Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv policajca Jugoslava Raičevića koji se tereti za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Mediji su ranije objavili da je Raičević, sudeći prema izvještaju Europola, bio u svakodnevnoj komunikaciji sa Milanom Vučinićem, visokokotiranim članom organizovane kriminalne grupe Pljevljaka Darka Šarića.
“Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, predalo optužnicu protiv okrivljenog lica J.R. službenika Uprave policije, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, saopštio je CdM-u državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
Radonjić naglašava da je nakon izviđaja i istrage, utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni, u 2020. godini, postao pripadnik kriminalne organizacije koju je organizovao D.Š., a koja je djelovala u Crnoj Gori, Srbiji i drugim zemljama Evrope, radi vršenja “krivičnih djela protiv života i tijela, javnog reda i mira i protiv službene dužnosti i drugih, a sve u cilju sticanja nezakonite dobiti”.
“Okrivljeni je kao službenik Odsjeka za posebnu operativnu podršku, ostvarujući svoj zadatak i ulogu u kriminalnoj organizaciji, drugom članu organizacije, M.V., saopštavao lične podatke građana i druge do kojih je došao u vršenju ili u vezi sa vršenjem službe, odnosno o službenim radnjama koje je policija preduzimala u odnosu na pripadnike njihove ali i u odnosu na pripadnike suprostavljene kriminalne organizacije, bez pravnog osnova i službene potrebe”, naveo je Radonjić.
Okrivljenom Raičeviću je nadležni sud produžen pritvor, na predlog specijalne tužiteljke.
“Protiv organizatora i pojedinih drugih pripadnika kriminalne organizacije za koju postoji osnovana sumnja i da je okrivljeni njen član, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Republike Srbije je, u oktobru 2022. godine, podiglo optužnicu pred Specijalnim sudom u Beogradu, za više krivičnih djela”, zaključio je Radonjić.
Nakon odluke predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da Skupštini Crne Gore vrati na ponovno odlučivanje tri zakona, parlamentarna većina je obnovila dva zakona koja su predložena od strane grupe poslanika, dok je Vlada Crne Gore, takođe, obnovila zahtjev za zakon čiji je ona bila predlagač, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i dodao da će se sjednica Skupštine održati 19. januara, odnosno u najkraćem mogućem roku predviđenim Poslovnikom Skupštine i na njoj će se poslanici ponovo izjasniti o datim zakonima.
„Nakon što su ova tri zakona prošla tri čitanja, prošla kroz nadležne odbore Skupštine, moram konstatovati da za razliku od predsjednika Crne Gore izabrani narodni predstavnici nisu uočili nikakav nedostatak vezan za te zakone. Dakle, poslanici će imati priliku da ponovo glasaju o vraćenim zakonima i tim činom će se jasno odrediti u odnosu na odluku koju je donio predsjednik Crne Gore“, saopštio je Mandić.
U konačnom, kako kaže, Crna Gora ima Ustavni sud koji radi u punom sastavu, a on je jedino nadležan da ocijeni da li je neki zakon u saglasnosti sa Ustavom ili ne.
„Za razvoj demokratije u Crnoj Gori je veoma korisno da svaka institucija odgovorno radi svoj posao. Parlament donosi Ustav i zakone, Vlada vodi politiku ove zemlje, a Ustavni sud ocjenjuje usklađenost zakona i drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonima.“ zaključio je Mandić.
Pljevljak Duško Šarić se jutros predao policiji Srbije, pišu mediji. Njegov branilac, advokat Radoslav Baćović saopštio je da se Šarić dobrovoljno stavio na raspolaganje srpskim nadležnim organima.
“Duško Šarić se dobrovoljno stavio na raspolaganje srpskoj policiji i pravosuđu. Po završetku procedure u potražnom odeljenju MUP-a, on će biti sproveden u Posebnu pritvorsku jedinicu, pošto mu je ranije određen pritvor”, rekao je Baćović Kuriru.
Viši sud u Beogradu raspisao je 2022. međunarodno potjernicu za Duškom Šarićem, koji je osumnjičen da je član kriminalne grupe svog rođenog brata Darka.
Mlađem Šariću je prethodno određen pritvor, a nalog za hapšenje, preko Ministarstva pravde, proslijeđen je i nacionalnom birou Interpola.
Duško Šarić nalazi se na optužnici tužilaštva kojom se njegovom bratu Darku Šariću stavlja na teret da je planirao ubistva svjedoka saradnika u drugom predmetu, Nebojše Joksovića. Navodno, njegov brat Duško sumnjiči se da je vodio računa o finansijama kriminalne grupe.
