 4. decembra imati spremne izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
„Odluka Ustavnog suda nije jednoglasna i neću je komentarisati iz pozicije izvršne vlasti. U najskorijem mogućem roku ćemo da krenemo sa socijalnim dijalogom i nadam se da ćemo tako doći do predloga koji će biti jednoglasan za Vladu pa Skupštinu“, rekla je Nišić u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
Ona je navela da je Vlada dala rok od 30 dana da se spreme izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i da se nada da će taj rok biti ispoštovan.
Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Crne Gore, Dritan Abazović, rekao je u intervjuu za Nova.rs da je svjestan da mu je život ugrožen zbog toga što se, dok je bio dio izvršne vlasti, obračunavao sa organizovanim kriminalom i da je u državnom zatvoru u Spužu njegovo ime najčešće targetirano kao najveći problem kriminalaca. U razgovoru za portal Nova.rs, Abazović rekao da su u pitanju ljudi koji imaju više novca nego što je u ovom trenutku u državnom trezoru Crne Gore, te da je uvjeren kako će oni će željeti neku vrstu revanšizma, ali da to kod njega ne izaziva neki poseban strah.
Za Dritana Abazovića šira javnost u Srbiji čula je prvi put nakon izborne pobjede 2020. godine, odnosno prvog poraza Demokratske pratije socijalista Mila Đukanovića na nekim izborima posle 30 godina suverene vladavine. Oči čitavog regiona bile su tada uprte u jednog mladog čovjeka i grupe od četiri poslanika za koju se sumnjalo da bi možda mogla da poklekne, izda pobjedu i time produži vladavinu tadašnjeg gospodara Crne Gore.
To se, međutim, nije dogodilo. Đukanović je srušen, ali će priče o izdaji istorijske pobjede, „oživljavanju“ DPS-a, kao i optužbe s druge strane da je „albanski četnik koji sarađuje sa Demokratskim frontom“ i neko ko je dozvolio Srpskoj pravoslavnoj crkvi da upravlja Crnom Gorom postati svakodnevica.
„Ja sam Albanac ekumen i ponosam sam na to, a isti ti ljudi u gradu u kom živim (Ulcinj prim. aut) dolaze, pružaju mi ruke i govore da je sve što sam pričao prije dvije godine istina i da ovi ljudi koji se predstavljaju albanski lideri su samo lideri za svoju funkciju“, objašnjava Abazović.
Je li vam bilo teško da napustite mjesto premijera? Vaši kritičari su govorili da će morati mehanizacija da se uključi da bi vas odvojili od fotelje?
Za mene je bilo lako. Mi smo je napustili uz pjesmu i kako dolikuje. Mislim da smo postavili nove standarde, a mehanizacija je trebala kako bi došla nova Vlada koja se sastavila u posljednjoj nedjelji pred istek roka i koja je ponovo manjinska, iako su govorili da će parlamentarni izbori da označe neku novu dinamiku i vrijednost. Vidjećemo šta će biti, ali u svakom slučaju – kao što sam vrlo lako prihvatio izazov tako i sa zadovoljstvom prihvatam da se vratim u opoziciju.
A kako doživljavate to što su za vas nazivali premijerom turistom/avanturistom?
Svašta sam čuo o sebi. Ja sam došao da svoj posao odradim veoma korektno i časno i zadovoljan sam svojim rezultatima. Ne dotiču me komentari, čak ni ozbiljni komentari me ne dotiču. Da su me doticali komentari, vjerovatno bih davno bio u situaciji da odustanem od ovog posla. I sam sam nekad iznenađen sa koliko rezistencije sam spreman da prihvatim te stvari.
Je li bilo momenata gdje ste sebi rekli: “Što je ovo meni trebalo?”
Bilo ih je i to veoma često. Zašto? Zato što ljudi nerijetko nijesu uspijevali da isprate vaš tempo i nerijetko se osjećate usamljeno kad idete u neki reformski proces donošenja teških odluka. To su situacije kad shvatite da ulažete ogromnu energiju i trud, želite da pokažete ljudima da je dva plus dva jednako četiri, a to se teško prihvata. Tad dođe do situacije gdje se zapitate da li je uopšte vrijedno boriti se za takve stvari. Naravno, imate situacije kad neke stvari promijenite iz korena i onda se stvara suprotan utisak od tog i tad kažete sebi je je nešto ipak vrijedjelo žrtve.
