Direktor Uprave policije (UP) Zoran Brđanin tvrdi da je dva puta smijenjen sa te funkcije, jer je spriječavao da Građanski pokret URA, stranka tadašnjeg premijera Dritana Abzovića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Filipa Adžića, preuzme potpunu kontroli nad policijom.
Brđanin je u intervjuu agenciji MINA kazao da su Adžić i Abazović željeli da kadriraju na čelnim pozicijama u Upravi policije (UP), iako je to isključiva nadležnost direktora Uprave, kao i da UP nastavlja da se tretira kao partijski plijen a ne kao institucija.
Brđanin je rekao da mu je dugo vremena na ruku išao spor proces izrade akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, ali da su se, kad je usvojen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a, u avgustu 2022. godine, pritisci pojačali i odnosi pogoršali jer je bilo jasno da je on nepremostiva prepreka planovima kadriranja.
„Smetao sam njihovim željama da vrše politička zapošljavanja i da kao jedan politički subjekt preuzmu punu kontrolu nad policijom. Moje odluke su donošene u skladu sa zakonom, bez obzira da li se to poklapalo ili ne sa nekim pretežnim političkim interesom u datom trenutku“, kazao je Brđanin.
On je ocijenio da je njegov mandat direktora UP do sada najteži u Crnoj Gori dodajući da nikada nije imao punu podršku premijera i ministra istovremeno, a nekad i nijednog od njih.
„Razlog je jednostavan – nijesam bio ni lični ili partijski sljedbenik nijednog. Profesiju sam stavljao na prvo mjesto“, kazao je Brđanin.
Tvrdi da je izuzetak bio kad je funkciju ministra unutrašnjih poslova obavljao Sergej Sekulović. Za Sekulovića je kazao da je u nekim ključnim momentima donosio odluke koje su i njega skupo koštale.
„Te odluke su branile policijsku organizaciju od neprimjerenih uticaja, pa i mene kao njenog direktora“, istakao je Brđanin.
U UP mnogo toga treba da se mijenja
Brđanin je rekao da nema sumnje da u UP treba mnogo toga da se mijenja, ali da je to kompleksan organ koji zapošljava blizu četiri hiljade ljudi.
On je kazao da je zato unutrašnje intervencije sprovodio pažljivo, uz znanje i svijest o prirodi organizacije u kojoj je proveo preko dvije decenije.
Brđanin je naveo da su nakon njegove smjene „zamrznuti“ javni oglasi za popunu radnih mjesta na odgovornim pozicijama, a da su na njih postavljeni policijski službenici u vd stanju, a od kojih mnogi nemaju ni potrebno iskustvo, niti policijsko zvanje za pokrivanje tih radnih mjesta.
On je objasnio da su se ranije u policiji rukovodioci unutrašnjih organizacionih jedinica postavljani na osnovu diskrecione odluke direktora UP, i da je bilo dovoljno da ljudi ispunjavaju formalno-pravne uslove za to radno mjesto.
„Kasnije smo uz pomoć međunarodnih partnera uspjeli da formulišemo zakonsko rješenje kojem je meni oduzeta ta moć, ali je istovremeno to trebalo da bude mehanizam koji će da spriječi politički uticaj na kadriranje u policiji, makar u jednom dijelu“, istakao je Brđanin.
Brđanin je rekao da ljudi koju su netransparentno postavljeni, često i bez uslova, imaju osnov za tužbe.
On je naglasio da su svi ostali razlozi koji se navode u javnim elaboracijama njegove smjene pokrivalica za pokušaj da se kadrira u UP.
„Prethodna Vlada je svjesno kršila zakon mojom smjenom, a da bi se to prekrilo radilo se i radi dnevno na mojoj diskreditaciji, a vršio se i neviđen pritisak na Upravni sud, kako kroz izjave Adžića i Abazovića tako i onih koji su te izjave uzimali ili plasirali kao jedinu istinu“, kazao je on.
„Nadležni neka se bave za čije je interese Abazović radio“
Brđanin je rekao da bi, da je podnio ostavku kada mu je to tražio bivši premijer Abazović, ostala samo njegova (Abazović) „istina“, koja nije utemeljenja.
