ZAVOD ZA HIDROMETEOROLOGIJU
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izdao je za sjutra žuti meteoalarm za centralni dio Crne Gore.
Na primorju i u centralnoj regiji očekuju se padavine uz grmljavinu. Pritom, nije isključena ni mogućnost obilnijih padavina.
U Podgorici su mogući pljuskovi, a prestanak padavina očekuje se u drugom dijelu dana.
Što se sjevera tiče, tamo je izdat meteoalarm zbog mogućnosti jakog vjetra.
Moguće je kako će na sjeveru tokom dana kiša preći u susnježicu ili snijeg.
Predsjednik 43. vlade Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da je Monstat potvrdio spektakularne rezultate te vlade i naveo da taj podatak uništava svu propagandu koja dolazi od nove Vlade.
`On je na društvenoj mreži X napisao da su „potvrđeni sjajni rezultati 43. Vlade – Crna Gora sa rastom ekonomije od 6.6% u trećem kvaratalu zauzela drugo mjesto u Evropi“.
„Naša ekonomija u trećem kvartalu tekuće godine rasla je 6.6% što je drugi najveći rast ekonomije u Evropi. U ovom kvartalu ostvarili smo 2,17 milijardi eura, to je rast od 300 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, kada je prihodovano 1,87 milijardi eura“, kazao je Abazović.
On je naveo i da je taj podatak potvrdio ispravnost svih odluka 43. Vlade.
„I praktično uništava svu propagandu koja dolazi od nove vlade. Već sada je jasno da će biti teško pratiti naše parametre rasta, ali u svakom slučaju spremni smo da se takmičimo u dobru vraćamo Crnu Goru na pravi put“, poručio je Abazović.
Podsjećamo, prema preliminarnim podacima Monstata bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao u trećem kvartalu 6,6 odsto i to je drugi najveći rast ekonomije zabilježen u posmatranom periodu u Evropi. Ispred Crne Gore je samo Malta sa rastom od 7,1 odsto.
Simović Zvicer je kazala da je stopa ažurnosti oko 85 odsto i da je za 72 sudija prestala funkcija zbog izmjena Zakon o PIO
Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i uprava nije prihvatio izvještaj Sudskog savjeta za 2022. godinu O njemu je govorila predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer.
Simović Zvicer je kazala da je stopa ažurnosti oko 85 odsto i da je za 72 sudija prestala funkcija zbog izmjena Zakon o PIO.
– U ovom trenutku nedostaju 54 sudije – precizirala je ona.
Dodaje da je dinamika popunjenosti problem, između ostalog dužina trajanja obuke za nove sudije. Pojašnjava da obuka od 18 mjeseci je preduga.
Povodom vetinga, poručila je da se plaši problema koji se očekuju kada se uđe u to.
– To je priča koja treba da uključi predtsavnike sudija, a oni su izričito protiv toga – saopštila je rekla je Simović Zvicer.
Ovo je prvi put da se nacrt budžeta ne razmatra na KEP-u. To je procedura koju su poštovale sve prethodne vlade
Predlog budžeta za narednu godinu nije bio razmatran na Komisiji za ekonomsku politiku (KEP), dok su ministri predlog budžeta prvi put vidjeli uoči sjednice, potvrdilo je „Danu“ više članova Vlade. To im, međutim, nije bio problem da podrže akt koji je pripremilo Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković. Ministar finansija je nakon sjednice Vlade zajedno sa premijerom Milojkom Spajićem predstavio budžet u vili „Gorica“.
Ovo je prvi put da se nacrt budžeta ne razmatra na KEP-u. To je procedura koju su poštovale sve prethodne vlade. „Dan“ je pitao Vladu i Ministarstvo finansija zašto predlog budžeta nije razmatran na KEP-u, da li je time prekršena procedura, te da li je loš odnos prema ministrima i prema najvažnijem pravnom aktu ako predlog zakona o budžetu prvi put vide na sjednici na kojoj treba da se izjasne o budžetu. Odgovore nismo dobili.
Mnoge ministre, kao i poslanike više partija, pitali smo da nam kažu kako komentarišu takav način postupanja premijera Spajića i ministra Vukovića, odnosno držanje u tajnosti predloga zakona o budžetu od članova Vlade. Niko nam nije htio odgovoriti na pitanja, osim ministra poljoprivrede i predsjednika SNP-a Vladimira Jokovića.
Ministarstvo poljoprivrede je prilikom izrade budžeta bilo u stalnom kontaktu sa Ministarstvom finansija i mi na dio budžeta koji se nas tiče nemamo nikakvih primjedbi. Napravili smo dogovor, mnogi zahtjevi su ispoštovani, ne svi, jer je budžet takav kakav je. Nemamo primjedbu trenutno što nije održana sjednica KEP-a, jer je bilo kontakata, ali možda je mogla da se održi. Ipak, ne vjerujem da bi se na sjednici KEP-a nešto strašno promijenilo – izjavio je Joković.