Šta biste izdvojili kao najteži momenat?
Bilo ih je nekoliko. Mi smo imali jednu situaciju, kad sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost, a ticala se ustoličenja mitropolita Joanikija. Tad smo imali veoma složenu situaciju i vrlo lako je moglo da dođe do sukoba širih razmjera iz kojih se Crna Gora ne bi mogla oporaviti. I mislim da je to bila važna prekretnica.
Najteži momenti su svakako bili kad smo morali da se obračunamo sa organizovanim kriminalom. To su najsloženije operacije i neki slučajevi, koji će se aktivirati u narednom periodu, će isto pokazati obim i veličinu tog kontaminiranog i uprljanog državnog sistema. Ljudi su vam tu za lijepe teme, lijepe stvari, kad se otvaraju putevi, autoputevi, kad se otvaraju hoteli ili stavlja kamen temeljac za neku školu ili kliniku… Kad su složene stvari, koje nose određene bezbjednosne rizike i zamjeranja, pogotovo u Crnoj Gori koja je mala i gdje svako svakog poznaje i gdje je čak veliki broj ljudi u nekim vezama, bilo rođačkim, familijarnim, prijateljskim – tu onda ostajete prilično usamljeni.
Vaša bezbjednost bila je ozbiljno ugrožena, naročito nakon hapšenja Slobodana Kašćelana. Jeste imali u podsvijesti to da vam je život ugrožen?
U tim trenucima ja sam više razmišljao o drugim ljudima, o svojoj porodici i svojim prijateljima. Ljudima koji realno nemaju nikakve veze sa ovim, a možda su žrtve zato što se neki njihov bavi nekim poslom. Meni je to bilo opterećenje i tu vrstu psihičkog opterećenja sam imao uvijek. Imam ga i sada. Što se mene lično tiče, ja sam to shvatio kao dužnost i ne mogu ljude da ostavim na cjedilu. Niko nije na mene vršio pritisak da se opredijelim na takvu vrstu borbe. Ja sam se dobrovoljno toga prihvatio u momentu kad su bili ti istorijski izbori 30. avgusta 2020. godine, a glavni zadatak je bio da Crnom Gorom više ne upravlja mafija. Tačno je da je taj zadatak bio specifičan i tačno je da se tada pogoršala bezbjednosna slika vezano za ljude koji učestvuju u tom procesu. Reći ću vam da u našem državnom zatvoru u Spužu ne postoji nijedno ime koje kriminalci koje tretiraju i targetiraju za svoje problem osim mog. Možda je neko drugi pomenut, ali niko nije u kontinuitetu tako targetiran. To je malo teško da shvatite. Niti sebe smatram “Supermenom”, niti mislim da imam neke posebne natpriordne moći da bih mogao sve to da nosim na svojim ramenima, međutim, kad preuzmete neku dužnost vi morate do kraja da ostanete u tome. Mi moramo da se oslobađamo stega organizovanog kriminala zbog budućnosti naše države. Mislim da sam bio prvi vojnik na frontu u tome, iako sam kamandno negdje nazad, jer mi je ideja bila da preuzmem pritisak na sebe. Mogu da vam napravim parlalelu sa sportom, pošto sam navijač Intera: Žoze Mourinjo je imao tu taktiku da uvijek preuzima sav pritisak i teret na sebe kako bi rasterio ekipu. I ja sam se trudio da sav pritisak ide na mene, a da služba i svi u sistemu osjećaju manji pritisak kako bi bili efikasniji..
Imate li utisak da vam je sad ugrožen život? Mere zaštite koje imate nijesu iste kao dok ste bili premijer.
