Na sjeveru će biti oblačno, hladno i vjetrovito. Povremeno se očekuje slab snijeg, a u nižim predjelima biće i susnježice.
Duvaće pojačan, a u drugom dijelu dana i tokom noći jak, na udare i olujni sjeverni vjetar.
Tokom dana postepeno jače zahlađenje. Temperatura vazduha od minus 1 do 8 stepeni.
Na jugu će biti promjenljivo oblačno, na primorju više sunčanih perioda, a u pravcu centralnih predjela više oblaka. Biće vjetrovito, uz jak, na udare i olujni sjeverni vjetar, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći. Temperatura vazduha do 16 stepeni.
More uz obalu umjereno talasasto do talasasto na otvorenom jače talasasto. Vjetar jak sjeverni i sjeveroistočni uz obalu vrlo jaki udari Bure. Temperatura mora oko 14 stepeni.
Narednih dana, na sjeveru, u subotu uglavnom suvo uz dosta oblaka, jako hladno uz jak sjeverni vjetar sa olujnim udarima. U nedjelju sunčani intrervali, vjetar će oslabiti, a tokom dana toplije u odnosu na subotu.
Na jugu, u subotu, pretežno sunčano povrmeno us slabu do umjerenu oblačnost, uz jak na udare i vrlo jak sjeverni vjetar, koji će u nedjelju tokom dana znatno oslabiti.
U subotu prilično prohladno, dok se u nedjelju tokom dana očekuje malo toplije vrijeme.
Skupština bi danas trebalo da razmatra predlog da se aktuelna izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Irena Radović, imenuje za guvernerku Centralne banke (CBCG).
Predlog za imenovanje Radović na čelnu poziciju CBCG podnio je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović.
Milatović je ranije, prilikom obrazlaganja predloga, kazao da Radović ima profesionalno iskustvo duže od 20 godina, brojna priznanja, te da je prva žena kandidat za tu poziciju.
„Uvjeren sam da će njeno imenovanje značajno doprinijeti Centralnoj banci i njenoj ulozi u ekonomskom sektoru Crne Gore. Očekujem da efikasno radi na realizaciji ciljeva Centralne banke i očuvanja finansijskog sistema“, kazao je Milatović na konferenciji sredinom novembra.
On je dodao da očekuje i da Radović promoviše i štiti nezavisnost CBCG od svih uticaja, među njima i pri predlaganju viceguvernera.
Rashodi za gorivo naredne godine predviđeni su na 13.253.384 eura i niži su za 1.489.732 eura nego ove godine, kada je bilo opredijeljeno 14.743.116 eura. Biće sniženi i troškovi komunikacionih usluga, koje su predviđene u iznosu od 5.915.726 eura, dok su ove godine iznosili 6.266.460 eura
Budžetom za narednu godinu za ugovore o djelu, odnosno nova zapošljavanja predviđeno je 20.829.164 eura, što predstavlja izdvajanje veće za oko 4,3 miliona nego ove godine, jer je budžetom za 2023. godinu za tu stavku bilo opredijeljeno 16.432.859 eura. To pokazuje da ni nova Vlada neće stati sa novim zapošljavanjem u janom sektoru, za koji već godinama važi da je pretrpan, odnosno da u njemu ima znatno više zaposlenih nego što je potrebno.
Kada je riječ o ovim ugovorima, čak je i Državna revizorska institucija (DRI) ukazala da u prethodnom periodu nije došlo do značajnijeg unapređenja, te su ispitivali da li državni organi angažovanjem fizičkih lica bez zasnivanja radnog odnosa upravljaju na efikasan način, kao i da li se njihovim angažmanom postižu očekivani rezultati.
Kada je riječ o drugim izdvajanjima koja su predviđena budžetom, za službena putovanja predviđeno je 5.663.430 eura, što predstavlja uštedu od 7.010 eura, jer je ovogodišnjim budžetom za tu stavku opredijeljeno 5.670.440 eura. Vlada je blago uvećala i rashode predviđene za reprezentaciju, pa ta stavka u budžetu za narednu godinu iznosi 598.624, a troškovi su veći za 7.609 eura nego što su bili ove godine kada su bili predviđeni na 591.015 eura.
