Danas je na području Ostrosa povrijeđen Baranin tokom lova na divlje svinje. Čovjek je hospitalizovan u Opštoj bolnici Bar.
“Nije u životnoj opasnosti. Zadržan je zbog prirode povreda. Po tijelu je zadobio nekoliko ugriza od divlje životinje“, kazao je direktor Opšte bolnice Bar dr Igor Karišik za Primorski portal.
Prema saznanjima Primorskog portala Baranin je nesmotreno prišao ranjenoj divljoj svinji.
Iz preduzeća Lovstvo su potvrdili da je čovjek povrijeđen i da još ne znaju pod kojim okolnostima se to dogodilo.
Retrogradne snage zbrisale bi Crnu Goru sa mape da im može biti, pa ćemo ih poslaćemo u istoriju, da služe za primjer kako primitivizam i vandalizam moraju biti najstrožije kažnjeni, poručio je kandidat za predsjednika DPS-a Danijel Živković na stranačkoj tribini u Šavniku.
„Nasiljem pokušavaju nametnuti smjene i promjene, dok država, nažalost, pokazuje znakove nemoći i nemara, ustuknuvši pred nasilnicima. To nije put kojim Crna Gora treba da ide”, poručio je Živković.
On je istakao da je DPS pokazao da je stožer stabilnosti i napretka, okupljajući ljude oko zajedničkog cilja bolje i jače Crne Gore.
DPS je, tvrdi Živković, pokazao svoju ne samo snagu, nego i otpornost i dosljednost.
“Pogotovo ovdje, u Šavniku, svaki naš član pokazao je od čega je satkan – od hrabrosti, upornosti i nesalomljive volje za boljim sjutra. Nastavićemo istim putem. Pokazaćemo da DPS nije samo partija. To je snaga koja donosi napredak, razvoj i prosperitet”, zaključio je Živković.
Pripadnici kavačkog kriminalnog klana i policajci sa njihovog platnog spiska, ali i njihovi saradnici, razmatrali su mogućnost da i “napadom” na žene-poslanice sabotiraju formiranje vlasti nakon izbora 2020. godine i pada DPS-a, prenose Vijesti.
U jednom od razgovora vođenih preko Skaj aplikacije, navode da bi najbolje bilo “napasti” žene na poslaničkim listama, konstatujući da “su one samo dekor”…
“Siguran sam da tamo ima mnogo njih koji se mogu ‘napasti’, naročito oni koje samo drže kao dizače ruka i uvijek mogu mnogo, mnogo stvari da izmisle da sruše i ne dozvole formiranje Vlade”, šalje jedan od njih Petru Lazoviću.
Prethodno, dostavlja mu spisak svih poslanika Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene, Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije.
To proizilazi iz transkripata njihovih razgovora koje su vodili preko kriptovane Skaj aplikacije, koje je Agencija Evropske unije za sprovođenje zakona dostavila crnogorskim istražiteljima.
“Demokrate 10. Aleksa Bečić, Miodrag Lekić, Zdenka Popović, Dragan Krapović, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Tamara Vujović, Albin Ćeman, Vladimir Martinović. Ovo su de**li. Mladi i željni dokazivanja. Sve pi**a do pi**e, naročito Šaranović, Krapović i Koprivica, ali od straha rade sve što Bečić kaže. Ovaj Ćeman je musliman, Petnjičanin, ne znam kako se na njega osloniti da nešto hoće. URA 4 Dritan Abazović, Miloš Konatar, Božena Jelušić, Srđan Pavićević. Dritan kr**en kojem je ovo sada dopalo šaka. Laje, priča, prijeti, pominje i jedne i druge sa mora kako mu prijete, a to je prije nabijanje cijene strancima kako je on nešto bitan. Konatar…samo radi šta mu Žarko Rakčević kaže i ne zanima ga ni Dritan ni ostali iz partije. A Žarko je gladan para uvijek. Jelušićka bu***a, Hrvatica koja je tu upala iz mržnje prema Milu, a već je napadaju i pljuju ovi iz DF kako je protiv Srba i Srbije. Da neko u Budvi ima kopču sa njim možda bi se šta moglo…”, šalje Lazoviću 23. oktobra 2020. osoba koja je na kriptovanoj Skaj aplikaciji memorisana kao MIKI1, a koja je koristila šifru 6O3HJE i u negativnom kontekstu pominje i Srđu Pavićevića…
„Medojević, Radulović i Bošnjak najlajaviji, žene u DF su samo dekor“
Istog dana nastavlja sa spiskom poslanika koji su se tada dogovarali o vlasti:
“PZP poseban klub, a bili su dio DF. Nebojša Medojević, Branko Radulović, Branka Bošnjak, Vladan Raičević, Jovanka Bogavac… Ovi su ti, naročito prvi troje, željni ministarskih pozicija… Najlajaviji”, piše ta osoba Lazoviću uz pogrdne komentare na račun poslanika Pokreta za promjene, ali i na račun Miloša Konatara.