I Jokosvić je saslušan na prethodnom suđenu, kada je rekao da o planiranju likvidacije ne zna ništa.
U Posebnoj pritvorskoj jedinici boravi i Darko Šarić, koji je uhapšen 10. aprila 2022. dok je poternica za mlađim Šarićem raspisana nekoliko meseci kasnije.
Očekuje nas politički dinamična godina, sa mogućim prekompozicijama na političkoj sceni i formiranjem novih saveza, kazala je u intervjuu za Portal RTCG Ana Nenezić iz Instituta za društveno politička istraživanja Analitico.
„U kontekstu najavljene rekonstrukcije Vlade postoji nekoliko nepoznanica o budućem pravcu saradnje unutar parlamentarne većine. Važno je razumjeti da govorimo o heterogenoj strukturi subjekata koji imaju različite interese“, navodi Nenezić.
Pored toga, kako kaže, nijesu svi konstituenti na isti način posvećeni saradnji, a već se uočava kršenje Sporazuma od strane pojedinih političkih partija, i traženje alternativnih kanala saradnje.
„Ono što je sigurno, očekuje nas politički dinamična godina, sa mogućim prekompozicijama na političkoj sceni i formiranjem novih saveza. Uvjerenja sam da PES neće odstupiti od Sporazumom definisanog roka iako je već sada vidljivo da među konstituentima većine postoji visok nivo nepovjerenja. Saznanja o potencijalnom preusmjeravanju koalicione saradnje sa ZBCG na DPS, i partije manje brojnih naroda, je nešto što se moglo čuti tokom Skupštinskih zasijedanja, pa je osnovano pretpostaviti da se ove ocjene odnosno očekivanja iznose na bazi zakulisnih dešavanja koja nijesu poznata široj javnosti“, ističe Nenezić.
Vjeruje da je posljedica ovih navoda testiranje spremnosti PES-a od strane ZBCG da se dalja saradnja formalizuje i na nivou izvršne vlasti, ali kako smatra Nenezić, ti napori neće biti uspješni.
„Naprotiv, mogu poslužiti premijeru Spajiću kao osnova da partnere potraži među ostalim političkim strankama. Sa druge strane, „flertovanje“ Spajića sa više političkih subjekata, iako ne osigurava dugoročnu političku stabilnost, donosi mu kooperativnost svih političkih partija, izuzev URA-e. Činjenica je da je ovakvim strateškim pozicioniranjem uspio kreirati prostor koji mu otvara više potencijalnih opcija, a onemogućava ultimatume“, smatra Nenezić.
DPS će teško održati partijsko jedinstvo
Smatra i da će takva situacija trajati sve dok ne donese konačnu odluku o putu kojim želi dalje voditi Crnu Goru.
„Dva su ključna preduslova koja će uticati na dalje strateško djelovanje premijera Spajića. Prvi se odnosi na to da li može obezbijediti podršku unutar partije i poslaničkog kluba za ovakav zaokret, a drugi na rezultate izbora za predsjednika DPS-a i dalje političko djelovanje ove partije“, navodi Nenezić.
Ona kaže i da bi bila iznenađena ako bi DPS uspio da održi partijsko jedinstvo ili ne nastavi djelovanje u bar dvije kolone.
„Ukoliko ovi preduslovi nisu ispunjeni, prostor za dalje pozicioniranje Spajića biće vrlo ograničen, što bi dalje otvorilo prostor ili za vanredne parlamentarne izbore, ili za prekompoziciju na način da drugi politički subjekti preuzmu punu kontrolu“, navela je Nenezić.
Rezultati popisa mogli bi podići političke tenzije
Nenezić smatra i da postoji realna mogućnost da će rezultati popisa podići političke tenzije u Crnoj Gori.
“Multietnička i politički polarizovana društva, kao što je Crna Gora, često doživljavaju popis stanovništva kao izvor tenzija, posebno ako se stvori percepcija njegove politizacije ili ako rezultati budu kontroverzni. Neispunjavanje zahtjeva opozicije, garantovanih Sporazumom, ili najave ZBCG-a o traženju ustavne promjene u vezi sa službenim jezikom na osnovu rezultata popisa mogu biti potencijalni izazovi”, navodi Nenezić za Portal RTCG.
