Derek Šovin, bivši policajac iz Minijapolisa osuđen za ubistvo crnca Džordža Flojda, izboden je nožem u saveznom zatvoru i teško je povrijeđen. Flojdovo ubistvo raspirilo je proteste širom SAD-a i svijeta protiv policijske brutalnosti i rasizma.
Derek Šovin, bijeli policajac snimljen je kako kleči na vratu Flojda više od devet minuta 25. maja 2020.
Šovina je nožem izbo drugi zatvorenik u federalnom zatvoru u Tusonu, prenijela je agencija Asošijejted Pres pozivajući se na upućeni izvor.
Šovin na suđenju (Foto: Beta/AP/Arhiva)
Preživio je zahvaljujući intervenciji hitne pomoći i odmah je prevezen u bolnicu.
Američki policajac osuđen je na 21 godinu zatvora.
Ukupno su četiri policajca osuđena za ubistvo Flojda za kojeg je policija sumnjala da je u obližnjoj trgovini platio falsifikovanom novčanicom od 20 dolara.
Doskorašnji šef beranskog odbora BS-a kaže da je podnio ostavku zbog “loše komunikacije” s partijskim vrhom i “nemara prema odboru” BS kaže da je Rastoder dao doprinos rezultatima, ali da “zbog poslovne i porodične vezanosti za Podgoricu” imaju dilemu da li je bio u mogućnosti da se posveti radu tog tijela
Bošnjačkoj stranci (BS) potrebne su promjene i u vrhu partije jer na neke procese ne odgovara kako bi trebalo.
To je juče “Vijestima” rekao doskorašnji šef odobra te stranke u Beranama, Erol Rastoder. On navodi da je krajem oktobra podnio ostavku na tu funkciju zbog, kako tvrdi, “loše komunikacije” s partijskim vrhom i “nemara prema beranskom odboru”.
Rastoder kaže da je taj odbor “zapostavljen po svim pitanjima”, i da ga zapostavlja vrh BS-a. Tvrdi da se ne govori “o problemima koji postoje unutar stranke”, a koje bi, ističe, trebalo da rješavaju. Međutim, nije precizirao o kakvim problemima je riječ.
“Nisam htio da budem kočnica zbog tog lošeg odnosa, i napravio sam prvi korak ne bi li se poboljšalo stanje prema odboru. Svakako mislim da je partiji potrebno da u narednom periodu dođe do neke reforme – od mjesnih odbora, preko opštinskih do promjena u vrhu… Stranci treba osvježenje… To su pokazale neke stvari, gdje mi, jednostavno, ne odgovaramo na njih kako treba”, rekao je.
Kao primjer toga, sagovornik navodi odluku BS-a da u srijedu ne podrži izbor Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Poručuje da je ta partija trebalo da glasa za Resulbegovića, koji je i bez njene podrške postao sudija.
Šef BS-a Ervin Ibrahimović pozivao je u srijedu poslanike da ne biraju Resulbegovića, već da se otvori dijalog o popuni do tada upražnjene pozicije u Ustavnom sudu. On je kolegama poručio da žele da prave Crnu Goru “bez trećeg po brojnosti naroda”.
“Šta je razlog što nismo glasali za Resulbegovića – ne znam. Izbor sedmog sudije otvara put ka Evropskoj uniji (EU). To pitanje (izbora sudija) je bila jedna od tačaka spoticanja na tom put. I da se nije birao Resulbegović, trebalo je da to podržimo, kako bi se odblokirao proces. Plus, Resulbegović je čovjek koji dolazi iz manje brojnog naroda. Da li je neko Bošnjak ili Albanac… Mislim da smo sad loše procijenili”, ocjenjuje Rastoder.
“Vijesti” su krajem oktobra i početkom novembra pisale da je dio funkcionera i članova BS-a nezadovoljan zbog toga što stranka nije u Vladi.
