Okrivljenima se stavlja na teret da su bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave za imovinu, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave

U aprilu 2023. godine, tadašnja parlamentarna većina glasala je da pet poslanika Skupštine Crne Gore ostanu bez imuniteta kako bi Specijalno državno tužilaštvo (SDT) moglo da ih krivično goni zbog dodjele povlašćenih stanova i kredita u periodu 2016–2020. Bez poslaničkog imuniteta u tom trenutku ostali su Predrag Bošković (DPS), Ivan Brajović (SD), Damir Šehović (SD), Dragica Sekulić (DPS) i Suzana Pribilović (DPS).

Od juna je specijalni državni tužilac Vukas Radonjić počeo sa saslušanjem osumničenih u slučaju koji je u javnosti poznat kao afera „Stanovi“. Pored tadašnjih poslanika, na spisku osumnjičenih našli su se i članovi nekadašnje vladine Komisije za stambena pitanja funkcionera – Budimir Šegrt, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Dražen Miličković, Osman Nurković, Jelena Radonjić i Aleksandar Jovićević. Svi se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj u produženom trajanju prilikom rješavanja stambenih potreba 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, te da su time nanijeli štetu državnom budžetu u iznosu od 2,6 miliona eura.

Saslušanja su počela sa bivšim predsjednikom Komisije za stambena pitanja funkcionera Predragom Boškovićem. U tužilaštvu je, dan za danom, saslušavano po nekoliko osumnjičenih dnevno, a potom su iskaze dali i svjedoci. Svi osumnjičeni negirali su izvršenje krivičnog djela koje im se stavlja na teret, a u svojoj odbrani su kazali da odluke o dodjeli povlašćenih stanova i kredita nisu donosili oni kao članovi komisije, već Vlada. Smatrali su da je postupak protiv njih rezultat pritisaka i političkog marketinga pred izbore tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, po čijoj krivičnoj prijavi je i započeo postupak pred SDT-om.

Optužnica još čeka kontrolu

Iako je još početkom jula predata Višem sudu, do kontrole optužnice pred sudskim vijećem još nije došlo, jer je dosad svako zakazano ročište otkazano i pomjereno za novi datum. Poslednje odgađanje bilo je 22. decembra, a razlog za to bio je što je optuženi Suad Numanović imao nezgodu u kojoj je zadobio povredu glave, kao i zbog medicinske intervencije jednog od branilaca.

Zbog uzastopnog odgađanja ročišta negodovao je specijalni državni tužilac Vukas Radonjić, koji je kazao da smatra da se radi o zloupotrebi i da su ispunjeni uslovi za održavanje kontrole optužnice. Radonjić je u sudnici ukazao da je po Zakonu o krivičnom postupku određeno da sud u pozivima advokatima i optuženima naznači da će se ročište za kontrolu optužnice održati ako ne dođu, u slučaju ako su uredno pozvani. Poslednje ročište je odloženoo iako su svi bili uredno pozvani.

Predsjednik vijeća, sudija Boris Savić kazao je tada Radonjiću da ukoliko misli da je predsjednik vijeća ili neki član vijeća zloupotrijebio položaj, da protiv njih može da podnese krivičnu prijavu. Advokati iz redova odbrane su reagovali navodeći da se ne radi o zloupotrebi i da je po ZKP-u propisano da ukoliko je neko opravdano odsutan, onda sud mora da odgodi ročište, inače bi se radilo o kršenju prava na odbranu. Naredno ročište je zakazano za 9. februar.

Mjesec nakon što su započeta saslušanja u ovom slučaju, početkom jula, Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici predalo neposrednu optužnicu protiv Boškovića, Šegrta, Numanovića, Vlahović, Pribilović, Šehovića, Brajovića, Sekulić, Miličkovića, Nurkovića, Radonjić i Jovićevića zbog postojanja sumnje da su, u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.

– Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je propisivala da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu za rješavanje stambenih potreba koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604.740,59 eura – navodi se u optužnici tužioca Radonjića.

U izviđaju je utvrđeno da je odobreno i dodijeljeno 49 kredita u iznosu od po 40.000 eura, pet kredita u iznosu od po 35.000, 20 kredita u iznosu od po 30.000 eura, 30 kredita u iznosu od po 20.000 eura, 10 kredita po 25.000 eura, ali i krediti u iznosima od 29.500 eura, 28.000 eura, 25.920 eura…

– Takođe, pojedini krediti u iznosu od 40.000 eura dodijeljeni su i javnim funkcionerima koji su u svojim zahtjevima za rješevanje stambenih potreba od komisije tražili iznose od 30.000 eura, a očigledno prekoračenje podnijetih zahtjeva je u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku i sudskom praksom Upravnog suda Crne Gore – konstatovao je Radonjić.