Uz napomenu da i SNP ima poseban poslanički klub, iako su bili sa Demokratskim frontom, šalje spisak poslanika te partije:
“Vladimir Joković, Dragan Ivanović, Danijela Đurović, Dragan Vukić, Milosava Paunović. Ovi su najmekše krilo u sklopu DF. Najmanje ambicija i možda dobiju mjesto ministra sporta za ovog Jokovića i ništa više. Mada ima priča da će Ivanović kao bivši policajac biti ministar policije u šta sumnjam”.
Posljednja imena koja šalje su poslanika koji su tada činili okosnicu Demokratskog fronta:
“Zdravko Krivokapić, Slaven Radunović, Simonida Kordić, Strahinja Bulajić, Jovan Vučurović, Jelena Božović, Radoš Zečević, Marko Kovačević, Milo Božović, Milan Knežević, Milun Zogović, Predrag Bulatović, Maja Vukićević, Dragan Bojović, Vladimir Dobričanin, Marko Milačić, Maksim Vučinić. Ove ne mogu da provalim. Kod njih su žene samo dekor, ništa se ni jedna ne pita, već su na listi samo zbog obaveze da moraju imati žene u partiji. Da li je to najlakše napadnuti preko muževa, ili ne, nijesam pametan”, šalje taj saradnik kavačkog klana.
Milačić je „Ruski igrač“, Knežević je „Vučićev čovjek“
Uz uvrede na račun Predraga Bulatovića, piše i da je Milačić “ruski igrač”, a onda Lazoviću spočitava da je njegov stric, doktor Ranko Lazović, stvorio Dobričanina:
“…Dao mu posao, pasoš, vjenčao ga i ovaj mu okrenuo leđa”.
“Slaven je 30 god. u politici i nema banke žute, možda i sada izvisi kod ovih. Milan Knežević je 100 posto Vučićev (Aleksandar) čovjek. Milo Božović od Kana i ove bagre u Budvi, sa njima radi. Svi ostali su samo obični dizači ruka i poslušnici za platu od 2.000 eura”, piše taj Lazovićev sagovornik.
Kan je Budvanin Marko Ljubiša, kojeg policija označava pripadnikom budvanske kriminalne grupe, bliske škaljarskom klanu.
Nakon slanja imena poslanika, ali i svoje opservacije o njima, taj sagovornik Lazoviću pojašnjava i kakva je procedura ako uspiju da kupe nekoga.
“Ako je sada ne formiraju, oni su potpuno ugasili. Tada je Milo (Đukanović) u obavezi da da mandat nekom drugom, a među njima kreće kasapnica”.
Petnaestak dana prije tog razgovora tadašnji predsjednik države Milo Đukanović mandat za sastav vlade dao je nosiocu liste Za budućnost Crne Gore Zdravku Krivokapiću.
Petar Lazović, tadašnji neformalni vođa Tima za podršku u policijskom sektoru kojim je rukovodio njegov otac Zoran Lazović, kompletnu prepisku prosljeđuje šefu kavačkog klana Radoju Zviceru, koga je dan ranije, takođe preko kriptovane aplikacije, pitao ima li “prodor u opoziciji da kupi barem jednog poslanika”.
U to vrijeme još nije bila formirana vlada, nakon parlamentarnih izbora na kojima je DPS izgubio trodecenijsku vlast.
Partije koje su se tada dogovarale o formiranju vlasti imale su jednog poslanika više u odnosu na dotadašnji režim DPS-a i njegovih partnera. Prelazak jednog od poslanika na “drugu stranu” mogao je značiti opstanak DPS-a na vlasti.