„Imao sam potrebu da zaštitim svoj lični i profesionalni integritet, ali i policijsku organizaciju. Nadam se da će se nekad nadležni organi baviti i time za čije interese su Abazović i Adžić iskazivali takvu opsesvinu potrebu da kontrolišu policiju van svojih ovlašćenja“, naveo je Brđanin.
Na pitanje kakav je bio njegov odnos sa Ljubom Milovićem i da li je to razlog za smjenu, Brđanin je odgovorio da to nije razlog za smjenu i da je namjerno predimenzionirano za potrebe njegove diskreditacije.
Brđanin je rekao da je na početku smjena pravdana slučajem Dejana Kneževića, ali da se, kako to nije bilo dovoljno ubjedljivo za nezakonito postupanje, počelo spinovati u vezi sa Milovićem „polurečenicama usmjerenim na to da građani steknu utisak da sam uradio nešto nezakonito ili nečasno“.
„Kako je i sud potvrđivao da je prijedlog ministra za moju smjenu bio nezakonit, tako je bivši ministar Adžić u svakom javnom pojavljivanju različito objašnjavao razloge i to međusobno kontradiktorno jer se više nije mogao ni sjetiti svojih ranijih konstrukcija“, naveo je Brđanin.
Brđanin je kazao da poznaje Milovića od kada je on radio na području Boke Kotorske kao policijski službenik.
„To se čitavo vrijeme pokušava kroz, interpretaciju prvenstveno SKY komunikacija prikazati zlonamjerno, a suština je da tu nema ništa kriminalno“, rekao je Brđanin.
On je kazao da je u SDT-u u svojstvu svjedoka dao izjavu o navodima sa SKY aplikacije u kojima je na različite načine pominjan, a što ne ukazuje ni na kakve elemente krivičnog djela i dodao da je na sve pozicije u UP dolazio isključivo svojim radom i zalaganjem.
„Koliko je na mene i ko imao uticaja, a posebno mafija kako mi se to pokušava imputirati, vjerujem da dovoljno ukazuje da ni danas nemam riješeno stambeno pitanje, da je moja supruga nezapošljena i da je moj životni stil u skladu sa primanjima koja su uredno prijavljena u mom imovinskom kartonu“, naveo je Brđanin.
On je kazao da se u njegovim odlukama takav uticaj ne može identifikovati jer ga nije bilo, a da ne bježi niti je ikada bježao od analize kvaliteta bilo koje odluke.
„Elementarno korektno bilo da oni koji mene pokušavaju blatiti, iz nekih interesnih razloga ili čudnih hobija, sa istom posvećenošću sa kojom traže iglu u plastu sijena kad je moj život u pitanju, provjere i sa kim je sve Milović radio u policiji ili ko mu je sve bio šef, gdje su ti ljudi sad, kakvo im je imovno stanje, i da li to ima ili ne veze sa njihovim odlukama. Radi se o manipulativnosti, zlonamjernost i neutemeljenosti zlonamjernih interpretacija“ istakao je Brđanin.
Upitan osjeća li odgovornost zbog činjenice da je za pomoćnika postavio Dejana Kneževića, koj je uhapšen pod sumnjom da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, Brđanin je odgovorio da je on predložio Kneževića, a da su ga postavljali Vlada, odnosno ministri, uključujući Adžića.
Brđanin je kazao da je Knežević, u vrijeme kad on postao direktor, bio službenik UP sa dugogodišnjim iskustvom i konkretnim rezultatima, naročito na polju suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, što ga je preporučilo za funkciju v.d. pomoćnika direktora.
„U periodu kada je postavljen i obavljao tu dužnost ja nisam imao nikakva saznanja, kako od našeg bezbjednosnog sektora, tako ni od inostranih partnera, da je Knežević na bilo koji način povezan sa kriminalnim strukturama“, kazao je Brđanin.
On je dodao da je Knežević lično imao odlične relacije sa visokim zvaničnicima, sa Abazovićem i direktnu komunikaciju.
„Abazović mu je samo nekoliko mjeseci prije hapšenja uručio i zahvalnicu povodom uspješne i opsežne akcije hapšenja vođa kavačkog klana.. Takođe, za svoj rad u borbi protiv kriminala dobio i prestižnu međunarodnu nagradu u Španiji od partnerskih službi“, naveo je Brđanin.
Brđanin je rekao da poštuje prezumpciju nevinosti kada je u pitanju Dejan Knežević, i kao profesionalac i kao čovjek i da mu je žao što se ona često i neodgovorno krši od najviših donosilaca odluka.