To je tačno, i sad imam određene mjere zaštite. Mislim da je infiltriranje u nove političke strukture od strane organizovanog kriminala postoji i da se ti ljudi sigurno neće predati. Oni imaju mnogo više novca nego što mi u ovom trenutku imamo u državnom trezoru Crne Gore. Ti ljudi će definitivno želeti neku vrstu revanšizma i povratak svojih pozicija. Mnogo će zavisiti od novih vlasti i njihove odlučnosti da ih spriječe. Mislim da imaju solidno postavljenu infrastrukturu da ih dalje desetkuju u tome uspijeju, ali to će zavisiti od političke volje.
Dakle, vi osjećate da vam je u ovom trenutku život ugrožen?
Ja moram da kažem da mislim da jeste, ali da to kod mene ne izaziva neki posebni strah. Eto, tako ću da odgovorim čisto da bih zaštitio državne institucije Crne Gore.
Kad ste stupili na poziciju premijera optuživali su vas da ste izdali pobjedu iz 2020. godine. Šta vi kažete na to?
Ja ne mislim tako, zato što je vrlo jasno šta se desilo. Ja sam penzionisao Mila Đukanovića, potpuno sam urušio njihovu politiku koja je bila krajnje desničarska i prijeteća u tom trenutku, a sad više nije. U potpunosti sam eliminisao one stubove na kojima je počivala njihova vlast. To je vrijeme pokazalo. Manjinska vlada je morala da se napravi iz nekoliko razloga… Tadašnja vlast nije imala podršku parlamenta, nije mogla da uvede sankcije koje su od nas tražili međunarodni partneri nakon početka ruske agresije na Ukrajinu…. Mislim da je to bilo dobro rješenje u tom trenutku. Isto tako važan je bio i taj socijalni amortizer koji smo mi dva puta proizveli, jednom kroz ekspertsku Vladu, drugi put kroz manjinsku vladu, i to se manifestovalo time da u 2023. godini u Crnoj Gori, nakon tri izborna ciklusa, dva kruga predsjedničkih izbora i parlamentarni izbori proteknu u atmosferi kao da se održavaju u Estoniji. Mislim da su to političke vizije. Dok nije bilo manjinske Vlade mi smo imali DPS koji ima 40 odsto, sad ima oko 20 procenata, a imali smo i Mila Đukanovića kao predsjednika države. Mi sad imamo njega koji nema državnu funkciju i koji je imenovao nekog drugog za v.d. predsjednika stranke. Imamo novog predsjednika države koji je građanski orijentisan, novu Vladu, novu konfiguraciju državnog parlamenta koji bi trebao da pokaže kakve je orijentacije. U svakom slučaju, imamo novu vrijednost na političkoj sceni i sve se to dogodilo za godinu dana i to bez podrške parlamenta. URA je taj “X faktor” koji je sve procese preokrenuo u pravcu u koji mi želimo da idemo kao država, a da to nije izazvalo velike potrese.
Kako biste vi objasnili istorijsku ulogu Đukanovića? Slušali smo priče tri godine kako će on biti uhapšen, da će odgovarati, a mi što možemo da vidimo jeste da on uživa u svojim “penzionerskim danima”.
Da sam ga ja savjetovao, on bi se politički penzionisao 2006. godine kad je Crna Gora stekla nezavisnost. Propuštanjem te prilike možda je on mislio da je sebi napravio neku uslugu, ali lično mislim da je nakon toga samo bio taj rastući pritisak o sprezi državene vlasti, koju kontroliše jedan čovjek, i organizovanog kriminala. Bez obzira što je Crna Gora u međuvremenu ostvarila još jedan značajan cilj sticanjem statusa punopravne članice NATO, 2017. godine. Tačno je, on je sad u političkoj penziji, iako se to na Balkanu nikako ne može do kraja manifestovati. Možda on sutra opet odluči da nešto radi, zaista ne znam. Što se tiče procesuiranja onih radnji koji se mogu dovesti u vezu sa njim – ljudi bliski njemu su počeli da se procesuiraju i to je dobra stvar zbog pravde. Što se njega lično tiče, postoje predmeti vezani i za njega i to nije sada pitanje za bivšu izvršnu vlast, već za instituciju Specijalnog državnog tužioca. Oni sada imaju jedan predmet koji se tiče tog famoznog “prvog miliona” koji je on uzeo u Pireus banci u Londonu i onda su se iz tog jednog miliona stvorili mnogi drugi milioni. Da li će to sada dobiti neki epilog ili ne? U ovom trenutku ne bih da spekulišem, ali moram reći da ne postoji funkcioner za kog je postojala neka osnova, a da nije “napadnut” makar u dijelu koji se tiče otvaranja nekog procesa. Mi bi trebalo da priznamo da je ta “duboka država” prisutna i u Crnoj Gori i da je ta tzv. ‘promafija’ zaista rasprostranjena.
