U željezničkoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 20.50 časova na pruzi Kolašin – Mojkovac, u mjestu Selište poginuo je I.P. (36) iz Podgorice, saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je lokalni voz pregazio I.P. i on je poginuo na licu mjesta.
Prema nezvaničnim saznanjima riječ je o čuvaru te željezničke stanice.
Istraga je u toku.
Premijer Milojko Spajić primio je u novembru 1.891 eura neto zarade.
Dragoljub Nikolić, generalni sekretar Vlade, primio je 1.614 eura zarade.
Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, je u novembru primio 1.795 eura.
Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, primio je 1.795 eura.
Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević primio je 2.161 eura neto zarade, dok je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj prihodovao 1.901 eura.
Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić primio je 1.852 eura.
Šef kabineta predsjednika nove Vlade Branko Krvavac primio je 1.456 eura, a njegova zamjenica Tanja Musterović 1.291 eura.
Milena Milović, savjetnica premijera za ekonomsku politiku, primila je 1.531 eura, a savjetnica za vanjsku politiku Milica Perišić 1.106 eura.
Savjetnica predsjednika Vlade – rukovoditeljka Službe za odnose s javnošću Jovana Bojović primila je 1.188 eura zarade, savjetnik premijera za kulturu i medije Vučić Ćetković 797 eura, savjetnik u oblasti medija Veliša Jovanović 773 eura, a savjetnica za komunikaciju sa građanima Dušica Vuković 922 eura.
Zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore Irena Vućić Popović u novembru je primila 1.107 eura zarade.
Bečićeva savjetnica Sandra Radević primila je 1.197 eura.
Savjetnik za digitalne medije potpredsjednika Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Božidar Radinović primio je 874 eura zarade, a savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Hermin Šabotić 648 eura.
Savjetnica potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Hana Medojević primila je 676 eura, dok su savjetnice potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Renata Milutinović i Mirjana Maslovar primile 949 eura, odnosno 967 eura.
Albert Bikaj, savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku, primio je 874,77 eura, Sanja Jokić – savjetnica potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade 928 eura, Jelena Krivokapić 1.188 eura, a Simeun Raonić 1.486 eura.
Sud za prekršaje iz Budve kaznio je P.D. (1971) iz Bara sa 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Okrivljeni P.D. kažnjen je danas u hitnom postupku sa 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Dežurni sudija odjeljenja u Baru, Alija Musličić mu je pored kazne odredio i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u u trajanju od šest mjeseci, kao i tri kaznena boda“, navode u saopštenju Suda.
NA GRANICI SA SRBIJOM
Na graničnom prelazu Ranče, na ulazu iz Republike Srbije u Crnu Goru, danas je uhapšen Matija Stanišić (18), koji se sumnjiči da je bio među napadačima na Nikšićanina Boška Pavićevića.
„na graničnom prelazu Ranče uhapšen je M.S. (18) koji je identifikovan od strane policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, kao jedno od dva lica koja su u nedjelju 3. decembra, fizički napala B.P. i D.R. koji su tom prilikom zadobili povrede“, saopšteno je iz policije.
Podsjetimo, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, juče je uhapšen M.S. (19) .
„Za ista krivična djela sumnjiči se M.S. (18) koji je danas lišen slobode i on će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost“, zaključuje se.
Aktivista Boško Pavićević, koji je pokušao da fotografiše nepropisno parkiranje i mučenje životinja na trgu u Nikšiću pretučen je 2. decembra i nalazi se u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju.
Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer i predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović tvrde da nema ništa sporno u prepiskama koje su imale s nekadašnjom čelnicom crnogorskog sudstva Vesnom Medenicom.
Ističu da Medenica nije uticala na njihove odluke, te da nijesu radile nezakonito.
„Što se navodnog namještanja procedura tiče reći ću sljedeće: radilo se o jednom kandidatu i jednoj kandidaktinji koja je predložena od strane sudija Vrhovnog suda. Ne samo nju, nego bih i svakog pitala da li ima nešto što bi bilo interesantno novinarima, a što nisam pročitala u programu rada“, kazala je Simović Zvicer.
Medenica nije imala prepisku samo sa Simović Zvicerovom, već i sa drugima iz pravosuđa, između ostalih i sa predsjednicom Osnovnog suda koja tvrdi da na njene odluke Medenica nije uticala.
„Vidjećete da je riječ o jednom administrativnom postupanju predsjednice suda i sudije. To se desilo u prvoj polovini njenog prvog mandata. Nije se desilo da bilo šta nezakonito niti pita, niti traži“, tvrdi Jovović-
No, dok se čitaju prepiske, nema koda obrađuje predmete. Kad čujemo da pravosuđu nedostaju sudije, ne čini se tolikoalarmantnim, koliko zabrinjavaju konkretni podaci.
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) kaže da je situacija u Beranama posebno zabrinjavajuća.
„Jedan sudija je zadužen za 911 predmeta. U sudu na Žabljaku nema sudija, u sudu u Herceg Novom sudi samo dvoje sudija“, dodala je ona.