Realno je, kako kaže, očekivati da će pitanja koja će otvoriti rezultati popisa biti u fokusu prve polovine ove godine.
“Uvjerenje temeljim na činjenici da veliki broj političkih subjekata opstaje upravo na ovim temama, i nije za očekivati da se okrenu zastupanju konkretnih političkih programa koji će se dominantno temeljiti na oblastima koje doprinose napretku čitavog društva. To nije politički oportuno, jer se nažalost glasovi i dalje najlakše dobijaju na onim temama koje jačaju negativni sentiment i doprinose polarizaciji”, smatra Nenezić.
Sa druge strane, kako kaže, prvi podaci o broju popisanih, koji pokazuju značajan pad stanovnika u mnogim opštinama u odnosu na 2011. godinu, su zabrinjavajući i otvaraju teme o migraciji stanovnika Crne Gore i odgovornosti za to stanje.
“Fokus analize i zalaganja bi trebali ići ka razumjevanju zašto je došlo do odlaska naših sugrađana, i na koji način zaustaviti dalju migraciju, posebno mladih, visoko obrazovanih ljudi koji bi trebali biti nosioci daljih reformskih procesa”, navodi Nenezić.
Sa druge strane najave lidera NSD i DNP Andrije Mandića i Milana Kneževića da bi na osnovu rezultata popisa mogli da traže promjenu statusa srpskog jezika, Nenezić vidi kao legitimne zahtjeve, jer kako kaže, nalaze se u njihovim političkim programima.
“Vjerujem da to nijesu pitanja koja su od najveće važnosti u Crnoj Gori, u ovom trenutku, već da fokus treba usmjeriti na ono što čini EU agendu. Ipak, kao što sam već objasnila, u nedostatku konkretnih programa, nije iznenađenje da određene partije pokušavaju ojačati svoje biračko tijelo otvaranjem ovih pitanja”, kaže Nenezić.
Dodaje međutim, da postoje dva ključna problema u vezi sa tim najavama.
“Prvo, Sporazum potpisan od strane vladajuće većine navodi da se politički subjekti neće baviti temama koje jačaju podjele u društvu, što se ovim krši. Drugo, mnogo važnije, je da promjena Ustava zahtjeva proceduru koju je teško dostići. Vjerujem da su i ovi oni svjesni te činjenice pa ne iznenađuje što se sada govori ne o promjeni, već o dopuni Ustava. Lično, ne vidim način da se u formalno pravnom smislu ove zamisli sprovedu”, navela je Nenezić.
Kada je riječ o sporazumu o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, kako podsjeća Nenezić, taj proces započele su ranije vlade prije više od deceniju, ali dodaje ona, nije bilo političke volje sa strane Srbije da se postigne saglasnost.
“Svakako, ovo je važno pitanje za veliki broj građana Crne Gore i vjerujem da najprije treba otvoriti dijalog u Crnoj Gori, a zatim preduzeti konkretne korake u tom pravcu”, zaključuje Nenezić.
Rezultati u pravosuđu biće prava mjera našeg uspjeha
Kada je riječ o procesu pristupanja Crne Gore EU, Nenezić ističe da su nakon višegodišnje institucionalne blokade i odsustva političkog dijaloga u oblasti pravosuđa, konačno napravljeni značajni koraci.
Podsjeća da je parlamentarna većina uspjela da obezbijedi dovoljan broj glasova za izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta i sedmog sudije Ustavnog suda.
“Posebno je važno što su neki prijedlozi dobili podršku i od opozicije, što ukazuje na mogućnost dijaloga i donošenje odluka važnih za crnogorsko društvo. Međutim, ovakav razvoj događaja više vidim kao rezultat svijesti o postojanju većine za izbor, nego kao iznenadnu promjenu političke volje ili kao spremnost za dijalog. Vjerujem da su glasovi opozicije došli kao rezultat razumjevanja da bi svaki pokušaj blokade bio korak nazad od deklarativne spremnosti svih političkih subjekata da prioritet daju EU agendi, a ne političkim taktikama i interesima”, kaže Nenezić.
Iako je formalno završen proces imenovanja, ostaje kako ističe Nenezić, otvoreno pitanje kakvi će biti rezultati rada kompletiranog Ustavnog suda i Sudskog savjeta, i da li su ova rješenja bila dobra.
“To ćemo vidjeti vrlo brzo, već tokom ove godine”, poručila je Nenezić.
Ona ipak ističe da su ta imenovanja samo početni koraci i bez izbora VDT-a u prvoj polovini ove godine, neće značiti puno u odnosu na ispunjavanje kriterijuma u poglavlju 23.