I vi vjerujete da oni “drže leđa” Đukanoviću?
Postoje ljudi koji njemu drže leđa i ljudima oko njega. Ono što je definitivno tačno, to je da se obruč dobro stegao oko ljudi koji su bili veoma bliski s njim – pomenuću Vesnu Medenicu, Veselina Veljovića, dugogodišnjeg direktora policije i target oko Zorana Lazovića koji je posebna priča i posebni njegov intimus u mnogim stvarima. Ja ne kažem sad da su oni radili zajedno, ali to su ljudi koji dolaze iz njegovog prvog intimnog kruga i sa kojima je imao baš tijesnu saradnju.
A jeste razmišljali da bi za vas bilo politički isplativo da uhapsite Đukanovića? Imamo primjer iz Srbije gdje je Vučić po dolasku na vlast izvršio medijsku pripremu i politički uticao na hapšenje biznismena Miroslava Miškovića što mu je bukvalno dupliralo rejting.
Nijesam za politička hapšenja, odmah da se izjasnim. Da li oni mogu da podignu rejting, vjerovatno mogu, ali ja se borim za to da ruka pravde zaista bude ruka pravde, a ne produžena ruka političkih stranaka. A to ako hoće da praktikuju neki drugi – evo im sad prilike.
Mislite li da hoće?
Mislim da oni nemaju hrabrosti za to i da će se riješiti samo oni slučajevi koji su već riješeni. Mi nemamo sistem da premijer države naređuje ko će da se hapsi i meni je to sasvim u redu. Kad je riječ o političkim poenima, ne znam kako je u Srbiji, ali u Crnoj Gori je nešto drugačije. Ovdje ljudi iz političke sfere su nesrećni kad se rade dobre stvari za državu. Imate stranke koje su iz sve snage tražile da dođe do popisa, a sad hoće da se odloži. Imate stranke koje su na najveću moguću agendu stavile Temeljni ugovor sa SPC, pa im je bilo krivo što je to potpisao Dritan Abazović.
A što im je bilo žao? Je li ima to veze sa vašim porijeklom?
Odakle znam.. Vezano za porijeklo, to je najljepša stvar. Ja jesam ekumen Albanac. Postoji ta velika sebičnost, ljudima smeta kad neko ostvaruje rezultate. Evo, sad je počela sa radom nova Vlada Crne Gore, a sve ideje koje promoviše su ideje koje je promovisala 43. Vlada. Još nisam čuo niti jedan novitet. Meni to ne smeta.
Pa, što onda nijeste sa njima ako je sve isto kao i kad ste vi bili?
Meni to ne smeta, neka oni samo nastave tako. Mi treba da igramo ulogu ledolomca i političke opcije koja otvara nove vidike i to ne samo za Crnu Goru. Mislim da URA već ima regionalni uticaj. To nije uticaj u glasovima, ali jeste u onome što bi trebalo da predstavlja viziju pomirenog regiona. To bi trebalo da radimo i ubuduće.
Da možete da vratite vrijeme unazad, da li biste obarali Vladu Zdravka Krivokapića zbog koje su i počeli da vas opisuju kao izdajnika?
Naravno, naravno… Svakakve etikete su lijepili, a onda su opet došli na moje.
Da li biste opet isto uradili?
Za svaku stvar, samo prođe određeni vremenski period i oni dođu na moje. Isto je Milojko Spajić sa DPS. Potpuno identična stvar. Prvo vas napadaju, a onda kažu da je sve to politički i da je njima sve u redu. Pogledajte ljude koji su oko Spajića, zar nijesu DPS?
Zdravko Krivokapić vam nikad nije oprostio što ste na kraju praktično vi oborili tu 42. Vladu?
