Povodom predstojećeg vjerskog praznika Božića za zaposlene pravoslavne vjeroispovjesti, neradni dani su 6, 7. i 8. januar, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja MRSS.
“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana) i to: subota 6. januara (Badnji dan), nedjelja 7. januara (prvi dan Božića) i ponedjeljak 8. januara (drugi dan Božića)”, precizirali su iz MRSS.
U MRSS- ističu da su državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Na kraju 2023. u šest primorskih opština bilo je ukupno oko 4.200 nezaposlenih, dok pojedinačno Berane, Rožaje, Nikšić i Bijelo Polje imaju približno toliko osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). Ti podaci za analitičare samo pokazuju da skoro ništa nije urađeno na smanjenju regionalnih razlika, i kako kažu, ogledalo su propasti sjevera.
Podaci dostavljeni Portalu RTCG iz ZZZCG pokazuju da je na kraju 2023. u državi bilo oko 40.000 nezaposlenih, što je za 5.830 osoba ili za 12,69% manje u odnosu na godinu ranije. Za godinu nezaposlenost je najmanje smanjena na sjeveru.
(ilustracija: Marina Đurđić)
“Broj nezaposlenih smanjen je u svim regionima, a procentualno najviše u južnom regionu – 24,17% odnosno za 1.364 lica, u središnjem – 17,74% (3.059 lica) i u sjevernom regionu – 6,11% (1.408 lica)”, saopšteno nam je iz ZZZCG.
Podaci ZZZCG pokazuju da Budva (758), Bar (1.493), Herceg Novi (504), Kotor (255), Tivat (257) i Ulcinj (1.013) imaju zajedno ukupno oko 4.280 nezaposlenih. Poređenja radi samo Berane, grad sa oko 30.000 stanovnika koliko ima i Herceg Novi, ima 4.255 osoba na evidenciji ZZZCG. Bijelo Polje ima preko 3.600 nezaposlenih, Nikšić 4.009, Rožaje više od 4.900 na evidenciji ZZZCG.
Zanimljivo je i da Podgorica, gdje živi oko četvrtina stanovnika ima 6.768 nezaposlenih, dok zajedno Rožaje i Plav imaju oko 6.900 osoba na evidenciji ZZZCG.
Mrdović: Nezaposlenost jedno „od ogledala“ propasti sjevernog regiona
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović kaže da su podaci o ukupnom propadanju sjevera (demografskom, ekonomskom, socijalnom, infrastrukturnom) odavno dostupni svim vlastima i sve vlade i parlamenti su, kako kaže, dobro znali da je sjeverni region išao strmoglavo „na dolje“.
I to propadanje, kako navodi Mrdović, nije od juče, već se godinama samo produbljuje.
“Međutim, osim povremenih javnih žalopojki o nezavidnosti situacije, svi su uglavnom okretali glavu i niko se nije ozbiljno pozabavio ovim problemom. Tu gdje je bilo prirodnih resursa, oni su uzimani sa sjevera, dok su se mladi listom iseljavali, jer su bili primorani da idu „trbuhom za kruhom“, pa se u nekom času u javnom diskursu razvio stav da „nikoga nije ni briga za sjever“. Stoga ni podaci o znatno većoj nezaposlenosti u sjevernom regionu, a upoređujući sa jugom države, nijesu iznenađujući. Oni su prosto jedno „od ogledala“ propasti sjevernog regiona”, kaže Mrdović u izjavi za Portal RTCG.
Mrdović: Mladi sa sjevera bili primorani da idu „trbuhom za kruhom“ (foto: PR Centar/Miloš Vujović)
Nedavno je premijer Milojko Spajić kazao da će druga dionica auto-puta da otvori prostor za razvoj sjevera države. „Pravljenjem tog auto-puta otvaramo sjeveroistočni dio Crne Gore, koji je najsiromašniji dio zemlje“, naglasio je Spajić.
Mulešković: Na sjeveru pokrenuti proizvodnju prozivode plasirati na jug
Da je izgradnja putne infrastrukture preduslov razvoja sjevera, saglasna je i struka, ali ekonomski analitičar Mirza Mulešković dodaje kako to samo po sebi nije dovoljno.