Upitan da li je i on nezadovoljan time, Rastoder ne odgovara direktno, već navodi da BS treba da bude dio sve tri grane vlasti (izvršne, zakonodavne i sudske).
“Je li dobra odluka što sad nismo – vrijeme će pokazati. Ali svakako treba da budemo dio svih tih vlasti u budućem periodu”, poručio je.
Rastoder kaže da će ostati član BS-a, a da ostavka na funkciju šefa beranskog odbora znači i ostavku u Glavnom odboru stranke. Poručuje da probleme treba rješavati unutar partije.
BS je “Vijestima” potvrdio da je Rastoder podnio ostavku, da je o tome obavijestio Predsjedništvo partije i da je ono prihvatilo ostavku. Ta partija navodi da ih je Rastoder obavijestio o razlozima ostavke, ali tvrdi da među njima nema nezadovoljstva odnosom vrha stranke prema odboru u Beranama.
“Ali je izrazio nezadovoljstvo odnosom prema njemu lično kao predsjedniku OO (Opštinskog odbora) Berane”, piše u odgovoru.
BS navodi da je taj odbor jedan od njihovih najstarijih, odbor za koji, kako ističu, smatraju da je među “perspektivnijim odborima i odbor koji raspolaže izuzetnim kadrovskim kapacitetima”.
“I rukovodstvo BS-a veoma cijeni taj odbor i rezultate koje postiže. G. Rastoder je u svom radu na čelu tog odbora dao doprinos tim rezultatima, ali zbog svoje poslovne i porodične vezanosti za Podgoricu imamo dilemu da li je u mogućnosti da se u potpunosti posveti radu tog odbora, jer BS i u tom pravcu sprovodi viziju rukovodstva stranke da se politika BS-a svakodnevno koordinira i provjerava u komunikaciji sa članstvom, biračima i simpatizerima na svim nivoima”, poručuje BS.
“Vijesti” su krajem oktobra objavile da dio funkcionera i članova BS-a razmatra da od Ibrahimovića zatraži odgovornost za to što partija neće biti u Vladi. Njega dio kolega smatra najvećim krivcem za to što je stranka napustila izvršnu vlasti i preselila se u opoziciju. Oni ga, navodno, optužuju da je loše pregovarao o Vladi, da je bio netransparentan, odnosno da ih nije obavještavao o toku pregovora i da je radio isključivo za sebe.
Ibrahimović izostanak iz vlasti pravda time da BS nije mogao da podrži izbor Andrije Mandića za šefa Skupštine jer bi to značilo promjenu spoljnopolitičkog kursa države, te riječima da je sa premijerom i liderom Pokreta Evropa sad (PES) Milojkom Spajićem dogovor nemoguć jer često mijenja planove.
BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je Spajić tada iznenada odustao od aranžmana sa njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku Mandićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Ibrahimović je za šefa BS-a izabran u junu 2021. godine. U doskorašnjoj Vladi pokrivao je pozicije potpredsjednika za regionalni razvoj i ministra kapitalnih investicija.
BS je na junskim parlamentarnim izborima osvojio 21.423 glasa, odnosno šest mandata, što je najbolji rezultat te partije od njenog osnivanja (2006. godine). Tokom pregovora o vladi, izokola su poručivali da ne žele saradnju sa koalicijom ZBCG, govoreći da je državi potrebna vlada jasne evroatlantske orijentacije.
BS je dugo godina bio u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).
BS: Nedopustivo da nijedan sudija Ustavnog suda ne bude Bošnjak
Na pitanje kako BS gleda na to što je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao Resulbegoviću izbor za sudiju Ustavnog suda, BS odgovara da smatraju apsolutno neprimjerenim da se od njih traži da zauzimaju bilo kakav stav u vezi sa tim.
Kažu da je Islamska zajednica natpolitička i nadnacionalna, da okuplja sve muslimane u Crnoj Gori, bez obzira jesu li Bošnjaci, Albanci ili pripadaju nekoj drugoj naciji, kao i na to jesu li glasači BS-a ili neke druge stranke.