Brđanin je podsjetio da Knežević nije izabran na konkursu, već da su ga na njegov predlog, prvo Vlada, a kasnije, zbog izmjene zakonskog rješenja i ministar, imenovali za vršioca dužnosti pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala i da mu je više puta na isti način produžavan v.d. mandat.
„U tih nekoliko prilika kada mu je produžen mandat ministar je imao mogućnost da odbije predlog i da mi prenese konkretna saznanja koja je kasnije tvrdio da posjeduje, a primarna je odgovornost Adžića ako je znao nešto o Kneževiću a nije prenio meni i nastavio mu produžavati mandat“, rekao je Brđanin.
On je istakao da je uvijek insistirao da se raspišu konkursi za mjesta pomoćnika direktora jer bi na taj način i konkurencija i izbor bili veći, a izabrana lica bi se osjećala sigurnije i motivisanije da rade.
„Nažalost, nije postojala politička volja za to, već je nekom odgovaralo da pomoćnici budu u vd. stanju, a kako bi ih upravo oni mogli odobravati ili ne, jer recimo kolege Saša Mašković i Dragan Klikovac posljednji put nijesu dobili saglasnostli i to bez opravdanog obrazloženja“, kazao je Brđanin.
On je rekao da je povratkom na funkciju direktora UP zatekao zaustavljenu proceduru realizacije internih oglasa koji su bili raspisani za načelnike regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja bezbjednosti i odsjeka u sektorima, koji su trebali da budu realizovani u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.
Brđanin je kazao da je zatekao i zamrznutu procedura javnog konkursa za tri pomoćnika direktora UP, da četvrti nije bio ni raspisan i da su time zaustavljeni i napori koje je ulagao u profesionalizaciju UP.
On je istakao da se na na tim pozicijama, na kojima su mogli biti u punom mandatu oni koji su pokazali najbolje rezultate na internim oglasima i konkursima, nalaze v.d osobe koje su birali ministri na osnovu sebi poznatih kriterijuma.
Brđanin je ocijenio da su kadrovska pitanja važna u policiji, ali da je policijska organizacija previše kompleksna da bi se svodila samo na to i istakao da je bilo slučajeva nepoštovanja hijerarhije i nezavisnosti policije.
On je rekao da ministri ne mogu da operativno rukovode policijom, ali da ministar ima priliku da, po prirodi svoje funkcije, u skladu sa zakonom, kao i kroz određena tijela, u kojima je član, kao što je Vijeće za nacionalnu bezbjednost, dobija određene informacije, odnosno izvještaje.
Brđanin smatra da je mnogo važna izgradnja kapaciteta, i stvaranje uslova za rad policijskih službenika.
„Oni koji se najčešće igraju ljudima u policiji kao pionima u šahu zaboravljaju da je njihova prva obaveza da obezbijede da ta policija ima (policijska, namjenska, a ne obična ofarbana) vozila i gorivo za rad, da imaju uniforme jer danas ima policijskih službenika koji nose par preobuka po sedam, osam godina“, rekao je Brđanin.
On je istakao da takoreći nijedan policijski službenik u Crnoj Gori nije prošao medicinski zdravstveni pregled radi provjere psihofizičkog stanja.
„Svi smo mi to, neko više, neko manjem radili iz svoje lične obaveze, odgovornosti“.
Brđanin je rekao da nema utisak da je poželjan direktor UP ni novoj izvršnoj vlasti.
On je ocijenio da način na koji se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović određuje o njegovoj poziciji, ukazuje da jedva čeka da Odbor za bezbijednost da negativno mišljenje na izvještaje Brđanina iz 2022. godine, koji su se sada našli prioritetno na agendi tog Odbora.
„Izgleda da se i u tom dijelu uspostavlja jedna nova praksa, jer se ne sjećam da su se ikada ranije slični dokumenti koji su bili u proceduri prethodnog saziva razmatrani gotovo pa automatski u novom sazivu, ali i to je politička poruka. Pritom, neupitno je da je taj postupak kršenje zakona i uvod u kršenje člana 16 Zakona o unutrrašnjim poslovima“, naveo je Brđanin.
