S obzirom na to da je riječ o usluzi od javnog interesa koja se obavlja pod jednakim uslovima i po pristupačnoj cijeni za sve korisnike u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom saobraćaju, Pošta Crne Gore je imala obavezu da i novim cjenovnikom obezbijedi pristupačnost cijena za sve građane, navodi se u saopštenju
Pošta Crne Gore obavještava korisnike i klijente da će nove cijene univerzalnih poštanskih usluga biti u primjeni od 1. januara 2024. godine.
– Univerzalna poštanska usluga obuhvata prijem, prenos i uručenje u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju pismonosnih pošiljaka mase do 2 kg, paketa mase do 10kg, sekograma do 7 kg (bez naplate), registrovanih (preporučenih i vrijednosnih) poštanskih pošiljaka, sudskih pisama i pisama u upravnom postupku i uručenje paketa do 20 kg u međunarodnom saobraćaju. S obzirom na to da je riječ o usluzi od javnog interesa koja se obavlja pod jednakim uslovima i po pristupačnoj cijeni za sve korisnike u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom saobraćaju, Pošta Crne Gore je imala obavezu da i novim cjenovnikom obezbijedi pristupačnost cijena za sve građane. Ova zakonska obaveza je ispunjena, te je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost 22. novembra 2023. godine dala saglasnost na novi Cjenovnik- navodi se u saopštenju.
Povećanje cijena u odnosu na cijene utvrđene 2012. godine iznosi od 0,20 eura do 2,20 eura u unutrašnjem poštanskom saobraćaju i od 0,20 eura do 12,25 eura u međunarodnom poštanskom saobraćaju, u zavisnosti od vrste usluge.
– S druge strane, u slučajevima gdje je ovo proračun dozvolio, došlo je i do smanjenja cijena pojedinih usluga univerzalnog servisa u odnosu na cijene iz 2012. godine. Novi cjenovnik moguće je pronaći na portalu Pošte Crne Gore, na linku https://www.postacg.me/wp-content/uploads/post_glasnik-180.pdf. Korekcija cjenovnika univerzalnih usluga bila je nužnost s obzirom na činjenicu da ovaj cjenovnik nije mijenjan od 2012. godine. Rast cijena roba i usluga koje ulaze u cijenu poštanske usluge, posebno posljednjih godina, rezultirao je finansijskim gubicima kada je riječ o ovom segmentu usluga. Ilustracije radi, ističemo da je gubitak na osnovu pružanja univerzalnog servisa za 2021. godinu iznosio 978.560,68 eura, a za 2022. godinu 2.077.018,99 eura. Dakle, jedinična cijena univerzalne usluge bila je daleko ispod nivoa troškovne cijene- navodi se u saopštenju.
Smatraju potrebnim naglasiti da, i pored neophodnog povećanja, a s obzirom na nekomercijalni pristup u formiranju cijena, ostaje dio neopravdanog finansijskog opterećenja za Poštu Crne Gore koje prouzrokuje održavanje, „za naše prilike, ogromne poštanske mreže sa propisanom gustinom pristupnih tačaka na cijeloj teritoriji Crne Gore, održavanje voznog parka i prenosa za takvu mrežu, poštovanje standarda kvaliteta, upošljavanje dovoljnog broja zaposlenih koji opslužuju ove pristupne tačke i slično“.
– Podsjetimo, Pošta Crne Gore pruža i komercijalne poštanske usluge (sve ostale usluge na poštanskom tržištu koje ne pripadaju univerzalnoj usluzi). Cjenovnik komercijalnih usluga Pošta Crne Gore izmijenila je u aprilu 2023. godine- navodi sde u saopštenju.
Bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović pratio je uživo u „Štark Areni“ meč 11. kola Evrolige između Partizana i Panatinaikosa.
Abazović je veliki navijač „crno-belih“, pa njegov dolazak u Arenu ne predstavlja iznenađenje.