“Očigledno je da Crna Gora ima veliki problem u ravnomjernom regionalnom razvoju i da upravo jug Crna Gora i centralni dio, prvenstveno Podgorica, preuzimaju primat u razvoju, dok sjever iz godine u godinu bilježi sve teže i teže stanje. Imamo manji broj građana, manju ekonomsku aktivnost, što jasno ukazuje da politike koje su donošene u prethodnim godinama, jesu bile negdje orijentisane na razvoj drugih krajeva Crne Gore koje su u tom trenutku imali mnogo veći potencijal”, kaže Mulešković u izjavi za Portal RTCG.
Navodi da ipak slične probleme imaju i druge države, a u Crnoj Gori neravnomjeran regionalni razvoj dodatno je otežala inflacija koja se negativno odrazila na životni standard.
Sa druge strane, kako ističe Mulešković, Crna Gora ima veliki potencijal u turizmu, poljoprivredi i energetici, koji nije iskorišćen.
“Treba voditi računa o tome da se sjever u što kraćem roku poveže sa centralnim i primorskim regionom, to jest da unaprijedimo komunikaciju i saradnju među privrednim subjektima sjeverne regije, centralne i južne regije, prvenstveno mislim u tom dijelu povezivanja poljoprivrede i turizma, jer ja vidim tu veliku šansu. Treba da promovišemo domaće proizvode, da upravo domaći proizvodi, posebno sa sjevera Crne Gore budu u ponudi svih restorana, hotela i ugostiteljskih objekata na crnogorskom primorju”, poručuje Mulešković.
Mulešković: Domaći proizvodi sa sjevera da budu dio ponude na jugu (foto: RTCG)
Najava da će poboljšanje infrastrukture u značajnoj mjeri da unaprijedi ekonomski položaj sjevera može, ali kako dodaje Mulešković, i ne mora da bude.
On ističe i da nijesu rijetki primjeri u regionu da su pravo mjesta pored kojih prolaze auto-putevi zamrli, zbog toga što nijesu dali neki dodatan proizvod.
„Da bi zajedno sa infrastrukturom rastao i sjever, moramo paralelno da ulažemo u proizvodnju, moramo da ulažemo u razvoj usluga, moramo da ulažemo upravo u one sektore koje imaju potencijal na sjeveru Crne Gore. Osim infrastrukture moramo da radimo posebnu strategiju razvoja ekonomije sjevera i da se vidi na koji način se mogu razviti kako poljoprivreda, tako i turizam i sektor energetike i da upravo osim povezivanja sa južnim i centralnim dijelom daju kompletne proizvode kao naš turistički proizvod i moramo da vidimo koji će to biti novi proizvodi sjevera”, sugeriše Mulešković.
Infrastruktura će, navodi Mulešković, u značajnoj mjeri olakšati komunikaciju sjevera i juga, ali kako dodaje ukoliko se ne bude radilo na razvoju proizvodnje, poljoprivrede i turizma, ne možemo očekivati značajni napredak od samih puteva.
(ilustracija: Marina Đurđić)
“Ako putna infrastruktura ubrzava komunikaciju i saradnju svih aktera unutar cijele Crne Gore, a ako nemate proizvod koji treba sa sjevera da dođe u centralni ili južni dio, ne možete računati da ćete unaprijediti sami ekonomski status. Ono što jeste moguće je povećanje broja turista zbog bolje povezanosti, ali ipak ne treba se oslanjati samo na to, jer na taj način se ne rješava dugoročno pitanje ekonomskog oporavka sjevera”, zaključio je Mulešković.
Da do sada nijesmo vidjeli ekonomski oporavak sjevera i smanjenje jaza u regionalnom razvoju, smatra i Ines Mrdović.
“Naprotiv, on se samo produbljuje. Nadalje, kvalitetna putna infrastruktura je samo jedan od preduslova. Uz nju je potrebna najmanje kvalitetna energetska i vodovodna infrastruktura, a na to izvodljive poslovne ideje o otvaranju manjih fabrika i preduzetničkih biznisa, za koje je potrebno obezbijediti izvore finansiranja”, poručila je Mrdović.
Potrebno je, kako kaže Mrdović, imati viziju razvoja tog regiona.