On je tek posebna priča. On nije imao nikakvu podršku ljudi na čijoj listi je bio. Svi ljudi su bili protiv njega. Jedini čovjek koji je prihvatio da on bude premijer sam ja. I šta sad reći za njega? Šta normalan čovjek da kaže za Zdravka Krivokapića? Njemu je Andrija Mandić rekao da je objekat u cijeloj priči i da ga je neko doveo da bude objekat, a ne subjekat.
Govorite o tom famoznom sastanku na Ostrogu?
Ne samo o tom sastanku. Inače mu je to rekao – da je doveden i postavljen samo za tu ulogu. I jedini čovjek koji ga je podržao sam bio ja. Zamislite šta sad priča Zdravko Krivokapić? Ali ne priča Zdravko Krivokapić to bez razloga, kao što nije bez razloga najglasniji u odbrani Milojka Spajića. Vrijeme će sve pokazati, kao što je za sve do sada pokazalo. Ja se samo nadam da ćemo vi i ja imati priliku tad da pričamo, iz ove ili iz one pozicije. Niti on (Zdravko Krivokapić prim. aut) njega brani bez nekog velikog interesa, niti je ovaj (Milojko Spajić) njega tamo doveo bez nekog velikog interesa. Prva odluka te 42. Vlade Crne Gore u kojoj smo bili sva trojica bila i koju smo mi podržali je bila da se zadužimo 750 miliona eura. Istu stvar Spajić će da uradi do 1. januara ili odmah poslije 1. januara. I zato je nervoza kod Milojka Spajića, zato što Dritan Abazović nije onaj od 30. avgusta.
Možete li da uporedite Jakova Milatovića i Milojka Spajića?
Sa gospodinom Jakovom Milatovićem sam imao veoma dobru saradnju dok smo institucionalno morali da sarađujemo i naravno da i sad možemo da je nastavimo. Mislim da je on ulogu predsjednika do sada obavljao na jedan veoma kvalitetan način i veoma je dobro da se na ovakav način predstavlja Crna Gora nakon Mila Đukanovića. Za to mu zaista pružam moralnu i političku podršku. S druge strane oni, koliko sam mogao da primijetim, imaju neke unutrašnje trzavice. Možda je to netačno… Radi se o dva različita tipa čovjeka, neko je malo liberalniji, neko malo konzervativniji, neko je malo brži, a neko malo sporiji. Ne bih ulazio u neku detaljniju analizu, imam mišljenje, ali to je zaista nepotrebno. U svakom slučaju i jednom i drugom želim mnogo uspjeha na novim pozicijama.
Tokom izborne kampanje pojavila se priča o vezama Spajića i uhapšenog južnokorejskog kralja kriptovaluta Do Kvona. Šta kažete na optužbe da ste vi direktno spakovali Spajiću tu aferu pred izbore?
To su budalaštine i gluposti. Što se mene tiče, ja sam tu i nikakve veze sa Južnokorejancem nisam imao. Ja sam zadovoljan što je država Crna Gora, za razliku od brojnih drugi država koje ga traže, smogla snage da ga uhpasi u momentu kad je saznala da je on njenoj teritoriji. Advokat je uputio jedno pismo, zanimljivo da je to pismo došlo sa advokatskog imena kancelarije, od kojih je jedno od ta dva imena poslanik pokreta „Evropa sad“ što oni neće da kažu. A šta čovjek može da uradi? Znači, samo bude sumnje sami u sebe. Inače, gospodin Spajić ima ideju da od Crne Gore pravi neki “kripto raj”, vidjećemo da li je odustao od te ideje ili će ostati dosljedan njoj. Volio bih da se situacija oko Do Kvona razriješi, moram da naglasim da je moja uloga je bila krajnje profesionalna, kao što je bila u milion drugih slučajeva, a vjerujem da bi isto tako postupio i Spajić. Ako vam dođe neko pismo od neke osobe za koju postoji velika međunarodna pažnja različitih istražnih organa, na vama je da to pismo samo proslijedite Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Šta će oni s tim dalje da rade, više nije naša nadležnost. To je sve što sam ja u tom trenutku uradio.