Bivši premijer Crne Gore sjedio je u prvim redovima pored parketa u „Štark Areni“ i odatle pratio meč crno-belih protiv Zelenih.
Košarkaši Partizana ostvarili su jako važnu pobjedu u Evroligi. Crno-bijeli su u 11. kolu posle produžetka i velike borbe savladali Panatinaikos sa 92:87.
Abazović je objavio video na Fejsbuku uz zahvalnost što je bio gost KK Partizana.
„Čast mi je biti gost KK Partizan! Hvala upravi kluba i navijačima na toploj dobrodošlici. Ovo je više od košarke i sporta!“ napisao je na Fejsbuku.
Prilikom intervencije korištena je hidrantska mreža unutar objekta, što je u mnogome olakšalo intervenciju vatrogasaca
Podgorički vatrogasci lokalizovali su požar koji je sinoć izbio u jednom stanu u naselju Konik. Iako je vatra zahvatila spavaću sobu i krov zgrade, u požaru niko nije povrijeđen.
Jutros u 4:54 sata Služba zaštite i spašavanja primila je poziv da gori zgrada u naselju Konik.
– Na lice mjesta upućene su dvije posade sa pet vatrogasaca. Izlaskom na lice mjesta ustanovljeno je da gori spavaća soba u stanu i da se požar proširio na krovnu konstrukciju zgrade. Uspješnom intervencijom vatrogasaca, požar je u kratkom roku ugašen u 05.08 sati- navodi se u saopštenju.
Prilikom intervencije korištena je hidrantska mreža unutar objekta, što je u mnogome olakšalo intervenciju vatrogasaca.
– Ovo je dobar primjer saradnje građana i vatrogasaca, gdje je zbog uspješno sprovedenih preventivnih mjera koje se ogledaju u pravilnom održavanju hidrantskog ormarića, skraćeno vrijeme gašenja požara- navodi se u saopštenju.
Ona je reagovala nakon što je u medijima komentarisano njeno navodno dopisivanje sa Medenicom
Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer poručila je da nema prepisku sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, te da je njen treći mandat prvo podržan na Opštoj sjednici Vrhovnog suda.
Ona je reagovala nakon što je u emisiji „Načisto“, na TV Vijesti, objavljena njena navodna prepiska sa Medenicom.
– Nijesam u Crnoj Gori…ali čujem da je pominjana neka moja prepiska sa Vesnom Medenicom. To što me prije toga niko nije kontaktirao,govori o profesionalnom pristupu i namjerama onih koji su moje ime pominjali- napisala je Zvicer na Fejsbuku.
Poručila je da prepisku nema u telefonu i da ne zna da li je ona koja je pominjana, autentična.
– Mogu samo da kažem da sam sa Medenicom dok je bila u Savjetu imala korektan odnos,pa i kada smo imali mimoilaženja u mišljenjima- kazala je ona.
Simović Zvicer je pojasnila i zašto je podržala treći mandat Medenice na čelu Vrhovnog suda.
– Moj stav je više puta javno saopšten:svako ko dobije podršku Opšte sjednice Vrhovnog suda dobiće i moj glas.Jer, kod važećih rješenja,Sudski savjet ne „bira“ nego daje saglasnost na prijedlog koji dobije od Opšte sjednice Vrhovnog suda(2/3 glasova svih sudija VS).Onaj ko dobije podršku kolega,bezuslovno će imati i moju.Tako je bilo sa Medenicom,sa Radovićem i sa Vučkovićkom- kazala je ona.
U prepisci koja je sinoć objavljena predsjednica Sudskog savjeta se navodno konsultuje sa Medenicom oko pitanja koja bi mogla da joj postavi na intervjuu uz komentar da je to „samo zbog novinara“.
Simović Zvicer je na Fejsbuku napisla da će sledećeg kandidata koga predloži Opšta sjednica Vrhovnog suda „obavezno pitati ima li neko pitanje koje bi bilo interesantno za medije“.