Sjever ima bogate resurse (voda, šume, bilje, poljoprivreda, stočarstvo, turizam), koji se kako navodi Mrdović mogu iskoristiti, ali ne na način da od njih koristi imaju privilegovani pojedinci, nego ukupna zajednica i država.
“Međutim, stanje je toliko zapušteno da se ne preko noći, nego i godinama unaprijed ne trebaju očekivati neki izvanredni rezultati. Potrebne su stotine miliona eura da bi se doprinijelo razvoju sjevera, koje ova država nema, ali treba tražiti modele za privlačenje stranih investitora, povlačenje sredstava iz EU fondova, dobijanje kredita za pokretanje biznisa. U tom smislu je jako bitno da se privlače respektabilni, a ne sumnjivi investitori. A to je moguće samo ukoliko ova zemlja stvori fer tržišne uslove i pokuša da smanji međunarodnu percepciju naše države kao duboko koruptivne”, zaključila je Mrdović.
U Crnoj Gori prijepodne će biti promjenljivo oblačno uz kraće sunčane intervale, sredinom dana se očekuje naoblačenje, a tokom noći mjestimično kiša. Jutarnja temperatura od nula do devet, najviša dnevna od osam do 17 stepeni.
Na sjeveru CG – prijepodne malo sunčanih perioda, zatim pretežno oblačno, a tokom noći ponegdje slaba kiša. Poslijepodne i tokom noći jak južni vjetar. Najviša dnevna temperatura od 8 do 13 stepeni.
Na jugu – prijepodne promjenljivo oblačno, u drugom dijelu dana naoblačenje, a tokom noći slaba kiša. Vjetar umjeren do jak, tokom noći ponegdje i veoma jak, južni i jugoistočni. Temperatura do 17 stepeni. MORE, umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren, poslijepodne i tokom noći jak, južni i jugoistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.
Narednih dana – za dane vikenda, pretežno oblačno, povremeno slaba, a u nedjelju i umjerena kiša. U nedjelju krajem dana na planinama snijeg. Vjetar u subotu jak južni, a u nedjelju umjeren, promjenljiv. U subotu prilično toplo za ovo doba godine, a u nedjelju postepen pad temperature.
Na jugu – u subotu i nedjelju pretežno oblačno, povremeno kiša. Od subote veče jače padavine, lokalno i pljuskovi s grmljavinom. U subotu jak južni vjetar, koji će u nedjelju znatno oslabiti. U subotu gotovo proljećna temperatura, dok će u nedejlju biti malo svježije.
Ekstremna hladnoća i velike količine snijega zahvatili su sjever Europe. Dosad su poginule najmanje tri osobe, prenosi Index.hr.
U finskoj Laponiji majka i dijete pronađeni su mrtvi nakon što se aktivirala lavina. Policija je saopštila da je tijelo djeteta pronađeno u Pyhäkuru u sjevernoj Finskoj danas ujutru, u blizini mjesta gdje je njegova majka pronađena u utorak nakon što se pokrenula lavina na skijalištu.
“Čini se da su vrlo loši vremenski uslovi u kombinaciji s lavinom uzrokovali ovu tužnu i neobičnu nesreću”, rekla je Kirsi Huhtamäki, policijska zastupnica koja vodi istragu.
Snowstorm in Southern Norway More than half a meter of snow caused traffic to collapse, schools are closed, buses are not running
U Švedskoj, gdje su ov sedmice zabilježene rekordno niske temperature, spasilačke službe i vojska do jutra su radile na oslobađanju putnika iz oko 1000 automobila zarobljenih tijekom noći u snježnoj mećavi na jugu zemlje.
Očekuje se da će cesta E22 između Hörbyja i Kristianstada ponovno biti otvorena do sutra ujutro. “Put je dug oko pet kilometara”, rekli su iz spasilačke službe u Kristianstadu. “Automobili i kamioni moraju se ukloniti, a magistrala mora biti očišćena od snijega prije nego što se bude mogla otvoriti za saobraćaj”, dodali su.
Vojska je poslata da dostavi hranu i vodu zarobljenim ljudima. “To je totalni haos”, rekla je portparolka policije Evelina Olsson.
