Ni dvije decenije nakon prodaje i privatizacije, autobuske stanice u Gusinju i Plavu nikada nisu privedene namjeni. Na mjestu one u Plavu danas se nalazi čitav stambeni blok, dok je autobuska stanica u Gusinju pretvorena u ostavu za sijeno.
Autobuske stanice u ovim gradovima pripadale su nekadašnjem beranskom autoprevoznom preduzeću koje se u tom trenutku zvalo „Jugoprevoz“, tokom prvog stečaja iz 2004. godine.
Foto: Portal RTCG
Tada je ova beranska kompanija, koja se još ranije zvala „Ivangradprevoz“ našla u ozbiljnoj krizi, i iz akcionarskog društva kroz stečaj privatizovana.„Simon vojaž“ je tada kupio imovinu ove kompanije u Beranama, dok su autobuske stanice u Plavu i Gusinju prodate godinu kasnije, 2006. godine privatnim preduzetnicima.
„Do tada iz Gusinja je bilo pet autobuskih linija, i to prema Peći, Skoplju, Prištini, Sarajevu i Beogradu, a ovi autobusi su tada svraćali u Plav. Pored toga postojao je veliki broj lokalnih linija i polazaka prema Murini, Andrijevici i Beranama“, kazao je jedan od bivših radnika tadašnjeg „Jugoprevoza“.
On je napomenuo da je privatizacija ove dvije autobuske stanice predstavljala početak kraja, i da danas iz Gusinja na postoji ni jedna autobuska linija, čak ni do Plava koji je na svega desetak kilometara.
„Iz Plava, sa prostora koji nisu zauzele stambene zgrade, danas polaze autobusi samo za Podgoricu, i jedan polazak za Peć. To su mali autobusi marke ‘Otokar’. Veliki autobusi tamo se mogu vidjeti jedino kada dovoze turiste u vrijeme ljetnje sezone“, kazao je taj sagovornik.
Autobuska stanica u Plavu je prodata za tadašnjih 90 hiljada eura, a kupac se tada obavezao da pet godina neće mijenjati djelatnost.
„Ono što je zanimljivo, u to vrijeme je to bila jedinstvena opština Plav, i niko iz tadašnje lokalne uprave nije ni pokušao da proglasi javni interes i time zabrani promjenu namjene prostora koji su obuhvatale autobuske stanice“, rekao je taj sagovornik.
Građani Gusinja danas ne mogu da se prebace ni do Plava, osim taksijem. Privatizacije autobuskih stanica u ova dva grada desile su se ste godine kada je privatizovan tadašnji šumsko industrijski kombinat „Bor“ u Plavu, i kada je bez posla ostalo više stoina radnika.
Danas je sjeveriostočni region Crne Gore po svim pokazataljeima najnerazvijeniji i sa velikim migracijama stanovništva prema inostranstvu i prema centralnim i južnim djelovima države.
Ni jedna državna institucija nije se, međutim, olgasila od kada traje kriza u „Simon vojažu“, a građani suočeni sa izostankom i ukidanjem najelementarnijih javnih usluga.
Beransko preduzeće „Simon vojaž“ počelo je tada da ukida linije na dužim relacijama, a nedugo potom i da redukuje i lokalne. Danas se to preduzeće nalazi tri godine u novom stečaju.
Državni sekretar Ministasrtva prosvjete, nauka i inovacija Dragan Bojović kazao je u emisiji “Dobro Jutro Crna Goro” na TVCG da nije bilo prijedloga za odgađanje školskog raspusta zbog zimske turističke sezone, te da će drugo polugodište početi 22. januara.
On je istakao da je sve spremno za nastavak školske godine za početak drugog polugodišta.
“Drugo polugodište počeće 22. januara. Pripreme su u toku, i nije bilo predloga za odlaganje školskog raspusta zbog zimske turističke sezone”, naglasio je Bojović.
Bojović je kazao da Ministarstvo uopšte raspravljalo o mogućem pomjeranju drugog polugodišta, te da za sada neće biti pomjeranja.