On je objasnio da član 16. Zakona o unutrašnjim poslovima, predviđa mogućnost nadzora Skupštine nad radom direktora UP i da ta zakonska odredba u jednom dijelu u stvari predstavlja političko oruđe, disciplinovanja direktora čiji mandat traje pet godina.
Brđanin je rekao da je tim rješenjem predviđeno periodično izvještavanje na svakih šest mjeseci i da nadležni odbor može da se izjasni da ne prihvata taj izvještaj.„Onda ministar može, ali ne mora, da predloži vladi razrješenje direktora, a Vlada može, a i ne mora, da donese tu odluku“, rekao je Brđanin.
Brđanin je objasnio, pozivajući se na presudu Upravnog suda, da se zbog činjenice da Odbor nije razmatrao izvještaje smatra da su oni prihvaćeni, što znači da to tijelo ne bi trebalo da održi sjednicu a i ako je održi treba da da pozitivno mišljenje jer su rezultati dobri.
„A ako i da negativno mišljenje, ministar ne bi treblo da inicira smjenu kod vlade. Vlada je, jer je dobila pohvale zato što su ispštovali presudu Upravnog suda, u upasnost da prekrši zakon ukoliko u konkretnom slučaju donese odluku o prestanku mandata“, naveo je Brđanin.
Brđanin smatra i da je neodrživa i nelogična teza, da se raspravlja o izvještajima zbog toga što je to preostalo prethodnog odbora.
„Mislim da je parlamentarni nadzor počeo 2010. godine. I možete zamisliti koliko proteklih 13 godina ima inicijativa, izvještaja raznih vrsta koji nijesu razmatrani i koje bi onda Odbor sada trebalo da razmatra“, kazao je Brđanin.
On je najavio da će se ponovo žaliti Upravnom sudu ako bude smijenjen nakon što Odbor ne prihvati izveštaje.„Ako budem smijenjen nakon što Odbor ne prihvati izvještaje to će biti poraz vladavine prava. Ali naravno da ću se žaliti“, poručio je Brđanin.
On je ocijenio da UP, da bi mogla raditi u interesu građana i države, pored profesionalaca u njenom rukovodstvu, mora imati partnera u izvšnoj vlasti koji će joj pružati podršku uz puno poštovanje operativne nezavisnost UP.
„Ne prepoznajem tu situaciju sada niti odgovornost jer se UP tretira kao partijski plijen, a ne kao institucija“, rekao je Brđanin.
On je rekao da je policija je prije njegovog dolaska optuživana da je politizovana, a da je njegova svjesna i nezakonita smjena tu matricu potvrdila.
„Zato sam ponosan što nijesam bio partijski ničiji, i profesionalno mi je najveća satisfakcija što sam izabran na konkursu koji je u prethodne tri godine generisao najveću konkurenciju, nosio rigorozne kriterijume i punu transparentnosti“, naveo je Brđanin.
On je dodao da je tokom čitavog mandata imao i ima podršku međunarodnih partnera koja mu mnogo znači.
Brđanin je rekao da su na široj ravni, ozbiljni rezultati postignuti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koje je prepoznala u svojim izvještajima i Evropska komisija.
„Govorimo o periodu tokom kojeg je izvršena najveća zaplijena droge, kada su prvi put hapšeni određeni visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa“, kazao je Brđanin.
On je istakao da je u vrijeme njegovog mandata, i uz njegov i doprinos najbližih saradnika i uz ekspertsku pomoć međurodnih eksperata izrađen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u djelu policije i izvršena je značajna reorganizacija.
„I istovremeno stvoreni su preduslovi za jačanje organizacionih jedinica, uključujući i značajno povećanje broja radnih mjesta u SPO čime je SDT imao, ima i imaće punu podršku na taj način,, ali i kroz dnevnu punu podršku mene kao direktora i svih organizacionih jedinica UP“, rekao je Brđanin.
Brđanin je naveo da je imenovao na čelne pozicije ljude sa velikim policijskim iskustvom, koji su prepoznati kao profesionalci unutar sistema, a među njima mnoge koji ranije nijesu imali šansu da svoje znanje pokažu.
„Nakon moje nezakonite smjene svi ti ljudi su smijenjeni i tada im je rečeno da to nije zbog radnih rezultata, što je iskren ali tužan komentar naše realnosti koji potvrđuje da ne postoji na najvišim nivoima namjera da se Uprava policije suštinski unaprijedi“, rekao je Brđanin.
