Za loše rezultate na PISA testiranju kriva je vlast koja se nije bavila unaprjeđivanjem prosvjete, već revanšizmom i indoktrinacijom, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Kako su kazali rezultati PISA testiranja nijesu samo ocjena znanja djece, nego su rezultati rada crnogorskih obrazovnih institucija u prethodnom periodu, i učinaka onih koji su njima rukovodili.
„Nažalost, posljednje tri godine ruiniran je obrazovni sistem Crne Gore. Vlast koja je došla avgusta 2020. godine, postavila je revanšizam u prosvjeti i smjenu nastavničkog kadra kao svoj prioritet. Umjesto da se fokusira na reforme, poboljšanje uslova nastave, poboljšanje materijalnog statusa prosvjetnih radnika i motivisanje svih učesnika u nastavi da đaci što bolje i efikasnije usvajaju nova znanja, resorno ministarstvo je tražilo neprijatelje među direktorima škola, izmišljalo razloge zašto će ih smijeniti, i postavilo kadar po svojoj mjeri. Zbog takvog postupka, tadašnja ministarka Vesna Bratić odgovara pred sudom, i možda će materijalna šteta biti nadoknađena, ali ono što je takvim načinom upravljanja prosvjetom učinjeno – nenadoknadivo je“, poručuju iz DPS-a.
Poručili su da su ostvareni rezultati na PISA testu još jedan šamar u lice našem obrazovnom sektoru ali i alarm Vladi Crne Gore i najodgovornijim u lancu, Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
„Praksa da se partijski uhljebi, koji nikad nijesu radili u prosvjeti, i ne poznaju obrazovni sistem Crne Gore, postavljaju na važne funkcije, mora da prestane. Djeca u Crnoj Gori zaslužuju znanje i vještine, jer samo tako mogu biti konkurentni na globalnom tržištu rada. Nijesu oni krivi za ovakav rezultat, već odgovornost leži na vlasti koja se nije vodila unaprjeđenjem prosvjete, već je fokusirala ovaj resor kao cilj koji treba osvojiti“, zaključili su u DPS-u.
Stavljanje dokumenata sa popisa na uvid putem interneta i medija biće prekršajno kažnjeni od 100 eura do 500 eura.
Sva fizička lica koja objave na društvenim mrežama ili putem medija svoju popisnicu, odnosno snime postupak popisa, fotografišu popisne upitnike, ili na bilo koji način zloupotrijebe postupak popisivanja biće prekršajno kažnjeni novčanom kaznom od 100 eura do 500 eura.
Kako su saopštili iz Uprave za statistiku (MONSTAT) zloupotreba popisnog postupka je regulisano članom 26 stavom 4 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
– Lice koje je obuhvaćeno popisom dužno je da ne zloupotrebljava postupak popisivanja i prisustvo popisivača na način što će snimati ili fotografisati tok intervjua ili popunjene popisne upitnike i snimak ili fotografiju javno objaviti putem interneta ili medija“, saopšteno nam je iz MONSTATA.
Podsjećamo, mnogi su prvog i drugog dana popisa objavljivali na društvenim mrežama fotografije popisnica.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću nakon saslušanja, donio je rješenje o zadržavanju M.S. zbog brutalnog prebijanja Nikšićanina Boška Pavićevića.
“Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću nakon saslušanja, donio je rješenje o zadržavanju M.S. za krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, a zbog osnovane sumnje da je u noći 2./3. decembra 2023.godine na Trgu Slobode u Nikšiću, vršenjem nasilja prema B.P. i D.R. ugrozio spokojstvo istih i nanio teške tjelesne povrede B.P.”, navodi Vjera Mićunović, državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.
Pavićević je pretučen prije tri noći u centru Nikšića, nakon što je grupu mlađih osoba upozorio da ne zlostavljaju pse lutalice, ne čupaju cvijeće, ali i na nepropisno parkiranje.