Ali bio je neobičan tajming kad se to pismo pojavilo. Usred izborne kampanje.
A nije bio neobičan tajming da Do Kvon dolazi dva mjeseca pred izbore u Crnoj Gori? Nije bilo neobično da Do Kvon zna koji su ljudi finansirali Milojka Spajića? To nije bilo neobično? A neobično je bilo da pismo, koje dođe kod premijera u kancelariju, proslijedite Specijalnom državnom tužilaštvu. Razumijete li vi o čemu mi pričamo? Sve je to vrlo obično i u redu? Šta je trebalo, da se pismo čuva, stavi u fioku i da se njime ucjenjuje poslije Milojko Spajić? Ja to nisam želio da radim, niti mi je padalo na pamet, ali bih volio da stvari izađu na vidjelo. Na kraju, Milojko Spajić je dva dana pred izbore potvrdio sve navode koje je Do Kvon naveo u tom pismu – kad ga je upoznao, gdje se sastajao s njim u Beogradu, koje godine je to bilo, koji mjesec…Sad mi treba da se osjećamo loše zbog toga? Stvarno ne mogu da razumijem. Isto tako, ako nije imao ništa s njim, što je moguće, što nije da pozvao državne organe da rade svoj posao i kraj priče.
Kakva je bila sudbina one torte koju ste mu poklonili na primopredaji dužnosti?
Nije mu baš bilo milo zbog te torte. Nije htio da se slika sa tortom. Bila je svježa i dobra i nadam se da su je pojeli zajedno sa službenicima.
Šta vam je rekao na primopredaji dužnosti?
Bilo je sasvim korektno. Pričali smo oko nekih tehničkih stvari koje su vezani za organizaciju vlade i generalnog sekretarijata. Mi mu stojimo i sad na usluzi oko tih nekih tehničkih stvari pošto nije prošlo ni desetak dana od kada je stupio na dužnost. Mi se ponašamo krajnje profesionalno i mislim da je način primopredaje dužnosti, ne samo između nas dvojice, pokazao jedan izuztan nivo političke kulture.
Nikšićka policija je podnijela tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Lj.Đ. zbog sumnje da ugrozio sigurnosti doskorašnjeg predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Željezara Nikšić Maksima Vučinića.
Policija je, kako su saopštili, Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijela krivičnu prijavu protiv Lj.Đ. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 KZ CG.
Policija navodi da im je 9. novembra I.Č. odgovorni za poslove zaštite u EPCG, prijavio da je tokom sastanka menadžmenta i radnika, Lj.Đ. uputio uvrijedljive riječi prijeteće sadržine M.Đ. Po toj prijavi su, kako navode i preduzete aktivnosti.
“Nakon toga, a u odnosu na medijske natpise, i izjavu M.V. u medijima, da je ostavku na funkciju predsjednika u Odboru direktora EPCG-Željezara Nikšić, podnio nakon nemilih scena i događaja na zboru sa radnicima, policijski službenici su samoincijativno formirali predmet u odnosu na istog, te preduzeli mjere na rasvjetljavanju ovih navoda, a što je u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, rezultiralo izjašnjenjem nadležnog tužioca da u radnjama Lj.Đ. ućinjenih prema M.V. ima elemenaka krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 KZ CG”, navodi se u saopštenju policije.
Pored toga nakon što se nadležni tužilac izjasnio da u radnjama Lj.Đ., učinjenim prema M.Đ. nema elemenata krivičnog djela, protiv njega će biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 7 i člana 8 Zakona o javnom redu i miru.
Službenici kolašinske policije, uhapsili su I.S. (24) iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.
“Naime, kolašinska policija je u nedelju oko 03.50 časova obaviještena od strane zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći u Kolašinu da je na ukazivanje ljekarske pomoći dovezen L.D. (20) iz Kolašina, sa povredama koje su najvjerovatnije nastale u tuči. On je transportovan u Klinički centar Crne Gore gdje je zadržan na daljem liječenju”, kazali su iz policije.
Policija je nakon preduzetih aktivnosti iz svoje nadležnosti došla do sumnje da je I.S. nanio povrede oštećenom L.D.