On je kazao da je ponosan što na Cetinju, prilikom ustoličenja nije pala kap krvi, i da je to bila, poslije 1998. godine bezbjedonosno najzahtjevnija situacija.
„Svjestan sam da u takvim situacijama uvijek bude i propusta, ali imajući u vidu sve što se dešavalo i kuda je moglo krenuti, kao i da su spriječeni nerazumni scenariji, mislim da je najvažnije bilo sačuvati taj nivo bezbjednosti, a to je mnogo važnije od toga koliko su koji akteri zadovoljni“, naveo je Brđanin.
On je istakao da su svi bili zatečeni masakrom na Cetinju.
„Nijesam siguran da je to situacija u kojoj i spremnije policije od nas imaju adekvatan odgovor, jer smo vidjeli da se nešto slično, na žalost, desilo i u jednoj susjednoj državi, ali se nerijetko dešava i širom svijeta, i to definitivno zahtijeva angažman šire društvene zajednice“, smatra Brđanin.
On je rekao da u UP nemaju ni razvijenu komunikacionu službu niti su rukovodioci prolazili do tog perioda komunikacione treninge, uključujući i njega, da bi na to mogli odgovoriti onom brzinom i jasnoćom koja se očekivala od nas.
„Znam da se vrijeme ne može vratiti i pitanje je da li bi i sa bržom reakcijom išta bilo drugačije, ali i na ličnoj i profesionalnoj ravni žalim što je ta tragedija dobila te razmjere“, kazao je Brđanin.
On je naveo da su nakon toga uloženi određeni napori kako bi se u budućnosti imao drugačiji odgovor napominjući da nije lako funkcionisati između onog što su očekivanja i onog što su mogućnosti, kako u dijelu kapacitiranosti, tako i potrebne opreme koju policija ima.
„Žalim i što u nekim situacijama političke napetosti koje su eskalirale protestima, a što prati polarizovani crnogorski kontekst, nismo upravljali vještije, iako je policija bila samo posljednja karika u tom lancu i često potpuno nepripremljena na sve to pored pored tekućeg posla“, zaključio je Brđanin.
„U Budvi je alkotestirano 65 vozača,od čega je pod uticajem alkohola zatečeno i isključeno iz saobraćaja 18 vozača,dok je 5 vozača lišeno slobode“
Službenici RCB „Jug“ – OB Budva izveli su dana tokom vikenda, u petak i subotu u vremenu od 23:00 do četiri časova ujutru lokalnu akciju pojačane kontrole saobraćaja „Alkohol“ na području Budve.
“Tom prilikom u Budvi je alkotestirano 65 vozača,od čega je pod uticajem alkohola zatečeno i isključeno iz saobraćaja 18 vozača,dok je 5 vozača lišeno slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u kocentraciji većoj od 1 g/kg koji su u zakonskom roku sprovedeni u Sud za prekršaje. Od navedenih vozača dva su upravljala vozilom sa više od 2g/kg alkohola u organizmu zbog čega im je izrečena kazna zatvora u trajanju od po 15 dana. Policijski službenici OB Budva će u susret Novogodišnjim praznicima nastaviti sa pojačanim kontrolama, sa ciljem prevencije i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda”, rečeno je Vijestima u budvanskoj policiji.
Saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć oko 23 časa kod semafora u Rakonjama, u kojoj je više osoba povrijeđeno, objavio je portal Vijesti iz Bijelog Polja.
Učesnike u saobraćaju u Crnoj Gori danas očekuju pretežno suvi kolovozi. Na putevima preko prevoja i u višim planinskim predjelima izražena je poledica. Vidljivost je smanjena mjestimično po kotlinama. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Savjetuje se maksimalno oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Intenzitet saobraćaja je umjeren, saopšteno je iz Auto motp saveza Crne Gore AMSCG.
Do 1. aprila naredne godine upotreba zimskih guma obavezna je za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu ) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom signalizacijom
Na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin za period od 16.12. do 25.12. obustava saobraćaja je od 10.00-14.00 časova.
Od 26.09. pa do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
U mjestu Gojakovići, regionalni put Đurđevića Tara –Mojkovac, od 27.09 do 25.12. odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a na snazi je zabrana saobraćaja za teretna vozila nosivosti preko 7,5 tona zbog sanacije klizišta.