Rashodi za gorivo naredne godine predviđeni su na 13.253.384 eura i niži su za 1.489.732 nego ove godine kada je bilo predviđeno 14.743.116 eura. Naredne godine biće sniženi i troškovi komunikacionih usluga, koje su predviđene u iznosu od 5.915.726 eura, dok je ove godine taj trošak iznosio 6.266.460 eura. To znači da će za usluge telefona biti opredijeljeno oko 350 hiljada eura manje nego ove godine. Za usluge prevoza ove godine bilo je opredijeljeno 994.745 eura, dok će ta stavka naredne godine iznositi 1.165.099 i predstavljaće povećanje u iznosu od 170.354 eura. Budžet predviđa i veća izdvajanja za advokatske i notarske usluge, pa će u 2024. godini biti izdvojeno 7.225.107 eura, dok je ove godine nekadašnja manjinska vlada Dritana Abazovića predvidjela čak oko dva miliona manje, odnosno 5.233.673 eura. Vlada Milojka Spajića povećala je i troškove za konsultantske usluge koji su predviđeni na iznos od 33.335.335 eura, dok je za tu stavku ove godine opredijeljeno 28.418.995 eura. To je povećanje od čak 4,9 miliona eura.
Na neto zarade izdvojiće više od 493 miliona
Kada je riječ o troškovima zarada, iz budžeta će biti izdvojeno 674.657.574 eura u bruto iznosu, odnosno 493.473.565 miliona u neto iznosu. To predstavlja uvećanje od 47 miliona eura jer je ove godine taj trošak bio 627.306.329 eura. Kada je riječ o neto zaradama, taj iznos je veći za preko 23 miliona eura jer je ovogodišnjim budžetom taj iznos bio projektovan na 470.076.344 eura. Porez na zarade projektovan je na 29.192.387 eura, a ove godine je iznosio 21.832.345 eura i veći je za 7.360.000 eura.
Naknade za stanovanje i odvojen život projektovane su na iznos od 2.221.341 euro i predstavljaju uštedu od oko 10 hiljada eura u odnosu na ovogodišnji budžet. Za jubilarne nagrade iznos je povećan za 93.342 eura i naredne godine će iznositi 356.831 euro, u odnosu na ovogodišnji iznos od 263.489 eura. Naredne godine biće umanjene i naknade za prevoz pa će iznositi 555.803 eura, a ove godine taj rashod je bio predviđen na 570.184 eura, što predstavlja uštedu od 14.381 euro. Rashodi za otpremnine naredne godine projektovani su na iznos od 1.182.593 eura, dok je taj rashod ove godine iznosio 824.343 eura. To znači da će za narednu godinu za otpremnine iz državne kase biti isplaćeno 358 hiljada eura više.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je kako će tražiti razrješenje direktora Uprave policije (UP) Zorana Brđanina ako na predstojećoj sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost izvještaj o njegovom radu bude negativan.
Podsjetimo, članovi Odbora razmatraće Izvještaj UP o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u 2022. godini, kada je na čelu te institucije takođe bio Brđanin.
“Ukoliko poslanici na skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost zauzmu negativan stav prema izvještajima Uprave policije o borbi protiv organizovanbog kriminala i korupcije za 2022. godinu koji se odnose na vrijeme mandata Brđanina ako se odrede negativno ja ću bez daljeg odlaganja tražiti njegovo razrješenje pred Vladom”, kazao je on na televiziji Vijesti, prenosi Portal Analitika.
Vlada, dodao je, nije nikoga ni razriješila ni imenovala, već je isključivo sprovela ono što je naložio Upravni sud.
Vlada Crne Gore produžila je sankcije Rusiji na današnjoj sjednici.
Kako piše u saopštenju Vlade, donijeta je odluka o izmjenama Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenim odlukama Savjeta Evropske unije, s obzirom na djelovanaj Rusije, a kojima se, kako se navodi, „destibilizuje situacija u Ukrajini“.
Sjednicom je predsjedavao Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove.
„Riječ je o ažuriranju međunarodnih restriktivnih mjera, u okviru kontinuiranog usaglašavanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije“, dodaje se u saopštenju Vlade.
Nefunkcionalnost parlamentarne većine je očigledna i već je pokazana na nizu primjera, iako Vlada radi manje od 50 dana, smatra v.d. predsjednika DPS-a Danijel Živković.