Nedavno smo dobili informaciju da je u aprilu 2022. godine dopisom državnog tužilaštva tražena sva dokumentacija o svemu što je odrađeno kada su biznis zone u pitanju. Uputili smo urgenciju SDT-u da se detaljnije upoznamo sa predmetom, rekla je Olivera Injac
Na posebnoj sjednici gradskog parlamenta gradonačelnica Podgorice Olivera Injac saopštila je, odgovarajuči na odbornička pitanja, da Specijalno državno tužilaštvo izviđa dokumentaciju prethodne gradske uprave vezanu za biznis zone.
–Važno je da se preispitaju javni pozivi raspisani na osnovu odluke o osnivanju biznis zona, donijete na osnovu Vladine Uredbe o biznis zonama zasnovanoj na odredbama Zakona o regionalnom razvoju. Odredbama ovog zakona nisu suspendovane odredbe Zakona o državnoj imovini, pa ukazujemo da postoje indicije o nepravilnostima, saopštila je Olivera Injac, gradonačelnica.
Njen odgovor uslijedio je na pitanje Vasilija Čarapića, odbornika PES-a, koji je pitao da li je nova gradska uprava revidirala odluke o javnim pozivima za biznis zone. Radi se o zemljištu koje je Glavni grad davao u zakup za jedan cent po kavdartu na 30 godina.
– Pod pretpostavkom da predmetno zemljište spada u gradsko-građevinsko zemljište, ono se može smatrati dobrom od opšteg interesa. Obzirom da se predmetnim javnim pozivom daju velike površine gradskog-građevinskog zemljišta u dugoročni zakup, tako se takvo raspolaganje može vršiti isključivo ukoliko je u javnom interesu, što se prethodno mora utvrditi odlukom Vlade, a to nije urađeno za prethodne pozive. Kako se radi o dugoročnim zakupu na period od 30 godina kojim se otuđuju imovinska prava na zemljištu u svojini Glavnog grada, shodno odredbi člana 34 Zakona o državnoj imovini, postoje indicije da se prije zaključenja ugovora po predmetnim javnim pozivima mora pribaviti prethodna saglasnost Vlade. Imajući u vidu da se faktički radi o besteretnom raspolaganju, mišljenja sam da navedena odredba nije suspendovana odredbom člana 39 Zakona o državnoj imovini – kazala je Injac.
Ona je rekla da će sve detaljno provjeriti i da je ta procedura u toku.
– Moram da kažem da smo nedavno dobili informaciju, i na osnovu toga saznanja uputili urgenciju Specijalnom državnom tužilaštvu, da je u aprilu 2022. godine dopisom državnog tužilaštva izuzeta odnosno tražena sva dokumentacija koja postoji o pozivu i svemu što je odrađeno. Uputili smo urgenciju da sedetaljnije upoznamo sa predmetom. Eventualne buduće odluke Glavnog grada zavisiće od utvrđivanja činjenica kroz postupak izviđaja o prethodno sporvedenim procedurama raspisivanja javnog poziva i izbora korisnika biznis zona koje su realizovane u mandatu prethodnog gradonačelnika – rekla je Olivera Injac.
DPS će se žaliti ambasadorki EU zbog novog Savjeta Gradske TV
Izglasan je novi Savjet Gradske TV u kojem su Tatjana Novović, Aleksandar Đurišić, Vesna Radulović, Zoran Rakočević i Tatjana Džudović. Odbornik NSD-a Mitar Šušić je ukazao da nije bilo političke odmazde u biranju članova Savjeta RTV Podgorica. Andrija Klikovac (DPS) je ukazao da će se obratiti Kristini Oani Popi, ambasadorki EU u Crnoj Gori, za dva lica iz Savjeta koji su tokom konkursa promijenili prebivalište. Anđela Mićović (PES) je navela da bi Gradska TV trebala da bude medij kojeg će da prate i glasači i pozicije i opozicije. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević ocijenio je da će dobiti Savjet koji nije partijski. – Ove godine smo za Gradsku TV dali 1,8 miliona, sledeće godine na njihov zahtjev 2,2 miliona i to za televiziju za koju imamo najmanji šer. Za te pare možemo da napravimo vrtić. Imali smo televiziju koja sije mržnju, koja troši ogromna sredstva, a koja ne radi kako treba. Ovo je poslednja šansa da nešto uradimo od Gradske televizije – rekao je Rakčević. Odbornici su dali saglasnost da dosadašnji v.d. direktora Čistoće i Parking servisa Denis Hot i Alija Hamzić upravljaju preduzećima i u narednih šest mjeseci, da Petar Krivokapić dobiju puni mandat za upravljanjem Zelenilom, a da v.d. direktora Muzeja i galerija bude Ivana Ćupić.