Do 30.12.2023. godine na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Privremeno se od 22.11. do 31.12. odobrava potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 11.00 časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na mag.putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi –Božaj u dužini od 700m kod kružnog toka u Tuzima odobrava se totalna obustava saobraćaja. Saobraćaj se obavlja lokalnim putem.
Do 30.12. odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvodjenja radova kao i povremenu totalnu obustava saobraćaja ne dužu od 30 minuta na rekonstrukciji mag.puta M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta zbog čega se saobraćaj obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestima izvođenja radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
U periodu od 11.12. do 21.12. izvodiće se radovi na rekonstrukciji južne pristupne saobraćajnice tunela Sozina pa će se saobraćaj obavljati naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, jedne osoba je zadobila težepovrede, a sedam osoba lakše povrede.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Godinu uslovne osude i 30 eura troškova krivičnog postupka, kazna su za N.M. koji je sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici sklopio sporazum o priznanju krivice, kojim je preuzeo odgovornost i priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja i sporta. Osim toga, N.M. je ostao i bez papira koji se jedno vrijeme zvao diploma, jer je to parče papira postalo zvaničan dokument, ali kao „predmet izvršenja djela“, piše Dan.
U sporazumu o priznanju krivice navodi se da je N.M. 4. februara 2021. godine, u Podgorici, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, upotrijebio kao pravu lažnu javnu ispravu ovjerenu kopiju diplome o stečenom visokom obrazovanju i stručnom nazivu diplomirani profesor fizičkog vaspitanja i sporta, navodno izdatu dana 29. oktobra 2018. godine od strane Univerziteta u Novom Sadu Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, iako nije završio studije na navednom fakultetu, pa je takvu lažnu ispravu predao Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta prilikom pokretanja postupka za priznavanje inostrane obrazovne isprave.
“Državni tužilac i okrivljeni su saglasni da Osnovni sud u Podgorici, kao stvarno i mjesno nadležan sud, okrivljenom N.M., primjenom Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku, izrekne uslovnu osudu, kojom mu se prethodno utvrđuje kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određuje da se ista neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine od pravosnažnosti presude donijete na osnovu sporazuma o priznanju krivice ne izvrši novo krivično djelo”, navodi se u sporazumu u koji je Dan imao uvid.
Ovo je prva javnosti poznata izrečena sankcija za lažne diplome, za koje se u javnosti spekulište da ih ima više hiljada.
Zamjenica direktora Uprave za statistiku MONSTAT Snežana Remiković kazala je da je od početka popisa stanovništva 3. decembra, zajedno sa jučerašnjim danom, popisano 564.000 osoba, 308.000 stanova i 181.000 domaćinstava.
Ona je u Bojama jutra na TV Vijesti rekla da ima dovoljno vremena da se popis, koji je produžen do 28. decembra, završi u roku, čak i u opštinama gdje je nedostajalo popisivača.
Remiković je naglasila da je kontrolama utvrđeno da, uprkos tome što su pojedini popisivači isključeni zbog zloupotreba, nije promijenjen nijedan podatak iz “osjetljive kategorije”.
“Do sada je, kontrolama koje su rađene, utvrđena njihova stopostotna vjerodostojnost u odnosu na kopiju”, rekla je.
Preliminarni rezultati o broju stanovnika, domaćinstava i stanova biće najkasnije 30 dana nakon završenog popisa.
Konačni se očekuju “negdje šest mjeseci nakon toga”.
“Provjera će trajati nekih mjesec dana, što će produžiti i taj period za objavu”, dodala je.
Dosad smo sa našim partnerima glasali bez nekih velikih razlika, mada u demokratiji uvijek mogu postojati neka glasanja koja nisu direktno partijski vezana, kaže Đurović
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović smatra da je Demokratska partija socijalista izolovala sebe u parlamentu i ostala bez ikakvog uticaja na ostale političke subjekte, što je pokazalo i glasanje za guvernerku Centralne banke Irenu Radović.
Đurović u razgovoru za „Dan“ podsjeća da NSD u parlamentu nastupa kao poseban poslanički klub, ali je, kako kaže, evidentno da praktično nastupa kao dio koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i i da tu nema nikakvih nedoumica.