Živković je na sjednici Opštinskog odbora u Nikšiću kazao da većina nema kapacitet da vodi Crnu Goru prema EU i povećanju demokratskih kapaciteta.
„Uvjeren sam da će ta činjenica vrlo brzo svima biti jasna, kako u Crnoj Gori, tako i na adresama naših partnera iz EU i NATO . Čvrsto vjerujem da će u skorom vremenskom periodu Crna Gora dobiti istinski evropsku parlamentarnu većinu, kako bi naša država u što skorije vrijeme postala punopravna članica Evropske unije“, dodao je on.
Živković je poručio da je ponosan što DPS nastavlja da uvodi nove standarde na političkoj sceni Crne Gore.
„Bićemo prva partija koja će predsjednika i potpredsjednike birati neposrednim putem glasanjem svih članova. Ovo je još jedna potvrda da smo mi uvijek ispred naše političke konkurencije i da i iz vlasti i iz opozicije nastavljamo da uvodimo nove trendove demokratije i evropskih standarda”, zaključio je Živković.
U Opštini Berane danas je održana konferencija za novinare na kojoj su se javnosti obratili predsjednik Opštine Vuko Todorović, potpredsjednik Damjan Ćulafić, sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije Maja Đurišić i glavni gradski arhitekta Sonja Vuković.
Cilj konferencije je bio da se građanima Berana i široj javnosti predstave infrastrukturni projekti koje je Opština Berane kandidovala za kapitalni Budžet Crne Gore za 2024. godinu, koji su, kako su kazali, dokumentovani u skladu sa pravilima struke i dostavljeni Vladi Crne Gore, za koje je ista opredijelila dva miliona eura.
U svom obraćanju, predsjednik Todorović se kratko osvrnuo na državni budžet, čijim opredijeljenim sredstvima Opština Berane nije zadovoljna.
„Smatram da Vlada mora uložiti napor kako bi se do konačnog usvajanja budžeta uvrstili još neki projekti koji se tiču naše opštine. Obzirom da je sjever decenijama zapostavljan, ulaganja države moraju biti na mnogo većem nivou svake godine, kako bi išli u korak sa centralnom i južnom regijom, i na taj način se smanjivao jaz između njih i opština na sjeveru Crne Gore, a mi ćemo u tom pravcu i djelovati“, kazao je Todorović.
Potpredsjednik Ćulafić je govorio o Strategiji razvoja Opštine Berane 2019-2023. godine, aktivnim strateškim dokumentima Opštine Berane i projektima koje je Opština Berane realizovala samostalno i u saradnji sa partnerima u toku druge polovine 2022. godine i u 2023. godini.
Đurišić je prezentovala sve projekte Opštine koji su kandidovani za kapitalni budžet Crne Gore za 2024. godinu.
Ona je na kraju zaključila da iza svega što je kazala stoji ozbiljna projektna dokumentacija.
Vuković je govorila o projektima koji su u fazi izrade i koji će biti kandidovani za kapitalni budžet za 2025. godinu.
Poslanik NSD i predsjednik odbora Jovan Vučurović kazao je da nije nikakva šteta sto DPS bojkotuje odbor za ljudska prava i slobode, te da odbor i bez njih normalno funkcioniše.
Vučurović je to odgovorio DPS-u na bojkot odbora za ljudska prava i slobode i naglasio da je Odbor bez njih radio i u prethodnom sazivu i ostvarivao odlične rezultate, a to su, kako kaže, potvrdile relevantne međunarodne i domaće organizacije koje se bave ljudskim pravima i slobodama.
„Čudno bi bilo da DPS prisustvuje sjednicama odbora koji se bavi ljudskim pravima i slobodama, ako se zna da se radi o političkoj organizaciji čiji je vrh decenijama.dio kriminalne hobotnice, uvezan sa mafijom, partije koja je trideset godina pljačkala državu i upravo ukidala sve slobode, progonila političke neistomisljenike, medije, NVO, građanske aktiviste…Uz to, DPS otvoreno promoviše i fašističku ideologiju Sekule Drljevića, pa samim tim ne znam šta bi oni radili na odboru za ljudska prava“, kazao je Vučurović.
Istakao je da je njegova poruka jasna – sva prava svima, ista prava za sve.