“Vijesti” su ranije objavile da su se policajci i kavčani dogovarali o tome da kupovinom ili nestankom jednog od poslanika obezbijede opstanak dotadašnje vlasti…
Cjenim stavove ministra Krapovića, pa i njegov kulturan komentar svega, ali hrvatski ministar zaslužuje i nešto drugačiji odgovor crnogorskih vlasti. Odgovor u kojem bi na kulturan ali i vrlo precizan način bio upozoren na prije svega diplomatski bon-ton, naveo je Lekić
Diplomatski gaf hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića je pojava šireg problema, ocijenio je u izjavi za „Dan“ predsjednik Demosa Miodrag Lekić. Podsjetimo, juče nije došlo do sastanka ministara odbrane Crne Gore i Hrvatske Dragana Krapovića i Ivana Anušića, kako je bilo planirano, a Anušić je naveo da je sastanak otkazan zbog Krapovićevih izjava o ploči u Morinju.
– Ovo je zaista rijedak slučaj u diplomatskoj praksi da ministar strane zemlje javno određuje sa kojim članom vlade, zemlje koja ga je ugostila, hoće, a sa kojim neće, da razgovara. Pritom je otpisao resornog kolegu, ministra odbrane Crne Gore javno anulirajići sastanak sa nijm, istakao je Lekić.
Lider Demosa dodaje da je hrvatski ministar čak u formi uvrijeđenosti pa i s prizvukom prijetnji oko daljeg dešavanja saopštio razloge svoje odluke, a one se svode na činjenicu da je crnogorski ministar u svojim izjavama zastupao crnogorske interese, pritom spreman na dijalog sa hrvatskom stranom.
– Znači li to da je kojim slučajem crnogorski ministar oko spornih pitanja zastupao hrvatske interese tada bi bio prihvatljiv kao sagovornik. Radi se o najblaže rečeno – diplomatskom gafu. Cjenim stavove ministra Krapovića, pa i njegov kulturan komentar svega, ali hrvatski ministar zaslužuje i nešto drugačiji odgovor crnogorskih vlasti. Odgovor u kojem bi na kulturan ali i vrlo precizan način bio upozoren na prije svega diplomatski bon-ton, zatim i da izjavama ne potcjenjuje crnogorsku vladu i državu kao i njeno pravo na svoje legitimne interese, saopštio je Lekić.
Petorica vozača iz Bara i Ulcinja osuđena su na po 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom narkotika, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
U pet odvojenih postupaka proglađeni su krivim i osuđeni na kzne zatvora M.R. (1993), E.B.(1997), N.K. (1983) iz Bara i Lj.M (2000) i L.M. (1998) iz Ulcinja.
„Dežurna sutkinja Dubravka Mažić je odluke donijela u hitnoj proceduri, nakon što su dokazani navodi optužnih akata da su okrivljeni prethodne večeri upravljali vozilima pod dejstvom psihoaktivnih supstanci“, navodi se u saopštenju.
Izrečene su im i druge mjere.
„Svim okrivljenima, koji su prije dovođenja pred sud proveli određeni vrijeme u prostorijama za zadržavanje su osim kazni izrečene i zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima u trajanju od po 4 mjeseca, kao i po tri kaznena boda“, kazali su iz Suda za prekršaje.
Lider DNP-a Milan Knežević u svom stilu prokomentarisao je situaciju sa hrvatskim ministrom odbrane.
“Anušiću, što su mi te to napučili, ajde ne ljuti se, nego svrni u Zetu na po jednu bevandu. Daćemo ti Prevlaku i “Jadran”, a na ploči u Morinju ako hoćeš napiši: “Split do Buljarice”. Samo nam, molim te, ostavi kupački voz za Sutomore, da imamo đe i mi da se plaknemo.
P.S. A kad Đorđa Meloni dođe da vam traži Istru, ja ću joj reći u ime flote crnogorskih pedalina:”benvenuti signorina”.
Crna Gora zaslužuje Vladu koja ima petlje da odbraniti svoje nacionalne interese i svoje simbole, bez obzira na potencijal zemalja za koje su isti zainteresovani, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.
“Decenije vladavine DPS-a, koje su trebale biti godine napretka i razvoja, umjesto toga su postale epizoda izdaje i korupcije, period u kojem su se iznevjerili ideali na kojima je naša država osnovana, pa od strane DPS-a osramoćena. Danas, suočeni s posljedicama njihovog vladanja, ne možemo a da se ne zapitamo: gdje bi Crna Gora bila da je DPS izabrao drugačiji put?”, poručuju Demokrate, u reagovanju na navode DPS-a.
Navode i da izdaja koju je počinio DPS nije samo prodaja zemlje, već i prodaja nade i povjerenja građana.