Komuniciraj bez ograničenja uz najbolju prepaid ponudu u Crnoj Gori i
uživaj u novim mjesečnim ili nedjeljnim VRH resursima
Podgorica, 5. decembar 2023. – Kompanija MTEL od sada ima još više resursa za korisnike prepaid paketa „VRH“ koji definitivno pomjera limite. Cijena „VRH“ paketa je 10€, a svi korisnici koji u promotivnoj periodu, koji traje do 31.01.2024.godine, kupe i aktiviraju karticu, dobiće sljedeće promotivne resurse:
• 500 minuta ka svim mrežama u Crnoj Gori (mobilnim i fiksnim)
• Neograničene pozivi ka MTEL fiksnoj i mobilnoj mreži (primjenjuje se fer politika od 25000 minuta)
• 500 SMS poruka ka svim mrežama u Crnoj Gori i
• 500GB 4G Interneta.
Inicijalni resursi važe 30 dana od dana aktivacije kartice. Nakon isteka 30 dana korisnik može putem USSD menija (*105#) da aktivira mjesečni ili nedjeljni plan.
Ono što „VRH“ paket zaista čini vrhunskim je i to što korisnici svakom dopunom dobijaju 5000 minuta ka Mtel mobilnoj i fiksnoj mreži, kao i 5GB Internet resursa za društvene mreže. Internet resursi za društvene mreže su isključivo namijenjeni za pristup internet stranama: Facebook, Viber, Instagram, Twitter, What’s App, Wikipedia i mondo GO, dok će se za pristup ostalim internet sadržajima koristiti resursi iz drugih internet tarifnih dodataka (ili biti blokiran ukoliko korisnik nema aktivan nijedan internet dodatak sa resursima opšteg tipa). Validnost resursa dobijenih dopunom je 7 dana (dan dopune + 6 cijelih dana).
Prije isteka inicijalnih resursa, korisnik dobija notifikaciju sa VRH ponudom i bira da li želi da se prijavi za mjesečni ili nedjeljni plan. Mjesečni plan donosi za 10 eura 500 minuta i 500 SMS ka svim mrežama u Crnoj Gori, 100 GB Interneta i neograničene razgovore i SMS u MTEL mreži. A u nedjeljnom planu za samo 5 eura korisnik dobija 100 minuta i 100 SMS ka svim mrežama, 5000 minuta u MTEL mreži, 20 GB za društvene mreže i 10 GB Interneta. Aktivaciju plana za koji se korisnik odluči vrši putem MTEL menija pozovom *105# i odabrom opcije 1 za mjesečni plan ili opcije 2 za NEDJELJNI plan. Nakon prijave plan se automatski obnavlja i korisnik dobija nove resurse nakon isteka starih. O svemu će korisnik biti obavješten putem SMS poruke, dovoljno je samo da prati MTEL-ove notifikacije i dopunjava račun kako bi izabrani plan mogao da se realizuje skidanjem iznosa sa prepaid računa.
U slučaju da korisnik nakon isteka inicijalnih resursa ne aktivira mjesečni ili nedjeljni plan, svi pozivi i SMS saobraćaj će se tarifirati po važećem cjenovniku za ,,VRH“ prepaid paket, a pristup Internetu će biti blokiran (dok korisnik ne aktivira neku od ponuda sa Internet resursima).
Više informacija o cjelokupnoj ponudi MTEL-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Imate prijatelje, web site-u www.mtel.me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević oglasio se povodom pisanja Vijesti, gdje su uhapšeni visoki policijski funkcioner Petar Lazović i odbjegli Ljubo Milović preko SKY aplikacije da je najbolje da Medojević „nestane“, a što će biti objavljeno i portalu Borba u toku dana.
Medojević je na društvenoj mreži X napisao da su ga Đukanovići i mafija više cijenili od njegovog naroda za koga je bio spreman da položi život.
„Znali su odlično koliko ja znam, koji su moji planovi, veze sa Zapadom i da ću realizovati sve što sam obećao. Zato je Đukanović uradio sve da spriječi da DF uđe u Vladu i da ja ne preuzmem koordinaciju službi bezbjednosti i reforme. I uspio je u tome. Pronašao je novu generaciju lažova, lopova, prevaranata i neznalica kojima su pare milije od Crne Gore i reformi i koji ga neće hapsiti niti konfiskovati opljačkanu imovinu od države i građana.
Medojević tvrdi da su na svim ključnim mjestima u sistemu državne vlasti ostali DPS kadrovi koji su garancija da će se zadržati status kvo i da će sve ostati isto.
„Stare lopove zamijenili su novi mladi lopovi. Kad bude svima jasno, bice kasno“, zaključio je Medojević.
Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je da ne smije biti nepravde i diskriminacije među penzionerima.