“Međutim, kako se odnos BS-a prema pitanju izbora Resulbegovića, zlonamjerno ili ne, dovodi u kontekst sa činjenicom da se on izjasnio kao nacionalni Albanac, podvlačimo da mi u BS-u nemamo ništa protiv toga da Resulbegović ili bilo koji drugi Albanac bude sudija Ustavnog suda, ali ne možemo podržati da niti jedan od sedam sudija ne bude Bošnjak i pored činjenice da Ustav i Zakon o Ustavnom sudu garantuju pravo manjinama na srazmjernu zastupljenost”, piše u odgovoru.
BS naglašava da su Resulbegoviću izbor neposredno čestitali i Ibrahimović i svi poslanici te partije, odmah nakon glasanja u Skupštini.
U Crnoj Gori u većini opština rasprostranjena je šuga, a za nepun mjesec Institutu za javno zdravlje prijavljeno je 55 slučajeva tog zaraznog oboljenja, potvrđeno je iz ove zdravstvene ustanove.
Oboljenje od te zarazne bolesti koja se brzo i lako širi, ukoliko se ne vodi računa o higijeni i liječenju, mora se obavezno prijaviti Institutu.
“Na osnovu prijavnih kartica o obolijevanju od zaraznih bolesti u Institut za javno zdravlje Crne Gore od 1. oktobra ove godine do 22. novembra broj registrovanih oboljelih od skabijesa (šuge) je 55. Od ukupno prijavljenih slučajeva za posmatrani period oko 30 odsto su djeca predškolskog uzrasta”.
Ilustracija – Primjer kako se ispoljava šuga na koži (Foto: IJZCG )
Najviše oboljelih u ovom periodu bilo je u Podgorici (20), Beranama (12 ) i Rožajama (5).
“Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima obolijevanja ili u krugu porodice, nije registrovano obolijevanje u epidemijskoj formi. Broj registrovanih oboljelih od skabijesa u istom periodu prošle godine bio je 47”, piše u odgovorima Instituta.
Navode da je epidemiološka situacija u ovom momentu stabilna i uobičajena, s obzirom na to da se u posljednjih deset godina, na teritoriji Crne Gore na godišnjem nivou registruje od 190 do 900 oboljelihod ove bolesti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 10 do 70 oboljelih.
“Ovo oboljenje se javlja tokom cijele godine, ali veća učestalost obolijevanja se bilježi u kasnu jesen i zimi. Šuga (scabies) je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Javlja se sporadično ili epidemijski u kolektivima”, pojašnjavaju iz Instituta.
Parazit koji izaziva šugu (šugarac), nastanjuje se u površinskom sloju kože “bušeći hodnike” u kojima polaže jaja.
Ilustracija – Šuga (Foto: IJZCG)
“Šuga se prenosi dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja. Najčešća tegoba je svrab koji je najintenzivniji noću. Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Moguća je bakterijska infekcija kože na mjestima češanja, što komplikuje i produžava liječenje”, pojašnjavaju u odgovorima
Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja
Osobe koje nikada ranije nijesu imale šugu obično osjete tegobe četiri di šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim.
Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana (do nedjelju dana).
“Starije osobe, osobe koje borave u ustanovama za kolektivni smještaj i osobe sa oslabljenim imunim sistemom mogu da budu i bez svraba. Svaka neuobičajena promjena na koži bi trebala da se pregleda od strane ljekara”, poručuju iz Instiuta.
Osoba može da prenese šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.
“Šugu dijagnostikuje zdravstveno osoblje pregledom promjene na koži i/ili uzimanjem uzorka sa kože. Lijek, koji propisuje ljekar najčešće je u obliku kreme. Krema se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme (u zavisnosti od preparata), a zatim spira odnosno postupa se po upustvu ljekara. Osobe sa opisanim tegobama mora pregledati i liječiti ljekar što je ranije moguće. Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja”, upozoravaju iz Instituta.