Brojem sudija ne mogu se pohvaliti ni njihove kolege iz Višeg suda kojima, kako kažu, svakodnevno stižu predmeti sa obimnom građom, među kojima su i oni javnosti, veoma poznati.
Vesna Kovačević, sutkinja u Višem sudu u Podgorici kaže da na šest do sedam sudija u prosjeku ide 25 do 30 predmeta.
„Znamo o kakvim se složenim predmetima radi, posebno kad je u pitanju Skaj komunikacija i obimnost tih materijala“, rekla je ona. kakose slozneim predmeitma radi pogoto sad kad kad je u pitnajuskaj komunikac iobimnost tih mateirjala
Prema riječima Seke Piletić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore ovakva situacija direktno narušava efikasnost pravosudnog sistema.
„To je ozbiljni izazov u održavanj vladavine prava. Složićemo se i da uslovi za rad sudija nisu na optimalnom nivou“, zaključila je ona.
Ništa bolja nije ni njihova bezbjednost, sudeći po navodima predsjednice podgoričkog osnovnog suda koja ističe da je malo šta urađeno i nakon što je aktivirana bomba na ulazu u zgradu suda.
Četiri osobe su povrijeđene u udesu koji se danas u 16 časova dogodio na putu Mateševo-Kolašin, u mjestu Srbuša, kada je automobil sletio sa puta.
Kako je saopšteno iz policije, dvije osobe su transportovane u Klinički centar Crne Gore.
Na terenu su bili i pripadnici Službe zaštite i spašavanja.
Uviđaj je u toku.
Milatović je naveo da je Crna Gora najdalje odmakla u pristupnim pregovorima sa EU i da, uz nastavak reformi i ispunjavanje mjerila u procesu pridruživanja, postoji realna mogućnost da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja 2026. godine
Crna Gora je dobila proevropsku Vladu, a postizanjem konsenzusa političkih subjekata započet je proces imenovanja u pravosuđu, što je važan korak u oblasti vladavine prava, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovarao sa ambasadorima zemalja članica Evropske unije (EU), povodom završetka španskog predsjedavanja EU, i diplomate je upoznao sa pozitivnim pomacima koje je napravila Crna Gora.
„Crna Gora je dobila proevropsku Vladu, a postizanjem konsenzusa političkih subjekata započet je proces imenovanja u pravosuđu, što je važan korak u oblasti vladavine prava“, rekao je Milatović.
On je istakao da je potrebno zaokružiti proces imenovanja u pravosuđu u najskorijem roku i nastaviti sa sprovođenjem važnih reformi u poglavljima 23 i 24.
Milatović je ukazao i na potrebu ratifikacije sporazuma iz Berlinskog procesa, kao jednog od prioriteta novog saziva parlamenta.
On je dodao da bi, prateći započetu reformsku dinamiku, pozitivan signal bilo organizovanje međuvladine konferencije i usvajanje IBAR-a od EU u prvoj polovini naredne godine.
Milatović je naveo da je Crna Gora najdalje odmakla u pristupnim pregovorima sa EU i da, uz nastavak reformi i ispunjavanje mjerila u procesu pridruživanja, postoji realna mogućnost da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja 2026. godine.
On je zahvalio državama članicama EU što zagovaraju sistem evropskih integracija baziran na zaslugama i zatražio dalju podršku evropskih partnera na evropskom putu Crne Gore.
Sastankom su predsjedavali ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i, u ime španskog predsjedavanja EU, ambasador Španije Raul Bartolomeo Molin.
Vesko Pejak, koordinator Alternativa Crna Gora, koja je podnijela krivične prijave zbog sumnjivih diploma medicinskog kadra u Pljevljima, ističe da je degradiranje obrazovnog sistema počelo prije bivšeg ministra prosvjete Vojinovića, a skandal sa prepisivanjem na maturskom ispitu ove godine bio je trenutak da sistem zastane.
Umjesto toga, izvršen je pritisak na nastavnike! Skandali vezani za šverc diploma su pokazali da je u poslednjih 15–20 godina država bila predata na upravljanje ponavljačima, dok su pametni „popuštali“. Odgovorno tvrdimo da u sistemu ima preko 20.000 lažnih diploma i sertifikata. Takođe, tvrdimo da je na najodgovornijim mjestima u sistemu veliki broj ljudi koji od fakulteta imaju samo posjetu nekim studentskom bifeu. I to uopšte nije smiješno. Koliko je ozbiljna situacija treba da se zamislimo svaki put kad odemo kod ljekara, jer tamo ima možda i najviše lažnih diploma i potvrda o obrazovanju. Svoj život i život svoje porodice stavljamo u ruke osoba koje su od medicinske obuke možda samo pogledale par epizoda „Dr Hausa“. Ako je to dovoljno da se reaguje kad dođe pacijent u teškom stanju, onda neka sve ostane kako jeste. Jednog dana svi ćemo doći njima na krevet – kazao je Pejak.
