Iako bi morale biti dvije strane u postupku, penzionisana specijalna državna tužiteljka Stojanka Radović obavještavala je nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu o stanju u predmetima. Nikada nijesam postupala sa ciljem da bilo kom omogućim neosnovane olakšice, niti da nametnem otežavajuće okolnosti, kazala je Vijestima Radović
Iako bi morale biti dvije strane u postupku, penzionisana specijalna državna tužiteljka Stojanka Radović obavještavala je nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu o stanju u predmetima, koji tužilac postupa po prijavama za koje se sutkinja interesovala, tražila od nje preporuku za prevodice u predmetima, žalila joj se da advokati iznose “ružne” navode za sudije…
To proizilazi iz njihove međusobne prepiske, pronađene u telefonu nekadašnje prve žene crnogorskog pravosuđa, koji je oduzet nakon što je Medenica uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i bila dio kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Radović je Vijestima kazala da je uvijek postupala zakonito, a nikada sa ciljem da bilo kome omogući neosnovane olakšice, niti nametna otežavajuće okolnosti.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) su, odgovarajući na pitanja o eventualnoj istrazi protiv nekadašnje specijalne tužiteljke, kazali da je i ta prepiska dio ranije formiranog predmeta:
“Materijal do kojeg je Specijalno državno tužilaštvo došlo pretresanjem sadržaja mobilnog telefona optužene V.M., u dijelu koji ne predstavlja dokaz za potvrđenu optužnicu protiv nje, koristi kao dokaz u ranije i po službenoj dužnosti formiranom krivičnom predmetu, u kojem se, u izviđaju, utvrđuje postojanje osnova sumnje da li je neko, pa i službeno lice, učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, objasnio je državni tužilac i portparol tog tužilaštva Vukas Radonjić.
Izvještavala i o prijavi
Iz međusobne komunikacije tužiteljke i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda proizilazi da se Medenica interesovala je li Univerzitet podnio krivičnu prijavu, o čemu je Radović i izvijestila.
“U pisarnici Specijalnog tužilaštva nema prijave Univerziteta. Iz Višeg i Osnovnog zvaće me. Prijava je podnijeta 23. 12. 2019. god. Osnovnom državnom tužilaštvu PG. Nosi br Kt 1712/ 19 i zadužen je tužilac Nikola Boričić”, piše joj Radović 25. decembra te godine, a Medenica joj se zahvaljuje.
Boričić je osnovni državni tužilac u podgoričkom državnom tužilaštvu, kojem SDT nije direktno nadređen, pa je nejasno zbog čega je Radović izvještavala Medenicu o tome da je on zadužio predmet.
On je Vijestima kazao da ga ni Radović ni Medenica nijesu zvali za taj kao ni za bilo koji drugi predmet.
Nakon te poruke Medenica se interesuje i da li je “procjenitelj dostavio nalaz” i dobija odgovor da nije, iako već mjesec obećava da će to učiniti.
Radović je i prije toga, početkom te godine, sa Medenicom pričala o predmetima, a tražila je od nje i savjet kog prevodioca da angažuje u “istrazi protiv Kneževića”.
“Za prevođenje na engleski naredbi za istragu protiv Kneževića da pozovem nekoga koga ti predložiš. Zauzeti su ovi već angažovani”, poslala joj je u februaru te godine.
U transkriptima nema podataka da joj je sutkinja porukom odgovorila na taj upit.
Tokom 2019. godine Radović je podigla optužnicu protiv direktora “Atlas banke” Duška Kneževića i bivšeg izvršnog direktora te banke Đorđa Đurđića, zbog sumnje da su nezakonito izdali garancije na iznos od 12,5 miliona.
Ta optužnica tereti ih da su nezakonito izdavali i odobravali garancije kompaniji “Kaspia property holdings”.
Slučaj Morinj
Tužiteljka Radović pisala je Medenici 13. marta 2019. godine o predmetu Morinj, a u toj poruci govori joj i da je advokat Rodić (Goran prim. aut.) u žalbi “iznio ružne navode za sudije”. Iznošenje “ružnih navoda” nije propisano kao krivično djelo.
