Specijalno državno tužilaštvo (SDT) još nije obavijestilo javnost o tome šta je bilo sa predmetom koji je formiran protiv bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića (BS), kao i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače (DPS), koji im je iz Višeg državnog tužilaštva predat još prije dvije godine.

 (Foto: Tufik Softić)

Ogorečeni građani Berana i ovog dijela Crne Gore, koji već nekoliko puta organizuju proteste zbog saobraćajne zatvorenosti, nosili su transparente na kojim su podsjetili Specijalnog državnog tužioca da ubrza postupak i ispita kako je bosanska forma “Euroasfalt” dobila taj posao i sada, uprksos kašnjenju od četiri godine, treba da naplati od države Crne Gore dvadeset miliona eura više nego je ugovorom bilo predviđeno.

Nurković i Parača osumnjičeni su da su zloupotrijebili službeni položaj, i da zbog toga ni do danas nije završen i otvoren za saobraćaj put Berane-Kolašin preko Bjelaise, sa tunelom Klisura.

Građani koji protestuju podsjetili su da je Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo ranijoj vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maji Jovanović još prije dvije godine informacije koje se odnose na osnovane sumnje krivičnih djela u produženom trajanju zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnom radu bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Save Parače u vezi sa realizacijom projekta izgradnje tunela Klisura (Vranjak) i rekonstukcijom dionice puta Lubnice (Berane) – Jezerine (Kolašin).

 (Foto: Tufik Softić)

“Realizacija projekta rekonstrukcije ugovorena je još 2. decembra 2016. godine za 34,69 miliona eura. Država će, nakon što je bilo jasno da će doći do promjene vlasti, morati da plati izvođaču radova „Euroasfaltu“ još 20 miliona eura u odnosu na prvobitnu cijenu”, stajalo je u tim informacijama.

Osnovano se sumnja da su Nurković i Parača koristili svoj položaj za zaključivanje i realizaciju složenog infrastrukturnog projekta iako je od samog početka realizacije projekta bilo jasno da se isti neće i ne može realizovati u ugovorenim rokovima i uz dogovoreni iznos novca “čime su svjesno, moguće i namjerno omogućili nastupanje štetnih posljedica, samim tim i ugrozili javni interes”.

Kako je objašnjeno, izražene su sumnje da je Nurković u svojstvu bivšeg ministra saobraćaju od kraja 2016. godine do decembra 2020. godine u računljivom stanju propustio da prijavi krivično djelo zloupotrebu službenog položaja učinjenog od strane Parače.

 (Foto: Tufik Softić)

„Sve to pogotovo kada se ima u vidu da su ista saznanja od početka realizacije projekta sačinjavana na račun investitora od strane međunarodnog konsultanta sa kojim je ugovor zaključio bivši ministar Nurković“, saopšteno je još prije dvije godine iz MKI.

Dok je bivši ministar Nurković tada odbio da daje izjave tim povodom, bivši direktor Uprave za saobraćaj, Savo Parača, odbacio je sve navode Ministarstva kapitalnih investicija o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa rekonstukcijom dionice puta Lubnice – Jezerine.

Parača je kazao da je sva procedura u slučaju rekonstukcije dionice puta Lubnice – Jezerine urađena u skladu sa standardima Evropske banke i uz konsultacije sa njima u odabiru izvođača i nadzora.

I aktivisti civilnog sektora tvrdili su da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji „Euroasfalt“ iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera bosanske SDA, najbliskije partije BS u Crnoj Gori.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo otvorilo ranije otvorilo izviđaj kojim bi bilo ispitano poslovanje firme „Euroasfalt“ iz Sarajeva u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona eura, ali ni u tom predmetu nije bilo nikavog epilog.

Transparnetima koje su nosili građani Berana na poslednjem protestu zatraženo je da se slučaj aktuelizuje i da se presipita ko je i kako omogućio „Euroasfaltu“ da naplati dvadeset miliona eura više od novca poreskih obveznika Crne Gore, kao i da neko odgovori na pitanje zbog čega tunel „Klisura“ do danas nije otvoren za saobraćaj.