„Dakle, odbor radi po planu, a oni će svoj bojkot objasniti svima onima o kojima mi razgovaramo na sjednicama Odbora, i kojima pokušavamo da pomognemo i riješimo brojne probleme“, zaključio je Vučurović.
Policijski Odsjek za za kriminal i korupciju i Tužilaštvo pozvali su direktora Monstata Miroslava Pejovića da sjutra do 12 sati dostavi originale popisnica za slučajeve gdje se osnovano sumnja da je prekršen zakon. To je saopštio Pejović na sjednici Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa.
(Foto:SkupštinaYT/snimak ekrana)
Kako je danas potvrđeno iz Monstata Popisna komisija Podgorice utvrdila je na sjednici u utorak da je kod čak 16 popisivača otkriveno nezakonito postupanje i upotreba takozvane „piši-briši“ olovke, zbog čega je odlučeno da svi oni i instruktor budu isključeni iz popisne kampanje.
Pejović je na sjednici Odbora kazao da su oni htjeli da svakako podnesu prijavu.
“Oni su nas preduhitrili i pozvali tako da nadležni organi već reaguju po ovom pitanju”, kazao je Pejović.
Pejović je, govoreći o popisu, rekao da 20 opština nijesu prijavile nijednu nepravilnost, a da je u pet opština prijavljeno manje nepravilnosti i to u Kotoru, na Žabljaku, a da je u Podgorici naročito komplikovana situacija.
“Kada je odbijanje po opštinama u pitanju, u 47 domaćinstava je konačno odbijanje, a kod 138 njih Popisna komisija mora izaći na teren da pokuša da ubijedi ljude da učestvuju u popisu. Za Budvu imamo drugačiju sliku, zadovoljavajući su uslovi, a bilo je sporadičnih slučajeva i dinamika popisivanja je sporija. U Kotoru, Tivtu i na Cetinju je malo sporije ali imaćemo vremena da popis uspješno realizujemo”,naveo je Pejović.
Na pitanje poslanika Nikole Zirojevića (SD) zašto im Vlada ne da uvid u softver, Pejović je kazao da mu nije jasno zbog čega to rade.
“Ne znam zašto je krije Vlada ali znam da je dan pred početak popisa ona dostavljena generalnom sekretarijatu Vlade sa potpisima komisije i nastavio se rad po pitanju tenderske dokumentacije. Mi je nemamo jer je vladina komisija odgovarna Vladi, ali evo apelujemo da vam dostave taj izvještaj jer nema potrebe da bude tajan. Može biti da dođe izmjena, ali tenderska dokumentacija se radi”, kazao je Pejović.
Iz Monstata su kazali i da je simptomatično da šest spornih popisivača veže isti instruktor, ali su naveli da će o svemu upoznati nadležne organe.
Snežana Remiković rekla je da je utvrđeno da je 16 popisivača koristilo olovku „piši – briši“, a da su kod tri nađene izmjene ali se nijedna nije odnosila na etničko – kulturološke karakteristike.
„Već na identifikacione podatke što bi onemogućilo građane da mogu da uđu i provjere vjerodostojnost podataka. Kod četiri je utvrđeno da su koristili odluku na obrazac koji se odnose na stan i domaćinstvo. Kod tri je potpuno vjerodostojno unešeno sve u odnosu na duplkat, a kod šest je postupak i dalje u toku“, kazala je Remiković.
Zirojević je rekao da je među imenima popisivača koji su sumnjivi i lice koje je kod njega dolazilo da radi popis.
Remiković je navela da su odmah sve prekinuli, te da je u toku raskid ugovora sa popisivačima.
Kopredsjednik Odbora Darko Dragović (PES) je pitao koje su indicije koje su im ukazale da se ta olovka koristi.
“Tu informaciju čuli smo na sjednici odbora kada je na to ukazao Zirojević, i dali smo nalog instruktorima da to provjere”, navela je Remiković.
Kopredsjednik odbora Nikola Rakočević (DPS) je u ime odbora pozvao tužilaštvo da radi radnje iz svoje nadležnosti, navodeći da popisne komisije i Monstat nijesu dio problema, već popisivači.
Kazao je da će Odbor utvrditi način na koji će se prikupljeni podaci provjeriti prije unošenja u bazu podataka.
(Foto:SkupštinaYT/snimak ekrana)