Navodi da u pokretu podržavaju povećanje minimalne penzije u Crnoj Gori na 450 eura.
“Poslanici pokreta ura će u Skupštini Crne Gore podnijeti predlog izmjena zakona o PIO kako bi se i svim ostalim penzionerima povećale penzije koje su iznad minimalne. Ne smije biti nepravde i diskriminacije među penzionerima”, napisao je Konatar u objavi na mreži X.
Podržavamo povećanje minimalne penzije u Crnoj Gori na 450e. Poslanici @pokretura će u @SkupstinaCG podnijeti predlog izmjena zakona o PIO kako bi se i svim ostalim penzionerima povećale penzije koje su iznad minimalne. Ne smije biti nepravde i diskriminacije medju penzionerima. pic.twitter.com/A7loHGAN3U
Na novom PISA testiranju crnogorski đaci ostavili su gore rezultate iz svih testiranih oblasti u odnosu na istraživanje iz 2018. To je saopšteno na konferencija za novinare Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ispitniog centra na kojoj su predstavljeni rezultati PISA testiranja učenika za prošlu godinu.
PISA testira sprovedeno je iz matematike, čitanja i nauke. U Crnoj Gori PISA testiranje je sprovedeno u aprilu i maju 2022, među 5.793 učenika iz 63 škole.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, na konferenciji za novinare kazao je da su rezultati PISA testiranja za 2022. gori nego 2018.
Sa konferencije za medije
Iz “čitanja“ naši đaci su najbolji rezultat imali 2015, godine kada su imali 427 bodova, sada su pali na 405.
Iz “matematike” 2018. godine rezultat je bio 430, a na posljednjem istraživanju to je pad na 406 bodova.
U oblasti „nauke“ đaci su ostvarili 403 boda za 2022. godinu, dok je na testiranju 2018. to bilo 415 bodova.
PISA je najveće međunarodno testiranje u oblasti obrazovanja. Ove godine učestvovalo je 690.000 petnaestogodišnjaka iz cijelog svijeta.
Od 2000. godine, kada je OECD pokrenuo program, u PISA istraživanju je učestvovalo više od 80 zemalja i regija.
(Foto: RTCG)
PISA istražuje da li učenici znaju u stvarnom životu primijeniti ono što su naučili u školi. Testiraju se čitanje, matematika i nauka, ali i inovativne oblasti, kao što je timsko rješavanje problema.
Broj zemalja koje učestvuju u PISA testiranju je u porastu. U 2000. godini učestvovale su 32 zemlje, a 2018. godine 79 zemalja i regija.
Policija podnijela prijave u Budvi, Baru i Cetinju
Službenici Uprave policije su juče na području Budve, Bara i Cetinja protiv tri osobe podnijeli krivične prijave zbog ilegalnog posjedovanja oružja i municije.
Barska policija je, postupajući po naredbi nadležnog sudije, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi D.A. (51) iz Bara i tom prilikom pronašla i oduzela lovačku pušku, pištolj i 32 komada municije, u ilegalnom posjedu. Protiv D.A. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo – nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
U Budvi je policija, po naredbi nadležnog sudije, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.R. (65) iz Budve i tom prilikom pronašla i oduzela lovačku pušku u ilegalnom posjedu, kao i 273 komada municije različite vrste i kalibra. Protiv njega je nadležnom tužiocu podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo – nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Cetinjska policija je, nakon dobijenih rezultata vještačenja oduzetog pištolja, protiv I.M. (40) iz Budve državnom tužiocu podnijela krivčnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saopštila je Uprava policije.
Univerzitetska profesorica Branka Bošnjak kaže da nema političke volje da se riješi problem lažnih diploma, jer lideri partija nijesu spremni da upru prstom u pojedince koji su u vrhu njihovih partija. Ona ističe da u Crnoj Gori na rukovodećim pozicijama imamo ljude sa kupljenim diplomama i da će nas to skupo koštati. Smatra da je država jača od svakog kriminala, pa i tog, samo ukoliko je sprema da se suoči sa problemom.
Bošnjak je u emisiji „Link“ kazala da policija nije spremna da se bavi time jer i u svojim redovima ima sumnjive diplome.
U vrijeme ministarke Vesne Bratić godišnje je nostrifikovano 6.000 diploma, kaže Bošnjak, ali je taj broj značajno porastao.