Naglašavaju da se posteljina, odjeća i rublje mora na adekvatan način tretirati, te da ga je najbolje otkuvati.
Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana.
Do 01. aprila naredne godine obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi
U Crnoj Gori danas se saobraća po mokrim i klizavim kolovozima. Mjestimično je smanjena vidljivost, a duž klisura i usjeka mogući su sitniji odrone. Vozačima se savjetuje da voze oprezno, smanjenmom brzinom i poštuju pravila saobraćaja. Intenzitet saobraćaja je umjeren, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila naredne godine obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin zbog radova saobraćaj se danas obustavlja za sve vrste vozila od 10.00 do 14.00 sati
Od 26. 09.2023. godine pa do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
U mjestu Gojakovići, regionalni put Djurdjevića Tara –Mojkovac,od 27.09 do 25. 12. 2023. godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a na snazi je zabrana saobraćaja za teretna vozila nosivosti preko 7,5 tona zbog sanacije klizišta.
Od 27.09.2023, god obustave saobraćaja na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani su radnim danima od 08.30 do 11.30 i od 13.45. do 16.45.
U danima vikenda, subotom i nedjeljom saobraćaj se obustavlja u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Do 30.11.2023 godine na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati u periodu. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Privremeno se od 22.11.2023.god do 31.12.2023.god odobrava potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 11.00. casova i od 14.00 do 16.00 casova osim nedelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.00 sati počev od 31. 07. 2023. godine.
Od 25.09.2023 pa do završetka radova na magistralnom putu Podgorica-Tuzi –Božaj u dužini od 700m kod kružnog toka u Tuzima odobrava se totalna obustava saobraćaja. Saobraćaj se obavlja lokalnim putem.
Do 30.11.2023 godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvodjenja radova kao i povremenu totalnu obustava saobracaja ne duzu od 30 minuta na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Privremeno se u periodu od 15.11.2023. god do 15.12.2023. godine odobrava povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 15 minuta zbog izvodjenja radova na iskopu kosina u okviru izgradnje puta Cetinje –Nikšić na dionici magistralnog puta puta M-10 Podgorica –Cetinje raskrsnica Cetinje.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvodjenja radova.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta zbog čega se saobraćaj obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestima izvodjenja radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraca se dvosmjerno uz postavljenu saobracajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojimaje pet osoba zadobilo lakše povrede.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Postojanje lažnih diploma najurgentniji je problem sa kojim se suočava država Crna Gora, pa se pod hitno mora odraditi depolitizacija kadrova kako bi se suočili sa ovim problemom, ocijenili su sagovornici emisije „Okvir“ večeras na TVCG. Procjenjuju da je Crnoj Gori najmanje 20.000 lažnih ili sumnjivih diploma. Kažu da je odgovornost na svim institucijama, ne samo na Ministarstvu prosvjete, da se izbore s ovim velikim problemom crnogorskog društva.
Gosti „Okvira“ bili su Nikola Bezmarević iz Alternative Crna Gora, Branka Bošnjak, univerzitetska profesorica, Goran Danilović, direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, Zoran Miljanić, bivši ministar za borbu protiv korupcije i Miomir Vojinović, bivši ministar prosvjete.
Nikola Bezmarević iz Alternative Crna Gora kazao je da trenutno u Crnoj Gori, po istraživanjima njegove partije, u Crnoj Gori ima 25.000 do 30.000 lažnih diploma.
„Jedina smo organizacija koja je govorila o ovom problemu. Najveći broj lažnih diploma je u zdravstvu i prosvjeti. Što se tiče fakulteta odakle dolaze te diplome, najviše ih iz domena zdravstva ima iz Tutina i Novog Pazara. Tu je fakultet „Perfekt“ u Prijepolju, fakultet „Dositej Obradović“ u Novom Sadu i fakultet „Hipokrat“ iz Bujanovca“, dodao je Bezmarević.