“Umjesto da priznaju svoje greške i zatraže oprost, oni nastavljaju da izbjegavaju odgovornost, optužujući druge za sramotu koju su sami napravili. U vremenima kada su nam bili potrebni lideri, DPS nas je iznevjerio, ratovima obrukao, korupcijom i kriminalom ponizio”, kaže se u reagovanju Demokrata.
Demokrate poručuju i da Crna Gora zaslužuje bolje, Vladu koja sluša glasove svojih građana, a ne glasove korupcije i kriminala.
“Zaslužuje Vladu koja ne mrzi šah zbog šahovnice. Zaslužuje Vladu koja neće imati otvorena pitanja sa susjedima, koja su u nasljeđe ostavili ili aktuelni ili odbjegoi prvaci DPS-a. Pripadamo ljudima koji se ne boje reći istinu, ljudima koji se ne boje borbe za bolje sjutra. Sada je trenutak kada moramo pokazati da smo jači od mračnih stranica naše prošlosti, trenutak da se uspravimo i s ponosom hodamo, poštujući svakog, ali i tražeći poštovanje od svih”, navode Demokrate. Kažu i da ta borba nije samo protiv korupcije i nepravde koju je DPS sijao, već kako navode, to je borba za obraz Crne Gore. “Za svaku nepravdu koju su počinili, za svaki san koji su ugasili, danas stojimo kao svjedoci i branitelji pravednijeg sjutra. Ovo je trenutak kada Crna Gora kaže: “Dosta je bilo!”, zaključuju Demokrate.
Najbolji teniser svijeta Novak Đoković pobjedom je počeo odbranu titule na Australijan openu, pošto je u četiri seta savladao Hrvata Dina Prižmića 6:2, 6:7, 6:3, 6:4.
Đoković je dominirao u prvom setu. Odmah na startu je stigao do brejka, da bi do kraj tog dijela igre još dva puta uzeo servis rivalu, za ubjedljivih 6:2.
Treba reći da je Prižmić nakon petog gema zatražio da mu fizioterapeut ukaže pomoć zbog bola u butnom mišiću.
U drugom setu, Hrvat je pružio mnogo jači otpor. Nakon što su na početku tog dijela igre obojica sačuvala servis, Prižmić je u četvrtom gemu iskoristio drugu brejk loptu i poveo 3:1.
Međutim, Novak je odmah u narednom uzvratio istom mjerom, a potom i izjednačio na 3:3. Do kraja seta su i jedan i drugi čuvali servis, pa se otišlo u taj-brejk, koji je bolje odigrao Hrvat.
Poveo je sa 3:1, a nedugo zatim imao je i četiri poena prednosti 6:2. Đoković je reagovao, prišao na 6:5, ali nije mogao do preokreta, pa je Prižmić stigao do izjednačenja u setovima 7:6(5).
Treći set počeo je sa dva brejka, po jedan na obje strane, nakon tri gema Đoković je vodio 2:1. Peti gem donio je nevjerovatnu borbu. Trajao je preko 17 minuta, a na kraju se radovao Prižmić, koji je stigao do brejka.
Nije to, međutim, pokolebalo Đokovića, koji je odmah u narednom uzeo servis rivalu i poravnao 3:3.
Đoković je potom na svoj servis spasio dvije brejk lopte, a onda još jednom oduzeo servis Prižmiću za 5:3.
Hrvat je zaprijetio u devetom gemu, imao je 30:0, ali je Đoković još jednom pokazao mentalnu snagu, odbio nalet protivnika i stigao do vođstva u setovima.
U četvrtom setu, Đoković je na startu igrao furiozno. Odmah je napravio dva brejka, poveo 4:0, ali je potom pao u igri, što je Hrvat kaznio, vratio jedan brejk i prišao na 4:3.
Đoković je, međutim, nakon toga reagovao, dva puta odbranio svoj servis i stigao do pobjede.
On će u drugoj rundi igrati sa pobjednikom meča Popirin – Polmans.
Spor koji je nastao zbog izbora direktora Uprave policije nakon što je Zoran Brđanin vraćen na tu poziciju, mogao bi biti riješen već do kraja ove nedelje. Naime, kako Portal RTCG saznaje na stolu su četiri imena i neko od njih mogao bi biti prihvatljiv i za premijera Milojka Spajića i za Demokratsku Crnu Goru, kojima je pripao bezbjednosni sektor.
Kako saznajemo, kao kandidati za direktora UP pominju se Petar Šestović, Vojo Dragović, Draško Radinović i aktuelni pomoćnik direktora policije za granicu Milutin Vasiljević.