Temperature pale ispod 40 stepeni
Temperature u sjevernoj Švedskoj pale su ispod minus 40 Celzijusovih stepeni drugi dan zaredom. Kvikkjokk-Årrenjarka u švedskoj Laponiji u utorak naveče zabilježio je -43.6 stepeni– najnižu januarsku temperaturu zabilježenu u zemlji u četvrtini vijeka.
Ekstremno zahlađenje poremetilo je prevoz i zatvorilo škole dširom regije, dok su jaki vjetrovi i jaka kiša u zapadnoj Evropi uzrokovali poplave i najmanje jednu smrt.
Policija u većem dijelu Danske pozvala je vozače da izbjegavaju nepotrebna putovanja. Vjetar i snijeg pogodili su sjeverne i zapadne dijelove zemlje.
Talas hladnog vazdiha iz Sibira i arktičkog područja takođe je zapljusnuo zapadnu Rusiju, a temperature u Moskvi i drugim područjima pale su na -30 Celzijusovih stepeni, što je znatno ispod prosječne temperature za početak januara.
Zvaičnici u Moskvi, Sankt-Peterburgu i drugim područjima izdali su narandžasta upozorenja o vremenu i upozorili stanovnike na moguće zdravstvene rizike.
Južnije problemi s olujama i poplavama
Blagi, ali vlažni i vjetroviti uslovi prevladavaju južnije, gdje je oluja izazvala pustoš u dijelovima zapadne Evrope. U Britaniji je vozač poginuo nakon što je drvo palo na njegov automobil u zapadnoj Engleskoj.
Oluja, koju su službene meteorološke službe Britanije, Irske i Holandije e nazvale Henk, uzrokovala je nestanke struje, poteškoće u prevozu, materijalnu štetu i poremećaje širom Ujedinjenog Kraljevstva.
Obilna kiša u sjevernim regijama Pas-de-Calais i Nord u Francuskoj prisilila je na evakuaciju oko 200 ljudi, a nestalo je struje u 10.000 domaćisntava. Putevi u gradu Blendecquesu pretvorili su se u vodene puteve, a vlasti su stanovnicima u područjima pod upozorenjem na poplave u srijedu rekle da ograniče svoje kretanje dok se nivo vode ne smanji.
Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na poplave i vjetar za nekoliko regija širom sjeverne Francuske i njenih granica s Belgijom, Luksemburgom i Njemačkom, i prognozirala još više kiše uz vjetrove do 100 km/h.
Djelovi Njemačke takođe se bore s poplavama, koje bi se mogle pogoršati s kišom koja pada u najteže pogođenoj sjeverozapadnoj državi Donjoj Saskoj.
Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada četiri od pet velikih trgovačkih lanaca: Voli, HD Laković, Idea-Franca i Aroma.
Vlasnici četiri lanca su samo u prošloj godini zaradili 20 miliona eura.
U Crnoj Gori se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju.
Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene namirnica i proizvoda poput soli, šećera, ulja, brašna i sl. koje najviše koristi prosječno domaćinstvo, gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.
Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije.
Istovjetne cijene mogu upućivati na sumnju dogovora između konkurenata na tržištu, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Plahutnik, slovenači stručnjak i nekadašnji šef projekta Evropske komisije za pomoć srbijanskoj antimonopolskoj komisiji.
Šta su zabranjeni sporazumi
Član 8. Zakona o zaštiti konkurencije, propisuje da su zabranjeni sporazumi, kojima se:
1) direktno ili indirektno određuju kupovne ili prodajne cijene
2) ograničava ili kontroliše proizvodnja, tržište;
6) utvrđuje obaveza primjene određene cijene u daljoj prodaji ili na drugi način osigurava primjena preporučene preprodajne cijene.
Koliko su zaradili najveći?
Analiza finansijskih iskaza pokazuje da je lanac “Voli” prošle godine petostruko uvećao profit u odnosu na 2020. “Franca” je utrostručila milionsku zaradu, a HD Laković udvostručio milionski profit sa 2.5 miliona, na preko pet miliona eura.
“Aroma” je iz milionskog minusa došla do skoro milion eura u plusu.
Prema bilansima uspjeha kompanija, u koje je RSE imao uvid, u poslednjih pet godina njihovi vlasnici su zaradili 60 miliona eura.