“Nema toliko snijega i zimska turistička sezona nije počela nažalost kako treba. Mi ne možemo da upravljamo školsku godinu prema tome hoće li biti snijega ili ne, moramo se držati nekog ustanovljenog kalendara koji smo uspostavili na početku, toga ćemo se i držati”, poručuje Bojović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je večeras Božićnom prijemu u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, poručivši da simbolika božićne radosti podsjeća na neprolazne vrijednosti mira, solidarnosti, sloge i međusobnog uvažavanja.
„Te vrijednosti čine temelj društvenog razvoja i sveukupnog prosperiteta. Neka najradosniji hrišćanski praznik donese zdravlje, napredak i svaku porodičnu sreću, kako bismo zajedno nastavili da gradimo bolje i pravednije društvo u interesu svih građanki i građana u Crnoj Gori“, napisao je Milatović na Mreži Iks.
Na poziv Njegovog Visokopreosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Joanikija, prisustvovao sam Božićnom prijemu u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Simbolika božićne radosti podsjeća nas na neprolazne vrijednosti mira, solidarnosti, sloge i međusobnog… pic.twitter.com/kqr0xpmmHv
Podsjetimo, Mitropolija crnogorsko-primorski priredila je večeras svečani Božićni prijem, kom su, pored Milatovića, prisustvovali predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, predstavnici diplomatskog kora, generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić, ministri i brojni gradonačelnici.
Na sjeveru uglavnom oblačno i hladno. Samo će na planinama biti provijavanja snijega. Vjetar u centralnim predjelima i na planinama umjeren do jak, sjeverni. Sjutra ponegdje ledeni dan. Najtoplije će biti na zapadu, s temperaturom do 4 stepena.
Na jugu, pretežno sunčano, ali vjetrovito. Sjeverni vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak. Temperatura do 13 stepeni.
More mirno do malo talasasto, na istoku uzburkano. Bura umjerena do jaka, na udare i veoma jaka, i do 30 čvorova. Temperatura mora oko 14 stepeni.
Narednih dana, na sjeveru, u subotu promjenljivo oblačno, popodne više sunca. Vjetar u smirivanju već u jutarnjim satima. U nedjelju uglavnom vedro, od sredine dana povećanje oblačnosti.
Na planinama krajem dana postepeno jačanje južnog vjetra. Dnevna temperatura u nedjelju u blagom porastu.
Na jugu, u subotu sunčano. U prijepodnevnim satima očekuje se smirivanje vjetra. U nedjelju prijepodne pretežno sunčano, poslijepodne više oblaka. Vjetar krajem dana južni, ali i dalje slab. U noći na ponedjeljak slaba kiša. Temperatura bez promjena.
Premijer Milojko Spajić prokomentarisao je odlazak funkcionera Nove srpske demokratije (NSD), kao i lidera DNP Milana Kneževića na proslavu u Republici Srpskoj, navodeći da u Vladi slijede zvaničnu državnu politiku.
„Predstavnici izvršne vlasti nisu išli na tu svečanost te da u Vladi slijede zvaničnu državnu politiku. Parlamentarci su birani od naroda i mi ne možemo bilo kome zabraniti da se ponaša na određeni način.
Poručio je da određeno ponašanje koje je ranije bilo karakteristično za opoziciju, vlast treba toga da se uzdrže.
„Kao država treba da se upzbiljimo i da napravimo strateški pristup šta je najbitnije za nas. Za naše građane je najbitnije da se mi fokusiramo na ekonomiju, evropski put i vladavinu prava“, zaključio je Spajić.
Podsjetimo, delegacija Nove srpske demokratije (NSD) prisustvovala je ceremoniji obilježavanja Dana Republike Srpske u Banjaluci i to član Predsjedništva NSD Jovan Vučurović i funkcioneri stranke Budimir Aleksić i Velimir Đoković.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović prije Nove godine je poslao predlog za razrješenje direktora Uprave policije Zorana Brđanina, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da je taj predlog stigao kadrovskoj komisiji i Vladi Crne Gore.