“Više puta su to napomenuli i najviši EU zvaničnici te treba biti oprezan i ne kreirati nerealna očekivanja. Pred Crnom Gorom se nalaze druga brojna i ništa manje važna pitanja kojima treba posvetiti pažnju, a koja se odnose na oslobađanja pravosuđa političkog uticaja, jačanje tehničko administrativnih uslova za rad, i donošenje brojnih važnih zakona. Ako se iskoristi ovaj momentum i nastavi u istom duhu, vjerujem da možemo očekivati završna mjerila za poglavlje 23, što bi bio značajan uspjeh s obzirom na stagnaciju procesa EU integracija od 2017. godine”, poručila je Nenezić.
Ključno će, kako ona poručuje, biti postizanje mjerljivih rezultata od strane svih pravosudnih organa, što je prava mjera našeg uspjeha.
“Osposobljavanje institucija je jedno, ali dobijanje konkretnih rezultata koji potvrđuju ispravnost odluka je ono što nas vodi naprijed ka razvijenim društvima”, navela je Nenezić.
U Skupštini Crne Gore krajem 2023. formiran Odbor za izbornu reformu, a Nenezić podsjeća da su reforme izbornog zakonodavstva izostale više od decenije.
“Nasljednici Demokratske partije socijalista (DPS) na vlasti su zaboravili dugogodišnja obećanja o tome, nesmetano preuzimajući mehanizme koji izbore u Crnoj Gori čine nedemokratskim. Zakonodavci nikada nisu ovom pitanju pristupili sa dužnom pažnjom, a sporadične izmjene izbornih propisa su se dešavale ad hoc i netransparentno, kao dio političkih pregovora, bez značajnijeg unapređenja procesa”, poručuje Nenezić.
Ona podsjeća da EU slobodne i fer izbore smatra jednim od prioriteta za napredovanje u procesu pridruživanja, što bi kako dodaje, trebalo biti podrazumijevajuće za zemlju koja je toliko odmakla u procesu pregovaranja.
“Neuspjeh prethodno formiranih Odbora ukazuje na nedostatak političke volje za prilagođavanje izbornih i pratećih zakona demokratskim standardima. Nadam se da će ovog puta biti drugačije, iako postoji opravdana sumnja u spremnost političara da sistem mijenjaju u korist društva, a protivno svojim interesima”, kazala je Nenezić.
Ona smatra da je potrebno šire pristupiti reformi, ne samo implementirati preporuke iz izvještaja Evropske komisije i OEBS/ODIHR-a.
“Tu spada razmatranje, odnosno, otvoren dijalog o potrebi šire izmjene izbornog sistema, uvođenje novina poput preferencijalnog glasanja, odnosno otvorenih lista, kao i individualnih kandidatura, umjesto sadašnjeg minimuma od dvije trećine kandidata na listi. Fokus mora biti i na potpunoj profesionalizaciji izborne administracije, izradi inovativnih predloga zakona o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, registara prebivališta i boravišta, kao i analizi primjene zakona o ličnoj karti i crnogorskom državljanstvu”, predlaže Nenezić.
Posebno je važno, kako ističe, uvidjeti neslaganje broja državljana sa biračkim pravom i broja upisanih birača u birački spisak, te osmisliti sistem provjere ko zaista boravi u Crnoj Gori, jer su registri za birački spisak netačni.
“Podaci koje ćemo dobiti popisom, vjerujem da će potvrditi sve ove sumnje te će onemogućiti uporno izbjegavanje donosilaca odluka da negiraju ili izbjegavaju dijalog o ovim pitanjima. Dodatno, treba otvoriti pitanja organizovanih i strateških stranih uticaja i definisati načine zaštite koji će obezbijediti slobodu glasanja bez uticaja i formiranje mišljenja uz primjenu manipulativnih tehnika koje smo registrovali tokom prethodnih izbornih procesa”, navela je Nenezić.
Sve to je kako ona ističe, samo dio važnih pitanja, a domet rada Odbora će, poručuje Nenezić, prevashodno zahtijevati jasnu političku volju.
“Kozmetičke promjene neće biti dovoljne; naprotiv, mogu izazvati dodatnu frustraciju građana i dalji gubitak povjerenja u izborni proces”, zaključila je Nenezić.