“Evo br.rješenja Vrhovnog suda Kž-s II 11/14 od 8. 4. 2015. g. u predmetu ‘Morinj’. Ja sam uradila rješenje Ktz br 70/14 od 9. 12. 2014. g. kojim je odbačen predlog advokata Rodića za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Prethodno sam potpisala optužnicu što nije razlog za izuzeće po čl. 43 st. 2. ZKP-a, a ni advokat nije tražio izuzeće u žalbi po kojoj je Vrhovni sud donio predmetno rješenje. Inače je i u predlogu i u žalbi iznio ružne navode za sudije Apelacionog i Viseg suda koji su postupali u prvostepenom i drugostepenom postupku”, žali se Radović predsjednici Vrhovnog suda.
Nejasno je zbog čega je tužiteljka izvještavala čelnicu Vrhovnog suda o tome, a od nje je dobila samo odgovor: “OK”.
Radović je iz tužilačke organizacije izašla sredinom 2021. godine, kada je stekla uslov za penziju.
SDT tereti Medenicu da se od 2019. do 2021. godine obavezala da će korišćenjem položaja posredovati da se određeni predmeti pred Višim sudom i Vrhovnim sudom završe u korist privrednih društava “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje. U tome joj je, kako piše, pomagao okrivljeni Miloš Medenica i pojedini pripadnici kriminalne organizacije, te da je za njeno posredovanje dat mito. Terete je i da je posredovala kod sudija Vrhovnog suda Crne Gore i sudije Osnovnog suda u Herceg Novom da postupe suprotno zakonu donesu odluku u predmetu korist privrednog društva “Carine”.
“Viđi mi Kokaprodukt i Carine”
Dio poruka koje je Medenica razmijenila sa tužiteljkom Radović nalazi se i u optužnici podnijetoj protiv Medenice i kriminalne grupe koju je, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva formirao sin nekadašnje prve žene crnogorskog pravosuđa, Miloš Medenica.
“Vidi mi Kokaprodukt i Carine. Sudovi su završili i Carine su uspjele u sporu. Vještak i pored toga traži neke ugovore za kupovinu farme. Praštaj”, šalje Medenica 27. februara 2019. godine specijalnoj državnoj tužiteljki.
Sa broja, koji Radović i danas koristi, odgovoreno joj je: “Važi koji je vještak”. Nakon što Medenica odgovori da je vještak Šušić, tužiteljka joj odgovara: “Ujutro ću potražiti predmet pa ti se javljam”, na što dobija odgovor – “OK”.
Radović joj je i narednog dana poslala poruku: “Sjutra ću vidjeti, danas nisam uspjela”, i ponovo dobija isti odgovor, kratko “OK.
Sjutradan, odnosno 1. marta, Radović, pred kraj radnog vremena, Medenici šalje poruku: “Kad budeš slobodna da dođem”, na što je sutkinja obavještava da je sa predsjednikom Evropskog suda i dogovaraju sastanak za ponedjeljak 4. marta.
Prema njihovoj prepisci, to se i dešava tog dana oko 10 sati.
Iz spisa predmeta Vrhovnog suda, koji se i citiraju u optužnici, proizilazi da je Privredni sud 2017. godine odbacio tužbu Radmile Lađić i drugih, podnijete protiv firme “Carine” i Čedomira Popovića, kojom je traženo da se utvrdi da je apsolutno ništavni ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine zaključen između kompanija “Carine” i “Kokaprodukt” i o izmirenju duga definitivnim prenosom prava svojine:
“…I da je odbijen eventualni tužbeni zahtjev kojim je traženo da se obavežu tuženi da kao solidarni dužnici isplate tužiocima kao solidarnim povjeriocima na ime naknade štete iznos od 336.333,99 eura sa zakonskom kamatom od utuženja do isplate”. Taj sud odbio je i njihovu žalbu u decembru 2018., nakon čega su 4. februara 2019. izjavili reviziju.