Vasilije Čarapić je rekao da je vidio jednu odluku kojom se 40.000 kvadratnih metara gradskog zemljišta daje firmi po cijeni od jednog centa po kvadratu na 30 godina.
–To je 400 eura mjesečno za zemljišta od osam fudbalskih terena – rekao je Čarapić.
Kako će se razvijati prigradska naselja zanimalo je Mitra Šušića (NSD). Gradonačelnica je navela da imaju viziju razvoja, ali da je dodala da je ograničavajući faktor to što za pojedina prigradska naselja ne postoje planska dokumenta.
– Mora se razmišljati u veoma kratkom roku da se pronalaze održiva rješenja za realizaciju bespravnih objekata kojih ima mnogo u Podgorici, možda baš u ovim perifernim naseljima – rekla je Injac.
Koliko je mjesečno novca potrošeno za kapitalni budžet, te koliko je novca dato preduzećima zaključno sa 31. oktobrom, zanimalo je Andriju Klikovca (DPS).
Gradonačelnica je navela da Podgorica zaslužuje da bude regionalna biznis destinacija.
–U vašem komentaru ste istakli da je kapitalni budžet mogao biti bolji. Niko to ne spori, nedovoljna je realizacija, nisam ni ja zadovoljna previše. Moramo istaći stvari na koje ne možemo zatvoriti oči. To su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, tu su druge stvari koji se odnose na nepoštovanje dinamike radova od strane investitora, ovdje prije svega mislim na Gradsko pozorište, Bulevar Veljka Vlahovića – navela je Injac.
Odbornicu PES-a Nađu Ljiljanić zanimalo je dokle je stigla radna grupa za izradu odluke o MZ.
V.d. sekretarke za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Slađana Anđušić je navela da je izrađena radna verzija odluke koja će biti dostavljena članovima radne grupe.
–Zadatak radne grupe je da oni utvrde nacrt, a ne sam Sekretarijat. Košuljica odluke je gotova već deset dana, ali zbog obaveza koje imamo u popisnoj komisiji to je samo odloženo za narednu nedjelju – rekla je Anđušić.
Mihailo Anđušić (DPS) pitao je da lije gradska uprava ostala pri stavu da ostaje lokacija za kolektor, te dokle se stiglo sa radovima.
Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević naveo je da nemaju pravo da stopiraju gradnju kolektora.
–Trenutno je loptica na strani projektanata koji završavaju idejno rješenje. Čekamo izjašnjenje izvođača radova, čekamo idejni projekat. Lokacija je zakucana planskim dokumentom – poručio je Rakčević.
Mitra Šušića je zanimalo da li je menadžment KIC-a „Budo Tomović“ bio upoznat da je KIC Pop hor učestvovao na političkom skupu podrške Palestini. On je ukazao da se hor promoviše i na sajtu ustanove. Aida Batilović, v.d. direktorica KIC-a „Budo Tomović“, navela je da hor funkcioniše u okviru NVO.
– Osim KIC u nazivu ne postoji druga veza između hora i KIC-a „Budo Tomović“. Oni održavaju probe u našoj ustanovi na osnovu ugovora o saradnji – rekla je Batilović.