U nesreći na Zlatici 31. decembra stradao sedamnaestogodišnjak
Mladić A.N. (2006. godište) podlegao je povredama zadobijenim u udesu 31. decembra, u podgoričkom naselju Zlatica, rečeno je iz policije.
U toj nesreći je stradao F.V. (17), dok su povrijeđene još četiri osobe, među kojima i A.N. Do nesreće je došlo oko 20.40 sati, na Bulevaru Vilija Branta.
VLAST NIJESU SAMO FOTELJE!!! DRŽAVA NIJE IGRAČKA!!!
Vlada bez ideologije, programa, politike, plana, pokazala da se radi samo u grupi slučajnih prolaznika, predvodjenih sitnim prevarantima, populizmima, nedoraslih državnim funkcijama koje su im pripale na osnovu obmana i prevara.
Nastavlja se rašomonijada zvana FOTELJE SAD. Pred očima građana raspada se vlast. Niko ne zna sta je PES, ko daje saopštenja, kod koga je pečat, password za zvanični nalog za mail.
Niko ne zna šta je Vlada, sta je parlamentarna većina. Ko donosi odluke? Vlast nijesu samo fotelje, potpisivanje velikih korupcionaških ugovora i javnih nabavki, provizije, šverc i brzo bogaćenje. Država nije igračka da se daje djeci. Vođenje države je ozbiljan i odgovoran posao. To nije svađa gimnazijalaca na velikom odmoru.
Selo gori, a lideri PES-a (ako to uopšte više postoji kao neki jedinstven politički subjekt) se češljaju i medjusobno jedni drugima podmeću noge i preko leđa građana i države rešavaju svoje pubertetske komplekse, lične frustracije i opsjednutost vlašću kao izvoru moći i ličnog bogastva. Gladni svega, para, moći, slave, zaslijepljeni svjetlima pozornice vode ovaj polupani brod ka brodolomu.
Samo se vi djeco igrajte, ali ponekad pomislite koliko je Crnogoraca dalo živote i borilo se sa da bi vi danas imali ovu skupu igračku da se igrate. A vi moj NARODE malo razmislite kome dajete u ruke sudbinu vaše djece glasovima na izborima. Nije sve u 450 nezarađenih eura. Kada ovi polome igračku, neće biti nikoga ko će vam “kupiti” novu državu – igračku. Kad MILO-jku dosadi ova igračka, on će je odbaciti i napustiti zemlju punih džepova vaših para.
Nova sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se glasati o tri zakona koje je vratio na ponovno odlučivanje predsjednik Crne Gore Jakov Milatović mogla bi biti održana već polovinom januara, saznaje Portal RTCG u parlamentu.
Prema našim informacijama, priprema se sazivanje vanredne sjednice zakonodavnog doma. Već je počelo prikupljanje potpisa za inicijativu za sazivanje vanredne sjednice.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama.
Komentarišući odluku Milatovića, iz Evrope sad su rekli da uvažavajući činjenicu da predsjednik Crne Gore ulazi u meritum zakona nedavno usvojenih u Skupštini Crne Gore, moraju istaći da isti nisu problematični sa stanovišta ustavnosti, te da apsolutno odražavaju javni interes.
“A time ispunjavaju i sve preduslove da budu potpisani od strane predsjednika, kako Ustav i propisuje” saopštili su iz Pokreta Evropa sad.
“Da bi javnost bila upoznata, podsjećamo da izmjena Zakona o privrednim društvima ima za cilj da se stane na kraj političkim odborima direktora, kojima je bio cilj da imenuju politički obojen menadžment u punom mandatu. Posljedica nepotpisivanja ovog zakona je čuvanje starog Borda direktora EPCG, instaliranog od strane 43. Vlade, čime se stvara mogućnost da članovi koje je imenovala Abazovićeva Vlada na namještenom konkursu izaberu novog izvršnog direktora u punom mandatu i po mjeri bivšeg premijera”, navode iz PES-a.
Iz kabineta predsjednika Crne Gore poslali su i obrazloženje njegovih odluka.
Kako se navodi u saopštenju iz kabineta predsjednika države, u važeći tekst Zakona o privrednim društvima uvodi se novi član 330b kojim se propisuje da će se „postupci sazivanja i održavanja skupštine akcionara koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, okončati po ovom zakonu, osim ako su rokovi za održavanje skupštine kraći od rokova iz člana 151a ovog zakona”.