Najviše je profitirao vlasnik kompanije “Voli”, Dragan Bokan, skoro 29 miliona. U stopu ga prati Komnen Laković sa zaradom od 22 miliona, a na trećem mjestu je Hilmija Franca, sa oko sedam miliona profita.
Za to vrijeme u Crnoj Gori je hrana nekoliko puta poskupila.
Prvo zbog pandemije, godinu kasnije zbog povećanja plata kroz program “Evropa sad”, nakon toga zbog nestašica hrane na tržištu uslijed ruske invazije na Ukrajinu.
Epilog je da su cijene pojedinih namirnica u crnogorskim marketima značajno skuplje nego u zemljama okruženja.
Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?
Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.
Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.
“Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.”
On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.
Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nisu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.
Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao “crnogorskim oligarsima” i optužio ih za najveće marže u Evropi.
“Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.
Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.
Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.
Agencija nije kontrolisala lance
Na upit RSE Agenciji za zaštitu konkurencije da li smatraju da postoji kartelsko udruživanje, jer su cijene u četiri trgovačka lanaca koji “pokrivaju” Crnu Goru iste, što upućuje na sumnju da su međusobno dogovorene uz uvećanja marži (razlika između nabavne i prodajne cijene), iz Agencije navode da nisu kontrolisali te lance.
“Ukoliko bi Agencija na osnovu analize tržišta posumnjala da je došlo do dogovaranja, zaključenja ili sprovođenja takvog sporazuma, ona bi pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti, saglasno nadležnostima.”
Na pitanje da li je Agencija ikada naplatila kaznu zbog kartelskog udruživanja i dogovaranja cijena i trogovačkim lancima, RSE je odgovoreno da “Agencija nije vodila postupke utvrđivanja povreda konkurencije s obzirom da nije mogla pretpostaviti njihove povrede.”
Tvrde i da nije bilo prijava ili inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije ovih trgovačkih lanaca.
Na pitanje da li je i kada Agencija radila analizu tržišta cijena odgovoreno je da su počeli analizu i da su u procesu prikupljanja i obrade podataka.
Komentarišući stavove Agencije, Plahutnik kaže da je praksa u državama Evropske unije (EU) da se postupak pokreće na osnovu indicija ili kada se stanje na tržištu identifikuje kao neobično.
Rezultati analize se očekuju 2024, rekli su RSE u Agenciji.
Iz Spajićeve Vlade tišina
Svi veliki trgovački lanci su ignorisali upit RSE da prokomentarišu brojna poskupljenja namirnica i sumnje na dogovaranje cijena zarad visokog profita.
Ni iz kabineta premijera Milojka Spajića, i pored obećanja, nije odgovoreno na upit RSE da li smatra da se cijene dogovaraju.
Isti upit ignorisalo je i ministarstvo ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.
Poslanici o visokim maržama
“Nema opravdanja za dvostruko ili trostruko veće cijene nego u regionu. I da su cijene u Podgorici i na primorju mnogo veće nego u nekim evropskim gradovima”, rekao je poslanik Tonći Janović, iz Spajićevog pokreta “Evropa sad” na skupštinskom Odboru za ekonomiju u decembru 2023.
On je čelnike Agencije pitao da li su zbog toga ispitali vlasnike velikih trgovačkih lanaca i jesu li uočili nepravilnosti u njihovom poslovanju.
Janović smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo.
Dejan Đurović iz nedavno rasformiranog Demokratskog fronta smatra da je povećanje trgovačkih marži uzrok visoke stope inflacije.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore stopa inflacije, koja je prošle godine bila preko 17 odsto, je najviša u poslednjih 20 godina.
Đurović je tvrdnje ilustrovao primjerom o kretanju cijena pšenice na svjetskim berzama.
“Na početku rata u Ukrajini cijena pšenice je dostigla 40 centi za kilogram. Danas, kada je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, u Crnoj Gori je cijena ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi.”
Đurović je kazao da u Crnoj Gori postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija ali, kako je rekao, niko ne bi rekao da nijesu na istom zadatku, a to je povećanje cijena.
Saglasna sa Đurovićevim riječima bila je i potpredsjednica Skupštine i poslanica Demokrata Zdenka Popović.
Ona je čelnike Agencije pitala da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima.
Plahutnik: Protiv dogovaranja visokim kaznama
Slovenački stručnjak kaže da suzbijanje kartela nije jednostavna stvar ni u državama Evropske unije.