Sara Đurišić (NSD) pitala je kakava je situacija sa izdavanje odobrenja za ugostiteljske bašte koje su na zemljištu koja pripada Glavnog grada. Andrija Babović, v.d. sekretar za komunalne poslove, saopštio je da ne postoji registar o baštama, a da procjenjuju da ih je 1.300.
– Prosječna cijena dažbina koje treba da platiti Glavnom gradu je devet eura po kvadratu i ukoliko njih 800 preskoči jedan mjesec da to plate to je 720.000 eura. Trenutno za 195 postoji UTU za bašte otvorenog tipa i 20 za bašte zatvorenog tipa – rekao je Babović.
Mladena Jovanovića (PZP) je zanimalo da li je urađena revizija poslovanja preduzeća Sportski objekti. Aleksandar Vučković, v.d. direktor Sportskih objekata, saopštio je da je urađena reviziju za 2022. godinu te da je ona bila negativna.
Da li odlazak iz TS-a ima veze sa željom da napreduje u Vrhovno državno tužilaštvo
Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević podnijela je juče ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu, saznaju “Vijesti” od više izvora.
Ona je ostavku dostavila u pisanoj formi, ali nije obrazložila zbog čega se odlučila na taj korak.
Njen mandat počeo je 5. avgusta 2021. godine, nakon što je tadašnji predsjednik Skupštine Aleksa Bečić raspustio raniji sastav TS, a ona je u tom tijelu bila predstavnik tužilačke organizacije iz reda Specijalnog državnog tužilaštva.
Međutim, još 22. juna 2021. predala je kandidaturu za izbor tri državna tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, a prema planu TS – pitanje izbora tužilaca u VDT bi, poslije gotovo dvije i po godine, uskoro trebalo da dođe na red.
Zbog zakonskih prepreka, ona kao član TS ne bi mogla da bude birana i da napreduje u tužilačkoj organizaciji, pa je to najvjerovatnije i razlog zbog čega je u susret izboru tri tužioca u Vrhovno državno tužilaštvo podnijela ostavku na članstvo u Savjetu…
Na taj javni oglas, osim nje, prijavili su se još i sadašnji rukovodilac ODT-a Podgorica Duško Milanović, tužilac iz Kolašina koji je sada u ODT Bar Vojislav Grujić i tužiteljka iz Nikšića Vjera Mićunović.
Upućeni tvrde da Jovićević ima i ponajviše šansi da napreduje u VDT, ukoliko to što je bila član aktuelnog saziva Tužilačkog savjeta ne bude prepreka za izbor.
Zakon o Tužilačkom savjetu propisuje da “za vrijeme trajanja mandata u Tužilačkom savjetu, član TS-a iz reda državnih tužilaca ne može biti biran u državno tužilaštvo višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva”…
Upravni sud je u presudi U.br. 4523/2021 utvrdio da je član 17 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama suštinski isti kao i član 27 Zakona o državnom tužilaštvu, te da zahtijeva da “sudija podnese ostavku na funkciju člana Sudskog savjeta prije nego i konkuriše za napredovanje”…
Jovićević je doduše na javni oglas TSO 6/21 konkurisala prije nego je postala član TS, pa će biti zanimljiva odluka članova Tužilačkog savjeta – da li je to što je bila u ovom sazivu od ljeta 2021. prepreka za napredovanje.
Specijalna tužiteljka tražila je u martu od Tužilačkog savjeta da joj se na osnovu člana 33 Zakona o državnom tužilaštvu, odobri da 70 odsto svog radnog vremena provede na radu unutar Tužilačkog savjeta i da se za toliko oslobodi obaveza u SDT-u.
Ona je bila i član brojnih komisija TS-a. Jovićević je u tužilačkoj organizaciji od 1998. gdje je prošla put od pripravnika do zamjenika osnovnog državnog tužioca u Podgorici. Rješenjem VDT-a 2009. godine upućena je na rad u Više državno tužilaštvo u Podgorici, pa se opet vratila u ODT Podgorica, nakon čega je napredovala u Više državno tužilaštvo u maju 2014. godine. U junu 2016. izabrana je za specijalnu tužiteljku.