“I.S. je ubrzo lociran i uhapšen po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu zbog sumnje da je izvršio gore pomenuto krivično djelo”, naveli su iz policije.
Vesko Pejak, koordinator Alternative, poručio je da Crna Gora neće biti mirna dok ne budu uhapšeni vodeći ljudi Demokratske partije socijalista (DPS).
„Sve dok ne bude uhapšena vrhuška DPS-a, neće biti mirna Crna Gora. Neće biti normalnih izbora. Neće biti normalnog tužilaštva. Neće biti sudstva. Neće biti normalne policije“, objavio je Pejak na Fejsbuku, pa nastavio:
„Nije stvar samo u hapšenju. Poenta je da se pokaže primjer svima onima koji će doći poslije njih da se zločin i kriminal ne isplate. Samo tako može se graditi normalna zemlja. Tri godine posle promjene vlasti niko to ne pominje“, zaključio je Pejak.
Službenici kotroske policije uhapsili su B.V. (57) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici i zbog nedozvoljenog držanja oružja, saopštila je Uprava policije.
“Naime, on je prijavljen juče u poslijepodnevnim časoviman nakon čega je policija izašla na lice mjesta stanovanja B.V. i zatekla ga vazdušnom puškom, koja je od njega oduzeta, a on je doveden u službene prostorije. On je uhapšen zbog prekršaja iz čl. 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici”, kazali su iz policije.
U daljim radnjama kotorske policije, a postupajući po operativnim saznanjima, policijski službenici su otišli na mjesto stanovanja B.V. u mjestu Mecerov brijeg u Kotoru i oduzeli automatsku pušku M 70, sa okvirom u kojem se nalazilo 16 komada mucije kalibra 7.62 mm kao i još 56 komada municije istog kalibra, koji su se nalazilli u pvc pakovanju.
“Sa navedenim je upoznat nadležni tužilac koji je naložio da se ovo lice jutros liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, naveli su iz policije.
Agencija za sprječavanje korupcije uskoro će donijeti odluku o tome da li je bivši predsjednik Milo Đukanović povrijedio zakon neprijavljivanjem navodno milionski vrijedne kolekcije satova. Direktorica ASK- a Jelena Perović kazala je našem Radiju da je dokazni postupak pri kraju. Kaže da institucija na čijem je čelu isključivo poštuje zakon i da nijesu tačne tvrdnje dijela NVO sektora da zatvaraju oči pred krupnim slučajevima korupcije. Potvrda kvaliteta njihog rada je, kaže, što su im sudovi preko 80 odsto odluka prihvatili i pokrenuli postupke.
U ovogodišnjem Izvještaju o napretku, kada je u pitanju borba protiv korupcije, Evropska komisija ocijenila je da je Crna Gora postigla ograničeni napredak. „Korupcija, uključujući korupciju na visokom nivou, ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost i preovladava u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture“, dio je izvještaja. Kako komentarišete ove ocjene i da li će one biti važna smjernica za poteze ASK-a?
Agencija za sprječavanje korupcije ostaje ključna crnogorska instistucija za promovisanje integriteta i sprječavanje korupcije – to su navodi iz Izvještaja o radu ASK-a. I pored toga, ukupno gledano, ocjene iz zvještaja su jako zabrinjavajuće za sve institucije sistema i za samo crnogorsko društvo. Dezinformacijama se pokušava skrenuti pažnja sa bitnih stvari i zamagljuje se suština šta je čija nadležnost i ko treba da rješava određena pitanja. Nažalost, čak i pojedini predstavnici NVO sektora su anveli određene rečenice kojih u izvještau nema, i zaista je sve to za brigu, a čini se da su nam poslali jasne putokaze šta treba da uradimo da bi naše društvo stalo na čvste noge.
Ocijenjeno je da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije, evropskim i međunarodnim standardima. Pod istragom je nekoliko istaknutih slučajeva korupcije. Možemo li do boljih rezultata?