Govoreći o tome što je Generalni sekretarijat Vlade saopštio da taj zahtjev nije stigao, Krapović je rekao da je pitanje za Generalni sekratarijat zašto je novinarima dao pogrešnu informaciju.
On je kazao da postoje spoljni i unutrašnji rizici koji prijete bezbjednosti Crne Gore.
Prema riječima Krapovića, spoljni rizici su agresija Rusije na Ukrajinu i stanje u regionu koje je stabilno ali fragilno kada se govori o Kosovu i Bosni i Hercegovini, prenosi portal Vijesti.
On je istakao da su unutrašnji rizici organizovani kriminal, zloupotreba službi – praćenje novinara, političara, NVO prvaka.
“Kulminacija je čuvena afera Skaj aplikacija koja je najbolja metafora potpune metastaze institucija. Ono što me finalno zaprepastilo je spremnost kriminalnih klanova da rade ono što je rađeno u u Pljevljima”, kazao je Krapović.
On je rekao da su naručioci tih akcija kriminalni klanovi koji su se godinama pod okriljem bivšeg režima bavili švercom narkotika, cigareta, trgovinom ljudima i oružjem.
Vlada Crne Gore je objavila spisak hiljadu najviših plata u javnom sektoru. Prvi na listi sa 4.000 eura je Vrhovni državni tužilac dok je na samom kraju premijer Milojko Spajić sa platom od 1.800 eura.
Plate od preko 3.000 eura prima preko 60 zaposlenih u javnim institucijama.
Prosječna plata u Crnoj Gori iznosi oko 800, dok su minimalna plata i penzija 450 eura.
Crnogorsko pravosuđe koje ima preko pedeset hiljada neriješenih predmeta, godinama je najkritikovanije u izvještajima Evropske komisije i američkog Stejt departmenta.
Brojne su primjedbe i na javno zdravstvo koje se finansira novcem građana.
Oko hiljadu i po pacijenata se žalilo za prvih deset mjeseci prošle godine na zdravstvene usluge. Česte su nestašice terapija, uključujući one za najteže bolesti.
Mamograf u Kliničko bolničkom centru je u mjesecu borbe protiv raka dojke bio u kvaru. Na pojedine sprecijalističke preglede čeka se mjesecima.
Kako najkritikovaniji imaju najveće plate
Da nije problem u visini plata već u kvalitetu rada ukazuje direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.
On je za Radio Slobodna Evropa ocijenio da odgovorne funkcije moraju biti dobro plaćene, ukazujući da visoke plate nisu garancija da će svi u pravosuđu postupati profesionalno i etički:
“Visoka zarada treba da bude jedna od prvih brana koruptivnom ponašanju. U prethodnom periodu vidjeli smo da te visoke zarade nisu dovoljno motivisale sam vrh pravosuđa da ostane imun na veze sa organizovanim kriminalom.”
Uz to pojedini imaju imovinu koju ne mogu objasniti zvaničnim prihodima , dodaje Milovac.
Desetine hiljada neriješenih predmeta
Crnogorski sudovi su na kraju 2022. godine imali 51.539, odnosno skoro 40 odsto, neriješenih predmeta, piše u izvještaju Sudskog savjeta.
Evropska komisija (EK) je u posljednjem izvještaju je upozorila da je Ustavni sud, čiji je rad zbog nedostatka sudija bio je blokiran šest mjeseci, zaostajao sa rješavanjem više od 3.000 ustavnih žalbi.
U tom izvještaju EK je konstatovala da je crnogorsko pravosuđe umjereno pripremljeno i da nije bilo napretka u sprovođenju ključnih reformi.
Dio problema su i neblagovremene presude.
Bilo je više slučajeva da se optuženi za najteža krivična djela puštaju da se brane sa slobode, jer sudovi nisu donijeli prvostepenu presudu ni poslije tri godine suđenja.
Pored toga, dio sudskih postupaka je prekinut zbog zastarjelosti predmeta jer nije donijeta pravosnažna presuda u roku od deset godina.
Osim toga, pravosuđe ima problema i u izboru čelnika.