Što se tiče prosvjete, tu prednjače fakulteti u Brčkom, Prištini i Travniku, a u posljednje vrijeme lažne diplome se vezuju za fakultet „Union Nikola Tesla“ u Novom Sadu, tvrdi Bezmarević.
„Nažalost, imali smo primjere da su kozmetičarke i frizerke zaposlene kao medicinske sestre“, upozorio je on.
Univerzitetska profesorica Branka Bošnjak kazala je da se po pitanju ovog problema država mora zaštititi.
„Suština svega je partitokratija. Svaka funkcija u prosvjeti je partijski određena, a u bordovima direktora polovina njih je sa kupljenim diplomama“, tvrdi ona.
Postavila je pitanje da li građani Crne Gore žele da žive u društvu znanja ili će da žive u haosu.
„Ovo je epidemija lažnih diploma. Ima ih u parlamentu i u Vladi, pa ima i doktorskih diploma koje su jako sumnjive. Nama kojima smo poštenim putem došli do diploma, ti ljudi se bestidno predstavljaju. Ne minimiziram privatne fakultete, ima ih kvalitetnih, ali isto tako i nekvalitetnih“, poručila je Bošnjak.
Prema riječima direktora za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja Gorana Danilovića, lažne diplome su sistemski problem, nimalo svjež, star koliko i demokratija u Crnoj Gori.
„To je ozbiljno organizovana kriminalna grupa koja je metastazirala u Crnoj Gori , a i regionalno su povezani. Ti sa lažnim diplomama ne konkurišu u privatnim subjektima, već u javnom. Ima produkovanja lažnih diploma iza kojih stoji lažno znanje.
Bivši ministar za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić kazao je da je na djelu je jedna opšta politizacija.
„Najveći problem su partijska zapošljavanja bez provjere. A što se tiče kupovine diploma, na djelu je više organizovanih kriminalnih grupa i mislim da nisu povezane“, tvrdi on.
Pošto je bio na čelu Komisije u MUP-u koja je provjerava diploma, Miljanić je kazao da je za vrijeme njegovog mandata, na njihovu adresu za konkretna lica došlo oko 60 prijava.
„Na osnovu nastupa Alternative došlo smo do određenih saznanja. Mi smo tada formirali Komisiju za provjeru validnosti diploma“, dodao je on.
Bivši ministar prosvjete Miomir Vojinović navodi da je o ovoj temi trebalo ranije da se priča i raspavlja.
„Ukoliko se sve institucije sistema ne uključe, sve naše rasprave ostaće mrtvo slovo na papiru. Ovakve i slične probleme jedino kao jaka država možemo riješiti, u saradnji sa kolegama iz okruženja“, zaključio je on.
Istakla je da pokušaji urušavanja njenog ličnog i profesionalnog integriteta zasnovani na lažnim informacijama, poluistinama i manipulacijama činjenicama, traju bez prestanka više od tri godine
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović saopštila je da ne prihvata da bude dio medijskog cirkusa i komentariše navodne transkripte poruka, čiju, kako kaže, autentičnost niko nije potvrdio i ne može da potvrdi, a za koje postoji osnovana sumnja da su dobavljene i proslijeđene medijima na nezakonit način.
– Na adresu elektronske pošte kabineta Agencije za sprječavanje korupcije jutros su stigla pitanja iz ND Vijesti vezana za navodnu prepisku između mene i bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice. Tim povodom, javno saopštavam da ne prihvatam da budem dio medijskog cirkusa i komentarišem navodne transkripte poruka, čiju autentičnost niko nije potvrdio i ne može da potvrdi, a za koje postoji osnovana sumnja da su dobavljene i proslijeđene medijima na nezakonit način- navodi Perović u reagovanju.