Kazao je da su uoči usvajanja budžeta imali sastanak parlamentarne većine, kao i da su što se tiče budžeta Ministarstva poljoprivrede imali sastanke i nakon tih sastanaka budžet malo popravili. Prije sjednice u ponedjeljak dobili su kapitalni budžet i budžet Ministarstva poljpoprivrede. Kazao je i da su svi drugi ministri dobili budžete za svoje resore.
– Moglo je možda više, ali u ovom trenutku je to to. Imamo više sredstava nego lani i to ćemo usmjeriti za poljoprivredu – rekao je Joković.
Budžet za narednu godinu projektovan je na 3,46 milijardi eura. Predlogom je predviđeno zaduženje od 650 miliona eura za pokrivanje nedostajućih sredstava od 765 miliona eura. Takođe, ostavljena je mogućnost za dodatno zaduženje od 500 miliona za refinansiranje duga i stvaranje fiskalne rezerve.
Predlog zakona o budžetu juče je dostavljen Skupštini, a poslanici treba do kraja godine da se o njemu izjasne.
Predlogom budžeta za 2024. veći iznos opredijeljen je i za generalni sekretarijat vlade, kabinet predsjednika Vlade, kao i za Ministarstvo vanjskih i Ministarstvo evropskih poslova
Predlogom budžeta za narednu godinu povećani su iznosi za izdatke službe predsjednika, Skupštine Crne Gore, generalnog sekretarijata vlade, kabineta predsjednika Vlade, kao i za Ministarstvo vanjskih i Ministarstvo evropskih poslova.
Budžetom za 2024. godinu, za službu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića predviđeno je 1,45 miliona eura, a za ovu godinu je bilo opredijeljeno 1,18 miliona eura, odnosno oko 270.000 eura manje.
Skupština Crne Gore, na čijem čelu je Andrija Mandić, naredne godine imaće na raspolaganju 11,39 miliona eura, a ove godine joj je bio opredijeljen manji iznos – 10,95 miliona eura.
Za Generalni sekretarijat Vlade je za narednu godinu opredijeljeno 5,8 miliona, a u 2023. godini su imali na raspolaganju 3,8 miliona eura. Taj resor je, prema obrazloženju predloga budžeta, među potrošačkim jedinicama za koje je planirano najviše novca za rashode za usluge – 0,24 miliona eura. Od tog iznosa se najveći dio sredstava odnosi na potrebe Avio servisa, kao i za iznajmljivanje aviona drugih kompanija, kao i na troškove prevodilačkih usluga.
Kabinet predsjednika Vlade Milojka Spajića imaće planiranih 1,2 miliona eura, 100.000 eura više nego u ovoj godini.
Za Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) kojim rukovodi Filip Ivanović za narednu godinu je projektovano 20,48 miliona eura, odnosno oko 1,7 miliona više nego u ovoj godini, kada im je bilo dostupno 18,69 miliona eura.
Više novca opredijeljeno je i za resor kojim rukovodi Maida Gorčević – Ministarstvo evropskih poslova, za koje je u narednoj godini namijenjeno 2,35 miliona eura, dok su u ovoj raspolagali sa 1.795.079 eura.
Kada je riječ o službi predsjednika, za tekuće izdatke je planirano 1,3 miliona eura. U okviru te stavke su, između ostalog, planirani izdaci za bruto zarade i doprinose u iznosu od 767.502 eura.
Za rashode za usluge Službe predsjednika budžetom je predviđeno 407.661 eura. Ti rashodi odnose se na službena putovanja – 255.000 eura, reprezentaciju – 37.433, komunikacione usluge 33.000 eura. Za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru predviđeno je da služba predsjednika izdvoji 50.000 eura, dok je za kapitalne izdatke, koji su planirani za opremu, predviđeno 41.666 eura.
Budžetom koji je Služba predsjednika imala na raspolaganju za tekuću godinu, za rashode za usluge je bilo predviđeno 422.816 eura. Za službena putovanja bilo je opredijeljeno 269.666 eura, reprezentaciju 41.592, komunikacione usluge 25.985 eura…
Kada je riječ o Skupštini Crne Gore, za izvršenje zakonodavne, kontrolne i predstavničke funkcije parlamenta predviđeno je 5,6 miliona eura, a za ostvarivanje poslaničke funkcije 4,2 miliona eura. Ove godine parlament je za te namjene imao na raspolaganju 5,4, odnosno, 3,5 miliona eura.