Zbog nedostatka konsenzusa u parlamentu od 2019. godine se čeka imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, a više od tri godine nije izabran predsjednik Vrhovnog suda u punom mandatu.
Dejan Milovac konstatuje da građani ne mogu biti zadovoljni nivoom sprovedenih reformi u pravosuđu jer visoke plate za crnogorske prilike ne prati odgovornost:
“Kao građani koji obezbjeđuju te plate kroz poreze, ne možemo biti zadovoljni, jer nedostaje evaluacija rada na tim visokim funkcijama. Čak i kad su rezultati negativni, oni nemaju konkretnu posljedicu kroz utvrđivanje odgovornosti za takvo stanje.”
Milovac naglašava da to nije samo slučaj u pravosuđu, već i u oblasti prosvjete i zdravstva:
“Vidimo da nemamo zadovoljavajući nivo usluge, bilo da je u pitanju pravo na pravdu, pravo na obrazovanje ili na adekvatnu zdravstvenu zaštitu.”
Zdravstvo najplaćenije u Crnoj Gori
Zdravstveni radnici su inače apsolutni rekorderi po visini zarada među hiljadu najplaćenijih u javnom sektoru u Crnoj Gori. Čak 70 posto ili 694 medicinskih radnika ima najviše plate.
Zarada svim ljekarima je povećana za 110 posto 2022. godine.
O tome koliko su građani zadovoljni zdravstvenim uslugama, govori i podatak da je za prvih devet mjeseci prošle godine podneseno 1.428 prigovora pacijenata i članova njihovih porodica.
A nezadovoljnih je mnogo više, poput sagovornica RSE koje nisu podnosile žalbu.
Primjeri neadekvatnog odnosa prema pacijentima
Pacijentkinja, čiji je identitet poznat redakciji pet dana je “šetana” na relaciji Hitna pomoć – Dom zdravlja – Urgentni centar, sa, kako ih opisuje, neizdrživim bolovima na desnoj strani ispod rebara.
Niko joj nije uradio pretrage, uspostavio dijagnozu već je od svih dobijala samo medikamente za smanjenje bola.
“U nedelju oko dva ujutru kad više nijesam znala šta da radim, odem u Urgentni nadajući se da ću biti pregledana i da će mi makar tamo uraditi nalaze. U Urgentnom u tom momentu nije bilo pacijenata. Srijeće me krupni visoki umorni lik. Kazem o čemu se radi i dobijam odgovor ‘pa nisi valjda sad došla da ti se radi ultrazvuk!”
Iz Urgentnog je, kaže, izašla sa receptom za tablete protiv bolova i gelom za mazanje.
“Niti gel, niti tablete umiruju bol! Dakle, da li je ovo normalno? Nikom na pamet nije palo da mi izvadi krv, eventualno uradi ultrazvuk, a da ne kazem skener? Kao da ću ga doma ponijeti…”
Dodaje da su joj dijagnoze bez analiza pisali “od oka”, nagađanjem.
Pravu dijagnozu, herpesa zostera na stomaku i adekvatnu terapiju dobila je zahvaljujući “sreći” da je stigla do doktora koga poznaje.
I to sedam dana nakon pojave jakih bolova.
Milena, druga pacijentkinja koja je za RSE podijelila iskustvo, imala je više sreće i pregledana je istog dana.
“Ako mislite da ćete zato što trpite jake bolove u Urgentnom centru biti urgentno pregledani griješite”, kaže Milena.
Ona kaže da se ni ljekari ni osoblje ne ponašaju kao da je bilo šta urgentno.
“U hladnom hodniku bez stolica i bilo kakvog mjesta za sjedenje oslonjeni na zid ili u najboljem slučaju radijator čekate da vas pregleda dežurni ljekar. Spremite se da čekate dva do tri sata jer ljekara nema, navodno su ga vidjeli da pije kafu ispred.”
Kad dodje, nastavlja Milena, čekate da najprije pregleda sve koji su ušli preko reda u pratnji nekog od osoblja. Onda čekate makar sat na ultrazvuk, jer se i tu čeka “da dođe ljekar”, pa ponovo bar sat kod ljekara koji vas je prvobitno pregledao.