“U većini slučajeva se postupak otkrivanja pokreće na osnovu prijave sa direktnim dokazima u okviru (imunitetnog) programa koji se zasniva na saradnji (bivšeg) člana kartela, koji se može okarakterizirati kao ‘pokajnik’, u zamjenu za neizricanje ili smanjenje zaprijećene kazne.”
Dodaje da su kazne za nedozvoljene sporazume jako visoke.
“Kazne koje prelaze stotine miliona, čak i milijardu eura su nešto uobičajeno u EU i zbog toga prijave u okviru imunitetnog programa predstavljaju osnov za pokretanje postupka. Drugi element za pokretanje su tržišne analize, koje se opet pokreću na osnovu opravdane sumnje o povredi zakona.”
Šta su preduzeli nadležni?
Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula anlizu tržišta.
Bivša Vlada premijera Dritana Abazovića je 2023. uvela akciju “stop inflaciji”, nakon što se dogovorila sa velikim trgovačkim lancima o sniženju cijena za pojedine osnovne životne namirnice.
Ta akcija je nedavno završena, a iz aktuelne Vlade Milojka Spajića saopšteno je da neće biti produžena.
Istovremeno je resorno ministarstvo najavilo sistemsku borbu protiv inflacije i ograničavanje marži.
Bivši premijer i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović 9. januara biće saslušan u podgoričkom Osnovnom tužilaštvu, nakon što je javno ustvrdio da ima informaciju ko je glavni osumnjičeni i šta je bio motiv za kopanje tunela i obijanje depoa Višeg suda.
Abazović je krajem decembra za Radio Crne Gore kazao da ima operativna saznanja ko bi mogao da bude glavni osumnjičeni u slučaju “Tunel” i šta je bila namjera tog slučaja.
“Ta se namjera nije ostvarila, to je možda pozitivno u svemu tome”, kazao je Abazović.
Slučaj koji je bacio na noge kompletan bezbjednosni sektor i dalje je daleko od riješenog.
Osumnjičeni kopači nisu dostupni crnogorskim organima, a jedan od pomagača je već izašao iz pritvora jer je Vrhovni sud ocijenio da nema dokaza da je sumnjiv da je učestvovao u ovom kriminalnoj aktivnosti.
Iz Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) pozvali su vjernike da ne prisustvuju nalaganju badnjaka koje je, kako ističu, za 6. januar najavio kanonski isključeni i sada bivši vikarni episkop Bojan (Boris) Bojović, sa grupom bivših popova CPC.
U saopštenju, koje potpisuje poglavar CPC Mihailo, navodi se da Boris najavljuje i zakazuje nalaganje badnjaka na Badnji dan u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju, a sve u ime CPC.
“Iako ih je Sveti Sinod CPC za sva vremena isključio i zabranio činodejstvovanje u ime Crnogorske crkve. Za sve to ima i pomoć cetinjske policije“, dodaje se.
Podsjećaju i da je Ministarstvo pravde, na čijem je čelu bio Marko Kovač, potvrdilo da su svi objekti koje koristi CPC u vlasništvu CPC.
“Nažalost i pored svega gorenavedenog pojedina fizička lica koja su se samoproglasila sveštenicima Crnogorske pravoslavne crkve sprječavaju aktivnosti legalnih i legitmnih predstavnika CPC na čelu sa mitropolitom Mihailom u obavljanju svojih redovnih i planiranih aktivnosti. To čine na način što su okupirali, zauzeli crkvu lvana Crnojevića na Cetinju koja je vlasništvo Crnogorkse pravoslavne crkve, a kulminacija tih aktivnosti je ta što su vozilo bez registarskih tablica uveli u dvorište pomenute crkve, navodi se u rješenju Ministarstva pravde”, kažu u CPC.
Mole vjernike CPC da ne prihvataju poziv te, kako kažu, nelegitimne grupe vjernika, sada laika – svjetovnih lica koji više nisu sveštenici.
“Očigledno je da su potpomognuti velikom količinom novca od Srpske i Ruske pravoslavne crkve, što se nedvosmisleno da zaključiti iz liturgije isključenog Bojana Bojovića, u kojoj se moli za zdravlje, patrijarha moskovskog Kirila i srpskoga Porfirija”, ističu u CPC.