U sklopu aktivnosti – ostvarivanje poslaničke funkcije, tekući izdaci parlamenta za narednu godinu su projektovani na 4,2 miliona eura.
Rashodi za usluge su predviđeni na 659.686 eura, od čega 497.333 za službena putovanja poslanika, 16.200 za reprezentaciju, 77.153 za komunikacione usluge…
Za aktivnosti poslaničkih klubova je namijenjeno 360.000 eura, a za razvoj parlamentarnog informacionog sistema 525.953 eura. Obezbjeđivanje multimedijalne i produkcijske podrške koštaće 359.520 eura.
Za upravljanje i administraciju Skupštine je projektovano 5,7 miliona eura. Bruto zarade i doprinosi zaposlenih u Skupštini su predviđene na 4,2 miliona eura, otpremnine 10.714 eura…
U obrazloženju predloga budžeta za narednu godinu navodi se da je Skupština Crne Gore jedna od potrošačkih jedinica gdje je planiran najviši iznos za konsultantske usluge, projekte i studije. Planirana sredstva od 0,38 miliona eura odnose se na angažovanje sekretara i stručnih konsultanata klubova shodno Odluci o utvrđivanju visine, načina i postupka namjenske potrošnje sredstava opredijeljenih klubovima poslanika za angažovanje sekretara i stručnih konsultanata klubova.
Kada je riječ o Ministarstvu vanjskih poslova (MVP), za koordinaciju i sprovođenje politike u oblasti vanjskih poslova predviđeno je 19,2 miliona eura, a za rad diplomatskih i konzularnih predstavništava i aktivnosti diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija 14,8 miliona eura.
Za bilateralne i multilateralne poslove predviđeno je 4,3 miliona eura, multilateralne poslove i međunarodnu saradnju je predviđeno 1,3 miliona eura, a za članstvo u međunarodnim organizacijama na 1,5 miliona eura. Predsjedavanje Crne Gore Savjetom Evrope koštaće 542.479 eura.
Upravljanje ljudskim i materijalnim resursima Ministarstva vanjskih poslova ima na raspolaganju 1, 2 miliona eura. To ministarstvo, kako se navodi u obrazloženju budžeta, ima najveće troškove za rentu – 4,86 miliona eura. Taj novac je najvećim dijelom planiran za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP). Taj resor je među potrošačkim jedinicama koje će najviše potrošiti po osnovu isplate za ugovore o djelu – 1,72 miliona eura. To se najvećim dijelom odnosi na lokalno osoblje u DKP-ima.
Kabinet predsjednika Vlade, prema planu, za narednu godinu za službena putovanja ima na raspolaganju 84.600 eura, a za reprezentaciju 18.000 eura.
Pomenuti resori nisu pretrpjeli značajnije izmjene rebalansom budžeta za tekuću godinu.
Kada je riječ o Ministarstvu evropskih poslova, za program Pridruživanje EU i potprogram Stabilizacija i pridruživanje i pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji predviđeno je 1,8 miliona eura. Za upravljanje i koordinaciju procesom stabilizacije i pridruživanja i pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji planirano je 715.732 eura, za upravljanje i koordinaciju evropskim fondovima 942.062, dok je za pripremu crnogorske verzije EU zakonodavstva projektovano 65.000 eura.
Prema određenim podacima broj lažnih i kupljenih diploma u Crnoj Gori premašuje 20.000
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i policijski tim službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) intenzivno rade na istrazi u predmetu visoke korupcije zbog nezakonitog izdavanja i prodaje fakultetskih diploma, saopštili su iz Alternative.
– Istragom su obuhvaćene sljedeće visokoobrazovne ustanove: NUBL – Nezavisni univerzitet (Banja Luka), UPS – Fakultet za poslovne studije (Banja Luka), Visoka škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” (Banja Luka), PIM – Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment (Banja Luka), Panevropski univerzitet “Apeiron” (Banja Luka), Internacionalni univerzitet (Travnik), Internacionalni univerzitet (Brčko distrikt), CKM – Univerzitet modernih nauka (Mostar), Visoka škola “UNION u Mostaru” – istakao je koordinator Alternative Nikola Bezmarević.
On dodaje da očekuje isto i od Srbije.
– Uskoro očekujemo da Republika Srbija, nakon što smo obavili razgovor sa predstavnicima njihovih institucija, krene u ozbiljnu i odlučnu borbu istrage lažnih diploma i sumnjivih fakulteta – zaključio je Bezmarević.
Prema određenim podacima broj lažnih i kupljenih diploma u Crnoj Gori premašuje 20.000, a najviše ih je u MUP-u i zdravstvu.