On smatra da nijedna vlast ne voli pametne ljude, a „Crna Gora godinama za obrazovanje ne daje ništa, sve ide u privilegije određenim povlašćenim profesorima kojima se tim privilegijama plaća ćutanje“.
– Kada ste zadnji put čuli da se neki univerzitetski profesor pobunio? To dovoljno govori o stručnosti većine njih – ističe Pejak.
On upozorava da je obrazovni sistem Crne Gore trenutno najgori u regionu i da „vodimo mrtvu trku sa Kosovom, gdje je ipak mnogo manje lažnih diploma nego kod nas“.
– Imamo apsurd da na birou rada čeka 7.000 viskoškolaca, dok na nostrifikaciju lažnih diploma čeka skoro 6.000 ljudi. I dok školovani čekaju na posao najmanje po tri godine, falsifikatori preko partije dobiju posao odmah čim nostrifikuju lažnu diplomu. Šta to govori o obrazovnom sistemu? Da ga uopšte nema. Zato nas liječe kozmetičarke, zato su nam direktori policije narko-dileri, a ministri osobe sa kupljenim diplomama – rekao je Pejak.
Ne znamo u kojoj su fazi krivične prijave
Ne znamo u kojoj su fazi postupanja po krivičnim prijavama svi slučajevi sumnjivih obrazovnih isprava u tužilaštvu ili onih koje su već u postupku pred osnovnim sudovima, poput slučaja medicinskog osoblja za koje je Osnovni sud u Pljevljima pokrenuo postupke; ili preispitivanja sumnjivih diploma u policiji, ili slučaja pravosnažno osuđene za falsifikovanje diplome u Institutu za javno zdravlje, koja se povratno opet lažno predstavljala i na osnovu lažne isprave bila javna funkcionerka. A tu je i slučaj profesorice sa Pravnog fakulteta koja je optužena da je plagirala rad studenta i sl., podsjeća Kaluđerović.
On tvrdi da je Univerzitet koji bez prijemnog prima studente odlično mjesto da ti koji kontrolišu prijem zarade neku paru sa strane, a da je ubacivanje na listu i izbacivanje sa liste odavno unosan biznis.
– Kad se jednom krene s time, onda te studente prate sređeni ispiti i kolokvijumi, prepisani diplomski i sređeni poslovi. Kako je prošli režim vladao onako dugo? Pa rijetki su bili intelektualci koji su izlazili na ulicu i borili se – kaže Pejak.
On ističe da sve ovo može da se mijenja.
– Ali, neophodno je nekad zastati i oslušnuti kako. A način postoji – naglasio je Pejak.
Agencija za sprječavanje korupcije saopštila je danas da članovi popisnih komisija u jedinicama lokalnih samouprava nemaju status javnih funkcionera.
Dodaju da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, stupio na snagu 28. novembra.
“Pomenutim izmjenama Zakona određeno je da se popisna komisija obrazuje za svaku jedinicu lokalne samouprave, a da odluku o obrazovanju donosi direktor Uprave za statistiku. Iz toga proizilazi da članovi komisija nijesu izabrana, imenovana ili postavljena lica u smislu člana 3 Zakona o sprječavanju korupcije”, navode iz Agencije.
Novak Đoković, najbolji teniser svijeta, nalazi se među nominovanima za nagradu sportiste godine koju dodjeljuje britanski BBC.
Poslije izuzetno uspješne sezone Novak Đoković našao se na listi kandidata koju je objavio BBC za nagradu najboljeg sportiste ove godine koju je prethodno osvojio Lionel Mesi.
Srpski as je veliki favorit, a među nominovanima su Erling Haland, fudbaler Mančester sitija, vozač Red Bula Maks Ferstapen, Simon Bajls, američka gimnastičarka, Aitana Bonmati, fudbalerka kojoj je upravo Novak dodijelio „Zlatnu loptu“kao i južnoafrički ragbista Sija Kolisi.
Prošle godine je dobitnik nagrade bio Lionel Mesi zbog toga što je odveo Argentine do trofeja na Svjetskom prvenstvu, ali čini su ove godine Novakova ostvarenja veća od svih koji su postigli ostali kandidati.
Srpski as osvojio je ove sezone tri Grend slema, na jednom je stigao do finala, a osim toga bio je šampion i Završnog mastersa u Torinu.
BBC ističe da je Novak izjednačio rekord po broju osvojenih Grend slemova sa čuvenom Margaret Kort kao i da je nadmašio rekord Štefi Graf po broju nedjelja provedenih na prvom mjestu ATP liste.
Đoković je uz to i osmi put u karijeri sezonu završio kao broj jedan, a ukupno je ove godine osvojio sedam titula.
Glasanje za sportistu godine otvoreno je do 12. decembra, a konačni rezultati odnosno ime pobjednika biće saopšteni 19. decembra.
Ova nominacija je malo i iznenadna jer britanski mediji često nisu bili naklonjeni Novaku, prenosi Sputnjik.