Medijima su proslijedili snimak liturgije u kojoj Bojović moli za zdravlje partijaraha Ruske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve.
Saopštili su i da će CPC, na čijem je čelu Mihailo, 6. januara nalagati badnjake u četiri opštine – na Dvorskom trgu u Cetinju u 15 sati, u Podgorici i Baru sa početkom u 17 h, a u Kotoru u 19h.
Iz CPC-a na čijem je čelu Boris kasnije su saopštili da će oni 6. januara badnjake nalagati takođe na Cetinju na Dvorskom trgu u 15 časova, u Nikšiću ispred Episkopskog dvora u 17.30h, a u Podgorici ispred dvora Kralja Nikole na Kruševcu u 19:30h.
“Takođe, obavještavamo vjernike da će sveta arhijerejska Liturgija biti služena na Cetinju u crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Božić u 10h, u kapeli Sv. Georgija u Episkopskom dvoru u Nikšiću u 10h. Pozivamo vjerni narod da sa radošću molitveno proslavimo Badnji dan i Božić, odbacivši sve ono što nas razdvaja, a da se ujedinimo ljubavlju koju nam je Bogomladenac darovao“, saopšteno je iz tog ogranka CPC-a.
Prihvaćeni su i Zahtjev za vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore i Platforma za učešće ministra Vladimira Martinovića na sajmu turizma u Njujorku
Vlada je na danas održanoj telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, između ostaog, donijela usvojila Informaciju o ukidanju Uprave za katastar i državnu imovinu i uspostavljanju i početku rada Uprave za nekretnine i Uprave za državnu imovinu.
Takođe, ministri i premijer su usvojili i Informaciju o upravljanju i koordinaciji radom Poreske uprave.
Prihvaćen je Predlog platforme za učešće ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimira Martinovića na Međunarodnom sajmu turizma „New York Travel & Adventure Show“, 27. i 28. januara 2024. godine u Njujorku.
Prihvaćen je i Zahtjev za vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore
Vlada se bavila i kadrovskim pitanjima, pa su tako prihvaćeni predlozi:
Za prestanak mandata direktora Uprave za katastar i državnu imovinu; prestanak vršenja dužnosti v.d. pomoćnika direktora Uprave za katastar i državnu imovinu; prestanak mandata generalnog direktora Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija.
Prihvaćeni su i predlozi za prestanak mandata generalne direktorice Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija; za prestanak mandata generalnog direktora Direktorata za ekonomsko-finansijski sistem u Ministarstvu finansija, prestanak mandata generalne direktorice Direktorata za upravljačku strukturu u Ministarstvu finansija i za prestanak mandata direktora Uprave prihoda i carina.
Njega je privela podgorička policija i pedala ga kolegama u Tivtu
Tivatska policija je sprovodeći intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti rasvijetlila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju prijavljeno u Tivtu.
Službenici Stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat su u saradnji i uz naloge Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru, preduzeli aktivnosti koje su rezultirale utvrđivanjem činjanica i okolnosti pod kojima je došlo do izvršenja pomenutog krivičnog djela od tada nepoznate osobe, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
– Policija je došla do sumnje da je D.Z. (18) iz Podgorice izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na način što je u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, kao zaposleni u jednom restoranu u Tivtu, zloupotrebom svog položaja i povjerenja u pogledu raspolaganja tuđom imovinom prisvojio pazar u iznosu 5.555 eura – navodi se u saopštenju UP.
On je nakon izvršenja krivičnog djela bio nedostupan nadležnim organima te je za njim raspisana potraga i službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica locirali su ga na teritoriji njihove nadležnosti. Podgoričanin je predat na dalje postupanje službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
Po nalogu postupajućeg tužioca D.Z. je jutros lišen slobode.
(foto: Beta/AP)
(foto: RTCG)
(ilustracija: Marina Đurđić)
Mrdović: Mladi sa sjevera bili primorani da idu „trbuhom za kruhom“ (foto: PR Centar/Miloš Vujović)
Mulešković: Domaći proizvodi sa sjevera da budu dio ponude na jugu (foto: RTCG)
(ilustracija: Marina Đurđić)