Vrhovni sud odbio je reviziju tužilaca kao neosnovanu…
Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, poslovi državnog tužilaštva ne smiju se vršiti ni pod čijim uticajem i niko ne smije da utiče na tužilaštvo u vršenju njegovih poslova“.
Boričić: Nisam imao i nemam ni profesionalnu ni privatnu komunikaciju ni sa Medenicom, ni Radović
Tužilac Boričić kazao je „Vijestima“ da ga niko, a naročito ne Medenica i Radović, nisu zvale zbog prijave za koju se tadašnja predsjednica Vrhovnog suda interesovala.
„Nisam imao i nemam ni profesionalnu ni privatnu komunikaciju ni sa Medenicom, ni Radović, niti su me ikada zvale ni za jedan predmet, pa ni za tu prijavu, niti su imale slobodu da to učine. Ni njih dvije, ni niko. Što se tiče konkretne prijave, imajući u vidu da je apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila tri godine prije podnošenja krivične prijave, to sam i konstatovao i nisam preduzimao nijednu drugu radnju“, rekao je on.
Radović: Uvijek sam postupala zakonito
Penzionisana tužiteljka Radović kazala je Vijestima da smatra da je u toku dugogodišnjeg tužilačkog staža u potpunosti postupala zakonito:
“I da nikada nijesam postupala sa ciljem da bilo kom omogućim neosnovane olakšice, niti da nametnem otežavajuće okolnosti. Poznato je da se u krivičnom postupku optužnice i potvrđuju i odbacuju. Takođe je poznato da se okrivljeni i osuđuju i oslobađaju. Međutim, ja u odgovoru na vaše novinarsko pitanje nemam prostora da šire elaboriram svoj rad u tužilaštvu i za sada neću davati opširniji komentar u vezi sa ovim pitanjem”, kazala je ona. U odgovoru, poslatom mailom, napisala je da bi sigurno trebalo mnogo prostora i vremena “za analizu bilo kojih privatnih prepiski i njihovom mogućem uticaju na donošenje određenih odluka”.
“…Te stoga smatram da se to ne može razriješiti niti kroz odgovor na novinarsko pitanje, niti kroz novinarski tekst. Najbolje je da se sa tim bave nadležni organi, pa je za očekivati da će se na kraju utvrditi istina. Zbog toga u ovom trenutku ne mogu dati komentar na prepiske koje pominjete”, poručila je ona.
Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista Danijel Živković poručio je kako smatra da je zahvaljujući djelovanju opozicije osiguran najveći nivo kontrole popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
On je rekao da je uvjeren da se, ukoliko danas bude gotova specifikacija softvera, može krenuti sa popisom, koji počinje sjutra.
“Čini mi se da smo kroz ove kontrolne mehanizme obezbijedili potpunu kontrolu procesa. Kako će se izjašnjavati ljudi – u to ne možemo ulaziti. Ali kroz ove mehanizme moći ćemo da se uvjerimo postoji li zlouptreba”, istakao je on.
Živković je podsjetio da će opozicija imati predstavnike u popisnim komisijama, a naglasio je i da će postojati mogućnost ručnog provjeravanja, prema kojoj će biti uzet uzorak od tri odsto popisnica i fizički upoređen sa unosom u bazu podataka – i to kada je riječ o pitanjima o nacionalnosti, vjeroispovijesti i jeziku.
Što se samih softvera tiče, Živković je pojasnio da su u pitanju dva rješenja.
“Jedan softver služi za obradu podataka i on je gotovo isti kao 2011. godine. Tim softverom se administrira iz Crne Gore”, naglasio je on.
Drugi softver služiće za provjeru unijetih podataka.
“Na izradi tog softvera radiće mješovita komisija, mi smo delegirali njenog predsjednika. Komisija bi danas trebalo da izađe sa specifikacijom softvera”, zaključio je on.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima i uz mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, saopštili su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su vozačima skrenuli pažnju na moguće sitnije odrone i savjetovali opreznu vožnju, prilagođenu stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno za sva vozila obavezna upotreba zimskih guma, bez obzira da li postoje zimski uslovi.
“Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima“, kazali su iz AMSCG.
Kako su naveli, minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika je četiri milimetra.
Iz AMSCG su rekli da je na auto-putu zimska oprema obavezna za sva vozila.
Na regionalnom putu R-13, na dionici Mateševo-Kolašin, danas neće biti obustave saobraćaja.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizišta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-3, na dionici Jasenovo Polje – Nikšić, u okviru rekonstrukcije puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad, saobraćaj će za sva vozila biti obustavljen od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, na raskrisnici Cetinje, saobraćaj će biti obustavljan ne duže od 15 minuta zbog iskopa kosina u okviru izgradnje puta Cetinje–Nikšić.
Na magistralnom putu M-11, dionica Lepetani-Tivat, saobraćaj će biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova, od sedam do 17 sati, zbog potrebe podizanja termotehničke opreme.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija, zbog čega se saobraća jednom trakom naizmjenično.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Na sjeveru Crne Gore pretežno oblačno, vjetrovito i toplo za ovo doba godine.
Na početku sjevernih predjela kiša, naročito u drugom dijelu dana, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti pretežno suvo. Tokom noći očekuje se postepeno jače zahlađenje. Vjetar jak južni, na udare i olujni. Najviša dnevna temperatura od 10 do 20 stepeni.
Na jugu, pretežno oblačno, vjetrovito i toplo, povremeno s kišom, lokalno, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar pojačan i jak, ponegdje na udare olujni. Temperatura od 20 do 22 stepena.
More, jače talasasto do uzburkano. Vjetar jak, na udare i vrlo jak južni. Temperatura mora oko 17 stepeni.
U nedjelju jače zahlađenje. Ponegdje tokom dana slaba kiša i susnježica, a tokom noći mjestimično slab snijeg. U ponedjeljak, promjenljivo oblačno uz sunčane periode i jutarnju maglu.
Vjetar slab do umjeren sjeverni.
Na jugu, u nedjelju promjenljivo oblačno, uglavnom suvo ili ponegdje uz slabu kišu, a u ponedjeljak pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, a temperatura oba dana u padu.
Prvog decembra 1957. godine u Baru izmjerena najniža temperatura za taj datum na primorju od skoro minus 6 stepeni.
Dežurni sudija Alija Musličić pred sudom za prekršaje u Budvi – odjeljenjem u Baru okrivljenom E.M. (39) iz Ulcinja izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 dana zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, dok je u odvojenom postupku zbog istovrsnog prekršaja okrivljeni M.M. (20) iz Nikšica, kažnjen sa 15 dana zatvora.
“Dežurni sudija odredio je da im se osim kazni izreknu i zaštitne mjere i to: zabrana upravljanja vozilima u trajanju od po 6 mjeseci i po 3 kaznena boda”, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Sramno je to da tužilaštvo ćuti, da Ministarstvo zdravlja ćuti, da ćuti Ljekarska komora. Ovo je pitanje zdravlja ljudi, poručio je juče koordinator Alternativa Crna Gora Vesko Pejak
Ni nakon skoro 19 mjeseci, koliko je prošlo od kada su podnesene krivične prijave protiv 53 medicinska radnika zaposlena u zdravstvenim i drugim ustanovama u Pljevljima, a zbog osnovane sumnje da su falsifikovali diplome medicinskih škola iz okruženja, nadležni tužilački organ ne saopštava da li je bilo pomaka u ovoj istrazi. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima za „Dan“ je tim povodom, baš kao i prije godinu dana, kratko saopšteno da je u formiranom predmetu izviđaj i dalje u toku u cilju utvrđivanja da li u radnjama ovih lica ima elemenata bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
”IZ TUŽILAŠTVA U PLJEVLJIMA ZA „DAN“ KAZALI DA I DALJE PROVJERAVAJU NAVODE IZ PRIJAVA PODNESENIH U APRILU 2022, IZ ALTERNATIVE PORUČILI DA ĆE PROCESUIRATI I NADLEŽNI ORGAN
Alternativa Crna Gora je 12. aprila 2022. godine podnijela tužilaštvu krivične prijave protiv 53 zaposlena u pljevaljskim ustanovama zbog osnovane sumnje da su počinili više krivičnih djela, i to: falsifikovanje javne isprave – nabavka lažne diplome, nesavjesno pružanje medicinske pomoći, nadriljekarstvo i davanje mita. Radi se o obrazovnim ispravama medicinskih radnika u pljevaljskoj Opštoj bolnici i Domu zdravlja, 11 zaposlenih u Domu starih Pljevlja i šestoro zaposlenih u JPU „Eko-bajka“.