– Dosad smo sa našim partnerima glasali bez nekih velikih razlika, mada u demokratiji uvijek mogu postojati neka glasanja koja nisu direktno partijski vezana. Što se tiče opozicije, uticaj Demokratske partije socijalista na druge partije više definitivno ne postoji, pa se sada dešava da te političke grupacije glasaju sa predstavnicima političke većine. Mislim da je Demokratska partija socijalista ostala izolovana i da će to sigurno imati neke reperkusije po njih same. Čini se da i kod njih ima iskakanja, ali to je već njihov politički problem – ističe Đurović.
Ubrzano ka Evropskoj uniji
Đurović je optimista što se tiče evropskog puta Crne Gore. – Mi u statutu i programu partije imamo evropski put kao vodilju. I svakako da mi nismo nikada ni bili problem. Mislim da su lobiji koje je Demokratska partija socijalista napravila uticali da se stvori takav ambijent u kojem su Demokratski front, koalicija „Za budućnost Crne Gore“ ili Nova srpska demokratija bili neka sporna tačka. Međutim, gotovo sam siguran da će se pokazati suprotno i da ćemo upravo mi biti taj zamajac koji će povesti Crnu Goru ka EU. Što se tiče godine, sad se već otvorenije priča o tome da Crna Gora, a čini se i druge zemlje zapadnog Balkana, može ući u EU mnogo prije 2030. godine – ističe Đurović.
On podsjeća da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić dobio najveći broj glasova kao kandidat za tu funkciju u poslednjih nekoliko mandata.
– Želim da kažem da je to jedan demokratski iskorak kad je u pitanju samo vođenje parlamenta. I to može doprinijeti da se utiče na broj parlamentaraca koji će glasati po svom nahođenju, a ne po partijskim obavezama, kako bismo deblokirali ono što je bilo blokirano u prošlom mandatu i došli do broja poslanika koji je dovoljan da riješi sve krize institucija u Crnoj Gori – naglašava poslanik NSD.
Podaci sa popisa koji je u toku ukazuju na to da će grad pasti na manje od 25.000 stanovnika. Za pet decenija broj stanovnika gotovo da je prepolovljen, rekordnih 46.856 Pljevlja su imala 1971.
Do 16. decembra u opštini Pljevlja popisano je svega 22.800 stanovnika, saopšteno je na poslednjoj sjednici Odbora za praćenje popisa stanovništva u Crnoj Gori.
Popis je produžen do 28. decembra, ali već sad je izvjesno, s obzirom na to da je, kako kažu upućeni, većina stanovništva popisana, da će u industrijskom centru Crne Gore broj stanovnika biti manji od 25 hiljada. Odnosno, šest do sedam hiljada manje nego na pospisu održanom 2011. godine. Prema tom popisu, u Pljevljima je živjelo 30.786 stanovnika.
Ovogodišnji popis će izvjesno pokazati i da se broj stanovnika u Pljevljima, u odnosu na popis održan 2003. godine, smanjio za najmanje 12 hiljada. Te godine u Pljevljima je popisano nešto manje od 37.000 stanovnika.
Za pet decenija broj stanovnika u opštini Pljevlja je gotovo prepolovljen. Rekordan broj stanovnika Pljevlja su imala 1971. godine – 46.856.
Godinama više ljudi umire nego što se rađa, a po negativnom prirodnom priraštaju Pljevlja su daleko ispred ostalih opština u Crnoj Gori. Ako se izuzme prethodna godina, broj novorođenčadi u Pljevljima iz godine u godinu drastično se smanjuje. Broj rođene djece u porodilištu u posljednjih petnaestak godina je prepolovljen.
O tome, ali i iseljavanju iz Pljevalja, “Vijesti” su pisale više puta…
U cilju povećanja nataliteta Opština je prvi put prošle godine izdvojila 20.000 eura za sufinansiranje medicinski potpomognute oplodnje.
Od lani, Opština Pljevlja subvencionira i kamatu na stambene kredite mladim bračnim parovima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, što je još jedna od mjera koje lokalna uprava preduzima u cilju zaustavljanja strmoglavog pada nataliteta i zaustavljanja odseljavanja mladih.
Od novembra, lokalna uprava počela je i sa isplatom dječijeg dodatka svoj djeci u Pljevljima u iznosu od 30 eura, a po 50 eura djeci čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć i lične invalidnine.