Moram da istaknem da Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir i da imamo visok stepen usklađenosti sa pravnim tekovinama EU. Na nama je da koristimo naša pravna sredstva i da se borimo protiv kriminala i korupcije. Borba protiv korupcije ne može počivati na borbi pojedinca pa bilo da je u pitanju institucija ili fizičko lice. Borba protiv korupcije zahtijeva sistemski odgovor svih u državi. Agencija za sprječavanje korupcije je spemna i daće svoj puni doprinos tom cilju.
Jedna od ocjena je i da su rezultati Agencije za sprječavanje korupcije kvantitativno poboljšani ali i da „treba dalje obezbijediti njegovu nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost”. Kako to komentarišete?
Mislim da je napisano sve onako kako već jeste. Treba dalje obezbijediti- što znači da to već imamo. Agencije koje se bave borbom protiv korupcije u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama, uvijek su pod velikim napadima i pritiscima i od strane vlasti i od određenih kriminalnih struktura kojima zadiremo u njihove interese. O kvalitetu rada i odluka ASK-.a govore i sudovi – u preko 80 odsto naših odluka, sudovi su pokrenuli postupke što je veliki uspjeh.
Upravni sud Crne Gore naložio je ASK-u, drugi put za dvije godine, da odluči po inicijativi MANS-a protiv bivšeg predsjednika Mila Đukanovića zbog neprijavljivanja navodno milionski vrijedne kolekcije satova. Najavili ste da će odluka biti donijeta u zakonskom roku…
Nakon što završimo dokazni postupak koji je pri samom kraju odluka će biti donijeta. Ovaj, ali i ostali slučajevi o kojima odlučuje ASK nijesu stvar nevladinih organizacija već pravnog sistema i pravnog poretka koji jasno i precizno određuje ko može biti stranka u postupku. Dakle, da bi neko bio starnka u postupku moraju biti povrijeđena njegova prava. U ovom slučaju stranke mogu biti samo Agencija i javni funkcioner o čijim pravima se odlučuje i niko treći. Pravni sistem ovakve stvari, gdje nečija prva nijesu povrijeđena, ne smije da dozvoli. Ovo jeste par predmeta i moguće da zbog toga nije zabrinjavajuće stanje, ali ja mislim da ne treba da pravimo presedane i da treba da poštujemo naše zakone. Prijava MANS-a bila je vrlo štura, bez ikakvih dokaza, pa će i u ovom slučaju ASK odlučiti poštujući zakon i na osnovu zakonom pribavljenih dokaza.
Kako komentarišete izjave dijela NVO sektora da „zatvarate“ oči pred krupnim slučajevima korupcije, a da se procesuiraju oni koji su se „o zakon jedva ogriješili“?
Zakon ne poznaje te termine i dio nevladinih organizacija samo pokušava da umanji značaj Agencije. Zakon ne prepozanje manje ili više. Prepoznaje da li ima kršenja ili ne. Da li je veći ili manji stepen kršenja zakona- ne mjeri Agencija po tom osnovu da li će pokrenuti postupak ili ne. Pokrenuli smo postupak gdje god smo vidjeli da postoji kršenje zakona i bez obzira na to o kom funkcioneru se radilo. Za sve što se tiče velikih koruptivnih afera, koje interesuju javnost i NVO, krivične prijave su pred tužilaštvima i to je adresa za odgovor.
Poslanici Građanski pokret URA su spremni da u Skupštini Crne Gore predlože izmjene Zakona o PIO kojim bi se ispravila nepravda prema radnicima i penzionerima, i vratila starosna granica za odlazak u penziju, saopštio je danas poslanik te partije Miloš Konatar.
On je podsjetio da je Ustavni sud ukinuo odredbu člana 17 stav 1 Zakona o PIO kojom je bilo omogućeno ženama da sa 64, a muškarcima sa 66 godina života ostvare pravo na penziju.
Konatar je saopštio i da su poslanici Građanskog pokreta URA otvoreni za razgovore sa udruženjima poslodavaca, penzionera i sa sindikatima u cilju donošenja što boljeg zakonskog rješenja.
“Skupštini ćemo predložiti izmjene Zakona, poštujući odluku Ustavnog suda, kojom ćemo vratiti starosnu granicu i ispraviti nepravdu”, zaključio je Konatar.