”SVA TA LICA SU NOSTRIFIKOVALA SVOJE DIPLOME I SVIMA NJIMA JE OMOGUĆENO DA POLAŽU DRŽAVNI ISPIT. POTOM SU SVI PRIMLJENI U PERIODU KADA JE NA ČELU PLJEVALJSKE BOLNICE BIO DRUGI MENADŽMENT, OBJASNIO JE RANIJE ZA „DAN“ DIREKTOR TE ZDRAVSTVENE USTANOVE SAŠA GRBOVIĆ
Direktor bolnice u Pljevljima dr Saša Grbović tada je za „Dan“ kazao da je policija po nalogu tužilaštva uzela dokumentaciju zaposlenih. Nakon toga je saopštio da u upravi bolnice još uvijek ne mogu ništa preduzimati jer tužilaštvo nije podiglo optužni predlog protiv radnika za koje su u prijavi tvrdi da su do diploma došli nelegalno.
– Sva ta lica su nostrifikovala svoje diplome i svima njima je omogućeno da polažu državni ispit. Potom su svi primljeni u periodu kada je na čelu pljevaljske bolnice bio drugi menadžment – rekao je ranije Grbović za „Dan“.
Koordinator Alternativa Crna Gora Vesko Pejak istakao je juče u izjavi za naš list da oni kao podnosioci prijava nemaju nikakve povratne informacije iz tužilaštva.
– Sramno je to da tužilaštvo ćuti, da Ministarstvo zdravlja ćuti, da ćuti Ljekarska komora. Ovo je pitanje zdravlja ljudi. Alternativa ima više nego jasne dokaze. Samo čekamo da tužilaštvo odbije našu tužbu i da objavimo sve dokaze u vezi sa ovim slučajem. Zatim bismo pokrenuli proces protiv tužilaštva, jer ovo više nije šala. Neko se grubo šalio sa građanima Pljevalja. Kozmetičarke koje su za dan postale medicinske sestre možda su nekoga poslale u smrt. Sve to je neko gledao i ćutao – naglasio je Pejak.
Provjera u Vladi bila bi skandal
Upitan da prokomentariše tvrdnje bivših poslanika da falsifikovanih diploma ima i u poslaničkim klupama i u vrhu Vlade, Pejak kaže da diplomu Nika Đeljošaja niko do sada nije vidio, iako ju je on nekoliko puta pomenuo.
– Rješenje je da svi ministri i poslanici pokažu svoje diplome i objave gdje i kada su studirali. Garantujemo vam da bi bilo iznenađenja. To bi sigurno bio skandal. Ali o tome se ćuti, da se ne bi, ne daj Bože, ugrozila vrlo delikatna politička situacija i balans sila unutar nove vlade. Zarad nekog prividnog mira neophodno je da se ćuti. Zato…psss… – poručuje Pejak.
„Dan“ je ranije objavio podatke Alternative o jednom broju sumnjivih diploma stečenih u Tutinu, koji pokazuju da su pojedine medicinske sestre diplomirale i prije nego što je tamošnja privatna Medicinska srednja škola počela sa radom. Alternativa je došla do podataka Ministarstva prosvjete Srbije u kojima se navodi da je u evidenciji privatnih srednjih škola Srednja škola Tutin sa radom zvanično počela 25.8.2016. godine, a zatvorena je 16.7.2019. godine, te da su jednom broju medicinskih radnika diplome izdate 25.6.2016. godine, dva mjeseca prije zvaničnog početka rada škole. Naveli su i da je većina diploma izdata na dan početka rada škole, 25.8.2016. godine.