Ni nakon skoro 19 mjeseci, koliko je prošlo od kada su podnesene krivične prijave protiv 53 medicinska radnika zaposlena u zdravstvenim i drugim ustanovama u Pljevljima, a zbog osnovane sumnje da su falsifikovali diplome medicinskih škola iz okruženja, nadležni tužilački organ ne saopštava da li je bilo pomaka u ovoj istrazi.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima za Dan je tim povodom kratko saopšteno da je u formiranom predmetu izviđaj i dalje u toku u cilju utvrđivanja da li u radnjama ovih lica ima elemenata bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Alternativa Crna Gora je 12. aprila 2022. godine podnijela tužilaštvu krivične prijave protiv 53 zaposlena u pljevaljskim ustanovama zbog osnovane sumnje da su počinili više krivičnih djela, i to: falsifikovanje javne isprave nabavka lažne diplome, nesavjesno pružanje medicinske pomoći, nadriljekarstvo i davanje mita.
Radi se o obrazovnim ispravama medicinskih radnika u pljevaljskoj Opštoj bolnici i Domu zdravlja, 11 zaposlenih u Domu starih Pljevlja i šestoro zaposlenih u JPU „Ekobajka“.
Direktor bolnice u Pljevljima dr Saša Grbović tada je za Dan kazao da je policija po nalogu tužilaštva uzela dokumentaciju zaposlenih. Nakon toga je saopštio da u upravi bolnice još uvijek ne mogu ništa preduzimati jer tužilaštvo nije podiglo optužni predlog protiv radnika za koje su u prijavi tvrdi da su do diploma došli nelegalno.
“Sva ta lica su nostrifikovala svoje diplome i svima njima je omogućeno da polažu državni ispit. Potom su svi primljeni u periodu kada je na čelu pljevaljske bolnice bio drugi menadžment”, rekao je ranije Grbović za „Dan“.
Ministarstvo prosvjete intenziviraće aktivnosti na provjeri lažnih diploma u okvirima svojih nadležnosti, ali za efektno rješavanje ovog problema neophopdna je međuresorna saradnja, kazao je juče za Radio Crne Gore državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović.
Sa druge strane, Zarija Pavićević iz organizacije Alternativa Crna Gora smatra da su interne istrage lažnih diploma osuđene na propast, i rješenje problema vidi u izmjeni Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Na sjeveru Crne Gore pretežno oblačno, vjetrovito i relativno toplo, na početku sjevernih predjela sa čestom kišom, dok se na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku očekuje dosta suvog vremena. Duvaće jak na udare olujni južni vjetar. Najviša dnevna temperatura od 10 do 18 stepeni. Na jugu, promjenljivo oblačno povremeno i mjestimično i kiša, lokalno je moguć i pljusak sa grmljavinom, naročito u kontinentalnim oblastima. Vjetar pojačan i jak, na udare i veoma jak južnih smjerova. Temperatura do 20 stepeni.
More jače talasasto do uzburkano. Vjetar, jak na udare i vrlo jak južnih smjerova. Temperatura mora oko 17 stepeni.
U subotu slično vrijeme kao danas, uz nešto češće i jače padavine u drugom dijelu dana i tokom noći. U nedjelju postepeno jače zahlađenje, ponegdje sa slabim kišom i susnježicom, tokom dana, a tokom noći ponegdje sa slabim snijegom. U nedjelju će mjestimično duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar.
Na jugu, u subotu promjenljivo oblačno, vjetrovito, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom i relativno toplo vrijeme za ovo doba godine. Duvaće jak na udare i vrlo jak južni vjetar. U nedjelju promjenljivo oblačno uglavnom suvo ili ponegdje uz malo kiše uglavnom, poslijepodne. Vjetar pretežno slab do umjeren promjenljivog smjera i biće malo svježije u odnosu na prethodna dva dana.