Kada je u pitanju razlog povratka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave Skupštini na odlučivanje, Milatović je naveo da su usvojenim Zakonom, pored ostalog, ustupljeni prihodi opština, po osnovu dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta lica koje ostvaruje dohodak, smanjeni za opštine Primorskog i Središnjeg regiona sa dosadašnjih 50 odsto na 40 odsto.
U odluci o vraćanju Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama, Milatović je naveo da rješenja sadržana u usvojenom Zakonu podrazumijevaju drugačiji način nadzora i kontrole kada je u pitanju Agencija za elektronske komunikacije i poštansku delatnost, gde ključnu nadzornu djelatnost, koju po važećem zakonodavstvu u odnosu na Agenciju vrši Skupština, a prema usvojenom rješenju vršiće Vlada.
Učesnike u saobraćaju očekuju mokri i klizavi kolovozi. Vidljivost je smanjena mjestimično po kotlinama. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Savjetuje se maksimalno oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Intenzitet saobraćaja je umjeren, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 1. aprila naredne godine upotreba zimskih guma obavezna je za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu ) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom signalizacijom.
Do 8. janaura neće biti obustave saobraćaja na državnim putevima. Radovi počinju 9. januara 2024.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobila teže povrede, a 3 osobe lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Predsjednik države Jakov Milatović, odlukom da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave vrati Skupštini na ponovno odlučivanje, direktno je zakinuo opštine za stotine hiljada eura poreza na promet nepokretnosti, smatra Nik Đelošaj, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja.
Podsjeća da je 1. januara 2024. godine porez na promet nepokretnosti je nova nadležnost opština na 100 odsto prihoda.
“Kako bi ova odredba bila funkcionalna, trebalo je usklađivanje zakona o finansiranju lokalnih samouprava. Na ovaj način Milatović je takođe, svjesno ili ne, pojedincima omogućio ostvarivanje ekstra profita budući da svi koji u periodu do ponovnog usvajanja i stupanja na snagu Zakona budu prometovali nepokretnosti neće morati da plate porez lokalnim samoupravama”, naveo je Đeljošaj.
Takođe, kako smatra on, Milatović treba da javnosti pojasni za čiji interes je donio ovakvu odluku budući da je direktno uticao i da Agencija za elektronske komunikacije, usljed vraćanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama bude obezglavljena.
“Finalno, budući da su dva od tri zakona koji su vraćeni Skupštini iz nadležnosti ministarstva kojim rukovodim, želim upoznati javnost da su sve primjedbe Milatovića – na koje inače nema pravo, jer je kao predsjednik države neustavo preuzeo nadležnosti Vlade, netačne i predstavljaju smišljenu izmišljotinu kako bi pojedincima sačuvale fotelje, a na uštrb funksionalnosti države”, kazao je Đeljošaj.
Za ovakve i slične slučajeve, smatara on, veoma važno je što smo kompletirali Ustavni sud, kako ne bi dopustili nikome da bude iznad države, Ustava – pa ni predsjedniku države, i kako nijedan pojedinac ne bi mogao da zbog ličnih interesa nanosi štetu institucijama.
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje mogući i pljuskovi, a lokalno i grmljavina.
Na sjeveru Crne Gore promjenljivo sa dosta sunčanih intervala, ali i sa čestom kišom, po kotlinama uglavnom suvo.
Vjetar umjeren do pojačan južni, prema kraju dana u slabljenju. Temperatura od 7 do 15 stepeni.
Na jugu takođe promjenljivo uz moguću kišu, naročito na jugoistoku u jutarnjim satima. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Najviša temperatura do 16 stepeni.
More malo talasasto, vjetar južni i jugoistični, slab. Temperatura mora oko 14 stepeni.
Crna Gora tri dana
Na sjeveru, u petak oblačno, tmurno, u jutarnjim satima magla po kotlinama, u noći na subotu slaba kiša.
U subotu takođe oblačno, sa povremenom kišom, kasno uveče na planinama susnježica ili snijeg.
Vjetar u petak slab, u drugom dijelu dana u jačanju, južnih smjerova, u subotu slab do umjeren, samo na planinama pojačan do jak.
Temperatura bez bitnijih promjena, do 15 stepeni.
Na jugu u petak oblačan sa sunčanim intervalima, u subotu više sunca.
Samo slaba kiša moguća je u noći petak na subotu u centralnim predjelima, a u subotu veče jača kiša u svim oblastima. Na primorju vjetar slab do umjeren, na zapadu u subotu ujutru i pojačan do jak, zapadni. Temperatura u blagom porastu, do 18 stepeni.