Pejak ističe da je pažnja javnosti opravdana u slučaju pomoćnice direktora Instituta za javno zdravlje Miljane Pavličić, protiv koje je, kako je juče saopšteno, pored ranije prijave zbog sumnje da je falsifikovala diplomu, podnesena još jedna krivična prijava, zbog lažnog rješenja o nostrifikaciji koje izdaje crnogorsko Ministarstvo prosvjete.
– Partijski vojnici bili su toliko lijeni da studiraju, pa su kupovali diplome i nostrifikovali ih kod „podobnog“ ministra obrazovanja, kako za vrijeme DPS-a, tako i za vrijeme vlade Dritana Abazovića. Diploma se kupovala na osnovu upražnjenog mjesta u sistemu, pa su tako kozmetičarke preko noći postajale medicinske sestre, polupismeni aktivnosti su postajali „menadžeri“ i „pravnici“,a diplome su uglavnom dolazile iz Srbije i Bosne, gdje trenutno cvjetaju privatni fakulteti. Naš sistem svake godine može da proizvede oko 3.000 visokoškolaca, dok na nostrifikaciju diplome nekog od okolnih „fakulteta“ trenutno čeka preko 5.000 ljudi. Ispada da više „studenata“ studira preko granice nego u našoj zemlji. Većina tih diploma koje čekaju nostrifikaciju je lažna, slobodno možemo reći preko 80 odsto – tvrdi Pejak.
Pejak: Neko od bivših ministara prosvjete mora da završi u zatvoru
Upitan da li podatak da se diplome nostrifikuju u Ministarstvu prosvjete upućuje na sumnju u korupciju u proteklom periodu, Pejak napominje da je nostrifikacija diploma samo i isključivo odgovornost Ministarstva obrazovanja i prethodnih ministara u zadnjih 20 godina.
– Posebno onih koji su bili na toj poziciji u poslednjih 10 godina, kada je ova pojava uzela maha. Neko od tih ljudi mora da završi u zatvoru. Alternativa je upozorila bivšeg ministra Miomira Vojinovića na opasnost lažnih diploma, da bi on prekinuo svaki kontakt sa nama i nastavio da ih nostrifikuje čak i više nego njegovi DPS prethodnici. Čak je nostrifikovao diplome srednje škole koje su dio krivičnog postupka u Herceg Novom. Lažne diplome koje su plaćene sa žiro-računa državne firme iz Herceg Novog, za šta postoji materijalni dokaz, on je nostrifikovao. On bi morao da završi u zatvoru poslije toga. Moramo da zavedemo red. Ne možemo da kažemo da je za desetina hiljada lažnih diploma kriva Njemačka, Francuska, rat u Ukrajini ili virus gripa… Krivica može biti samo personalna, ne može biti kolektivna. Tek kada definišemo ko je kriv, možemo da krenemo dalje, istakao je Pejak.
Po njegovim riječima, Alternativa gotovo svake nedjelje pošalje nekoj od institucija podatak o lažnoj diplomi i traži reakciju nadležnih.
– Dosad nijedna institucija nije reagovala. Tu se posebno ističe Uprava policije, koja bi, po zakonu, morala da reaguje na prijavu. Na sve prijave lažnih diploma u okviru njihovih redova oni su ostali nijemi. To može da se definiše samo jednom riječju – saučesništvo. Drugog objašnjenja nema. Suština je to da institucije radije izaberu ćutanje nego akciju, da se ne bi pokrenula lančana reakcija. U svakom ministarstvu, javnom preduzeću, agenciji i državnom tijelu broj lažnih diploma je toliko veliki da je bolje pitati koje diplome su prave – kazao je Pejak.