Istakla je da pokušaji urušavanja njenog ličnog i profesionalnog integriteta zasnovani na lažnim informacijama, poluistinama i manipulacijama činjenicama, traju bez prestanka više od tri godine.
– U posljednje vrijeme dobijaju na žestini, ali me neće spriječiti da se i dalje, kao i tokom čitavog svog profesionalnog djelovanja, na zakonit način borim za zaštitu javnog interesa- saopštila je Perović.
Nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) mora se očuvati i njegovati, ali je neophodno učiniti sve da se obezbijedi kontrola rada direktora ASK, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić se sastao danas sa predsjednikom Sindikata ASK Dušanom Drakićem i predsjednikom Sindikata uprave i pravosuđa Nenadom Rakočevićem.
Mandić je predsjednicima sindikata saopštio da je iz medija upoznat sa problemom sa kojim se suočavaju u ASK i apostrofirao da je Skupština tu da rješava probleme građana kroz zakonodavne okvire.
“Predsjednik je zajedno sa delegacijom konstatovao da se nezavisnost ASK, koja je propisana zakonom, mora očuvati i njegovati, ali da je neophodno učiniti sve da se obezbijedi kontrola rada direktora ASK”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, Drakić je ukazao na probleme sa kojim se kao sindikat suočavaju u ASK-u.
“Drakić je saopštio da članovi sindikata trpe torturu i mobing i da je cijela agencija žrtva pogrešnih praksi, kao i nedostatka savjeta koji bi kontrolisao sadašnju direktoricu u toj agenciji. Dodao je da su kao sindikat podnijeli 3 krivične prijave protiv iste, te uputio apel predsjedniku Skupštine da se njihov problem riješi kroz zakonodavni okvir”, kaže se u saopštenju.
Rakočević je rekao da trenutno ne postoji mogućnost da se izabere novi savjet i predložio da ulogu biranja savjeta preuzme Odbor za antikorupciju ili da se mijenja postojeći sastav komisije koja bira članove savjeta.
Na poslednjoj rang listi za izbor popisivača učinjena je diskriminacija i izabrani su kandidati koji su u radnom odnosu, te više lica iz jednog domaćinstva i ostali razlozi, kazao je dio izabranih popisivača iz Berana u prethodnom popisu .
Oni su zbog toga što nijesu izabrani u novom postupku održali protest.
“Obraćamo se građanima Berana i Crne Gore, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, zamjeniku premijera Aleksi Bečiću, gradonačelniku Vuku Todoroviću i popisnoj opštinskoj komisiji. Nas 60 regularno izabranih popisivača u prethodnom popisu uklonjeni smo u novom uz obrazloženje da se radi “po principu pariteta”, odnosno političke konotacije”, ističu učesnici protesta.
Smatraju da je popisna komisija na osnovu ovoga morala je da primi određen broj kandidata, njih 60, po političkom ključu iz opozicionih partija.
“Mi odgovorno tvrdimo da je bilo popisivača iz redova opozicije i u prethodnom krugu. Ističemo radi šire javnosti da je na poslednjoj rang listi učinjena diskriminacija i da su izabrani kandidati koji su u radnom odnosu, više lica iz jednog domaćinstva i ostali razlozi. Mi zahtijevamo da nam odgovorite uz obrazloženje po kojim kriterijumima su izabrani novi kandidati a zašto su stari eliminisani i koje uslove oni ispunjavaju a mi ne”, kazali su učesnici protesta.
Zahtjev su potpisali Miloš Pavić, Ljiljana Damjanović, Jelena Vuković, Dragana Vučetić, Miljan Supić, Katarina Tomović, Danijela Cimbaljević, Jovana Kastratović, Aleksandra Mališić, Dimitrije Popović, Zoran Jašović, Juliana Pešić, Tatjana Raičević, Andrija Stojanović i Dijana Labović.
U Crnoj Gori sjutra će biti hladno, na sjeveru se najavljuje snijeg, a na primorju će biti jake kiše i grmljavine.