“Imajući u vidu da na našim visokoškolskim ustanovama godišnje diplomira oko 2,5 hiljada studenata, ovaj broj je alarmantan. Neka od 6.000 bude hiljadu onih koji nostrifikuju diplome iz srednje škole, ostalo su visoke škole. To je alarm”, kaže ona.
Smatra da treba provjeriti sve fakultete sa kojih stižu te diplome.
“Jer je prosto neprirodno da je toliko naših ljudi otišlo regularno da studira van, pored naših fakulteta. Treba da se uradi detaljnija analiza, u kojoj starosnom dobi, na kojem fakultetu, koliko godina je neko studirao. To će pokazati da je u pitanju velika prevara i laž”, smatra Bošnjak.
Ističe da će ovo biti teška borba jer je manjak političke volje jer sumnjivih diploma ima i u poslaničkim klupama i na funkcionerskim mjestima.
“Ali svaka država je jača od kriminala i mafije, pa i od kriminala krivotvorenja ili lanih diploma”, smatra Bošnjak.
Na osnovu iskustva u radu sa partijama u vezi sa lažnim diplomama, skeptična je da će biti političke volje.
“Lideri partija su pokazali da nijesu spremni da se suoče sa tim problemom, jer oni u svojim redovima imaju takvh, možda čak i u vrhovima partija. I onda zbog unutarpartijske solidarnosti neće to da urade. Meni je najviše smetalo kada se takve osobe delegiraju za važne funkcije. U CG imamo na rukovodećim pozicijama ljude koji su kupili diplome i to će nas koštati, već nas košta”, kaže ona.
Smatra da će zbog ovog problema Crna Gora izgubiti najkvalitetnije ljude koji će otići van zemlje. Skrenula je pažnju i na lažne CV-je koje niko ne provjerava.
Njen predlog je da se sastavi lex specijalis i da se prije svega očisti kadar koji predaje na fakultetima, a nije kompetentan.
“Provjeriti sektor obrazovanja sa naglaskom na visokoj školi, provjeriti da li svi privatni fakulteti imaju odgovarajući kadar. Plus reforma zakona koji se tiču obrazovanja. Zatim treba rangirati univerzitete, i nikakvi sporazumi ne smiju da nas spriječe u tome”, kaže Bošnjak.
Ona ističe da ako želimo da stanemo na kraj lažnim diplomama, pravosuđe mora da reaguje.
“Kao da je ranije postojao prećutni dogovor policije, obrazovnih ustanova i tužilaštva. Jer ako je 70 krivičnih prijava otišlo prema tužilaštvu, a ono ćuti, to govori da postoji prećutna saglasnost”, tvrdi Bošnjak.
Kaže da i u policiji ima kadra sa lažnim diplomama, što takođe otežava istrage.
Komentarišući stanje u pravosuđu kazala je da se nada da će na rukovodeća mjesta doći ljudi koji to zaslužuju. Smatra da je veting neophodan jer je sistem truo. Prema njenim riječima, nužna je analiza, ne samo toga ko nije radio godinama, već analiza i imovinskog stanja zbog ogromne korupcije u pravosuđu.
“Još postoji selekcija, stah, a to ne smije biti tako jer je selektivna pravda najveća nepravda”, istakla je Bošnjak.
Kandidatkinja za vrhovnu državnu tužiteljku (VDT) Maja Jovanović neće se povući iz trke za tu poziciju, iako je na to indirektno pozivaju neki visoki državni funkcioneri.
Jovanović je juče potvrdila Vijestima da ostaje u borbi za čelnu funkciju u tužilaštvu, poručivši da ima profesionalnu obavezu da proceduru izbora VDT-a ispoštuje do kraja.
Ona nije željela da komentariše nedavnu ocjenu ministra pravde Andreja Milovića da će brzina izbora šefa tužilaštva zavisiti od toga hoće li ona povući kandidaturu jer nema podršku, što neki pravnici s kojima su Vijesti neformalno razgovarale vide kao pritisak na Jovanović.
“Nije primjereno da u ovom trenutku bilo šta komentarišem, jer je sjednica Odbora (za politički sistem, pravosuđe i upravu) zakazana za sjutra (danas) i o svemu će biti priče narednih dana. Sve što imam da kažem, reći ću na Odboru”, istakla je ona.