S obzirom na to da premijer Milojko Spajić neće prisustvovati sjednici Vlade u četvrtak, odluka vjerovatno neće biti zvanično verifikovana, ali bi mogao biti postignut usmeni dogovor.
Sjednicom će predsjedavati zamjenik premijera Aleksa Bečić. Saglasnost za kandidata koji bi mogao biti predložen za prvog čovjeka policije prvo mora dati komisija.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u nekoliko navrata je saopštavao da na čelo policije mora doći čovjek kojeg će preporučiti stručne reference a ne bilo koja partija.
Prema saznanjima našeg portala, Evropa sad I dalje insistira da Dragović bude direktor policije, a zeleno svjetlo bi dali i za Šestovića.
Presudom Upravnog suda Crne Gore od 7. novembra prošle godine usvojen je tužbeni zahtjev Zorana Brđanina i poništeno mu je rješenje o prestanku mandata sa mjesta direktora Uprave policije sa kojeg je smijenjen prije vremena na koje je postavljen.
Dotadašnji vršilac dužnosti direktora policije Nikola Terzić 11. decembra predao je dužnost novom direktoru policije Brđaninu.
Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine 21. decembra prošle godine, međutim, nije usvojio dva izvještaja direktora Uprave policije Zorana Brđanina.
Odbor je, razmatrao izvještaje za period od 1. januara do 15. maja i od 15. maja do 23. novembra prošle godine.
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, u slučaju da Odbor odbije izvještaj, o tome će obaviijestiti ministra unutrašnjih poslova, koji nakon toga može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije.
Tužiocima je, saznaje Libertas, dostavljena kompletna dokumentacija u vezi sa, navodno, 43 sporne odluke o dodjeli u zakup državnih nekretnina, a potom njihovoj prodaji po povoljnim uslovima.
Među onima koji su ostvarili pravo na trgovinu po povoljnim uslovima su i dvojica osumnjičenih protiv kojih se vodi postupak, bivši ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, i njegov tadašnji kolega iz resora prosvjete, Damir Šehović.
Komisija je, piše u dokumentaciji u koju je Libertas imao uvid, Nurkoviću dodijelila stan od 90 kvadrata u zamjenu za 30 kvadratnih metara manju nepokretnost, koju je trebalo da preda u državnu svojinu.
Ugovorom, koji je zaključio u oktobru 2018. godine, Nurković se obavezao da za razliku u kvadraturi plati ukupno 4.610 eura, odnosno 153 eura i 67 centi po jednom kvadratu.
Tržišna vrijednost kvadrata njegove nove nekretnine, prema tadašnjoj procjeni, iznosila je šest puta više – 975,80 eura.
Skoro pola godine nakon toga, u martu 2019, tadašnji ministar prosvjete, Damir Šehović, uz saglasnost komisije, čiji je bio član, otkupio je stan od 89 kvadrata, koji mu je prethodno dat u zakup na neodređeno vrijeme.
Shodno ugovoru, kvadrat stana mu je obračunat po cijeni od 257,55 eura, skoro četiri puta nižoj od tadašnje vrijednosti kvadrata na tržištu. Time je, Šehoviću omogućeno da, umjesto 89.890 hiljada, za stan od 89 kvadrata plati 22.922 eura i uštedi skoro 67 hiljada eura.
Istog dana kada i sa Šehovićem, komisija je ugovorila kupoprodaju stana po povoljnim uslovima i sa tadašnjim ministrom rada i socijalnog staranja, Kemalom Purišićem.
Njemu je stan od 92 kvadrata prodat za 22.641 euro, odnosno za 246 eura po kvadratu.
Purišić je, zahvaljujući posebnim uslovima koje mu je omogućila tadašnja Vlada, uštedio 52.099 eura, ako se uzme u obzir da je tržišta vrijednost kvadrata njegovog stana u vrijeme kada ga je kupio, iznosila 74.740 eura.
Enisu Bakoviću kvadrat po cijeni od 119 eura i 20 centi
Pravo da po povoljnim uslovima od države kupi stan, u martu 2019, ostvario je i tadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Enis Baković, koji je te godine dobio stan od 56 kvadrata i četiri kvadratna metra nestambenog prostora za 7.152 eura.
Bakoviću je ugovorom obračunat kvadrat te nekretnine po cijeni od 119 eura i 20 centi.
Tržišta vrijednost jednog kvadratnog metra na proljeće 2019. godine, piše u obračunskoj listi, iznosila je 560 eura, što je skoro pet puta više od cijene po kojoj je tom policajcu prodat stan.