“Jedino ćete infuziju dobiti relativno brzo. Sve drugo se čeka, uključujući i uklanjanje bronile. Medicinska sestra kojoj sam se obratila, jer mi je liptila krv iz vene nakon vađenja bronile rekla mi je da idem u sobu u kojoj sam u startu pregledana.
To nije naš posao, bio je njen ‘ljubazni’ odgovor na krv koja mi se slivala niz ruku”, kaže Milena.
I u Vladi visoke plate osim premijeru
Najvišu platu u Vladi Crne Gore ima državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede od 3.059 eura, a za njim samostalni savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova zadužen za poslove tehnike sa zaradom od 3.000 eura
Slijede piloti vladinih helikoptera.
Plata policijskih službenika za istrage u oblasti organizovanog kriminala je nešto viša od 2.000 eura.
Na Vladinoj listi se ne nalaze plate zaposlenih u Javnom servisu RTCG, Univerziteta Crne Gore, kao ni zarade crnogorskih diplomata.
Teško je odlučiti se da li su bezbjednosne službe aljkavije radile prije, u toku ili poslije kopanja tunela, kazao je predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (Evropa sad).
„Hronologija jednog tunela – poslije par dana pompezno i hvalisavo objavljeno da je riješen slučaj i to ‘sve sami, bez ičije pomoći’. Pokazane slike, pohapšeno i zatvoreno nekoliko ljudi, sada isti pušteni. Nakon 4 mjeseca istrage nijedan komad ukradenog oružja nije pronađen, ne zna se tačno ni šta fali iz depoa, ne zna se ko su nalogodavci, izvršioci, šta je bio motiv. Teško je odlučiti se da li su bezbjednosne službe aljkavije radile prije, u toku ili poslije kopanja tunela“, naveo je Laković na mreži X.
Osvrnuo se i na to zašto postupak vodi Osnovno državno tužilaštvo.
„Zato sto je vrlo moguće da se radi o ad hoc kriminalnoj grupi, okupljenoj samo za ovo djelo, sa namjerom da provali u sudski depo i otuđi drogu, oružje ili šta već, što bi značilo da se radi o krivičnom djelu kriminalno udruživanje iz čl. 401 za koje je nadležno ODT“, kazao je Laković.
“ONDA DA SE ZALETIMO NA VILE I ZGRADE DOBITNIKA TRANZICIJE OD PODGORICE DO PRIMORJA”
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je danas nadležne da prvo da sruše “ničiju” kuću od 2.000 kvadrata na Gorici, ako im basta od Mila Đukanovića.
“Onda da se zaletimo na vile i zgrade dobitnika tranzicije od Podgorice do primorja. Posle toga će biti takva čistina da možemo napraviti dvadeset aerodoma i saditi pšenicu ka u Vojvodini”, naveo je Knežević.
Podsjećamo, on je ranije pozvao ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića da obustavi rušenje lamele C, dok se ne pronađe obostrano prihvatljivo rješenje.
Mitropolija crnogorsko-primorska priredila je večeras svečani Božićni prijem, kome su prisustvovali predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, predstavnici diplomatskog kora. generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić, ministri, gradonačelnici..
Prijemu su prisustvovali i predstavnici Islamske i Jevrejske zajednice, kao i Katoličke crkve u Crnoj Gori.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, obraćajući se zvanicama, najsrdačnije je čestitao svijetli Praznik rođenja Hristog i Novu godinu.
“Radost ovog praznika obuhvata nebo i zemlju, ushićuje anđele i prosvjetljuje narode”, naglasio je mitroplit Joanikije.
Prijemu su prisustvovali i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović, ministar pravde Andrej Milović, potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić, ministar Vladimir Joković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, gradonačelnici Herceg Novog Stevan Katić, Nikšića Marko Kovačević, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, pomoćnik generalnog direktora RTCG za program Mitar Rakčević…
Foto: Portal RTCG