Odbor bi danas trebalo da donese odluku o održavanju konsultativnog saslušanja kandidata za VDT-a.
Jovanović je u dva polugodišnja mandata, od februara prošle do februara ove godine, bila vršilac dužnosti (v.d.) VDT-a, da bi je početkom aprila Tužilački savjet (TS) predložio za čelnicu tužilaštva u punom, petogodišnjem mandatu. Predlog je u Skupštinu stigao u maju, ali se poslanici još nisu izjasnili o njemu.
Za izbor Jovanović u prvom krugu potrebna je dvotrećinska podrška (54 glasa poslanika), koju ona nema jer je na poziciji VDT-a ne vide ključni akteri vladajuće većine. Ako ne dobije glasove trebalo bi da uslijedi drugi krug u kom će se VDT birati iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove. Osim Jovanović, to su još Milorad Marković i Suzana Mugoša, a za izbor je potrebna tropetinska većina (glasovi 49 parlamentaraca). Druga runda glasanja održava se najranije mjesec nakon prve.
Porukom Jovanović da se neće povući iako nema podršku i imajući u vidu navedeni rok o glasanju, definitivno je isključena mogućnost da će šef tužilaštva biti izabran do kraja godine, što je najavljivao dio političkih aktera.
Do dodatnog prolongiranja izbora moglo bi da dođe i zbog činjenice što će Skupština od januara do marta biti u vanrednom zasjedanju. Naime, pošto se, prema Ustavu, ono saziva na zahtjev predsjednika države, Vlade ili najmanje trećine poslanika, i pošto, po Poslovniku parlamenta, podnosilac zahtjeva može za dnevni red sjednice predložiti samo predloge čiji je autor, upitno je da li se izbor VDT-a tada može naći pred poslanicima. To iz razloga što šef države, Vlada i trećina poslanika nisu predlagači kandidata za VDT-a, pa samim tim ne mogu zahtijevati vanrednu sjednicu. Predlog utvrđuje TS, a razmatra ga Odbor.
Međutim, prethodne skupštinske većine u više navrata su kršile Ustav i Poslovnik i zakazivale sjednice s tačkama dnevnog reda koje nisu mogle biti razmatrane vanredno, kao što su izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda.
Ako to ovog puta ne učine, to bi značilo da VDT neće biti izabran prije marta, i da će TS u međuvremenu odrediti novog privremenog tužioca, s obzirom na to da tužiteljki Tatjani Begović drugi i posljednji v. d. mandat ističe 8. februara naredne godine.
V.d. stanje u VDT-u traje od oktobra 2019.
Neke partije već su počele da najavljuju kog kandidata će podržati. Zasad je u prvom planu Marković, kom su Demokrate najavile podršku, dok su iz Nove srpske demokratije poručili da bi ga i oni mogli glasati.
Marković je magistar pravnih nauka s dugogodišnjim iskustvom u oblasti vladavine prava – ljudskih prava, pravosuđa, krivičnog prava i oduzimanja imovinske koristi. Radio je na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a…
Maja Jovanović je preko dvadeset godina u tužilačkoj organizaciji, a Tužilački savjet je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v.d. VDT-a. Za vrijeme v.d. mandata, a na njen predlog, TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa.
Suzana Mugoša je sutkinja Višeg suda u Podgorici. Karijeru je počela 1995. u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici kao pripravnik, da bi 1999. bila izabrana za savjetnika. Nakon pet godina podnijela je ostavku i izabrana je za sudiju podgoričkog Osnovnog suda, a potom je napredovala u sudskom sistemu. Sudila je u predmetu “Zavala”, a donijela je i prvostepenu presudu u slučaju “državni udar”, u kom su optuženi lider koalicije Za budućnost Crne Gore.
Odbor danas i o saslušanju kandidata za Sudski savjet
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas bi trebalo i da donese odluku o održavanju saslušanja kandidata za članove Sudskog savjeta, iz reda uglednih pravnika.
To tijelo je od jula 2018. u neustavnom mandatu. Fale mu tri člana iz reda uglednih pravnika.
Prethodni saziv Odbora završio je 23. februara saslušanje 11 kandidata, ali tri nisu predložena jer je na sjednici 6. aprila odgođeno izjašnjavanje jer su sa sjednice tog radnog tijela odsustvovali svi opozicioni poslanici.
Sa konferencije za medije
(Foto: RTCG)