Košarkaši Partizana pobijedili su večeras u Beogradu poslije produžetka Panatinaikos 92:87 (20:21, 19:17, 15:18, 24:22, 14:9), u utakmici 11. kola Evrolige.
Partizan su predvodili Zek Ledej sa 23 poena i pet skokova, Pi Džej Doužer sa 16 poena, sedam skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte i Kevin Panter sa 13 poena. Bruno Kaboklo pobjedi je doprineo sa 12 poena i pet skokova, a Džejms Naneli i Alen Smailagić sa po sedam poena.
U ekipi Panatinaikosa Kendrik Nan bio je najefikasniji sa 19 poena, nekadašnji igrač Partizana Matijas Lesor postigao je 16 poena i imao je šest skokova, a Džerijan Grant 14 poena. Konstantinos Mitoglu dodao je 13, a Marijus Grigonis 12 poena.
Partizan je gubio tokom većeg dijela prvog poluvremena, ali je u posljednjih tri minuta druge deonice zaigrao bolje u odbrani uspio da „istopi“ osam poena zaostatka (28:36).
Nakon što je u prvih pet minuta druge četvrtine postigao samo četiri poena, Partizan je odgovorio serijom 11:0, koju je pokrenuo Ledej trojkom uz faul, i poveo 39:36.
Crno-beli su na veliki odmor otišli s poenom prednosti (39:38) i čuvali su vođstvo sve do dva i po minuta prije kraja treće četvtine kada je Mitoglu pogodio za izjednačenje (50:50). Isti igrač je potom, uz zvuk sirene, donio Panatinaikosu i vođstvo na kraju treće četvrtine (54:56).
Na Mitoglua su se nadovezali Grigonis i Lesor i primorali Željka Obradovića da poslije nešto više od minuta igre u posljednjoj deonici zatraži tajm-aut (54:60). Minut odmora nije pomogao crno-belima, pošto su gosti vezali još četiri poena i stigli do prve dvocifrene prednosti na utakmici (54:64).
Odgovorio je Partizan sa pet brzih poena, preko Doužera i Kabokla, ali je Panatinaikos poenima Nana, Lesora i Mitoglua ponovo „pobegao“ na plus deset (63:73).
Trojkom Doužera, crno-beli su na dva i po minuta pre kraja prišli na četiri poena zaostatka (71:75), a trojkom Pantera i na minus dva (76:78) minut i 20 sekundi prije kraja meča.
Uslijedila je uzbudljiva završnica – Panter je pogodio za izjednačenje (78:78) na 34 sekundi pre kraja, ali poslije promašaja Nana kapiten Partizana nije uspio da realizuje posljednji napad i donese pobjedu crno-bijelima.
Meč je otišao u produžetak, a u dodatnih pet minuta bolje se snašao Partizan koji je na kraju upisao petu pobjedu u Evroligi.
Partizan sada ima pet pobjeda i šest poraza, a Panatinaikos šest pobjeda i pet poraza.
Košarkaši Partizana će u narednom kolu Evrolige dočekati Monako, dok će Panatinaikos gostovati Efesu.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju za sjutra je izdao narandžasti meteo alarm za područje cijele Crne Gore.
“Sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi, a lokalno moguća i grmljavina. U južnim i centralnim predjelima ponegdje izaženiji pljuskovi, a na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje znatno manje padavina, duži periodi suvog vremena”, navodi Daliborka Gojković – Bajčeta iz ZHMS.
Duvaće pojačan i jak vjetar, na udare mjestimično veoma jak, ponegdje i olujne jačine, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha biće od 6 do 16, najviša dnevna od 10 do 21 stepen.
U Podgorici sjutra pretežno oblačno, povremno kiša i pljuskovi.
Duvaće umjeren do jak vjetar, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha 12, najviša dnevna do 18 stepeni.