Policija je u Podgorici uhapsila sugrađanku M.V. (38) nakon što je pretresom, u prostorijama koje koristi, pronađen heroin, novac i vaga za precizno mjerenje.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pretres prostorija koje koristi M.V. izvršen je po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici.
„Tom prilikom pronađena su tri manja pvc pakovanja sa sadržajem praškaste materije braon boje, nalik na opojnu drogu heroin, pvc pakovanje sa sadržajem čvrste materije braon boje, za koju se takođe sumnja da je opojna droga heroin, vaga za precizno mjerenje i više komada pvc kesa za pakovanje“, saopšteno je iz Uprave policije.
Od M.V. je, kako se dodaje, oduzeto i 170 eura.
„Za novac se sumnja da je stečen izvršenjem krivičnog djela, te je oduzet i mobilni telefon“, kazali su iz policije.
M.V. je uhapšena zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Osam mjeseci nakon stupanja na dužnost, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović kaže da se intenzivno i dinamično radi na svim nivoima gradske uprave. Negira da postoje partijska zapošljavanja i poručuje da su odnosi između konstituenata vlasti odlični.
Rekla je da je gradonačelnica Podgorice, Olivera Injac neko koga izuzetno cijeni.
“Ne sada, otkad smo u lokalnoj vlasti, nego i mnogo ranije iz perioda jednog izuzetno teškog vremena, kada smo bile koleginice u 42. Vladi, sa njom sam uvijek imala izuzetno dobre i mogu slobodno reći prijateljske odnose i to je tako do dana današnjeg i sigurna sam da će tako i ostati”, navela je Borovinić Bojović.
Što se tiče drugih konstituenata vlasti, smatra da je taj model jako dobar.
“Sveobuhvatan je, prosto na nivou lokalne vlasti u Podgorici pokazano je da ta heterogenost može biti samo zapravo benefit, a ne nikako na štetu građana i građanki i mogu da kažem da je u ovom trenutku lokalna vlast u Podgorici stabilna, da funkcioniše kako treba i da se zasniva na principu dogovora i prosto procesa koji je samo podređen kvalitetu života građana, ničemu drugom. Ne političkim interesnim ili bilo kojim drugim relacijama”, kazala je Borovinić Bojović.
Razni predlozi URA za povećanja zarada su očiti primjer naknadne pameti i pranje savjesti pred crnogorskom javnošću. Više je nego očigledno da URA nije uradila ništa osim davala lažna obećanja građanima svjesna da neće dugo biti u Vladi i da neće morati da ispunjava populistička obećanja, saopštili su iz PES.
“Čak i ono malo rezulata što su postigli posledica je programa Evrope sad jedan. Ako nisu mislili na građane, na sebe jesu, što se najbolje vidi po Abazovićevim putovanjima kome je Vlada poslužila za ostvarenje dječačkih snova, gledanje formule jedan i turistički obilizak širom svijeta. Uostalom, da je Abazovićev kabinet manje trošio za službena putovanja, aktuelna Vlada bi imala više novca za razna povećanja”, samatraju u PES-u.
Ističu da zbog rasipničkog odnosa Abazovića prema javnim finansijama, nova parlamentarna većina je morala da usvoji rebalans budžeta, kako bi u decembru obezbijedili isplatu plata, socijalnih davanja i penzija.
“Stoga, predlozi URA koji imaju populistički karakter ostaće samo neuspješni pokušaj da se aktuelna Vlada predstavi kao organ koji ne radi u interesu građana. Sve što je obećao građanima naš politički subjekt u toku predizborne kampanje biće realizovano, a početak kreće već 1. januara 2024. godine”, poručuje se u saopštenju.
KONATAR U SKUPŠTINI
GP URA je podnijela inicijativu za izmjene zakona o Penzionom i invalidskom osiguranju u cilju ravnomjernog povećanja penzije svim penzionerima, odnosno jednakim iznosom uvećanja za sve penzionere kazao je poslanik Miloš Konatar na konferenciji za medije.
„Smatramo da je povećanje opravdano, ali da bi trebalo da bude jednako za sve“, istakao je Konatar.
Dodaje da se prema modelu koji je predlozio PES povećavaju samo minimalne penzije, a ni u tom slučaju se penzije ne povećavaju za isti iznos.
„Našim predlogom sve penzije bi bile povećane za 153,65 eura kako bi svi bili u istom položaju, a ispunjva se i uslov da je minimalna penzija 450 eura“, istakao je Konatar.
Naveo je da očekuje podršku za ovaj predlog.
„Prosječna penzija bi ovim modelom iznosi 580 eura, a troškovi povećanja bi izosili 140 miliona eura“, rekao je Konatar.