Na sjeveru će biti pretežno oblačno sa umjerenim do jakim snijegom u jutarnjim satima u nižim predjelima moguće i susnježicom.
Na čitavom području se očekuje formiranje značajnog sniježnog pokrivača, a realno je očekivati da može pasti 20-40 centimetara.
Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, tako da se očekuju i sniježne mećave, a tokom dana će doći i do jačeg zahlađenja.
Na jugu sjutra će biti pretežno oblačno i vjetrovito, sa umjerenom do jakom kišom, ponegdje i grmljavinom, naročito u jutarnjim ili prijepodnevnim satima.
Usljed jačeg zahlađenja, u planinskim predjelima i u planinskom zaledju obale kiša će preći u susnježicu i snijeg.
Poslijepodne padavine će osim na jugoistoku oslabiti ili prestati. Vjetar umjeren do jak na udare i veoma jak sjevernih smjerova. Temperatura vazduha do 15 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto.Vjetar umjeren do jak sjevernih smjerova. Temperatura mora oko 18 stepeni.
Narednih dana, na sjeveru, u nedjelju i ponedjeljak dosta hladno, uglavnom suvo uz jak jutarnji mraz i promjenljivu, a u jutarnjim satima i povećanu oblačnost ili maglu. U nedjelju će jak sjeverni vjetar znatno oslabiti.
Na jugu, u nedjelju pretežno sunčano, u ponedjeljak promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a tokom noći se očekuje kiša.
U nedjelju će znatno oslabiti sjeverni vjetar, a u ponedjeljak će skrenuti na južni smjer. Oba jutra na kopnenom području se očekuje slab do umjeren mraz.
„Nije dobro da tri godine nakon promjena, Agencijom za sprečavanje korupcije rukovodi kadar DPS-a, organizacije čiji je nekadašnji vrh u najbližim odnosima sa organizovanim kriminalom“
Izjava Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da su i članovi popisnih komisija javni funkcioneri očajnički je pokušaj ostataka Demokratske partije socijalista (DPS) u institucijama da minira popis stanovništva, poručio je Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
ASK je juče saopštio i da su članovi popisnih komisija kao javni funkcioneri u obavezi da dostavljaju izvještaje o prihodima i imovini.
„Sve to je i očajnički potez da, gdje god su u prilici, vrše opstrukciju i usporavaju i neke druge procese. Ta ideja svakako neće proći i biće zaustavljena i popis će početi 30. novembra“, dodao je Vučurović u saopštenju NSD.
Kaže i da kada su govorili o demontaži bivšeg režima da se upravo odnosilo na kadrove koji su prepoznati, kako navodi, kao poslušnici jedne stranke i politike koja je promovisala korupciju.
„I zaista, nije dobro da tri godine nakon promjena, Agencijom za sprečavanje korupcije rukovodi kadar DPS-a, organizacije čiji je nekadašnji vrh u najbližim odnosima sa organizovanim kriminalom. I zato nije čudno da ti koji su na funkcijama još iz vremena bivšeg režima pokušavaju da naprave opstrukciju kad god im se ukaže prilika“, kaže on.
Prošli saziv parlamenta, dodaje Vučurović, zbog niza opravdanih i neopravdanih razloga, nije uspio da ostvari promjene u vrhu ASK.
„Zato je na nama sada da ovu instituciju oslobodimo onih koji su bili samo jedna od poluga bivšeg režima i koji nisu prstom mrdnuli da istraže korupciju Mila Đukanovića, nekadašnjih vodećih ljudi iz sudstva, tužilaštva, i drugih lica koja su odrađivala sumnjive poslove za bivši režim. Postoje još neke institucije u kojima su još uvijek instalirane osobe bliske DPS i neophodno je što prije izvršiti potrebne reforme“, zaključio je Vučurović.
Ilustracija – Primjer kako se ispoljava šuga na koži (Foto: IJZCG )
Ilustracija – Šuga (Foto: IJZCG)
